Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 22:20


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 13 Apr 2012, 07:21
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
13. april

13. april (13.04) je 103. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (104. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 262 dana.

Slika

Događaji

1204. — Krstaši IV krstaškog pohoda osvajaju i strahovito pljačkaju Carigrad.
1598. — Francuski kralj Anri IV potpisao Nantski edikt, kojim se hugenotima (protestanti) priznaju ista prava kao i katolicima. Nantski edikt, neprijateljski primljen od katolika, ukinuo je Luj XIV 18. oktobra 1685.
1848. — Sicilija proglasila nezavisnost od Napuljske kraljevine.
1869. — U Pančevu izašao prvi broj nedeljnika “Pančevac”. U ovom listu objavljen je prvi prevod na srpski jezik “Komunističkog manifesta”. List je više puta zabranjivan i obnavljan.
1898. — Marija Kiri Sklodovska otkrila novi element koji je dobio naziv radijum. Ovim otkrićem postavljeni su temelji nauke o radioaktivnosti.
1919. — Britanske trupe su u Amrikaru masakrirale oko 380 Indusa pristalica vođe pokreta za nezavisnost Indije Mahatme Gandija.
1936. — Petar Đurković, srpski astronom, otkrio asteroid 1605 Milanković.
1941. — Rusija i Japan su potpisale sporazum o neutralnosti u Drugom svetskom ratu.
1945. —
Sovjetske trupe pod maršalom Fjodorom Tolbuhinom u Drugom svetskom ratu oslobodile su Beč.
Teškim zapaljivim bombama američko vazduhoplovstvo u Drugom svetskom ratu uništilo je veliki deo Tokija.
1964. — Američki filmski glumac Sidni Poatje dobio je Oskara za film “Poljski ljiljani”, prvi crnac koji je dobio ovo visoko filmsko priznanje.
1966. — U udesu helikoptera poginuo predsednik Iraka Abdul Salam Arif.
1975. — Vojnim pučem u Čadu zbačen je sa vlasti, a potom ubijen predsednik Fransoa Tombalbaje. Vlast je preuzelo Vrhovno vojno veće kojim je predsedavao Feliks Malum.
Pripadnik hrišćanske milicije u predgrađu Bejruta ubio je u autobusu 22 Palestinca. Taj napad smatra se početkom građanskog rata u Libanu.
1981. — Novinarka Vašington posta Dženet Kuk dobila je Pulicerovu nagradu za priču o osmogodišnjem narkomanu. Dva dana kasnije Kuk je vratila nagradu, nakon priznanja da je priču izmislila.
1990. — Sovjetski Savez priznao odgovornost za masakr više hiljada Poljaka 1940. u Katinskoj šumi.
1995. — Ukrajina pristala da do 2000. godine zatvori nuklearni reaktor u Černobilju, poznat po tome što je 1986. godine izazvao ogromno radioaktivno zagađenje.
1996. — U Briselu završena donatorska konferencija za posleratnu Bosnu i Hercegovinu na kojoj je obećana 1 milijarda i 230 miliona dolara pomoći za obnovu zemlje.
1997. — Nakon dužeg odlaganja Papa Jovan Pavle II posetio Sarajevo. Duž puta kojim je trebalo da prođe njegova motorizovana kolona pronađene su sveže postavljene mine.
1999. — U državi Mičigen osuđen je doktor Džek Kervorkian na 10 do 25 godina zatvora za pomoć u samoubistvu Tomasa Jouka, koje je izvršeno godinu dana ranije i snimljeno na video kaseti.
2002. — Stalni Arbitražni sud u Hagu doneo je pravosnažnu odluku kojom je definisana 1.000 kilometara dugačka granica između Etiopije i Eritreje, čime je okončan sukob koji je kulminirao dvogodišnjim ratom (1998-2000) između te dve afričke zemlje.

Rođenja

1519. — Katarina de Mediči, francuska kraljica italijanskog porekla († 1589.)
1743. — Tomas Džeferson, američki državnik i pravnik († 1826.)
1832. — Stevan Todorović, srpski slikar, član Srpske kraljevske akademije († 1925.)
1885. — Đerđ Lukač, mađarski filozof i književni kritičar († 1971.)
1892. — Artur Haris Bombaš, britanski maršal avijacije
1906. — Samjuel Beket, irski književnik. († 1989.)
1922. — Džulijus Njerere, tanzanijski državnik
1946. — Josif Tatić, srpski glumac
1963. — Gari Kasparov, ruski šahista
1966. — Ali Bumnidžel, tunižanski fudbaler
1982. — Jelena Nikolić, srpska odbojkašica

Smrti

800. — Pavle Đakon, langobardski klirik i istoričar.
814. — Krum, bugarski kan.
1605. — Boris Godunov, ruski car
1695. — Žan de Lafonten, francuski pesnik i basnopisac. (* 1621.)
2005. — Nikola Ljubičić, general

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 14 Apr 2012, 15:52
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
14. april

14. april (14.04) je 104. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (105. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 261 dana.

Slika

Događaji

69. – Vitelije, zapovednik rajnskih legija, odnosi pobedu nad Otonom u blizini Kremone i nameće se za rimskog cara (Godina četiri cara).
1205. — Bitka kod Hadrijanopolja: Bugarski car Kalojan je naneo težak poraz i zarobio latinskog cara Balduina I Flandrijskog.
1849. — Na inicijativu revolucionarnog lidera Lajoša Košuta Mađarska proglasila nezavisnost od Austrije.
1865. — Predsednik SAD Abraham Linkoln smrtno ranjen u atentatu nekoliko dana po završetku građanskog rata. Na njega u loži vašingtonskog pozorišta pucao Džon But. Linkoln preminuo sledećeg dana, a novi predsednik postao Endru Džonson.
1900. — Predsednik Francuske Emil Lube u Parizu otvorio Međunarodnu izložbu, najveću te vrste u istoriji Evrope.
1912 – Brod “Titanik” udario u ledenu santu i potonuo
1912 – Osnovan brazilski Fudbalski klub Santos.
1931. — U Španiji proglašena republika posle abdikacije i bekstva iz zemlje kralja Alfonsa III. Republiku 1939, posle trogodišnjeg građanskog rata, ukinuo general Francisko Franko.
1945. — Savezničke trupe uhapsile nemačkog diplomatu i političara Franca fon Papena i izručile ga sudu za ratne zločine u Nirnbergu. Oslobođen krivice, kasnije u Nemačkoj osuđen na osam godina zatvora, pušten 1949.
1975. — U Sikimu, u severoistočnoj Indiji, ukinuta monarhija i proglašena republika. Sikim postao 22. država Indijske Unije.
1988. — U Ženevi, Avganistan i Pakistan potpisali sporazum o Avganistanu, a SSSR i SAD dali izjave o nemešanju i neintervenciji. Sporazumom predviđen povratak avganistanskih izbeglica iz Pakistana i povlačenje sovjetskih trupa iz Avganistana.
1994. — Dva američka borbena aviona F15 greškom iznad severnog Iraka oborila dva američka helikoptera, usmrtivši svih 26 ljudi u njima.
1995. — Svetska zdravstvena organizacija saopštila da na prostoru SFRJ ima oko milion ljudi kojima je potrebna medicinska pomoć zbog psiholoških trauma izazvanih ratom.
1999. —
Najmanje 75 ljudi poginulo, a 25 teško ranjeno u Metohiji u dve izbegličke kolone koje su raketirali avioni NATO.
Pakistan izvršio probu balističke rakete dometa 2.000 kilometara, sposobnu da nosi nuklearne projektile.
2000. — Mitingom u centru Beograda, “Stop teroru, za demokratske izbore”, srpska opozicija počela koordiniranu akciju za demokratske promene u zemlji.
2003. —
Na zasedanju u Luksemburgu šefovi diplomatija Evropske unije odlučili da zabrane ulazak na teritoriju EU svim osobama na Balkanu koje pomažu haškim optuzenicima na slobodi.
U blizini Bagdada američke specijalne snage uhapsile bivšeg lidera palestinskog gerilskog pokreta Abua Abasa, optuženog da je organizovao otmicu italijanskog putničkog broda “Akile Lauro” 1985. i ubistvo Amerikanca Leona Klinghofera, bačenog u Sredozemno more.

Rođenja

1629. — Kristijan Hajgens, holandski matematičar i astronom
1862. — Vojislav Ilić, srpski pesnik († 1894.)
1883. — Sima Pandurović, srpski pisac (†1960.)
1904. — Džon Gilgud, engleski pozorišni i filmski glumac (†2000.)
1907. — Fransoa Duvalije, haićanski predsednik
1937. — Miroslav Bijelić, srpski glumac
1973. — Adrijen Brodi, američki filmski glumac.
1977. — Milivoje Ćirković, srpski fudbaler.

Smrti

1759. — Georg Fridrih Hendl, nemački kompozitor (* 1685.)
1807. — Džeremaja Bendžamin Rihter, nemački hemičar (*1762.)
1914. — Čarls Sanders Pirs, američki filozof i logičar (* 1839.)
1917. — Ludvik Lazar Zamenhof, poljski lekar, tvorac esperanta
1930. — Vladimir Vladimirovič Majakovski, ruski pesnik
1947. — Petar Bajalović je bio srpski arhitekta
1969. — Petar Kolendić, srpski književni istoričar
1986. — Simon de Bovoar, francuska književnica (* 1908.)
2011. — Branislav Crnčević je bio srpski književnik, aforističar, novinar, scenarista, politički komentator i član SNS

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 15 Apr 2012, 05:10
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
15. april

Pravoslavni vernici koji vreme računaju po Julijanskom kalendaru danas obeležavaju praznik Vaskrsenja Hristovog. Hristos Voskrese!

Slika

15. april (15.04) je 105. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (106. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 260 dana.

Događaji

1450 – U poslednjoj fazi Stogodišnjeg rata Francuzi u bici kod Forminjija porazili Engleze, čime je okončana engleska dominacija u Normandiji.
1755 – Samjuel Džonson, engleski pesnik, novinar i leksikograf, objavio „Rečnik engleskog jezika”, prvi moderan engleski rečnik.
1909 – Austrijski car odobrio Statut za autonomnu upravu u Bosni i Hercegovini.
1912 – Na prvom putovanju iz Velike Britanije u SAD potonuo „Titanik”, u to vreme najveći i najluksuzniji prekookeanski brod. Život izgubilo 1.523 od 2.224 putnika.
1923 – Insulin, koji je kanadski naučnik, nobelovac Frederik Banting, otkrio 1921., ušao u upotrebu pri lečenju dijabetesa.
1925 – Počeo šahovski turnir u Baden-Badenu, Nemačka.
1941 – Jugoslovenska vlada, na čelu s predsednikom, generalom Dušanom Simovićem, napustila zemlju posle nemačke okupacije. Dan ranije iz zemlje otišao kralj Petar II Karađorđević.
1945 – Britanske trupe u Drugom svetskom ratu oslobodile nemački koncentracioni logor “Bergen-Belzen”.
1952 – Banka “Frenklin” u Njujorku izdala prvu kreditnu karticu u svetu.
1968 – Dva sovjetska satelita bez ljudske posade, „Kosmos 212” i „Kosmos 213”, automatski se spojila dok su kružila u Zemljinoj orbiti.
1974 – Posle petnaestogodišnje vladavine, vojnim pučem svrgnut sa vlasti predsednik Nigera Diori Hamani.
1979 – U zemljotresu na Crnogorskom primorju poginulo više od 100 osoba, oko 600 povređeno, a više od 80.000 ostalo bez kuća.
1986 – Američki avioni bombardovali Tripoli i Bengazi u znak odmazde za pogibiju dva Amerikanca u eksploziji bombe u diskoteci u Berlinu, 5. aprila. U bombardovanju ubijeno oko 40 osoba, među njima usvojena kćerka libijskog lidera Moamera Gadafija.
1989 – Na fudbalskom stadionu u Šefildu, u severnoj Engleskoj, pod srušenim tribinama poginulo 96, a povređeno 200 osoba kada su na već pun stadion puštene nove grupe navijača.
1992 – Ujedinjene nacije uvele sankcije protiv Libije zbog njene umešanosti u podmetanje bombe u avion kompanije “Pan Ameriken”, koji je eksplodirao iznad Lokberija u Škotskoj 1988. i bombardovanja francuskog aviona iznad Nigera 1989.
1994 – Ministri vodećih zemalja sveta potpisali GATT, Opšti sporazum o tarifama i trgovini.
1996 – „Komisija za istinu” u Južnoj Africi, formirana kako bi ispitala zloupotrebu vlasti u vreme aparthejda, otvorila istražni postupak.
Od podmetnute eksplozivne naprave oštećena Bajrakli-džamija u Beogradu. Beogradski muftija Hamdija Jusufspahić izjavio da je to je bio sedmi napad na tu džamiju od 1990.
1997 – Tokom hodočašća, u požaru koji je zahvatio šatorsko naselje blizu Meke, u Saudijskoj Arabiji, poginula 343 hodočasnika.
1999 – NATO preuzeo odgovornost za bombardovanje konvoja izbeglica na Kosovu, a tokom kojeg je, prema jugoslovenskim izvorima, poginulo 75 civila.
2002 – U nesreći putničkog aviona kineske kompanije „Air China“ poginule najmanje 122 osobe.
2005 – Na magistralnom putu Zrenjanin – Novi Sad, došlo do teške saobraćajne nesreće kada je autobus firme “Autobanat” pao sa Žabaljskog mosta u reku Tisu. Poginulo više od deset osoba, a oko petnaestak povređeno.

Rođenja

1452. — Leonardo da Vinči, italijanski vajar, arhitekta i slikar. († 1519.)
1469. — guru Nanak, indijski duhovni učitelj, osnivač sikizma.
1552. – Pjetro Antonio Kataldi italijanski matematičar i astronom.
1707. — Leonard Ojler, švajcarski matematičar († 1783.)
1710. — Vilijam Kalen, škotski fizičar († 1790.)
1843. — Henri Džejms, američki pisac.
1893. — Knez Pavle Karađorđević, srpski knez. (†1976).
1912. — Kim Il Sung, korejski diktator.(† 1994.)
1926. — Pavle Ugrinov, srpski književnik .(† 2007.)
1933. — Živojin Pavlović, srpski književnik, filmski reditelj, slikar i profesor. († 1998.)
1944. — Dušica Žegarac, srpska glumica.
1959. — Ema Tompson, britanska glumica.
1966. — Samanta Foks, engleska pevačica.
1977. — Dejan Milojević, srpski košarkaš.
1990. — Ema Votson, britanska glumica.

Smrti

1765. — Mihail Vasiljevič Lomonosov, ruski naučnik, pesnik i akademik. (* 1711.)
1764. — Žana Antoaneta Puason, markiza De Pompadur, ljubavnica kralja Luja XV
1865. — Abraham Linkoln, predsednik SAD-a (* 1809.)
1980. — Žan-Pol Sartr, francuski pisac i filozof (* 1905.)
1989. — Hu Jaobang, kineski političar
1990. — Greta Garbo, američka filmska glumica švedskog porekla (* 1905.)
1998. — Pol Pot, bivši kambodžanski diktator (* 1925.)

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Prepodobnog Tita Čudotvorca
Svete mučenike Amfijana i Edesija

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 16 Apr 2012, 02:12
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
16. april

16. april (16.04) je 106. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (107. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 259 dana.

Slika

Događaji

73. – Rimljani zauzimaju tvrđavu Masadu čime je okončan jevrejski ustanak (Judejski rat).
1071. — Robert Gviskar, normanski vojvoda, osvaja vizantijski Bari čime Vizantijsko carstvo zauvek gubi teritorije na Apeninskom poluostrvu.
1346. — Srpski kralj Dušan Stefan Nemanjić u Skoplju krunisan za cara. Proglašena srpska patrijaršija s prvim srpskim patrijarhom Joanikijem.
1854. — Josif Pančić dobija srpsko državljanstvo nakon dugo očekivanog otpusta iz austrougarskog. Tako stiče uslov da postane stalni profesor u Liceju u Beogradu.
1856. — Usvojena Pariska deklaracija o pomorskom pravu za vreme rata.
1922. — Nemačka i SSSR potpisali Rapalski ugovor kojim je Nemačka priznala Sovjetski Savez i kojim su obnovljeni diplomatski i trgovinski odnosi.
1941. —Alojzije Stepinac je izrazio punu podršku NDH prilikom sastanka sa Pavelićem
1944. — Saveznička avijacija bombardovala Beograd, u Drugom svetskom ratu. Poginulo više od 1.200 ljudi, više hiljada povređeno, razoreno oko 600 zgrada.
1945. — Američke trupe u Drugom svetskom ratu ušle u nemački grad Nirnberg.
1947. — U gradu Teksas u istoimenoj državi SAD poginulo više od 500 ljudi u eksploziji kamiona s nitritom.
1948. — U Parizu osnovana Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj.
1964. — Devet ljudi u Britaniji osuđeno na kazne zatvora od 25 do 30 godina zbog učešća u velikoj pljački voza 1963. Jedan od glavnih aktera „pljačke veka“ Ronald Bigz uspeo da pobegne iz zatvora i stigne u Brazil, gde je živeo do maja 2001, kada se predao „Skotland jardu“.
1970. — Pod snežnom lavinom koja je zatrpala dečji sanatorijum u mestu Salanš u francuskim Alpima poginule 72 osobe.
1982. — Britanska kraljica Elizabeta proklamovala novi kanadski ustav na osnovu kojeg su prekinute poslednje kolonijalne veze Kanade s Britanijom.
1992. — Košarkaški klub Partizan osvojio Kup evropskih šampiona.
1996. — Bivšeg premijera Italije Betina Kraksija italijanski sud, na osnovu optužnice koja ga je teretila za korupciju, osudio u odsustvu na osam godina i tri meseca zatvora. Kraksi pobegao u Tunis.
2001. — Bivši predsednik Filipina Džozef Estrada predao se antikorupcijskom sudu pošto je taj sud izdao nalog za njegovo hapšenje zbog korupcije i lažnog svedočenja. Estrada se povukao sa mesta predsednika 20. januara pod pritiskom uličnih demonstracija i vojske.
2002. — Vlada Holandije i načelnik Generalštaba vojske te zemlje podneli ostavke zbog zvaničnog holandskog izveštaja o Srebrenici, u kojem je ocenjeno da holandske mirovne trupe i Ujedinjene nacije snose deo odgovornosti za pad te enklave, u julu 1995, u ruke Vojske Republike Srpske i masakr oko 7.500 Muslimana.
2003. — U Beču uhapšen Dragan Nikolić i izručen vlastima u Srbiji. Nikolić u odsustvu osuđen na 15 godina zatvora kao saizvršilac u ubistvu Željka Ražnatovića.

Rođenja

778. — Luj I Pobožni, franački car († 840.)
1319. — Jovan II Dobri, francuski kralj († 1364.)
1728. — Josef Blek, škotski fizičar i hemučar († 1799.)
1844. — Anatol Frans, francuski književnik († 1924.)
1867. — Vilbur Rajt, američki pilot i konstruktor aviona
1872. — Beta Vukanović, srpska slikarka nemačkog porekla
1889. — Čarli Čaplin, engleski filmski glumac, scenarista, režiser i producent († 1977. )
1937. — Jozef Racinger, Benedikt XVI )
1939. — Boris Dvornik, hrvatski glumac († 2008. )
1940. — Margareta II, danska kraljica
1942. — ser Frenk Vilijams, vlasnik Formula 1 kluba Vilijams
1953. — Amir Talić, bosanskohercegovački književnik
1963. — Dejan Ristanović pionir računarske štampe u bivšoj Jugoslaviji
1985. — Benhamin Rohas, argentinski glumac i pevač (Erreway).

Smrti

69. – Oton, rimski car (32.)
924. — Berengar Furlanski, kralj Italije i car Svetog rimskog carstva
1485.- Vuk Grgurević, (Zmaj Ognjeni Vuk) titularni srpski despot i ugarski vojskovođa.
1828. — Francisko de Goja, španski slikar
1850. — Mari Tiso, francuska vajarka (* 1761.)
1859. — Aleksis Klerel Tokvil, francuski političar i istoričar
1899. — Manojlo Grbić, srpski istoričar i pisac (* 1844.)
1958. — Rozalind Frenklin, engleski naučnik. (* 1920.)
1879. — Berandet Subiru, čija je vizija Device Marije prethodila stvaranju svetilišta u Lurdu u Francuskoj
1975. — Sarvepali Radakrišnan, indijski filozof i državnik
1988. — Halil al Vazir, vojni komandant Palestinske oslobodilačke organizacije
1990. — Greta Garbo, američka glumica švedskog porekla.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog Nikitu Ispovednika
Svetog Pavla Nevoljnika
Svetog mučenika Ulpijana

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 17 Apr 2012, 16:03
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
17. april

17. april (17.04) je 107. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (108. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 258 dana.

Slika

Događaji

1492. — Kristifor Kolumbo dobio saglasnost i novac od španskog kralja Fernando II od Aragona i kraljice Izabele, da istraži “zapadni okean”. Na tom putovanju Kolumbo je otkrio američki kontinent.
1860. — Crna Gora i Turska, posle turskog poraza na Grahovu, potpisale protokol o razgraničenju kojim je Crna Gora faktički priznata kao samostalna država, iako formalno priznanje nije dobila.
1895. — Sporazumom u gradu Šimonoseki završen je kinesko-japanski rat. Kina je priznala nezavisnost Koreje, a ostrvo Formozu (Tajvan) predala Japanu. Tajvan je pod japanskom vlašću bio do 1945. godine.
1941. — Poručnici bojnog broda Kraljevske ratne mornarice Jugoslavije Milan Spasić i Sergej Mašera potopili su u Tivatskom zalivu razarač Zagreb i potonuli zajedno s njim odbivši da izvrše naređenje o predaji broda italijanskoj mornarici nakon kapitulacije Jugoslavije. Jugoslovenska ratna flota pripala je Italiji, izuzev jedne podmornice i dve motorne torpiljerke, koje su umakle, i razarača Zagreb.
1957. — Kiparski arhiepiskop Makarios vratio se u Atinu nakon 13 meseci provedenih u egzilu na Sejšelima. Iste godine Makarios je sa britanskom vladom počeo pregovore o nezavisnosti Kipra, a u decembru 1959. izabran je za predsednika Republike Kipar.
1961. — Uz podršku SAD, kubanski desničari u egzilu iskrcali su se u “Zalivu svinja” u nameri da obore režim Fidela Kastra. U trodnevnim borbama ubijeno je oko 100, a zarobljeno više od hiljadu napadača.
1969. — Lider Komunističke partije Čehoslovačke Aleksandar Dubček podneo je ostavku, posle kraha reformskog kursa nazvanog “praško proleće”. Zamenio ga je Gustav Husak.
1975. — Crveni Kmeri zauzeli su glavni grad Kambodže Pnom Pen i započeli vladavinu terora tokom koje je ubijeno više od milion ljudi.
1977. — U Lihtenštajnu prvi put su glasale žene.
1983. — Indija lansirala prvi veštački satelit.
1993. — U UN usvojena rezolucija koja predviđa pooštravanje sankcija protiv SR Jugoslavije, ukoliko bosanski Srbi ne potpišu Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu do 26. aprila.
1996. — SAD i Japan potpisali deklaraciju o bezbednosnoj saradnji prema kojoj SAD zadržavaju nivo vojnih snaga u Japanu i ostalim delovima Azije.
2001. — Izraelske snage napale su sa kopna, iz vazduha i sa mora palestinske teritorije u pojasu Gaze, nakon minobacačkog napada na izraelsko naselje Sderot.
2002. — Jugoslovenska vlada pozvala je 23 osobe koje je Haški tribunal optužio za ratne zločine, od kojih su 10 jugoslovenski državljani, da se dobrovoljno predaju tom sudu. Pozivu jugoslovenskih vlasti odazvali su se: Dragoljub Ojdanić, Milan Martić, Mile Mrkšić, Nikola Šainović, Vladimir Kovačević i Momčilo Gruban.

Rođenja

1278. — Mihailo IX Paleolog, vizantijski car-savladar svog oca Andronika II (†1320.)
1814. — Josif Pančić, srpski botaničar i prirodnjak († 1888.)
1894. — Nikita Hruščov, ruski državnik i političar († 1971.)
1916. — Sirimavo Bandaranaike, bivši premijer Šri Lanke († 2000.)
1924. — Jovan Kratohvil, srpski vajar
1952. — Željko Ražnatović Arkan, vođa Delija i komandant paravojnih formacija
1959. — Šon Bin, engleski filmski i pozorišni glumac.
1974. — Viktorija Bekam, engleska pevačica, muzičarka, glumica i modna dizajnerka (Spajs Gerls).

Smrti

1711. — Jozef I, car Svetog Rimskog carstva (*1678.)
1790. — Bendžamin Frenklin, američki naučnik i državnik. (* 1706.)
1919. — Svetozar Ćorović, srpski književnik (* 1875.)
1993. — Turgut Ozal, turski državnik
1997. — Haim Hercog, izraelski državnik

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 18 Apr 2012, 10:20
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
18. april

18. april (18.04) je 108. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (109. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 257 dana.

Slika

Događaji

1906. — U zemljotresu u San Fransisku poginulo više od hiljadu ljudi, a oko 200.000 ostalo je bez kuća.
1909. — U Vatikanu, beatifikovana francuska heroina iz 15. veka Žana D’Ark – Jovanka Orleanka. Kanonizacija je izvršena 1920.
1942. — Američki avioni u Drugom svetskom ratu prvi put su bombardovali Tokio, Jokohamu i Nagoju.
1946. — Zvanično raspuštena Liga naroda, a njena imovina preneta je na novoosnovane Ujedinjene nacije.
1946. — SAD priznale Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju pod vođstvom Josipa Broza Tita.
1951. — U Parizu su Belgija, Zapadna Nemačka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija potpisale ugovor o osnivanju Evropske zajednice za ugalj i čelik. To je bio početak stvaranja Evropske ekonomske zajednice, odnosno Evropske unije.
1954. — Gamal Abdel Naser, jedan od vođa udara kojim je 1953. svrgnut kralj Faruk I, postao je premijer i vojni guverner Egipta.
1955. — U indonežanskom gradu Bandungu počela afroazijska konferencija 29 zemalja, na kojoj su utvrđeni principi “pokreta nesvrstanih” kao alternative vojnim blokovima – NATO-u i Varšavskom ugovoru.
1956. — Raspušten Informbiro, savetodavno i koordinaciono telo devet evropskih komunističkih i radničkih partija, kojim su dominirali sovjetski komunisti.
1980. — Južna Rodezija je pod nazivom Zimbabve postala 50. nezavisna zemlja Afrike. Na dvogodišnjicu sticanja nezavisnosti, glavni grad Solzberi preimenovan je u Harare.
1983. — Bombaš samoubica uleteo kolima u američku ambasadu u Bejrutu. U eksploziji su poginule najmanje 63 osobe, a više od sto je ranjeno.
1994. — Počeo je građanski rat u Ruandi.
1996. —
U Kairu poginulo 18 grčkih turista kada su islamski teroristi otvorili vatru na turistički autobus.
Više od 100 libanskih izbeglica ubijeno je kada je izraelska artiljerija otvorila vatru na izbeglički logor.
1999. — SR Jugoslavija je, u vreme vazdušne intervencije NATO-a na SRJ, prekinula diplomatske odnose sa Albanijom zbog situacije na Kosovu.

Rođenja

1480. — Lukrecija Bordžija, vanbračna ćerka pape Aleksandra VI
1590. — Ahmed I, osmanski sultan (†1617).
1797. — Luj Adolf Tjer, francuski državnik i istoričar († 1877.)
1820. — Franc fon Zupe, austrijski kompozitor i dirigent
1882. — Leopold Stokovski, američki dirigent poljskog porekla
1956. — Erik Roberts, američki glumac.
1972. — Aco Pejović, srpski pevač.
1985. — Jelena Temnikova, ruska pevačica (Serebro).
1987. — Rouzi Hantington-Vajtli, engleska manekenka

Smrti

1162. — Odo iz Deja, francuski benediktanac i istoričar Drugog krstaškog rata.
1558. — Rokselana, supruga osmanskog sultana Sulejmana I Veličanstvenog
1873. – Justus fon Libih, nemački hemičar
1922. — Svetomir Nikolajević, srpski pisac i političar
1936. — Otorino Respigi, italijanski kompozitor
1945. — Albert Haler, hrvatski književnik (* 1883.)
1955. — Albert Ajnštajn, nemački naučnik (* 1879.)
1992. — Beni Hil, britanski glumac i pevač (* 1924.)

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svete mučenike Agatopoda i Teodula
Prepodobnog Marka Tračeskog

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 19 Apr 2012, 08:02
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
19. april

19. april (19.04) je 109. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (110. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 256 dana.

Slika

Događaji

531. — Bitka kod Kalinika na Eufratu: Brojčano nadmoćnija istočnorimska vojska predvođena Velizarom poražena od strane Sasanidskih Persijanaca.
797. — U Carigradu vizantijski car Konstantin VI zbačen i oslepljen po naređenju sopstvene majke Irine.
1587. — Engleski admiral Fransis Drejk ušao u luku Kadiz i potopio špansku flotu.
1713. — Rimsko-nemački car Karl VI objavio statut porodice Habzburg, „Pragmatičnu sankciju“, da bi osigurao presto za kćerku Mariju Tereziju.
1775. — Bitkama kod Leksingtona i Konkorda počeo američki rat za nezavisnost od Velike Britanije. Kongres SAD istog dana 1783. objavio završetak rata.
1839. — Potpisan Londonski sporazum kojim su evropske države priznale nezavisnost Kraljevine Belgije.
1867. — Turski izaslanik na Kalemegdanu knezu Mihailu Obrenoviću predao ključeve Beograda i drugih srpskih gradova iz kojih se povukla turska posada. Kao simbol osmanske suverenosti nad Srbijom ostala turska zastava, uz srpsku, na zidinama Beogradske tvrđave.
1911. — U Portugalu odvojena crkva od države.
1921. — Stupio na snagu zakon o podeli Irske na Republiku Irsku i Severnu Irsku, koja je ostala deo Velike Britanije.
1932. — Vlada Kraljevine Jugoslavije donela Zakon o zaštiti zemljoradnika kojim je proglašen šestomesečan moratorijum na dugove i obustavljena prisilna zaplena imovine. Oko 709.000 seljaka dugovalo sedam milijardi dinara, mahom zelenašima i trgovcima.
1943. — U Varšavi počeo ustanak Jevreja. Ustanak uz više hiljada žrtava ugušen 16. maja. Nemački nacisti tokom borbi razorili i spalili Varšavski geto, a 58.000 ljudi poslato u koncentracione logore.
1945. — Američke trupe u Drugom svetskom ratu zauzele nemački grad Lajpcig.
1951. — U Londonu održano prvo takmičenje za mis sveta. Pobedila mis Švedske.
1960. — Prvi predsednik Južne Koreje Singman Ri povukao se sa vlasti pod pritiskom studentskih protesta širom zemlje zbog izbornih prevara.
1975. — Indija lansirala prvi satelit.
1984. — Lansiran prvi kineski telekomunikacioni satelit.
1993. — Više od 80 pripadnika jedne američke verske sekte, uključujući vođu Dejvida Koreša, ubili federalni agenti kad su, posle 51 dana opsade, upali u sedište sekte u teksaškom gradu Vako.
1994. — U Francuskoj na doživotnu robiju osuđen nacistički ratni zločinac iz Drugog svetskog rata Pol Tuvije.
1995. — Od eksplozije automobila-bombe u devetospratnoj zgradi federalnih institucija u Oklahoma Sitiju poginulo 168, a više od 400 ljudi povređeno. Napad izvršio bivši američki vojnik Timoti Mekvej nad kojim je 2001. izvršena smrtna kazna.
2003. — Somalijski predsednik Dahir Rijali Kahin proglašen za pobednika prvih višestranačkih predsedničkih izbora u toj zemlji. Dobio 80 glasova više od svog protivnika.

Rođenja

1851. — Đorđe Krstić, srpski slikar. (†1907.)
1968. — Ešli Džad, američka filmska glumica.
1975. — Tilman Oto (Džentlmen), nemački rege muzičar.
1987. — Marija Šarapova, ruska teniserka.

Smrti

1588. — Paolo Veroneze, jedan od najznačajnijih slikara Venecijanske škole u XVI veku.
1689. — Kristina Augusta, švedska kraljica. (*1626).
1824. — Džordž Gordon Bajron, engleski pesnik. (*1788).
1881. — Bendžamin Dizraeli, engleski političar i državnik. Bio lider konzervativaca i dva puta premijer.
1882. — Čarls Robert Darvin, engleski prirodnjak.
1906. — Pjer Kiri, francuski fizičar i hemičar.
1911. — Ivan Grohar slovenački slikar.
1916. — Kolmar fon der Golc, nemački feldmaršal i turski paša
1967. — Konrad Adenauer, nemački državnik. (*1876).
2002. — Tor Hejerdal, norveški antropolog, naučnik i istraživač.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog Evtihija – patrijarha carigradskog
Svetih stodvadeset mučenika postradalih u Persiji

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 20 Apr 2012, 01:21
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
20. april

20. april (20.04) je 110. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (111. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 255 dana.

Slika

Događaji

491. — Istočnorimski (vizantijski) car Anastasije I, inače pristalica monofizitske jeresi, krunisan u Carigradu pošto je potpisao izjavu o odanosti pravoslavlju.
1526. — U bici kod Panipata mogulski vođa Baber s 2.000 boraca porazio 10.000 vojnika sultana Ibrahima od Delhija, čime je počela dvoipovekovna vladavina Mogula nad Indijom.
1653. — Vođa Engleske revolucije Oliver Kromvel raspustio Parlament, Vojno veće donelo novi Ustav, a Kromvel imenovan za doživotnog lorda-protektora.
1657. — U englesko-španskom ratu engleska flota, pod komandom admirala Roberta Blejka, napala i potopila svih 16 španskih ratnih brodova u luci Santa Krus na Tenerifima, a potom razorila grad.
1792. — Francuska objavila rat Austriji, Pruskoj i Sardinskoj kraljevini.
1841. — U filadelfijskom listu “Grahams magazin” objavljena pripovetka Edgara Alana Poa “Ubistva u Ulici Morg”, koja se smatra prvom detektivskom pričom.
1919. — U Beogradu počeo Osnivački kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije, koja je 1920, na kongresu u Vukovaru, promenila ime u Komunistička partija Jugoslavije.
1936. — Italijanske trupe okupirale Etiopiju.
1972. — Apolo 16 sleteo na Mesec.
1984. — Velika Britanija objavila da će njena administracija u Hongkongu prestati s radom 1997.
1986. — Pijanista Vladimir Horovic, koji je napustio Rusiju 1925, posle 61 godine održao koncert u SSSR.
1992. Snage Vojske Republike Srpske blokirale Sarajevo zahtevajući podelu grada. Blokada i granatiranje grada trajali tokom celog rata, završenog potpisivanjem Dejtonskog sporazuma u novembru 1995.
1999. — Tokom vazdušnih napada NATO na Jugoslaviju u Hramu svetog Save u Beogradu liturgiju služili ruski i srpski patrijarh Aleksej II i Pavle, posle koje su se “Molitvom za mir” obratili desetinama hiljada ljudi okupljenih na platou ispred crkve.
2003. — Ministarstvo zdravlja Kine saopštilo da je od atipične upale pluća u Pekingu obolelo 339 osoba, od kojih je 18 umrlo, čime su kineske vlasti prvi put zvanično priznale razmere epidemije SARS-a. SARS te godine pogodio 20 zemalja, a najviše zaraženih registrovano u Kini i Hongkongu.
2010. — Nakon eksplozije na naftnoj platformi Dipvoter Horajzon u Meksičkom zalivu počelo je isticanje nafte u more, što je najveća ekološka katastrofa u istoriji SAD.

Rođenja

1808. — Napoleon III, francuski car. (†1873).
1889. — Adolf Hitler, nemački i austrijski političar. (†1945).
1893. — Huan Miro, katalonski slikar i vajar.

- Harold Lojd, američki filmski glumac. (†1971).

1918. — Cadik Danon, vrhovni Rabin Jugoslavije (†2005)
1931. — Branislav Ciga Milenković, srpski glumac.(†2005).
1941. — Rajan O Nil, američki glumac.
1942. — Dragoslav-Pavle Aksentijević, srpski slikar i pevač pravoslavne duhovne muzike.
1949. — Džesika Lang, američka glumica.
1972. — Karmen Elektra, američka glumica.
1983. — Miranda Ker, australijska manekenka.
1988. — Nina Janković je srpska glumica

Smrti

1768. — Kanaleto, italijanski slikar. (*1697.)
1912. — Abraham Stoker, irski književnik. (*1847.)
1918. — Ferdinand Braun, nemački fizičar. (*1850.)
1947. — Kristijan X, kralj Danske.
1995. — Milovan Đilas, političar. (*1911.)
2004. — Noris Makverter, Britanac koji je sa svojim bratom-blizancem Rosom 1955. pokrenuo “Ginisovu knjigu rekorda”.
2008. — Dr Ksente Bogoev ekonomista i društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Makedonije. Od 1968. do 1974. godine obavljao je funkciju predsednika Izvršnog veća Sobranja SR Makedonije.
2010. — Biljana Kovačević-Vučo, srpska pravnica, političarka i borac za ljudska prava (*1952.).

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog Georgija ispovednika
Prepodobnog Nila Sorskog
Svetog mučenika Kaliopija
Prepodobnog Danila Perejaslavskog
Prepodobnog Grigorija Sinaita

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 21 Apr 2012, 05:11
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
21. april

21. april (21.04) je 111. dan u godini po gregorijanskom kalendaru (112. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 254 dana.

Slika

Događaji

753. p. n. e. – Romul, prema istoričaru Marku Terentiju Varonu, osnovao Rim.
1836. — Teksašani su porazili Meksikance u bici kod San Hasinta, što je omogućilo nezavisnost Teksasa, koji je 1845. ušao u sastav SAD.
1856. — Australija prva u svetu uvela osmočasovno radno vreme.
1882. — U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena prva srpska opereta “Vračara” Davorina Jenka, autora srpske himne “Bože pravde”.
1924. — Osnovana Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski A. D.
1941. — Šefovi diplomatija Nemačke i Italije Joahim fon Ribentrop i grof Ćano u Drugom svetskom ratu se dogovorili o podeli Jugoslavije na nemačko i italijansko područje.
1945. —
Poslednje nemačke trupe povukle se iz Bolonje u Italiji.
Crvena armija je ušla u predgrađe Berlina.
1960. — Prestonica Brazila premeštena iz Rio de Žaneira u Braziliju.
1967. — Vojnim pučem u Atini uspostavljen režim “grčkih pukovnika” koji su sedam narednih godina sprovodili vojnu diktaturu u Grčkoj.
1993. — Vrhovni sud Bolivije na 30 godina zatvora osudio bivšeg diktatora Luisa Garsiju Mesu zbog masovnih ubistava i kršenja Ustava.
1996. — Koalicija levog centra pobedila na Izborima u Italiji. To je bila prva pobeda levice u Italiji od Drugog svetskog rata.
1997. — Prvi kineski vojnici ušli u Hongkong u okviru priprema za prelazak te britanske kolonije 1. jula pod suverenitet Kine.
1999. — U vazdušnim napadima NATO na Jugoslaviju pogođeni poslovna zgrada “Ušće” u Novom Beogradu i Žeželjev most na Dunavu u Novom Sadu.
2000. — Parlament Rusije ratifikovao rusko-američki Sporazum o ograničavanju nuklearnog naoružanja, START 2.
2003. — Kapetan Jugoslovenske narodne armije Miroslav Radić predao se vlastima Srbije i 17. maja izručen Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za ratne zločine u Vukovaru, s Miletom Mrkšićem i Veselinom Šljivančaninom.
2004. — Bivši izraelski nuklearni tehničar Mordehaj Vanunu izašao iz zatvora Aškelon, na jugu Izraela, u kojem je proveo 18 godina, od čega 11 u samici, zbog izdaje i špijunaže. Vanunu uhapšen i osuđen pošto je 1986. u intervjuu britanskom listu “Sandej tajms” otkrio izraelski program razvoja nuklearnog oružja.

Rođenja

1816. — Šarlot Bronte, engleska književnica irskog porekla
1828. — Ipolit Ten, francuski teoretičar umetnosti i filozof
1915. — Entoni Kvin, američki filmski glumac meksičkog porekla
1926. — Elizabeta II, britanska kraljica

Smrti

1142. — Pjer Abelar, francuski filozof i teolog
1509. — Henri VII, engleski kralj
1699. — Žan Rasin, francuski pesnik i autor drama
1731. — Danijel Defo, engleski pisac i novinar (* 1660.)
1736. — Eugen Savojski, austrijski vojskovođa
1867. — Episkop Platon Atanacković, srpski episkop i pisac (* 1788.)
1910. — Mark Tven, američki književnik. (* 1835.)
1918. — Manfred fon Rihthofen, Crveni Baron, nemački pilot (* 1892.)
1945. — Pavle Đurišić četnički potpukovnik i vojvoda
1946. — Džon Mejnard Kejns, engleski ekonomista (* 1883.)
1971. — Fransoa Divalije, Papa Dok, predsednik Haitija
2003. — Nina Simon, američka džez-pevačica
2010. — Huan Antonio Samaran, bivši predsednik MOK-a.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svete apostole Irodiona, Agava, Rufa, Asinkrita, Flegonta i Ermiju
Svetog Nifonta episkopa Novgorodskog
Svetog Kelestina papu Rimskog

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 23 Apr 2012, 00:34
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Na današnji dan, 22. april




1451 - Rođena je kraljica Kastilje Isabela I, jedna od najznačajnijih ličnosti španske monarhije. Sa mužem, kraljem Aragona Ferdinandom II, osnivač je španske države. Bila je pokrovitelj Kolumbovih pomorskih ekspedicija.

1500 - Portugalski moreplovac Pedro Alvares Kabral na putu za Indiju otkrio je Brazil.

1529 - U Saragosi je potpisan ugovor kojim su Španija i Portugalija odredile granice interesnih zona u Tihom okeanu.

1724 - Rođen je jedan od najvećih svetskih mislilaca, nemački filozof Imanuel Kant čije je delo imalo ogroman uticaj na ukupnu filozofiju ("Kritika čistog uma", "Kritika praktičnog uma", "Kritika rasudne snage", "Opšta istorija prirode i teorije neba").

1766 - Rođena je francuska književnica Ana Lujza Žermen Neker, baronica od Stal-Holštajna, poznata kao Madam de Stal. Knjigom "O Nemačkoj" dala je veoma značajan doprinos teoriji francuskog i evropskog romantizma. Njen salon u Parizu bio je čuveno mesto okupljanja intelektualaca toga vremena.

1838 - Britanski brod "Sirijus" prvi je prešao Atlantski okean koristeći isključivo parni pogon. Putovanje od britanske luke Kork do američke luke Njujork trajalo je 18 dana i deset časova.

1870 - Rođen je Vladimir Iljič Uljanov - Lenjin, vođa Oktobarske revolucije u Rusiji 1917, osnivač Komunističke partije i prvi sovjetski lider.

1881 - Rođen je ruski političar Aleksandar Fjodorovič Kerenski, predsednik privremene vlade od jula 1917. Smenjen je u Oktobarskoj revoluciji nakon čega je emigrirao u Francusku, a kasnije u SAD.

1904 - Rođen je američki nuklearni naučnik Robert Openhajmer. Tokom drugog svetskog rata vodio je laboratoriju u Las Alamosu u kojoj se istraživala proizvodnja atomske bombe.

1915 - Nemačka vojska je u prvom svetskom ratu na zapadnom frontu kod Ipra prvi put upotrebila bojni otrov, koji je dobio naziv iperit.

1916 - Rođen je američki violinista Jehudi Menjuhin, jedan od najvećih violinističkih virtuoza 20. veka. Debitovao je u osmoj godini kao solista u violinskom koncertu Feliksa Mendelsona.

1933 - Umro je engleski inženjer Frederik Henri Rojs, koji je s Čarlsom Rolsom 1906. osnovao automobilsku kompaniju "Rols-Rojs".

1944 - Na aerodromu Benina kod Bengazija u Libiji u Drugom svetskom ratu formirana je Prva vazduhoplovna eskadrila Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, koja je raspolagala sa 16 borbenih aviona "Spitfajer".

1969 - Britanac Robin Noks-Džonston uplovio je u luku Falmut i time okončao prvo putovanje oko sveta jedrilicom. Putovanje je trajalo 312 dana.

1975 - U Hondurasu je vojnim pučem smenjen predsednik general Osvald Lopez Arelano.

1990 - Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj pobedila je Hrvatska demokratska zajednica, a njen lider Franjo Tuđman izabran je za predsednika Predsedništva Hrvatske. Nakon proglašenja nezavisnosti Hrvatske od SFR Jugoslavije 25. juna 1991. Tuđman je postao predsednik Republike Hrvatske.

1992 - U seriji ekspolozija u kanalizacionom sistemu u meksičkom gradu Gvadalahara poginulo je oko 200 ljudi.

1994 - Umro je Ričard Nikson, predsednik SAD od 1969. Povukao se 1974, pre isteka drugog mandata zbog umešanosti u aferu "Votergejt".

1995 - Vojne snage plemena Tutsi u Ruandi napale su izbeglički kamp Kibeho u kojem su bili smešteni pripadnici plemena Hutu i pobile oko 2000 ljudi.

1997 - Peruanska vojska uspela je da uđe u rezidenciju japanskog ambasadora u Limi i da oslobodi 71 taoca koje su četiri meseca držali gerilci levičarskog pokreta "Tupak Amaru". U akciji je poginuo jedan talac, trojica vojnika i svih 14 gerilaca.

1999 - U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođena je rezidencija predsednika Slobodana Miloševića. Rezidencija je prethodno bila ispražnjena.

2003 - Umrla je Felis Brajant američki tekstopisac, koja je kooautor velikih hitova "Wake Up Little Susie" i "Bye Bye Baby" koje su izvodili "Everly Brothers".

2004 - Oko 3.000 ljudi je poginulo i ranjeno u Severnoj Koreji kada su se na železničkoj stanici u blizini grada Rjongčona sudarila dva voza koja su transportovala gorivo.

2011 - U sukobima hrišćana i muslimana u severnom, muslimanskom delu Nigerije, poginulo je 246 osoba, posle izbora na kojima je za predsednika države izabran hrišćanin Gudlak Džonatan.

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 58 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker