|
| Autoru |
Poruka |
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45945
|
|
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45945
|
Kornatski brod
Murtersko – betinski životni prostor (obradivi zemljište i pašnjaci) pruža se na nekoliko udaljenih prekomorskih lokacija: Murterski školji (otočići uz Otok), Modrave (maslinici uz Jadransku cestu nasuprot Otoka), Makirina, (maslinici na kopnu do kojih se je dolazilo brodom), te Kornati, Žut i Sit sa svojim otocima i portima. Budući da obala uz ove parcele nije raspolagala gotovo nikakvom infrastrukturom za prihvat brodova, gajeta je morala biti tako konstituirana da može pristupiti doslovno na svakom mjestu.
No teže je bilo udovoljiti ostalim konstitucijskim zahtjevima: veličini i navigacijskim sposobnostima. Brod je najprije trebao odgovoriti načelu multifunkcionalnosti, a to znači da je morao biti, slikovito kazano, i ribar i težak i transporter: što je moguće lakši za ribolov, što teži i čvršći za jedrenje i transport, što veće zapremnine za poljoprivredne poslove i prijevoz dobara.
Sa funkcionalne strane gledišta, to su trebala biti tri broda u jednom. Druga bitna odrednica ovog broda je relativna lakoća upravljanja, jer je njima upravljala obiteljska posada. Gajeta je dakle obiteljski brod. Kad kažemo obiteljsko do znači tolik da s njime u normalnim okolnostima može upravljati jedna osoba u punoj snazi netko (obično slabašniji) od ukućana dijete ili starac.
Gajetu i sve druge veće ili manje brodove od nje, pokretalo je latinsko jedro i/ili vesla.
Za razliku od prvih četvrtastih jedara iz antike sa kojima se je plovilo samo u krmu i suvremenih jedara koja su postavljene uz visoke jarbole, latinsko jedro visi na dugoj motki, lantini i ima trokutast oblik. Prednost ovog jedra je u relativno lakom rukovanju njime, dobro je držalo brod kada se jedrilo „treso" ili „u provu", lako se moglo saviti ili razviti prema potrebi.
U olujnom vjetru jedro bi se kratilo pomoću trcalora.
Gajeta nije bila laka na veslu i ondašnje oceanske razdaljine do kornatskih porata, uz nesretan kurenat, prevaljivalo se satima, a ponekad i danima. Na veslu su bili mnogo lakši kaići, koliko zbog veličine toliko i zbog drukčije konstrukcije. No kaići su imali tu manu da zbog male zapremnine nisu mogli prevoziti travu, ni drva, ni mast, ni masline, ni barila usoljene ribe... Tko je imao samo kaić, morao je posuđivati gajetu, a brod je kao žena: nerado se posuđuje drugima. Razlog tome bio je i to što je, naravno, svaka gajeta imala i svoju ćud : slaba na burtižu, teška na veslu, vergulasta...pa se nenaviklu novom korisniku mogla dogoditi i nevolja. Mnoge su gajete zbog svojih osobitih karakteristika, ali i onih svojih vlasnika, uz službeno ime iz papira, dobivale i nadimke: Joškovica, Lupežica, Popivača.... kornatihr _________________  
|
|
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45945
|
Kornatska kuća
Kornatsko otočje, osim pomorskog dobra, u potpunosti je u privatnom vlasništvu.
Sadržajno posjed pojedinog vlasnika se u pravilu sastoji od velikog pašnjaka (krš), više manjih obradivih površina (ograde) i kuće. Kornati su specifično nastanjeno područje. Kurnatari svoj domicil imaju izvan Kornatskog arhipelaga (Murter, Betina, Zaglav), pa je kornatska kuća zapravo druga kuća u svakom smislu: po važnosti, po veličini, po opremljenosti itd.
Kornatska kuća je krajnje skromno monovolumno „sklonište", ali neophodno za korištenje posjeda i s brojnim namjenama: za odmor, za čuvanje alata i druge opreme, prehranu, privremeno skladištenje kornatskih proizvoda, kao sklonište od nevremena itd.
U Kornatima se razlikuju kuće na „vlastitom posjedu" od „kuća u portu" . Da bi lakše koristio svoj posjed u Kornatima, daleko od svog domicilnog naselja, vlasnik je morao u najbližoj maritimnoj pogodnoj uvali, gdje je mogao sigurno vezati brod, sagraditi kuću. Ali malo je vlasnika imalo imalo svoj posjed u pogodnoj uvali, pa su kuće u portu u pravilu izgrađene na „tuđem" terenu, ili kao što je to slučaj u Vruljama na nasipu (na moru). U oba slučaja, prostor se je morao štedjeti, pa su kuće građene na najmanjim mogućim česticama i u gustim nizovima.
"Kuća u portu" zaostaje od "kuće na posjedu" po kvaliteti izgradnje i pravilu je prizemnica koja ne prelazi visinu od 220 cm, građena je od kamena, a osim vrata, na kući se je mogao nalaziti i mali prozorčić (hurijada) dimenzija 60x50 cm.
Da bi ostao u Kornatima, Kurnatar je morao biti oboružan mnogim znanjima i vještinama. Morao je biti mornar, pastir, težak, ribar, obrtnik, kuhar...i sve to u jednoj osobi.Što se donese sa sobom, to se u Kornatima ima, što se popravi ili napravi s tim se raspolaže. kornatihr _________________
|
|
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45945
|
Polja i krčevine
U Kornatima polje je prostor pod kulturama, bez obzira na kvalitetu zemljišta. Polja u Kornatima su Tarac i Trtuša, Knježak, Željkovci, Čukino, Šipnate Suha Punta...Pravo Kornatsko „poje" prvenstveno je bilo zasađeno vinovom lozom i raznim voćkama, a kasnije maslinama. Danas su to uglavnom maslinici. Prvi maslinici su se sadili uz rubove polja koje se je krčenjem proširivalo.
Kulminacija krčenja i agrarnih aktivnosti odvijala se krajem XIX. i početkom XX. st., nakon murtersko-betinskih kupovština. Tako je u tridesetak godina krčenjem povećano obrađeno zemljište za oko 60 posto. Valja napomenuti kako je to razdoblje obilježeno sve ubrzanijim rastom stanovništva, pa su egzistencijalne potrebe uvelike odredile i porast novih krčevina.
Ograde su kornatska polja koja su uglavnom zasađena maslinama i ograđena prizidama. To su niski i široki zidovi koji čuvaju zemlju da ih voda ne odnese, a ujedno su i višak kamena koji nastaje krčenjem zemlje.
Putovi
Polja se nalaze dalje od porta pa je bilo potrebno i napraviti put do tih polja. Ti putovi su utabane staze. Postoje i putevi koji su ograđeni suhozidima i široki su onoliko koliko je dovoljno da može proći natovareni tovar. Tovar ili magarac je i danas jedan od načina na koji je jedino moguće dopremiti drva ili ubrane masline iz poja do porta.
Hortice su nastale slaganjem viška kamena koje su se slagale određenim redom. Što je teren kamenitiji, to su hortice veće.
Na Kornatima postoje i takozvana odmorišta koja su napravljena u svrhu odmora težaka na putu prema moru. Građena su tako da kad se nosi breme na primjer od drva da se Kornatar odmori i odloži, odnosno nasloni teret bez da ga spušta na zemlju.
Na Kornatima ćemo također naići i na izolirane ograde. To su maslinici ograđeni prizidama i ogradama koja se nalaze na neočekivanim područjima. Takve ograde možemo naći na strmim stranama Škuja i Smokvice, na Piškeri, Žaknu, Lavsi, Levrnaci itd. To se radilo je vlasnik posjeda nije imao izbora nego obrađivati svoju zemlju bez obzira na kvalitetu i količinu zemlje.
Suhozidima se znači nije ograđivalo samo vlasnički posjed jedan od drugog već i obrađena zemlja s maslinama. kornatihr _________________
|
|
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45945
|
Pašnjaci i pastiri
Dok je ribarstvo imalo svoje uspone i padove, poljodjelstvo bilo ograničeno na nevelike plodne površine, a solanama se ubrzo nakon prvog spomena izgubio pisani trag, stočarstvo je u kontinuitetu sve do početka XX. st. održavalo status primarne gospodarske djelatnosti na Kornatskom otočju. Vlasnici Kornata - bilo da se radi o zadarskoj komuni do 1409., Mletačkoj republici do 1639., ili pak zadarskoj vlasteli do druge polovice XIX. st. - iznajmljivali su prostrane kornatske pašnjake za utvrđenu godišnju novčanu naknadu ili dio stočnih proizvoda. Od početka XVI. st. odvojeno se iznajmljuju "sjeverozapadni Kornati" i "jugoistočni Kornati" s međom kod brda Komornjaka.
Iz kojih naselja se se "regrutirali" kornatski pastiri? Pastir Stanoj iz XIV.st. bio je Pašmanac. U XV. i XVI. st. pastiri su iz dugootočnih naselja Sali, Luke i Žmana. U drugoj polovici XVI. i prvoj polovici XVII. st., dakle u vremenu najvećeg prosperiteta kornatskog ribarstva koje je privuklo mnoge Saljane, na otočju kao pastiri ostaju uglavnom Žmanci. A nakon njih dolaze Murterini i Betinjani. Prvi poznati Murterin, koji je uzeo u zakup kornatske pašnjake 1654. godine, bio je tadašnji murterski župnik don Ive Skračić.
Bilo je to vrijeme kandijskog rata (1645.-1669.), kada su za obranu svojih naselja i čitave pokrajine od turskih upada mobilizirani mnogi otočani, a ulcinjski gusari operirali dalmatinskim akvatorijem. U tim okolnostima, ali i zbog još nedovoljno poznatih nesuglasica među nekim vlasnicima, kornatski su otoci ostali bez pastira. Zašto su ulogu novih pastira - zakupnika preuzeli baš stanovnici relativno udaljenog otoka Murtera, pitanje je koje je još uvijek otvoreno. Jedan od razloga je zasigurno prenapučenost i nedostatak obradivih i pašnjačkih površina na matičnom otoku. Od tada pa do danas Murterini su uporno ostajali i čvrsto se ukorijenili u kornatskom tlu. Štoviše, i recentna vlasnička struktura, mada danas nepregledna i šarolika, uglavnom vuče korijene od neposrednih predaka - prvih zakupnika, u višestoljetnom procesu nasljeđivanja i prenošenja težačkih i pastirskih, a naposljetku i vlasničkih prava.
Stanovi
Na Kornatima su se dalje od obale, gradili takozvani stanovi, u kojima se boravilo do preseljenja na obalu. Uz stan se je nalazio tor za ovce i pojilište. Oni su se gradili isključivo u suhozidu. Kako su se stanovnici Kornata s vremenom selili na obalu ti stanovi su se koristili kao spremišta za poljodjelske alate i u njima se boravilo samo za vrijeme mužnje. No s vremenom je dolazilo do sve veće diobe pašnjaka tako se i broj torova povećavao i gubili su svoju prvobitnu namjenu, tako da se svaki tor nazivao stanom. Na većini pašnjaka izgrađeni su stanovi odnosno tor za ovce koji se gradio na pašnjaku jednog vlasnika što bliže portu. To se gradilo na mjestu gdje se pregradni zidovi susreću pod pravim kutom, ako je takvog mjesta uopće bilo. Stan se gradio od suhozida i prekrivao granjem a u kasnije vrijeme i crijepom. Neki su stanovi i sami pretvoreni u torove. Najviše stanova ima na području Knježaka, Trtuše, Željkovaca i Šipnate, a imena su dobivali tako da se ispred riječi stan stavlja ima vlasnika. Tako imamo Bebanov stan, Jeratov stan, Lovrićev stan itd.
Održavanje pašnjaka
Kako bi kornatski pašnjaci osigurali što kvalitetniju travu za ovce i koze, vlasnici tih pašnjaka su organizirano palili pašnjake. Taj se postupak radio svakih nekoliko godina. Znamo da su paljenja pašnjaka bila organizirana iz razloga jer su zajednice crnike očuvane (primjerice na Piškeri i Lavsi). Crnika je za Kornatara bila važna iz više razloga. Ona je značila ogrjev, brodogradnju i drvo za izradu raznih alata. Promjene na tom području nastaju početkom 20-og stoljeća pojavom ferala na plin petromax kada drvo više nije potrebno za svjetlo u lovu na plavu ribu i šezdesetih godina kada se kućanstva počinju koristiti plinom (pa branje drva po otocima jenjava). S vremenom dolazi do smanjivanja bavljenja stočarstvom, poljoprivredom i sve je manje stalnih stanovnika otoka, dolazi do promjene izgleda krajolika. Ti se otoci manje pošumljavaju, a pašnjaci postaju siromašniji (nisu u mogućnosti nahraniti stada), a pojava alepskog bora ugrožava autentičan izgled krajolika.
Sakatur
Mali otoci su služili za ispašu onih ovaca koje se nisu muzle, kao naprimjer janjci. Da bi se to stado lakše sakupilo na malom otoku građeni su sakaturi. To je zid koji se gradi od mora i ide u kopno pod određenim kutom tako da se u njega satjeraju ovce. Takvih sakatura ima i danas na Levrnaci i Lungi. kornatihr _________________
|
|
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45945
|
Suhozidi
Od svega što je stvorila kornatska ruka najupečatljiviji i najatraktivniji svakako je zid, točnije - suhozid. Kilometrima dugi zidovi koji presijecaju kornatske otoke jedna su od najvećih turističkih atrakcija. Pri prvom pogledu nameću pitanja: tko ih je izgradio i zašto? Koliko im je vremena i truda trebalo da tako nešto izgrade? Tko ih je izgradio? Izgrađeni su od ruke Murterina težaka – prvih Kurnatara. Zašto? Nekoliko je razloga.
Primaran je razlog bio razgraničenje posjeda i razdvajanje pašnjaka. Najveći kornatski zidovi, uistinu su granice između posjeda, no najstariji pravi zidovi učinjeni su s osnovnim razlogom preciziranja granice ispaše. Zbog česte odsutnosti s posjeda, kvalitetan zid bio je jamstvo dobrosusjedskih odnosa, kao i pouzdanja da će na povratku iz domicilnog naselja svoje stado zateći na svome pašnjaku. Drugi razlog je, da, pokušavajući oteti svaki pedalj tla kamenu i šikari, za sadnju vinove loza a kasnije i masline, uklanjan je svaki kamen koji se mogao pomaknuti, a od njega je odmah zidan zid koji je služio da nasade štiti od stoke koja je uokolo pasla, kao i od vjetra i soli koju vjetar donosi s mora. Koliko je vremena i truda trebalo da bi ih se sazidalo? Dvojica ljudi (koji znaju kako se to radi) mogu sagraditi zid dužine 2 km, (visine do 2 m i debljine 50-80 cm) za 150-200 dana. Težak je to posao. Zimi se radilo danju, a ljeti, kako bi se izbjegle vrućine, radilo se noću a potom zbog cjelonoćnog napornog rada, spavalo se danju.
Jedno od temeljnih obilježja suhozida jest - orijentacija. Zbog toga što su svi veliki otoci izduženi, svi su zidovi građeni od mora do mora, to jest s jedne strane otoka na drugu. Zid je točno toliko visok da ga ovca ne može preskočiti niti prijeći na tuđi pašnjak. On je onoliko širok koliko je potrebno da ga snaga vjetra ne razori. Kamenje nije spojeno nikakvim vezivom, a zidu čvrstinu daje samo vještina slaganja kamena i to tako da jedan kamen drži drugi. kornatihr _________________
|
|
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45945
|
Spoj prirode i čovjeka
Nevjerojatan spoj prirode i čovjeka, koji u Kornatima dokazano živi već više tisuća godina, a koji se između ostalog ogleda i u uvijek skromnim, ali dojmljivim građevinama (porti, stanovi, suhozidi, maslinici, mulići, utvrda, kaštel, crkvice, solana, gradine itd.), dodatni su i svakako vrijedni ukras prostora NP "Kornati".
Relativno velika udaljenost od obale, biološko bogatstvo morskog prostora, gusarski prepadi, dobri pašnjaci, nemirni kopneni prostori, škrto krško tlo, dobro sklonište za ružna vremena na moru, ... - sve su to razlozi zbog kojih su Kornati kroz cijelu ljudsku povijest uvijek bili istovremeno i gostoljubivo i negostoljubivo područje. Stalno na granici nastanjenosti i nenastanjenosti, mira i nemira, bogatstva i siromaštva, Kornati su bili i ostali izazov različitim kulturama i različitim interesima na ovim prostorima. kornatihr _________________
|
|
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45945
|
Od neolitika do Bizanta
Prvi tragovi o prisutnosti čovjeka u području Kornatskog otočja datiraju još iz doba neolitika. O tome svjedoči nalazak kamene sjekire nađen u polju Željkovci, podno brda Pedinka na otoku Kornatu.
Ilirsko razdoblje
Prva potvrđena kolonizacija Kornatskog otočja bilježi se u vrijeme Ilira. Male četverokutne nastambe, pojedinačne ili u grupama (kao što su ispod Pedinke, iznad Željkovaca, Pod selo kod Trtuše i Grbe na Žutu), gradine (Ščikat, Stražišće, Tureta, Grba) i gomile (tumulusi; gotovo na svim uzvišenjima na otoku Kornatu i Žutu), svjedoče o značajnoj naseljenosti otočja u pretpovijesno doba. Stočarstvo je bila glavna privredna djelatnost, ali je i ribarstvo igralo značajnu ulogu u ekonomiji tadašnjih stanovnika.
Rim
I starim Rimljanima se ovaj prostor činio interesantnim za stanovanje i gospodarsko iskorištavanje. Rimska gradnja Villae rusticae u Proversi i bazena za ribe na Svršati, presjekli su (vjeruje se) jedinstveni zivotni prostor Ilira na Kornatima i na Dugom Otoku, što je po nekim autorima vjerojatno bio kritični događaj za kontinuitet i intenzitet ilirske naseljenosti na ovim prostorima. Ostali tragovi antičke gradnje koji svjedoče o rimskoj kolonizaciji Kornata, danas su uglavnom pod morem: pristanište u Piškeri i Šipnatama, lučki uređaji u Veloj Proversi, solana u Šipnatama.
svrsata-ribnjak
sipnate-solana
lucki uredjaji
Crkvica Gospe od Tarca, skromna jednobroda sakralna građevina (tip ruralne kasnoromaničke crkve) sagrađena na mjestu starokršćanske bazilike i izgrađena najvjerojatnije od ostataka te starije crkve.
 kornatihr _________________
|
|
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45945
|
|
|
|
|
|
|
Senka
|
|
Vječita sanjalica
Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45945
|
Dolazak Hrvata
Dolazak Hrvata na Jadransko more prouzročilo je veće demografske promjene na svim otocima, pa tako i na Kornatima. Romansko stanovništvo je, zbog najezde Hrvata, bilo prinuđeno bježati s kopna i potražiti utočište na otocima.
S obzirom da more nije dugo vremena bilo prepreka Hrvatima, uskoro je došlo do sukoba s tadašnjom Venecijom koja je nastojala dominirati Jadranskim morem. To vrijeme - vrijeme slabljenja Bizanta, jačanja Venecije i dolazak Hrvata na Jadran - bilo je kritično za naseljenost Kornata. Tada su Kornati bili za život prilično nesiguran prostor, pa se pretpostavlja da sve do 13. stoljeća na njima nije bilo stalnog stanovništva.
Srednji vijek
U 13. stoljeću Kornati su ponovno počeli oživljavati. Iz srednjeg vijeka datiraju vrlo zanimljive kulturne građevine u području parka. Najdojmljivija je svakako crkvica Gospe od Tarca, skromna jednobroda sakralna građevina (tip ruralne kasnoromaničke crkve) sagrađena na mjestu starokršćanske bazilike i izgrađena najvjerojatnije od ostataka te starije crkve. Vrijeme gradnje Gospe od Tarca nije sasvim jasno, pa tako postoje pretpostavke da se radi o 12./13. stoljeću, 14., odnosno 15./16. stoljeću. U ovoj crkvici i danas se održavaju mise (svake prve nedjelje u srpnju) čije je značenje preraslo isključivo religiozne okvire i postalo dio turističke atrakcije ovog prostora. Iz srednjeg vijeka datiraju i ostaci skladišta za sol i potopljeni ostaci solane u uvali Lavsa (vjerojatno druga polovica 14. stoljeća).
tarac misa
lavsa solana
gospe od tarca
Naselje Piškera
Srednjevjekovni pisani tragovi ukazuju na prisutnost stočara i težaka u Kornatima. Vrijednost otočja je rasla sa sve učestalijim prijetnjama Turaka na obali, ali i zbog sve značajnijeg ribarstva u ekonomiji ovih prostora. Interes za Kornatima naročito se povećao nakon uvođenja novog načina lova srdele 1524. godine (upotreba svjetla). Mjesto Sali na Dugom Otoku već je od ranog Srednjeg vijeka bilo značajno ribarsko središte, a od početka 16. stoljeća uz Vis i Hvar postaje najznačajniji ribarski centar na Jadranu, prvenstveno zahvaljujući Kornatima. Naime, isključivo pravo na ribolov u Kornatima u to vrijeme imali su saljski ribari. Na otočiću Vela Panitula početkom 16. stoljeća izgrađen je mletački kaštel koji je prije svega služio kao mjesto za ubiranje poreza na ribu od kornatskih ribara. Mletačka vlast je naime, 1532. godine naredila kornatskim ribarima da sav svoj ulov dovoze na otočić Vela Panitula radi ubiranja poreza.
U neposrednom susjedstvu mletačkog kaštela, na otoku Piškera (Jadra) ribari su podigli naselje s 36 kućica i magazina, osam mulića i pokretnim mostom između Vele Panitule i Piškere, što je za to vrijeme i s obzirom na prostor bilo prilično veliko. U sklopu naselja izgrađena je i jednobroda crkvica s gotičkim konstrukcijskim elementima, posvećena 1560. godine. U naselju su ribari boravili samo u vrijeme ljetnog "mraka" (najpovoljnije vrijeme za lov plave ribe - kada na nebu nema mjeseca). Po svemu sudeći, padom Mletačke Republike krajem 18. stoljeća, kaštel i cijelo naselje Piškera naglo su se ugasili. Zanimljivo je da se danas gotovo i ne vide tragovi ondašnjeg ribarskog naselja, dok se kaštel sveo samo na ostatke ostataka. Crkvica je s druge strane obnovljena, te je i danas u funkciji.
kornatihr _________________
|
|
|
|
|
|
|
|
| Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 5 gostiju |
|
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
|
|
|
