Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 10:18


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: EKONOMIJA  |  Poslato: 19 Maj 2012, 18:49
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
NIS modernizuje pumpe i širi mrežu u regionu

Naftna industrija Srbije planira da do avgusta rebrendira 23 benzinske stanice

Slika

Naftna industrije Srbije (NIS) uložiće u ovoj godini 462 miliona dinara u obnavljanje benzinskih stanica u Srbiji, a ta kompanija već je počela proširenje maloprodajne mreže u regionu, Bugarskoj, Bosni i Hercegovini i Rumuniji, najavio je izvršni direktor Bloka promet NIS-a Aleksandar Malanjin.

- U Bugarskoj smo već kupili sedam benzinskih stanica, koje će tokom leta početi da posluju pod brendom NIS-a, odnosno “Gasprom njefta”, a takođe krećemo u razvoj maloprodajne mreže u Bosni i Hercegovini i Rumuniji – rekao je Malanjin.

On je predstavio novi tip prodavnica i restorana “Freš” na benzinskim stanicama NIS-a.

- U Srbiji planiramo da do avgusta rebrendiramo 23 benzinske stanice NIS-a, a njih 37 uskoro puštamo u rad – kazao je Malanjin na benzinskoj stanici NIS-a “Zmaj 2″ na auto-putu Beograd – Novi Sad.

Na njoj potrošači od sada imaju veći izbor namirnica, svežeg voća, pića, brze hrane, slatkiša, ali i jednu od najboljih pica na svetu finskog proizvođača “Kotipiža”, kao najvećeg lanca picerija u severnoj Evropi koji posluje i u Rusiji i Južnoj Koreji.

Planiramo i aktivniju modernizaciju benzinskih pumpi u Beogradu, istakao je Malanjin i ukazao na dobru saradnju NIS-a sa rukovodstvom grada Beograda po pitanju dobijanja dozvola i dokumentacije u vezi sa benzisnkim pumpama koje NIS ima na teritoriji Beograda.

NIS će nastaviti da unapređuje kvalitet naftnih derivata na pumpama, ali i usluga u maloprodaji i širenje asortimana proizvoda široke potrošnje, kojih već sada ima oko 4.000 različitih artikala, rekao je Malanjin.

NIS je tokom vikenda pripremio akciju “Super fresh vikend“, u okviru koje će potrošači, uz greb srećku, za svaku kupovinu moći da dobiju neki od 3.000 poklona iz asortimana “Fresh” prodavnica, a moći će da dobiju i gratis picu uz svaku kupljenju “Kotipižu”.


Telegraf

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 19 Maj 2012, 18:54
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Slovenačka “Mura” kupuje “Prvi maj” iz Pirota

Agencija za strana ulaganja potpisala sa slovenačkom kompanijom uguvor vredan oko 7 miliona evra. Ako kupovina uspe, u halama "Prvog maja" biće samo proizvodnja

Slika

Slovenačka kompanija “Mura” potpisala je sa Agencijom za strana ulaganja ugovor o subvencijama vredan 6,65 miliona evra. “Mura” će ovaj novac moći da iskoristi ako kupi fabriku “Prvi maj” iz Pirota.

Kako je navedeno, ugovor je potpisan sa srpskom ćerkom-firmom tog slovenačkog proizvođača konfekcije. “Mura” se obavezala da će u industriju odeće “Prvi maj” iz Pirota uložiti 11 miliona evra i da će preuzeti 1.328 radnika. U SIEPA su naveli da će “Mura” dobiti podsticaje od 5.000 evra po radniku ako kupi “Prvi maj”.

Pirotska fabrika zapošljava 1.500 radnika i skoro dve godine je u restrukturiranju, posle raskida ugovora o privatizaciji. Prema ranijim informacijama, “Mura” je zainteresovana za kupovinu tri proizvodne hale “Prvog maja” koje su procenjene na oko 4,2 miliona evra. Iz “Mure” su naveli da će, ako preuzimanje “Prvog maja” uspe, u Srbiji imati samo proizvodnju.


Telegraf

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 08 Jun 2012, 14:49
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Cene hleba stabilne do jeseni

Do kraja septembra važi Vladina uredba o ograničenju cena hleba. Polukilogramske vekne koštaju od 35 do 44 dinara. Na cenu bi mogli da utiču ovogodišnji prinosi, ali i kurs evra

Slika

CENA hleba u Srbiji zasada je stabilna, a pekari kažu da cene zavise od mesta prodaje, regiona i kupovne moći stanovništva. A tamo gde je veća ponuda, cene su kod osnovne kategorije hleba "sava" i niže od propisane zbog visoke konkurencije.

Vlada Srbije je produžila uredbu kojom je ograničila cenu vekne "sava" na maksimalnih 44 dinara, kako bi tu najosnovniju namirnicu učinila dostupnom većini potrošača. Uredba će važiti do kraja septembra, dok za ostale vrste hleba važi slobodno formiranje cene o čemu odlučuju sami proizvođači.


Trenutno su šarolike cene, a osnovne vrste vekne od brašna "tip 500" kreću se od 35 do 44 dinara, mada u pojedinim pekarama i radnjama hleb nude i po 33, što je slučaj na obodu gradova i u unutrašnjosti. Na pitanje da li je zbog poskupljenja goriva i skoka kursa došlo do rasta cena ostalih vrsta hleba i peciva, u Uniji privatnih pekara tvrde da je tržište stabilno.

- Nemamo saznanja da je bilo nekih pomeranja cenovnika - kaže za "Novosti" Zoran Pralica, predsednik Unije privatnih pekara. - Tržište je stabilizovano zahvaljujući interevenciji pšenice iz Robnih rezervi po 20 dinara za kilogram, koja je obavezala sve one koji su je preuzeli da brašno ne mogu da prodaju iznad 27 dinara.

Pralica ističe da će pekari čekati prinose ovogodišnjeg roda pšenice, što će odrediti i cenu te strateške robe u narednom periodu. Naravno bilo bi dobro da se zaustavi skok deviznog kursa, jer u suprotnom to će se odraziti na cene svih berzanskih artikala, pa i pšenice.



VELIKA POTROŠNJA

U SRBIJI se tradicionalno dosta troši hleb. Prosečan građanin Srbije i dalje godišnje pojede tri puta više te namirnice nego recimo stanovnik Evropske unije.

- Jedemo 105,9 kilograma hleba po stanovniku godišnje, što je ubedljivo najveća potrošnja u EU, što govori o standardu naših građana - ukazuju u Privrednoj komori Srbije.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 08 Jun 2012, 14:52
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Boš ne odustaje od izgradnje fabrike u Pećincima

Kompanija Boš neće odustati od izgradnje fabrike automobilskih sistema brisača u Pećincima, potvrdila je generalna direktorka ''Robert Boš Srbija'' Jovanka Jovanović

Slika

BEOGRAD - Kompanija Boš neće odustati od izgradnje fabrike automobilskih sistema brisača u Pećincima, kazala je danas za Tanjug generalna direktorka firme ''Robert Boš Srbija'' Jovanka Jovanović.

Ona je potvrdila da ekonomska kriza neće uticati na početak realizacije ovog projekta koji je planiran za jul.

''Kriza je počela još krajem 2007., 2008. godine na svetskom i evropskom nivou, a na žalost svedoci smo da je i dalje ona prisutna i Evropi'', navela je Jovanović.


Ona je istakla da se kupci ovih proizvoda nalaze u zemljama zapadne Evrope, dodavši da kompletna proizvodnja ide u izvoz .

''Kupci su iz oblasti automobilske industrije i pogon u Srbiji se otvara zbog njihove dodatne potražnje'', objasnila je Jovanović.

Kada je kompanija pre više od godinu dana počela pažljivo da razmatra gde bi mogla da krene sa novim proizvodnim pogonom, u obzir su uzete zemlje centralne i istočne Evrope, a naročito zemlje u okruženju, navela je Jovanović.

''Za Srbiju smo se opredelili zbog dobre infrastrukutre i dostupnosti kvalifikovane radne snage na prvom mestu, ali i mogućnost saradnje sa univerzitetima i srednjim školama kada je reč o obučavanju kadrova koji će biti zaposleni u novom pogonu'', dodala je Jovanović.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 11 Jun 2012, 04:58
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Najisplativije poslovanje u regionu

Podaci o spoljnotrgovinskoj razmeni pokazuju da najviše izvozimo u Nemačku. Suficit sa Crnom Gorom, BiH, Makedonijom... Najveći minus sa Rusijom

Slika

GLAVNI izvozni partner Srbije u prva četiri meseca ove godine bila je Nemačka, u koju je izvezena roba vredna 424,3 miliona evra, a glavni uvozni partner Ruska Federacija, iz koje je uvezena roba za 834,9 miliona, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku.

U izvozu, glavni spoljnotrgovinski partneri, posle Nemačke, bile su Italija sa 337,6 miliona dolara i Bosna i Hercegovina sa 333,7 miliona.

Glavni spoljnotrgovinski partneri u uvozu, posle Rusije, bile su Nemačka sa 649 miliona dolara i Italija sa 518,3 miliona.


Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini.

Zemlje članice Evropske unije čine više od polovine ukupne razmene.

Drugi po važnosti partner Srbije su zemlje potpisnice sporazuma o zoni slobodne trgovine u Centralnoj Evropi (CEFTA), sa kojima je ostvaren suficit u razmeni od 364,7 miliona dolara, rezultat uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda, kao i izvoza gvožđa i čelika.

Posmatrano pojedinačno po zemljama, najveći suficit u razmeni ostvaren je sa bivšim jugoslovenskim republikama - Crnom Gorom, BiH i Makedonijom. Od ostalih zemalja, u prva četiri meseca, ističe se i suficit sa Rumunijom i Slovačkom.

Najveći deficit javlja se u trgovini sa Rusijom zbog uvoza energenata, pre svega, nafte i gasa, a potom i sa Narodnom Republikom Kinom, Mađarskom, Nemačkom.

Najveće učešće u izvozu imali su žitarice i proizvodi od njih sa 295 miliona dolara, električne mašine i aparati - 249 miliona, obojeni metali - 226 miliona, gvožđe i čelik - 166 miliona i odevni predmeti i pribor za odevanje - 153 miliona.

Najviše smo uvozili naftu i naftne derivate za 570 miliona, prirodni gas - 544 miliona, drumska vozila - 306 miliona dolara, električne mašine i aparate - 265 miliona i medicinske i farmaceutske proizvode - 211 miliona.


BEOGRAD I VOJVODINA

NAJVEĆE učešće u izvozu Srbije u prva četiri meseca ove godine imao je region Vojvodine - 38,3 odsto, dok je najveće učešće u uvozu imao Beogradski region - 44,8 odsto, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Posle Vojvodine, najveće učešće u izvozu imao je Beogradski region - 24,5 odsto, region Šumadije i Zapadne Srbije - 19,9 odsto, region Južne i Istočne Srbije 16 odsto, a oko 1,3 odsto izvoza je nerazvrstano po teritorijama.

Najveće učešće u uvozu, posle Beogradskog regiona, imao je region Vojvodine - 31,2 odsto, region Šumadije i Zapadne Srbije - 12,4 odsto, region Južne i Istočne Srbije - 7,8 odsto,


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 15 Jun 2012, 15:12
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Poskupelo ulje

Cene zejtina u domaćim trgovinama poslednjih dana povećane i do 15 odsto. Razlog - povećani troškovi poslovanja, skuplje gorivo i devizni kurs


Slika

POTROŠAČI za litar običnog suncokretovog ulja sada moraju da plate i do 145 dinara. Posle gotovo jednogodišnje stabilizacije, cena ulja krenula je „na gore“. Razlog, kako tvde dobavljači su povećani troškovi poslovanja, pre svega, skuplje gorivo i skok vrednosti evra.

Zavisno od dobavljača, zejtin je na tržištu skuplji od šest do 15 odsto. Suncokretovo ulje iz „Dijamanta“, „Vitala“, „Sunca“ ili „Viktorije ojl“ u trgovinskim lancima prodaje se po ceni od 125, ali i preko 145 dinara za litar. Na akcijskim popustima neke vrste ulja mogu da se kupe i ispod 120 dinara.


Uljari o cenama ne žele javno da govore, a na pitanje zašto je ta namirnica poskupela, kažu da je to bilo neizbežno.

- Uvećani su troškovi proizvodnje i transporta zbog skoka cena nafte, ali i nestabilnosti kursa - pravdaju se uljari. - I sirovine su razlog, jer su količine na izmaku.


LIDERI U POTROŠNJI

PROMETNICI kažu da su srpski potrošači navikli da koriste ulje u velikim količinama. Po potrošnji zejtina lideri smo u Evropi, sa prosečnih 11,3 litra godišnje po stanovniku. A, od toga čak 98,7 odsto ulja koje se proda u Srbiji otpada na suncokretovo, dok svega nešto više od jednog procenta zauzimaju sve druge vrste.

U Poslovnoj zajednici za industrijsko bilje kažu da je novu, višu cenu ulja, između ostalog, uslovilo i kretanje kursa, fabrike prošle godine podigle devizne kredite koje sada treba vraćati. Ali, cene te sirovine rastu i na svetskom tržištu.

- Sirovine su na izmaku, a treba obezbediti i sredstva za novi otkup suncokreta, što u postojećim uslovima stvara veliko opterećenje uljarama - kaže za „Novosti“ Olga Čurović, direktor Poslovne zajednice za industrijsko bilje. - Glavni krivac su kursne razlike, a novi krediti sigurno neće biti povoljniji nego u zadnjih godinu dana.

Upitana da prokomentariše da li će se na ovom nivou zaustaviti cene zejtina, Čurovićeva kaže da bi to mogla sa sigurnošću da tvrdi „samo ako bi neko znao da kaže koliki će kurs biti u narednom periodu“. U tom slučaju znala bi se već sada i cena novog roda suncokreta.

Ove sezone, kaže, očekuje se prosečan rod suncokreta, zasejano je oko 160.000 hektara pod tom industrijskom biljkom, što bi značilo stabilno snabdevanje tom namirnicom, a preostaće dovoljno količina zejtina svakako i za izvoz.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 16 Jun 2012, 14:09
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Kinezi odmeravaju "Ponikve"

Stranci zainteresovani za investicije na aerodromskom kompleksu kod Užica

Slika

U nedostatku dobre putne infrastrukture, koja bi dala zamah izvozno orijentisanoj privredi Zlatiborskog okruga, gradska vlast u Užicu pokušava da privuče investitore koji će oživeti aerodrom "Ponikve" nadomak Užica. Najviše interesovanja za nekada vojni, a danas gradski kompleks, pokazali su privrednici i bankari iz Kine: delegacija ove zemlje obavila je sa gradonačelnikom Jovanom Markovićem početne razgovore, razmatrane su mogućnosti za oživljavanje jedne od najdužih pista na Balkanu, uz formiranje Slobodne zone na ovom prostoru.


U Užicu je boravila delegacija u kojoj su bili predstavnici ambasade NR Kine u Beogradu, stručnjaci Korporacije za puteve i mostove, kao i Razvojne banke Kine.

- Kineska strana je zainteresovana za otvaranje slobodnih zona u Srbiji, u ovom trenutku istražuje tri lokacije: na Dunavu, u Pirotu i u okviru aerodromskog kompleksa Ponikve. Između ostalog, aerodrom nadomak Užica interesantan je zbog velikih potencijala, jer pored piste, raspolaže sa 550 hektara zemljišta - čulo se tokom sastanka u užičkoj Gradskoj kući.

Da bi ideja o investiranju u "Ponikve" zaživela, zaključeno je da u najskorije vreme treba upriličiti sastanak sa kineskim privrednicima, zainteresovanim za otvaranje pogona i predstavništava u budućoj slobodnoj zoni.

Kinezi su već prisutni na aerodromu "Ponikve", Vlada ove države već je uputila mehanizaciju za razminiranje kruga oko piste, ova donacija vredna je pola miliona evra. Nedavno, "Ponikve" je u društvu ministra inostranih poslova Vuka Jeremića posetio ambasador NR Kine u Srbiji Džang Vanšue, a najnovijim razgovorima sa stranom delegacijom prisustvovali su državni sekretar ministarstva finansija Miodrag Đidić, kao i direktor Uprave za slobodne zone Srbije Milan Ristić.

Pretpostavka je da se pored zatrpanih "migova" i "orlova", na "Ponikvama" nalaze 92 projektila, na 43 lokacije.

Da bi "Ponikve" oživele kao kargo, transportni i putnički centar, potrebno je završiti najsloženiju operaciju razminiranja od NATO projektila na ovim prostorima. "Čišćenje" kompleksa koštaće oko četiri miliona evra, novac za započetu prvu fazu posla obezbeđen je donatorskom konferencijom, bez zahvatanja u državni i gradski budžet. Finansijsku pomoć za razminiranje obećale su SAD i Rusija.


Novosti


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 16 Jun 2012, 14:10
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Ćatama plata iz kredita

U Nemanjinoj muku muče sa obezbeđivanjem sredstava čak i za zarade, a ekonomisti predlažu rezove. Među predlozima su i smanjenje broja raznih institucija, skromnije reprezentacije...

Slika

TEHNIČKA vlada Srbije, kako saznaju "Novosti", muku muči sa isplatama svega onoga na šta se obavezala. Čak, kako nam je potvrđeno, neki od indirektnih budžetskih korisnika se ovih dana i kratkoročno zadužuju kreditima kako bi isplatili plate. Kako sada stvari stoje, novi tim u Nemanjinoj 11 dočekaće "minus" u državnoj kasi od oko 80 milijardi dinara ispisan tokom prva četiri meseca. Njihovi prethodnici mandat su započeli u 2008, kada je čitav godišnji deficit bio manji - 44,89 milijardi dinara.


Privreda, s druge strane, već dugo ne može da izdrži dosadašnji nivo javne potrošnje, a neće uskoro ojačati. Prognoze slute da ćemo u recesiji provesti i čitavu 2013. godinu. Pitali smo zato ekonomiste na kojim to stvarima bi nova vlada mogla da uštedi.

Direktor Instituta ekonomskih nauka Dejan Erić nema dilemu. Prva stavka, veruje, trebalo bi da budu agencije.

- Sto trideset agencija nema nijedna zemlja na svetu. Pola njih treba ugasiti - kaže za "Novosti" Erić. - Ako ni zbog čega drugog, onda bih iz marketinških razloga premijeru preporučio da odmah ukine polovinu. Treba preispitati neke službe, preispitati penzije. Imate mnogo lažnih penzija, invalidskih, a nisu invalidske. Treba smanjiti reprezentacije i državnu potrošnju. Možda je nepopularno povećati porez na dodatu vrednost i akcize, ali to je opcija. I veći porez na imovinu. Što ne restrukturirati javna preduzeća, ali ne samo otpuštati. Od njih treba umesto gubitaša napraviti firme koje posluju pozitivno. Nikad ne možete da kažete da imate puno ljudi, nego imate malo posla. To je problem.


KOD DRŽAVE UVEK BOLJE

PLATE u javnom sektoru godinama unazad su veće od onih koje mogu da zarade zaposleni kod privatnika. Državni činovnici primaju u proseku 52.000 dinara, lekari i medicinske sestre oko 42.000, a prosvetari blizu 40.000 dinara. - Recite nekom ko ima 40.000 da je to mnogo - upozorava Dejan Erić. - Problem je što su male plate u privredi, a to je zato što ništa ne radi.
I ekonomista Aleksandar Stevanović ističe da se mora smanjiti javna potrošnja. Manjak može da se finansira od privatizacije, kredita ili štampanjem novca. Za prvo rešenje, po njegovom mišljenju, dosadašnja vlada nije pokazala veliku volju, krediti nam nisu tako pristupačni, a o trećoj opciji ne treba ni razmišljati.

- To bi bilo najgluplje moguće rešnje - kaže Stevanović. - Ostaje samo štednja. Dok se dogovore sve interesne grupe, na kraju će reći da se štedi na tekućem održavanju i investicionom ulaganju, a niko neće taći nijedno od socijalnih davanja. Trebalo bi da počnu da smanjuju troškove tamo gde imaju podršku javnosti. To su zarade u javnom sektoru, zarade namesnika i državnih činovnika. To su, međutim, partijski kadrovi, pa bi ih u strankama dočekali besni ljudi. Doduše, za četiri godine bi mogli da nađu i novi partijski kadar. Kad pokažu narodu da su uštedeli na sebi, onda mogu da štede i na njima. Prvo da se urazumi potrošnja javnih preduzeća. Na kraju dolaze najveći izvori troškova - zdravstvo, školstvo i penzije. Mala uštede na njima ima daleko veći efekat od ovih prethodnih.

Urednik portala "Makroekonomija" Miroslav Zdravković ima računicu koja bi novu vladu od trenutnog godišnjeg minusa od oko 130 milijardi dinara, na kraju mandata dovela do - plusa. Pretpostavke su da je realni rast BDP-a 1,9 odsto godišnje, godišnji rast cena četiri odsto, PDV povećan na 10 i 20 odsto, a smanjeno opterećenje najnižih zarada.

- Nova vlada bi trebalo da ograniči rast fonda zarada u javnom sektoru na dva odsto godišnje - kaže Zdravković. - Smanjivanje broja zaposlenih u javnom sektoru po dva odsto godišnje moguće je samo manjim zapošljavanjem u odnosu na broj onih koji odlaze u penziju. Rashode za kupovinu robe i plaćanje usluga treba zalediti na nivou iz ove godine, u prve dve godine, a zatim ih povećavati po dva odsto. Rast troškova kamate na javni dug bi se postepeno usporavao, u skladu sa usporavanjem rasta javnog duga. Subvencije bi mogle da se povećavaju po dva odsto u naredne tri godine, dok bi u 2016. godini ostale na nivou iz 2015. godine.


Novosti


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 21 Jun 2012, 11:19
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Jordanac kupuje SOS markete


Posle zatvaranja trgovinske kuće u kojoj su se snabdevali najsiromašniji građani, u 33 radnje useliće se "Aman" jordanskog vlasnika, čiji su objekti uglavnom na obodu Beograda


Slika


U 33 radnje za snabdevanje najugroženijih građana, koje su zatvorene početkom meseca, useliće se trgovinska kuća čiji je vlasnik Jordanac Nedal Khalil.

Trgovinski lanac "SOS marketi" su uoči početka ekonomske krize otvoreni za snabdevanje najsiromašnijih građana.

Tada su ponudili artikle malih i još nepoznatih proizvođača po najpovoljnijim cenama na tržištu.

Ovaj lanac je bio zakupac prodajnih objekata "Jabuke", najstarijeg trgovinskog preduzeća u Beogradu, pišu "Novosti."

Početkom ovog meseca u svim njihovim radnjama krenuli su popisi, a glavni razlog su dospela dugovanja od 123,9 miliona dinara. Svi njihovi računi su u blokadi.


MONDO

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 21 Jun 2012, 11:21
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Šta je poskupelo, šta će tek da poskupi?


Građane Srbije na jesen, ali i krajem godine, čekaju nove cene brojnih namirnica, kao i grejanja, struje i gasa.


Slika


I pored toga što je junski talas poskupljenja bukvalno ošamutio domaće potrošače, njihovim mukama tu neće biti kraj. Prema procenama stručnjaka, brojne namirnice, ali i gas, struja i grejanje, imaće još više cene na jesen i krajem godine.

Ovog meseca kupce u Srbiji iznenadio je novi cenovnik mnogih proizvoda. Poskupeli su meso i mesne prerađevine, jestivo ulje, bezalkoholna pića i sokovi. Kućna hemija je takođe imala veću cenu, kao i kozmetika pojedinih proizvođača.

Meso je već ovog meseca poskupelo za 5-20 odsto, a cene mesnih prerađevina skočile su za 3-13 procenata. Nove cene imaju i bezalkoholna pića, koja su poskupela za 2-12 odsto. Veću cenu od juna ima i jestivo ulje, i to od pet do devet odsto, dok su sokovi poskupeli za četiri odsto.

Cene hleba biće stabilne barem do jeseni jer je Vlada Srbije produžila uredbu kojom je ograničila cenu vekne "sava" na 44 dinara. Ova uredba važiće do kraja septembra.


Vesti online

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 45 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker