Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 13:41


Autoru Poruka
Okano
Post  Tema posta: Mlečni put  |  Poslato: 14 Jan 2013, 17:48
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Slika

Mlečni put je prečkasta spiralna galaksija u kojoj se nalazi i Sunce i koja je član Lokalne galaktičke grupe unutar Virgo superjata galaksija. Prečnik glavnog diska Mlečnog puta je između 80.000 i 100.000 svetlosnih godina, ili 250.000 do 300.000 svetlosnih godina u njegovom obimu.
Debljina izvan galaktičkog jezgra doseže približno 1000 svetlosnih godina. Procenjuje se da naša galaksija sadrži približan broj od 200 milijardi zvezda, ali taj broj bi u budućnosti mogao da se popne na 400 milijardi ukoliko zvezde manje mase postanu dominantne.
Primer fizičke veličine Mlečnog puta: Ukoliko bi se naša Galaksija umanjila tako da njen prečnik iznosi 130 kilometara, prečnik Sunčevog sistema bi u tom slučaju iznosio 2 milimetra. Galaktički Halo širi se izvan galaksije ali je limitiran zahvaljujući satelitima Mlečnog puta, Malog i Velikog Magelanovog oblaka, koji u afelu imaju udaljenost od 180.000 svetlosnih godina. Vizuelna apsolutna magnituda Mlečnog puta iznosi −20.9.
Iako je Mlečni put samo jedna od milijardi galaksija u vidljivom delu univerzuma, ona je od posebnog značaja za ljudski rod jer je dom Sunčevog sistema. Sunce se nalazi u Orionovom spiralnom kraku Mlečnog puta na 8.6 kiloparseka od središta Galaksije, na približno sredini puta od centra do kraja diska Mlečnog puta.


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: Mlečni put  |  Poslato: 14 Jan 2013, 17:52
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Etimologija

Mlečni put prevod je latinske reči Via Lactea, dok je koren reči izveden iz grčke reči galaxia - (gala, galactos znači mleko). Inače, po starogrčkom mitu Mlečni put nastao je kada se mleko izlilo iz prsiju boginje Here po nebu, prilikom tajnog dojenja Herakla, kojeg je podmetnuo Zevs.
Mlečni put u srpskom jeziku nosi i naziv „Kumova slama“.
Naziv Galaksija napisano velikim slovom G odnosi se na galaksiju Mlečni put, dok izraz galaksija napisano malim slovom g označava bilo koju drugu galaksiju i vrstu objekta u vasioni


Slika

Istorija

Starost Mlečnog puta je teško utvrditi, ali se procenjuje na oko 13,6 milijardi godina koliko iznosi starost nekih od zvezda u našoj galaksiji, skoro koliko i sam svemir (13,7 milijardi godina).

Sastav i struktura

Veruje se da po obliku naša galaksija spada u grupu prečkastih spiralnih galaksija. Sastoji se od jezgra okruženog diskom sastavljenim od gasa, prašine i zvezda. Disk se sastoji od četiri velika i dva mala kraka, koji izviru iz centra galaksije. Od 2006. godine, na osnovu naučnih analiza, veruje se da masa Mlečnog puta iznosi 5,8×1011M☉ i da sadrži između 200 i 400 milijardi zvezda. Apsolutna magnituda Mlečnog puta je procenjena na −20.9. Pretpostavlja se da većinu mase (95%) Mlečnog puta čini tamna materija koja formira Halo tamne materije čija masa se kreće između 600 i 3000 milijardi sunčevih masa M☉, i koncentrisana je prema galaktičkom centru.


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: Mlečni put  |  Poslato: 14 Jan 2013, 18:01
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Opšte karakteristike i Lokalna grupa galaksija

Slika

Mlečni put je galaksija koja je dom našeg Sunčevog sistema zajedno sa još najmanje 200 milijardi zvezda (po najnovijim podacima čak 400 milijardi) i njihovih planeta, hiljadama zvezdanih jata i maglina, uključujući i većinu Mesijeovih objekata. Svi oni rotiraju oko galaktičkog centra. Naša Galaksija spada u galaktičke gigante: njena masa iznosi oko 750 milijardi masa Sunca dok joj je prečnik oko 100000 svetlosnih godina, tj.30 000 pc (parseka [1]).

Istraživanja radio-astronoma o raspodeli vodoničnih oblaka pokazala su da je Mlečni put spiralna galaksija Hablovog tipa (tipovi galaskija), tj. da ima jasno izražen disk spiralne strukture i istaknuto jezgro, koje je deo vidljivog ispupčenja - halo komponente.

Još uvek nije tačno utvrđeno da li ima prečkastu strukturu (pa spada u tip SB) ili ne, ali nam sve veći broj istraživanja ukazuje na to da Mlečni put veoma liči na galaksije M61 i M83.
Naša Galaksija pripada Lokalnoj grupi galaksija, »malom« skupu od 3 velike i preko 30 malih galaksija. Druga je po veličini posle velike Andromedine galaksije M31, ali je verovatno najmasivnija.

Nama najbliži veći sused je M31 koja se nalazi na udaljenosti od oko 2,5 miliona sg, dok su nam male i veoma blede galaksije još bliže. Mnoge od članica Lokalne grupe patuljastih galaksija su ustvari sateliti (pratioci) Mlečnog puta, a tek nedavno naučnici su otkrili dve najbliže.

Patuljsta galaksija u Velikom psu je već skoro sasvim uništena galaksija koja je otkrivena 2003 godine i nalazi se na odaljenosti od 25000 sg od Sunca, dok je druga iz sazvežđa Strelca udaljena oko 88000 sg. Ove su dve patuljaste galaksije u bliskom kontaktu sa Mlečnim putem, i delom svojih orbita smeštene su prilično unutar njegovog radijusa. Njihova »umešanost« u našu Galaksiju bila je jedan od osnovnih razloga što ih ranije nismo zapazili kao zasebne galaksije. Među pratiocima Mlečnog puta nalaze se i Veliki i Mali Magelanov oblak.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
[1.]  Parsek (pc) je udaljenost sa koje se velika poluosa Zemljine putanje, odnosno 1 AJ vidi pod uglom od 1”. Parsek ima 3,26 svetlosnih godina ili 206 265 AJ.


izvor: AM


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: Mlečni put  |  Poslato: 14 Jan 2013, 18:04
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Građa »Mlečnog puta«

Zvezdani sistem oblika diska kom pripada i Sunce, kvantitativno je prvi put prikazao Vilijem Heršel 1785, iskoristivši teleskop da bi izbrojao zvezde koje je mogao da sagleda u svim pravcima. Tada je otkrio da je broj zvezda otprilike isti u svim pravcima oko Mlečnog puta, što ga je navelo na pomisao da se Sunce nalazi u blizini centra Galaksije.

Tek mnogo kasnije utvrđeno je da nije bio u pravu. Međuzvezdana prašina apsorbuje svetlost zvezda i ograničava optičko posmatranje u ravni Mlečnog puta na zvezde u području od 6500 sg. Heršel je bio u mogućnosti da vidi samo sićušan delić zvezda koje nas okružuju.

Modernom opremom i instrumentima, astronomi mogu da vrše posmatranja na talasnim dužinama radio i infracrvenih talasa, a elektromagnetno zračenje na ovim dugačkim talasnim dužinama lako prolazi kroz međuzvezdanu prašinu. Na osnovu ovih novih osmatranja astronomi danas predstavljaju Galaksiju kao tanak, kružni disk svetleće materije, koji se kroz svemir proteže već pomenutom dužinom od 100.000 sg.

Prašina i gasovi koji su osnovni materijal potreban za stvaranje zvezda, gusto su raspoređeni u blizini galaktičkog diska. Disk je naizgled »ugrađen« u Halo, oreol mračne materije koja se prostire na 160.000 sg od centra Galaksije. Zbijena zvezdana jata su takođe raspoređena u veliki sferičan venac oko galaktičkog centra. Naše Sunce kruži oko centra na udaljenosti od skoro 27.000 sg.


Slika

Unutar granice od 3.200 sg (od galaktičkog centra) zvezde više nisu ograničene diskom, već formiraju sferno jezgro sazdano od najstarijih zvezda.

Iako naša zvezda leži veoma daleko od središta galaksije, njen disk se prostire na skoro jednakoj udaljenosti i posle Sunca. Mlade zvezde Mlečnog puta koncentrisane su u nizu spiralnih kraka.

Već je pomenuto da naša Galaksija liči na Andromedinu galaksiju, M31, ali postoje među njima i neke bitne razlike. U disku Mlečnog puta nalazi se mnogo više zvezda nego u Andromedi, dok ona prednjači u broju zbijenih zvezdanih jata, ima mnogo sjajnije jezgro i disk joj je veći od diska Mlečnog puta.


Slika


Izvor:AM


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: Mlečni put  |  Poslato: 14 Jan 2013, 18:07
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Loptasta (zbijena) zvezdana jata i centar Galaksije

Do ranih godina XX veka astronomi su prihvatali Heršelov zaključak da je centar Galaksije negde u blizini Sunca, i da se ona prostire na samo nekoliko hiljada svetlosnih godina od svoga centra. Prelazak sa heliocentričnog na galaktocentričan pogled na Mlečni put, kao i prva saznanja o njegovoj istinskoj veličini, bili su osnova istraživanja o rasporedu zbijenih zvezdanih jata.

Zbog svog sjaja, i činjenice da im položaj nije ograničen centralnom ravni Galaksije (gde bi inače bila zamračena zvezdanom prašinom), zbijena jata se mogu posmatrati teleskopima čak i ako su na veoma velikim udaljenostima.

Većina zbijenih jata sadrži barem nekoliko promenljivih zvezda tipa Lirida [1], čije su apsolutne magnitude poznate. Udaljenost od neke Liride u loptastom jatu, i odavde udaljenost do samog jata može biti izračunata uz pomoć njene prividne magnitude. Harlou Šepli je iskoristio ovu tehniku da bi izračunao udaljenosti do Zbijenih zvezdanih jata.

1917. godine iskoristio je udaljenosti i pravce 93 zbijena jata da bi sačinio mapu njihovog trodimenzionalnog položaja u svemiru. Otkrio je da ova jata formiraju čvrst sferičan sistem, ali da centar te sfere nije u blizini Sunca, već u nekoj tački u središtu Galaksije.

Šepli je pretpostavio da je sistem loptastih jata smešten u centru Mlečnog puta, što je do danas potvrđeno mnogim dokazima, uključujući i zabeležene položaje zbijenih zvezdanih jata u drugim spiralnim galaksijama.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
[1] Liride (jedna od podgrupa Cefeida) – pulsirajuće promenljive zvezde koje imaju pravilne periode promene sjaja.


Slika


Izvor: AM


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: Mlečni put  |  Poslato: 14 Jan 2013, 18:10
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Halo galaksije

Raštrkana izmaglica pojedinačnih zvezda koje nisu članice jata, ali ih ima daleko više, takođe postoji van granica oblasti zbijenih jata. Ovo mnoštvo zvezda i zvezdanih skupova čini Halo galaksije – region čiji radijus premašuje glavni disk nekoliko puta.

Slika

Pojedinačne Liride pronađene su u znatnom broju na udaljenostima od 30 do 50 hiljada sg sa obe strane galaktičke ravni, što pokazuje da Halo mora imati spoljnu debljinu od oko 95000 sg. Nedavno je otkrivena jedna Lirida na 160 hiljada sg od Sunca, a nekoliko zvezdanih jata nalazi se na više od 200 hiljada sg od centra Mlečnog puta.

Ako nam dalja istraživanja pokažu da su ovi objekti vezani gravitacionim silama za našu Galaksiju, a nisu samo intergalaktički nametljivci, tada će se veličina Halo-a proširiti mnogo dalje od vidljivog oboda galaktičkog diska. Najnoviji podaci o rotaciji Mlečnog puta daju nam razlog da pretpostavimo da halo sadrži veliki deo mase Galaksije.

U ovoj oblasti ima i gasa čiji jedan deo emituje X-zrake. Da bi se stekli uslovi za emisiju ovog zračenja, on mora imati temperaturu od oko 106 K. Gas, zagrejan verovatno udarnim talasom neke supernove ili zvezdanim vetrovima, širi se samo u unutrašnje delove Halo-a i određuje oblast koja se uglavnom naziva Galaktička korona .


Izvor: AM


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: Mlečni put  |  Poslato: 14 Jan 2013, 18:12
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Međuzvezdana materija

Međuzvezdani prostor Mlečnog puta nije prazan - osim gravitacionog i magnetnog polja, u njemu se nalazi međuzvezdana materija, koja se sastoji od međuzvezdane prašine i gasa .

Međuzvezdana prašina sastavljena je od čestica prečnika oko 10-15 m i mase oko 10-16 kg. Na njima se vrši apsorpcija, rasejanje i polarizacija svetlosti zvezda. Ovi efekti su nam najveći izvori podataka o međuzvezdanoj materiji. Sama prašina je neravnomerno raspoređena, a najviše je ima u ravni Mlečnog puta.

Međuzvezdani gas se sastoji prvenstveno od vodonika, koji zajedno sa helijumom sačinjava oko 99% njegove mase. Većina gasa je mračna i hladna, sa temperaturama između 5 i 30 K.

Postoje i oblaci gasova koji imaju temperature od  nekoliko desetina do nekoliko stotina Kelvina i koji sadrže najviše atomskog vodonika. U blizini veoma toplih zvezda, vodonik je jonizovan njihovim  ultraljubičastim zračenjem.

Istraživanja su pokazala da je neutralan atomski vodonik u Galaksiji ograničen na veoma »pljosnat« sloj. Ovakav vodonik se prostire daleko izvan Sunca, do daljine od 80000 sg od centra naše Galaksije. Sa pozicije Sunca, sloj neutralnog atomskog vodonika debeo je samo 400 sg.

U unutrašnjim oblastima Mlečnog puta, prašina se najčešće nalazi na istim mestima kao i neutralan vodonikov gas, i zbog toga je i njeno prostiranje ogarničeno na disk, sa najvećom koncentracijom u spiralnim kracima. Debljina sloja prašine je takođe oko 400 sg. Što se tiče zračenja prašine koja leži oko centra Galaksije, ono je veoma slabo.

Najhladniji vodonikov gas ima temperature ispod  30 K i uglavnom se nalazi u obliku molekula vodonika (H2). Ovi se molekuli grupišu u džinovske molekularne oblake, koji su u velikom broju pronađeni u širokom prstenu na udaljenosti između 10 i 25 hiljada sg od galaktičkog centra. Molekularni oblaci se u velikoj većini slučajeva ne mogu pronaći na više od 300 sg iznad ili ispod ravni Galaksije. Molekularni vodonik registrovan je i u centru Mlečnog puta.

Najmasivniji molekularni oblaci nalaze se u spiralnim kracima. U mnogim slučajevima spajaju se u velike skupove, koji sadrže desetine ili više zasebnih grupa.


Izvor: AM


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: Mlečni put  |  Poslato: 14 Jan 2013, 18:51
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Sprialna populacija zvezda u našoj Galaksiji

Većina zvezda u blizini Sunca kreće se u skoro paralelnoj ravni u odnosu na jezgro Galaksije, dok su njihove brzine uglavnom oko 40 do 50 km/s. One spadaju u zvezde malih brzina. Radijalne brzine bliskih oblaka gasa takođe su male.

Neke, pak, zvezde imaju brzine veće od 80 km/s i njih svrstavamo u zvezde velikih brzina.[1] Ove zvezde se kreću duž orbita velikog ekscentriciteta i seku Sunčevu orbitu u ravni Galaksije pod prilično velikim uglovima. Bliske zvezde kreću se takvim orbitama da prolaze kroz naš »komšiluk« i samo su privremeno blizu nas.

Zbijena zvezdana jata i zvezde u Halo-u galaksije takođe imaju orbite veoma različite od Sunca i spadaju u objekte velikih brzina. Većina zvezda velikih brzina usporavaju iza Sunca u svom kretanju kroz Mlečni put.

Gusta koncentracija uglavnom starih zvezda popunjava centralni deo, čije su najsjajnije zvezde crveni džinovi i velike plavičaste zvezde , nedavno rođene iz gasova koji se čvrsto drže oko galaktičkog centra.

Okružujući spiralni disk i centralno ispupčenje, prostire se svetlosni oreol[2] satkan od starih zvezda koje (u proseku) imaju nešto manju masu od Sunca, uključujući  relativno mali broj pojedinačnih zvezda i oko 200 loptastih zvezdanih jata, raspoređenih iznad i ispod diska.

Premda je od 6000 do 8000 zvezda vidljivo sa Zemlje golim okom, retko ih je moguće videti više od 2500 sa jednog mesta u jednom trenutku. Većina sjajnih zvezda koje vidimo su atipične zvezde, većih masa, prečnika i sjajnosti od našeg Sunca.

Sa druge strane, ogromna većina zvezda u Sunčevoj blizini su bleđe od njega; toliko blede da se ne mogu posmatrati golim okom. Iako blede i crvenkaste zvezde čine više od polovine zvezdane populacije Mlečnog puta, nijedna od njih nije vidljiva golim okom.

Mnoge sjajne zvezde dobile su svoja imena. Većina su arapska, zasnovana na položaju zvezda unutar originalnih grčkih sazvežđa. Zvezde iz nama vidljivih 88 sazvežđa ispred svog imena imaju dodata i slova grčkog alfabeta, koja ustvari označavaju stepen njihove sjajnosti. Tako najsjajnija zvezda u sazvežđu nosi oznaku a , sledeća po sjajnosti je b , i tako dalje.[3]

Astronomi razlikuju zvezde i po tome kom spektralnom tipu pripadaju. To je sistem klasifikacije koji označava pretežnu (dominantnu) boju zvezde, tj. refleksiju njene površinske temperature.

Po Harvardskoj spektralnoj klasifikaciji, postoji sedam osnovnih spektralnih tipova, koji su ustvari preuveličane boje zvezda po delovima spektra, i koji se označavaju velikim slovima abecede:

O, B, A, F, G, K  i  M.

Svaki spektralni tip je dalje podeljen na 10 delova, od 0 – 9, od toplijih ka hladnijim.

Većina zvezda u Galaksiji spada u tip M, sa manjim brojevima, sve do tipa 0 koji je veoma redak u Mlečnom putu. Oko 90 % zvezda su na glavnom nizu HR-dijagrama, i spadaju u patuljke tipa F do M.

Sledi tabela spektralnih tipova sa oznakama, bojama i prosečnim temperaturama zvezda. 


Slika
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

[1] Termini kao što su “Zvezde velikih brzina” i “Zvezde malih brzina” odnose se samo na brzine objekata U ODNOSU na Sunce i nemaju nikakve veze sa njihovim kretanjem u Galaksiji.
[2] Halo, eng. – oreol, krug svetlosti (prim.aut)
[3] Npr. a Centauri ima ime Toliman, b Orionis je Rigel, itd.


Izvor: AM


Vrh
Okano
Post  Tema posta: Re: Mlečni put  |  Poslato: 14 Jan 2013, 18:54
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 06 Dec 2012, 22:57
Postovi: 3122

OffLine
Mlečni put: 17 mlrd planeta veličine Zemlje

U našoj galaksiji Mlečni put postoji najmanje 17 milijardi planeta čija je veličina slična Zemljinoj, navodi se u procenama dve nezavisne grupe američkih astronoma

Slika

Procene su zasnovane na svežim podacima koji su stigli sa NASA-ine sonde "Kepler" koja je lansirana 2009. godine sa zadatkom da pronalazi planete oko drugih zvezda.

To ne znači da su sve te planete potencijalno nastanjive, ali je tako veliki broj dobrodošla polazna tačka da se traga za svetovima koji su slični našem, ocenjuje agencija Asošiejted pres (AP).

Naučnici tek treba da nađu Zemljinu sestru bliznankinju - dakle ne samo onu koja je sličnih dimenzija već i onu koja se nalazi u takozvanoj nastanjivoj zoni, gde nije ni previše hladno ni previše toplo, pa voda može postojati u tečnom agregatnom stanju.

Tim sa Smitsonijanovog centra za astrofiziku pri Univerzitetu Harvard procenio je da najmanje jedna od šest zvezda u Mlečnom putu ima planetu zemaljskih dimenzija.

Drugi tim, sa Berklija, Univerziteta Kalifornija i Univerziteta Havaji procenio je, primenjujući drugačiji metod, da 17 odsto zvezda u Mlečnom putu ima planete koje su sličnih dimenzija kao Zemlja.

Takve planete su samo delić onoga što krije Mlečni put, jer prema nekim procenama u Galaksiji postoji nekoliko stotina milijardi planeta od kojih mnoge orbitiraju oko zvezda koje se veoma razlikuju od našeg Sunca.

Rezultati su predstavljeni 7. januara 2013.u Američkom astronomskom društvu.


Izvor: B92


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 17 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker