Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 16:59


Autoru Poruka
dibrk
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 11 Dec 2014, 15:50

Pridružio se: 11 Dec 2014, 15:44
Postovi: 79

OffLine
Da malo razmrdamo temo.

O, Vrnjackoj banji je dosta pisano, da dodam i ja neki pasus:

Restorani, kafići, poslastičarnice u Vrnjačkoj Banji

Ugostiteljska ponuda Vrnjačke Banje bazirana je na velikom broju restorana, kafića, noćnih klubova, diskoteka, kafana, objekata sa muzikom uživo. Po razvijenosti ugostiteljstva banja se nalazi na samom vrhu turističkih destinacija u Srbiji.

Najveći broj ugostiteljskih objekata čine restorani, kojih ima preko sto. Pored srpske nacionalne kuhinje, za ljubitelje hrane u Vrnjačkim restoranima postoji i bogata ponuda specijaliteta iz raznih zemalja sveta. Najpopularniji su proizvodi italijanske kuhinje (špagete, pice, razne paste i sosevi), grčki specijaliteti (giros i raznovrsne salate), a značajni su i kineski restorani. Ipak, najveća tražnja je za specijalitetima domaće kuhinje. Nekoliko etno restorana i kuća nudi hranu pripremljenu na tradicionalan način i bogat izbor vina iz obližnjeg župskog kraja, jednog od najpoznatijih vinogorja u Srbiji. Najpopularniji etno restorani u Vrnjačkoj Banji su „Gočko“ i „Ognjiše“, a od ostalih restorana izdvajamo samo neke: „Kruna“, „Balkan ekspres“, „Raj“, „Kraljica“, „Breza“, „Sunce“, „Izvor“ itd.

Veliki broj kafića i poslastičara upotpunjuje ugostiteljsku ponudu banje. Najveći broj kafića nalazi se u centru Vrnjačke Banje, a njihove bašte ulepšavaju tokom sezone ambijent na Promenadi. U njihovoj ponudi nalazi se ogroman izbor kafa, bezalkoholnih i alkoholnih pića, po pristupačnim cenama. Kafe poslastičare su takođe brojne, sa velikim izborom torti, kolača i sladoleda, a čuveno je i žito sa šlagom koje se služi u poslastičari „Švajcarija“.

U Vrnjačkoj Banji dobar noćni provod omogućavaju kafane-restorani sa muzikom uživo i veoma su atraktivne za ljubitelje boemskog provoda. Kvalitetni muzički sastavi stvaraju u njima ambijent koji uz dobru hranu i župsko vino nikog ne ostavlja ravnodušnim. Među restoranima sa ovakvim vidom zabave izdvajaju se „Savka“, „Kruna“, „Bela lađa“ i dr.

U noćnim klubovima i diskotekama organizuju se žurke na kojima dominiraju moderniji muzički pravci. Najpoznatiji Vrnjački klub je „Podroom“. U njemu često gostuju popularni bendovi i pevači iz Srbije i okoline, kao i brojni DJ-evi.


Vrh
dibrk
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 11 Dec 2014, 15:52

Pridružio se: 11 Dec 2014, 15:44
Postovi: 79

OffLine
Lov i ribolov u Vrnjackoj banji

Na teritoriji opštine Vrnjačka Banja žive razne vrste divljači, tako da su uslovi za razvoj lovnog turizma veoma dobri. U Vrnjačkoj Banji funkcionišu dva lovačka udruženja Lovačko društvo „Vojvoda Lune“ i JP „Borjak“. Pod njihovom upravom su dva lovišta koja se nalaze na planini Goč.

Lovište „Vrnjačka reka“ prostire se niz Goč sve do Zapadne Morave. Ukupna površina lovišta je oko 13.775 hektara, a lovište ima i svoj rezervat na površini od 2.900 hektara. Raspon nadmorske visine lovišta iznosi od 163 m do 1.063 m. U njemu je stanište brojnih životinjskih vrsta. Od zaštićenih vrsta na koje je zabranjen lov u ovom lovištu žive: zec hermelin, lasica, sova, roda, orao, soko, jastreb itd. Otvoreno lovište omogućava lov na: srnu, divlju svinju, šakala, lisicu, vuka, zeca, divlju mačku, svraku, fazana, poljsku jarebicu, prepelicu, goluba grivnjaša i divlju patku. U lovištu postoji 14 stabilnih čeka, 50 solišta za srneću divljač i 6 prihvatilišta za fazansku divljač. Lovačko društvo „Vojvoda Lune“ upravlja ovim lovištem.

Lovište „Beli izvor“ formirano je 1994. godine. Zauzima severne i severoistočne delove Goča, neposredno iznad Vrnjačke Banje, sa ukupnom površinom od 8.768 hektara. U okviru lovišta postoji izolovana, ograđena povrišna od 615 hektara koja služi za uzgoj jelena i divljih svinja. Beli izvor je brdsko planinski tip lovišta sa prosečnom nadmorskom visinom od 680 m. Zaštićene vrste divljači su: zec hermelin, lasica, vidra, kuna, jazavac, veverica, orao i dr. Lovcima se pruža mogućnost lova na: jelena, divlju svinju, srnu, vuka, lisicu, šakala, divlju mačku, zeca, tvora, divljeg goluba, šumsku šljuku, fazana, svraku i vranu. Ovim lovištem upravlja JP „Borjak“.

Dolina Zapadne Morave je nastanjena zecom, fazanom, prepelicom, čapljom, rodom, divljom patkom i drugim vrstama ptica tipičnim za rečna područja, tako da i ona predstavlja privlačnu destinaciju za ljubitelje lova.

Kada je reč o ribolovu u Zapadnoj Moravi postoji bogati riblji fond koga čine sledeće vrste: šaran, som, deverika, karaš, klen, skobalj itd. U Podunavačkim barama su dominantne vrste sunčica i manić.


Vrh
dibrk
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 12 Dec 2014, 11:13

Pridružio se: 11 Dec 2014, 15:44
Postovi: 79

OffLine
Izvori lekovite vode

Banja raspolaže sa sedam poznatih mineralnih izvora: Snežnik, Slatina, Topla Voda, Jezero, Borjak, Beli izvor i Vrnjačko vrelo, od kojih se za balneološku terapiju koriste četiri (Snežnik, Slatina, Topla Voda i Jezero), dok se dve flaširaju kao stona mineralna voda (Voda Vrnjci, sa izvora Topla voda i Vrnjačko vrelo).

Vrnjačke lekovite mineralne vode se primenjuju kod lečenja:
* šećerne bolesti

* stanje posle preležene zarazne žutice

* hroničnog zapaljenja creva i želuca

* bolest žučne kese i žučnih puteva

* čira u želucu i dvanaestopalačnom crevu

* bolest bubrežne karlice, mokraćne bešike i mokračnih puteva i drugih bolesti.
Izvor Topla Voda
Topla Voda je najpoznatiji i najstariji izvor lekovite mineralne vode u Vrnjačkoj Banji, koji je po slučajnim nalazima, bila poznata još u praistoriji, a zatim korišćena i u rimskom dobu od I do IV veka naše ere. Po logendi i turci su koristili ove lekovite vode, a njihovim odlaskom iz ovih krajeva lekoviti izvori su zatrpani i oskrnavljeni, jer im je turski zulum i kulum dojadio. Otkriće lekovite vode u novije vreme vezuje se za izlečenje bolesnog konja čuvenog vrnjačkog paroha Hadži Jeftimija Popovića. Prvu hemijsku analizu vode uradio je baron Herder 1835. godine, a osnivanjem „Osnovatelnog fundatorskog društva kiselo vruće vode u Vrnjcima“ počinju nove i kaptaže sa ovog izvora. Godine 1883. podiže se Kursalon, a 1892. prvo zidano kupatilo, a posle kaptaža 1924. paviljon sa centralnim izvorom i Termomineralno kupatilo. Za dobijanje nove količine vode od 1932-37. godine pristupljeno je dubinskim bušenjima. Nova biveta podignuta je 1975. godine. Ova lekovita voda spada u grupu alkalnih ugljenokiselih homeotermi i temperatura joj je oko 36,5°C.

Izvor Snežnik najpoznatiji izvor u Banji
I pored toga što se za izvore „Snežnika“ znalo još krajem 19. veka, izvori nisu korišćeni sve do 1916. godine, kada je na znatiželju i zainteresovanost austrougarskih oficira izvori Snežnika očišćeni, a na izvor je postavljena i lula. Posle Prvog svetskog rata i ova voda sa Snežnika je počela da se upotrebljava za prevenciju i lečenje. Učiteljica Darinka Čavdarović Telebaković, zahvalna za izlečenje 1920. godine je uredila izvor i sagradila česmu. Velike potrebe za ovom lekovitom vodom naterale su da se uskoro izvrši i rekaptaža vode. Nad izvorima Snežnik su postavljene bivete sa drvenim nadstrešnicama. Pošto su česme bile ispod nivoa terena pa se u izvor moralo silaziti ili su vodu donosile za to zadužene devojke. Godine 1978/80. je za potrebe nove bivete izvršena rekaptaža, a stari paviljoni zamenjeni bivetom. Voda sa Snežnika spada u grupu alkalnih-zemnoalkalnih ugljenokiselih akrotopega. Temperatura joj je oko 17°C.

Izvor Slatina
Za lekovitu vodu „Slatina“ se zna još od kraja 19. veka ali je kaptaža izvedena tek 1923. godine kada je na izvorištu postavljena lula. 1937. godine izvršena je rekaptaža na izvoru Slatina i izgrađen je paviljon nad česmom koji je vodu dobijao sa izvora zvanog „Lula“, dok se drugi izvor zvani „Zid “ nalazio u zidu paviljona. Od davne 1937. do 1978. godine nije bilo istražnih radova na nalazištu lekovitih voda „Slatina“. Te godine su postavljene istražne bušotine, a novootkrivene vode su 1884. godine cevovodima dovedene do starog bunara gde se mešaju i ističu na tri česme u novopodignutoj biveti. Voda spada u grupu alkalnih-zemnoalkalnih akrotopega. Temperatura joj je 14°C.

Izvor Jezero
Na levoj strani Vrnjačke reke, u predeluizmeđu izvora „Snežnika“ i izvora „Slatine“, pored malog jezerceta, 1978. godine otkrivena je termomineralna voda „Jezero“. Na ovom izvorištu je postavljena česma, a nastavku radova pristupilo se 1985. kada je na desetak metara od prve, napravljena i nova bušotina. Mineralna voda se jedno vreme koristila na česmi u drvenom zastakljenom paviljonu, a zatim je 1989. godine, na samom bazenu, pored jezera, podignuta nova veoma moderna biveta. Ova lekovita voda spada u grupu alkalnih-zemnoalkalnih ugljenokiselih hipotermi. Temperatura joj je oko 27°C. […]


Vrh
dibrk
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 23 Dec 2014, 18:58

Pridružio se: 11 Dec 2014, 15:44
Postovi: 79

OffLine
Kongresni turizam

Kongresni turizam u Vrnjačkoj Banji ima intenzivan razvoj još od šezdesetih godina prošlog veka, od kada se organizuju razne konferencije, simpozijumi, seminari, savetovanja i kongresi. V kongres farmaceuta Jugoslavije sa preko 1.500 učesnika, održan 1969. godine predstavlja prvo veliko kongresno dešavanje u Vrnjačkoj Banji. Prava ekspanzija u razvoju kongresnog turizma desila se otvaranjem kongresnog centra „Zvezda“ 1980. godine.

Danas je banja domaćin zavidnog broja seminara, kongresa i prezentacija, a neki od njih već imaju tradiciju dugu preko 20 godina (Savetovanje pravnika u privredi, Kongres Vrhovnog suda, Turistička berza banja, Sajam informacione tehnike i tehnologije „Infotech“ itd.).produzetak


Vrh
dibrk
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 28 Dec 2014, 20:29

Pridružio se: 11 Dec 2014, 15:44
Postovi: 79

OffLine
Lecenje u Sokobanji

Sokobanja, tačnije banja koja uspešno leči veliki broj oboljenja i bolesti . Sam proces lečenja odvija se na samoj kombinaciji prirodnih lekovitih faktora, kao i savremene metode ali i uspešnih dostignuća u oblasti balneo – klimatologije, ali svakako i odgovarajućih medikamenata. Međutim u samom toku lečenja, najviše se primenjuju respiratorna i fizikalna rehabilitacija i odgovarajuća medikamentoza . Sokobanja koja se svrstava i u vazdušne Banje Srbije, za izuzetnim vazduhom, leči uspešno i sledeća respiratorna oboljenja ( svakako uz odgovarajuću terapiju ), inhalacije, kao i drenaža bronha, tu su i vežbe disanja, zatim i kondicioniranje kao i same korektivne vežbe.
Ono što je bitno i važno za spomenuti, jeste da su u Sokobanji zaposleni vrhunski stručnjaci iz svoje oblasti, stoga nemate nikakve brige, već se u potpunosti možete prepustiti njima, kao i izuzetno ljubaznom osoblju, koje će Vam na raspolaganju biti konstantno, naravno terapiju morate izvesti do kraja, uz maksimalno poštovanje . A rezultati koji će uslediti ostaviće Vas bez teksta, jer do sada ima veliki broj ljudi koji je izuzetno uspešno lečen a naravno i izlečen u Sokobanji. U terapijama, veliki značaj i udeo u samom krajnjem rezultatu, pridaje se i uvođenju termomineralnih voda u razne oblike lečenja, jer su se ove vode do sada pokazale kao izuzetno lekovite i odgovarajuće svim njenim korisnicima. Sama temperatura termomineralne vode koja ide i do preko 28 Stepeni Celzijusova, deluje relaksirajuće za se svoje korisnike, pa samim tim , lekari / stručnjaci , gledaju da uvode svojim bolesnicima i neki vid terapije sa ovom lekovitom vodom. Kada smo već naveli termomineralne vode, ne smemo zapostaviti ni pomenute terapije sa istom, od kojih su najviše zastupljene fizikalna – rehabilitacija koja samim tim obuhvata sledeće pomenute kao i navedene vidove terapije : hidroterapiju u bazenu ili pak u kadi ( kako se dogovore stručnjak i pacijent ), zatim tu je svakako i hidrokinezi terapiju, kao i podvodnu masažu, potom parafin koji se izuzetno mnogo primenjuje, kao i sam laser , galvanizaciju , elektrostimulaciju , mehano – terapiju i drugi vidovi terapije sa ili bez termominerale vode .
U zavisnosti od indikacija hidroterapija se obavlja u hipotermalnoj vodi gore pomenute temperature od 28 – pa sve i do preko 30 º C , u kupatilu ” Banjica ” ili u kupatilima ” Amam ” kao i ” Sokograd ” u termalnoj vodi temperature od 36 stepeni Celzijusova pa sve i do preko -38 º C . Što se tiče konkretno, inhalaciona terapija, one se obavljaju u inhalatorijumu ” Park ” a aparaturna u objektima “Novi Zavod” kao i “Sokograd” . Dijagnostika, potom i lečenje kao i rehabilitacija bolesti disajnih organa kod dece i odraslih : – Bronhijalna astma – Akutni i hronični bronhitis – Emfizem – Bronhiektazije – Akutna i hronična respiratorna insuficijencija – Pneumonije i stanja posle pneumonije – Sinuzitis i druga inflamatorna obolenja disajnih puteva


Vrh
dibrk
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 28 Jan 2015, 11:55

Pridružio se: 11 Dec 2014, 15:44
Postovi: 79

OffLine
Prirodni lekoviti faktori banje Ždrelo
Geotermalni izvor. Banja Ždrelo je jedinstvena po tome što su bazeni ispunjeni termalnom vodom temperature oko 40C koja izvire 200 metara ispod zemlje.

Pored toga što omogućava uživanje na niskim zimskim temperaturama ova voda ima i lekovita svojstva. Termomineralna voda koja se nalazi u bazenima Banje Ždrelo pomaže u lečenju psorijaze i drugih kožnih i reumatskih bolova a ohlađena može da se pije i pomaže kod gastritisa i blagotvorno deluje na digestivne organe.
Bogatstvo istorije ostavilo je za sobom veliku baštinu, koja danas predstavlja sastavni i obavezni segment turističkih kretanja po Homoljskam kraju. Knez Lazar podigao je najpozivitiji manastir toga kraja, Gornjak, krajem XIV veka, čuven po pećinskoj isposnici, a tu su i ostaci srednjovekovnih crkava Mitropolija, Reskovica, Blagovestenje i Ma-nastir Vitovnica.

Srednjovekovni grad Zdrelo sa čitavim foritikacionim sistemom, na obe obale Mlave je jedan od značajnih srednjovekovnih spomenika Srbije. Ostaci njegovih kula i bedema vidljivi su i danas na nekoliko lokaliteta: Uzengija, Jerinina kula, Dasu Mik i Jezevac. U postupku izgradnje je hotel od 60 ležaja i Aqua park.

polozaj Banje Zdrelo ->>


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 29 Mar 2017, 17:34
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Vrnjačka Banja

Ispod planine Goč u Centralnoj Srbiji i panoramskim pogledom na dolinu Zapadne Morave dostojanstveno leži Vrnjačka Banja i sanja svoj nedosanjani san i vremena prošla posmatrajući kroz danas buduće zore u svitanju.

Slika


Zapamtila je ona i naše velike ljude koji prema knjizi dr. Relje Novakovića Srbin Rimski car behu cezari na rimskom dvoru. O tome govore brojna nalazišta gde se pronađe i novac sa likom cara Konstantina, koji kao Justinijan behu rođeni u Nisu, to jest današnjem gradu carskom Nišu. Naravno i u skorijem vremenu i Veliki Srbski knez Lazar dovede vodu sa Goča u grad Kruševac, o čemu govore mnoge i sada česme u Kruševcu od kojih još jedna i danas radi u delu Kruševca koji se zove Lazarica. Najsveži poaci govore kako je u najnovijem vremenu tek 1868. g. Pavle Mutavdžić pokrenuo inicijativu da za obrazovanjem Društva u Banji, koje bi se bavilo i brinulo o podizanju i uređenju objekata . Samo društvo osnovano je prvog jula 1868.g. i zvalo se „ Osnovatelno fundatorsko društvo lekovite vruće kisele vode u Vrnjcima“. Sama Vrnjačka Banja ima dosta objekata od velikog značaja koji govore o kulturi našeg Srbskog naroda i koji su građeni i u vremenu Kneza Miloša pa do današnjih dana i koji pričaju posetiocima o svojim graditeljima i vremenima prošlim.

Tako da Vrnjačka Banja zbog svog položaja pored rekreativnog turizma i zdravstveni turizam, te je tako svrstana u red visoko posećenih mesta u Srbiji. Temperatura mineralne vode je oko 36 stepeni celzijusa, koja je izuzetno bogata mineralima te pruža laki oporavak i lečenje od dosta vrsta bolesti. Što daje sliku da banja živi nesamo u letnjoj sezoni već celu godinu 365 dana.

A kroz samu banju možete se voziti u malom voziću pored lepo uređenih rečica i mostova. Da bi posetiocima bilo ugodnije i da bi imali i da pričaju i maštom dozivaju svoja sećanja na banju i vreme koje su proveli sa željom da opet dođu, u mnogim ugostiteljskim objektima nudi se nacionalna Srbska hrana uz muziku uživo. Tako da u tim trenucima se zaboravlja sva muka ovoga sveta. A kada se umore u njima ovlada san oni se mogu odmoriti kako u domaćoj radinosti tako i u hotelima visoke kategorije čija imena podsećaju na prošle kraljeve: Aleksandar, Kralj, Fontana i mnogi drugi.

A da najnovija vlast brine o svemu i da želi saradnju sa svima u matici i dijaspori ne treba posebno govoriti sama ova slika priča je za sebe. Istina ovo je mali korak ali je i velika želja da jednog dana ne samo da se vidi i čita Srbska kruna već i drugi časopisi naše dijaspore širom sveta. Čime bi se stvorila ne raskidiva veza u našem Srbskom narodu pa ma gde on bio. Prema rečima zamenika predsednika na slici u svojim nadstojanjima pomogli bi u okviru svojih mogućnosti i izlazak časopisa u Vrnjačkoj Banji.

Dok sve mogućnosti za razvoj kako same banje tako i mesta oko banje slikom i rečima predstavila gospođa Valentina Krstić. Koje se sastoje u proširivanju ponude usluga u banji i njenoj okolini , kao i proizvodnju čiste prirodne hrane- organske hrane na seoskom delu opštine Vrnjačka Banja, kao i razvoju eko i etno turizma. Čime bi se podigao ne samo ugled banje već i cele Srbije na ovom polju u svetu. Dalje kako ona strpljivo objanjava u samoj banji se dosta radi na polju kulture tako da u letnjem periodu se održava Banjski karneval, lov fest, festival klasične muzike, festival filmskog scenarija, u čast velikog Srbskog i banjskog glumca manifestacija Dani Danila Bate Stojkovića, naravno i susreti na poljima književnosti ne izostaju.

Na kraju kada odlazite iz banje puni i želje i nade i tuge i sreće ispratiće vas tužni ogled tužne vrbe i četinara kao da vas vraćaju na pisca Boru Stankovića i njegove reči:“ Dajte mi ono, ono moje staro Vranje kome duša miriše na kose devojačke“ ,u nadi da će te opet doći da posetite i osetite se ponovo mladim i jakim u novim vremenima svojim.


anticensura

_________________
Slika Slika


Vrh
dibrk
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 11 Nov 2017, 21:53

Pridružio se: 11 Dec 2014, 15:44
Postovi: 79

OffLine
Malo poznata banja - Bukovacka banja pored Arandjelovca, a tamose nalazi reprezentativni hotel -hotel Izvor:
Hotel raspolaže sa 165 smeštajnih jedinica (kapaciteta do 500 gostiju) raspoređenih u jednokrevetne i dvokrevetne sobe, superior sobe, apartmane i superior apartmane.
Sve sobe su opremljene modernim nameštajem, poseduju centralnu klimatizaciju, mini bar, sef, besplatan wireless internet, LCD tv i Voip telefon.
U okviru hotelskog smeštaja nalaze se i četiri sobe za lica sa posebnim potrebama.

Slika

Slika

Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 28 Jan 2018, 20:22
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Rimske legije se odmarale uz vrnjačke izvore

Ove godine Srbija slavi vek i po organizovanog banjskog lečenja i turizma. Gradić kraj Kraljeva i Hvar najstarije turističke tačke u regionu

Slika
Banjsko kupatilo nekada / Pavle Mutavdžić, okružni načelnik u Vrnjcima koji je 1868. pokrenuo osnivanje "Fundatorskog društva kiselo-vruće vode"/ Foto TO VB

TAČNO je vek i po od kada je, na inicijativu tadašnjeg okružnog načelnika Pavla Mutavdžića, u Vrnjcima 1868. godine osnovano "Fundatorsko društvo kiselo-vruće vode". Ovakvim turističkim jubilejom na području bivše Jugoslavije, može da se podiči još samo ostrvo Hvar u Hrvatskoj. Ali na vrnjačkim lekovitim izvorima krepili su se i lečili još rimski legionari. Prve zvanične analize lekovite vode urađene su 1835, i to po nalogu srpskog knjaza Miloša Obrenovića, dok era organizovanog banjskog lečenja i turizma započinje 33 godine kasnije.

Početak stvaranja moderne Vrnjačke Banje, kao destinacije zanimljive bolesnima i zdravima, bio je dug i mukotrpan. Članovi Društva otkupljivali su zemljište, kaptirali izvore, izgradili prve bazene za "banjanje", odaje za presvlačenje, uredili korito Vrnjačke reke... I već te 1868. godine, banja beleži svoj prvi, zvanični "posetilački promet" - 583 gostiju koji ostvaruju čak 16.140 noćenja.


Usledile su potom još plodonosnije turističke godine. Početkom 20. veka - 1912. na primer, u banji je boravilo 10.933 gostiju, a 1939. godine - 32.336. Po završetku Drugog svetskog rata banjski turizam ponovo oživljava, da bi 1985. dostigao vrhunac sa 186.173 gostiju i do danas neoborivim rekordom od 1.642.097 noćenja!

Danas, Vrnjačka Banja svojim posetiocima nudi smeštaj sa ukupno 10.423 kreveta. U ponudi su razne kategorije hotela, vila, apartmana, odmarališta, pansiona i soba u privatnom smeštaju.

- Prošle godine, prema zvaničnim podacima, imali smo 213.308 gostiju koji su ostvarili 692.034 noćenja. Strateški cilj je ne samo kvantitativno povećanje broja turista, već njihov duži boravak u Banji i time porast stope iskorišćenja kapaciteta - naglašava Ivan Trifunović, direktor Turističke organizacije Vrnjačke Banje.

Prema njegovim rečima, u naredne dve godine, kada se završe rekonstrukcija i izgradnja nekoliko hotela, očekuje se povećanje smeštajnih kapaciteta i to za čak 3.500 kreveta.

Resized Image - Click For Actual Size
Žene rade na izvoru

- U toku su i rekonstrukcija, modernizacija i dogradnja čuvenog banjskog parka kao tradicionalnog motiva Vrnjačke Banje i kreativno uređenje Čajkinog brda kao centralnog prostornog imidža - dodaje Trifunović.

MANIFESTACIJE U GODINI JUBILEJA

MADA će cela 2018. biti u znaku jubileja, centralna proslava planirana je za 14. jul kad Vrnjčani slave i dan svoje opštine. U slavljeničkoj atmosferi i ove godine u Vrnjačkoj Banji, tradicionalno na Dan zaljubljenih, održaće se i manifestacija "Poljubi me" na čuvenom Mostu ljubavi, potom i "Zlatne niti", "Na Desankin dan", "Dživdžan fest"...

- Ono što privlači najviše pažnje svih turista je svakako "Vrnjački karneval" koji se ove godine održava od 15. do 22. jula. Avgust je rezervisan za muzički festival "Lavefest", "Dane Danila Bate Stojkovića" i tradicionalni Festival filmskog scenarija - kaže Ivan Trifunović.


vecernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
dibrk
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 13 Mar 2018, 14:00

Pridružio se: 11 Dec 2014, 15:44
Postovi: 79

OffLine
Soko terme - Soko banja
Areheološki nalazi govore da je naseobina kraj mineralnih izvora postojala još u doba neolita, a predmeti od bronze i gvožđa potvrđuju postojanje banje u razdoblju od VII do VII veka p.n.e. Potvrđuje se da je Sokobanja staro naselje rimskog porekla, da je i tada postojalo kupalište – balnea, odakle i potiče naziv banja.

Slika

Slika

Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 43 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker