Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 17:38


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 27 Okt 2013, 18:37
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Brendiranje: Šljivka je naš viski

Država ne podržava nacionalni brend koji bi mogao da donese 700 miliona evra mesečno. Šumadija ima sve pogodnosti za proizvodnju odlične rakije

Slika
Ne znamo ni koliko stabala imamo

RAKIJA je brend po kome se Srbija vekovima prepoznaje, ali za međunarodno brendiranje „mučenice“ nijedna vlada posle Drugog svetskog rata nije zalegla. Mada su mnogi članovi administracija bili osvedočeni degustatori. Zato su šljivovicu pre Srba registrovali Nemci, Česi, Italijani, Hrvati...

Da se država na vreme angažovala na međunarodnom brendiranju tehnologije srpskih voćnih rakija, sada bismo bili kao Francuzi, koji imaju monopol na brend konjaka, ili kao Škotlanđani, čiji malt viski niko drugi ne sme da proizvodi. Stručnjaci kažu da čak ne znamo tačno ni koliko šljivinih stabala imamo, iako je ona srpsko strateško drvo. Ne samo zbog proročanstva Tarabića da će jednog dana svi Srbi stati pod jednu šljivu.


CAR DUŠAN BIČEVAO PIJANCE
STARI Sloveni su još u 5. veku pili medovinu, zabeležili su vizantijski hroničari. - Nije poznato kada se tačno počelo sa masovnom proizvodnjom rakije, ali se zna da je ona postojala još za vreme cara Dušana. O tome svedoči paragraf 166 njegovog čuvenog zakonika iz 1354. godine, po kojem su predviđene oštre kazne zbog zloupotrebe alkohola „da će biti bičevan 100 puta i vrgnut u tamnicu“ onaj koje pod dejstvom alkohola i maltretira treznog čoveka. Ukoliko se dotični ne bi opametio u tamnici, onda se ponovo izvodio na bičevanje. Proizvodnja rakije i alkohola nastavljena je i za vreme turske vladavine od 1389. do 1878. godine, a pisani podaci ukazuju da su Turci sakupljali takse od 12 aspri po kazanu - kaže prof. dr Ninoslav Nikićević.
Koliko je šljiva važna, govori podatak da je knez Miloš angažovao nemačkog stručnjaka da popiše sva stabla šljive i sve rakijske kazane. Taj navodno nepismeni knez je pomno pazio na svoju stratešku proizvodnju, jer je podigao državu izvozeći svinje, šljive i rakiju u vreme kad su „seljaci bili jaki kao bikovi, a pili kao ljudi“.

Danas to ne važi, jer su sela opustela, a umesto domaćih kvalitetnih pića pijemo skupe bućkuriše sumnjivog kvaliteta.

- Poslednji statistički podaci kažu da imamo 40 miliona stabala šljive, ali to nije relevantan podatak, jer je dobar deo voćki već star. Ipak, čak i sa 25 miliona rodnih stabala koja daju 5-6 kilograma voća, mogli bismo da pravimo voćne rakije najvišeg kvaliteta. One bi mogle godišnje da donesu Srbiji i do 700 miliona evra - kaže prof. dr Ninoslav Nikićević, jedini nosilac zvanja doktora nauka u oblasti jakih alkoholnih pića u Srbiji.

U svetu nauke on je poznat kao autor „alkoholne biblije“ knjige u kojoj je precizno opisan proces proizvodnje svih poznatih jakih alkoholnih pića. Ova jedinstvena knjiga ima 1.460 strana i teška je oko tri kilograma, a prodaje se i izvan granica Srbije, iako je na srpskom. Svet je zbog dobre voćne rakije spreman i srpski da uči, kažu u šali naučnici.

- Tri tehnološki najsavršenija jaka alkoholna pića na svetu su srpska šljivovica prepečenica, francuski konjak i škotski malt viski - tvrdi dr Nikićević. - Iako sada i drugi proizvode šljivovice, oni jednostavno ne mogu da ugroze status srpske šljivovice kao najbolje na svetu.

Ipak, da bismo zaradili bogatstvo od rakije, postoji nekoliko uslova, kažu stručnjaci. Prvi je da batalimo pravljenje šećeruša, pijačara, brlja, hlebara, daskovača ili ne daj bože - zozovače. Drugi je da ono što napravimo lepo upakujemo u boce od 0,7 ili 0,5 litara. Treći uslov je da naši ekonomisti izađu u svet nađu način da bogatstvo koje imamo izvezemo, jer svet neće nama doći na noge.

- Uslov svih uslova jeste da proizvodimo vrhunske voćne rakije, a takav kvalitet trenutno nudi najviše do 30 odsto proizvođača. A šta je sa ostalima, koji koriste dedinu tehnologiju koja ne valja? Zato je neophodna edukacija proizvođača koju mi izvodimo na kursu na Poljoprivrednom fakultetu. Neophodna je i bolja zakonska regulativa jer su proizvođači najboljih rakija najčešće dobri seoski domaćini kojima je često skupo da se registruju kao preduzetnici, što je pak neophodno za izlazak na tržište - kaže dr Nikićević.

On kaže da je veoma teško podeliti našu zemlju na regione koji bi trebalo da se specijalizuju za proizvodnju određene rakije.

- Mikroklimatski uslovi u celoj Srbiji idealni za voćarstvo. Samim tim i za proizvodnju voćne rakije. Ipak, Šumadija ima izvesnu prednost za proizvodnju rakije od šljive, dunje, jabuke, maline, kupine, a Vojvodina je sjajna za lozovaču, komovicu, krušku. Šumadija, istočna Srbija i Kopaonik su zbog lekovitog bilja bogomdani za proizvodnju specijalnih rakija travarica, koje se mnogo traže u Evropi. Po pravilu, najbolje su rakije proizvedeno od voća koje raste na 600 do 800 metara nadmorske visine. Bog nam je dao idealne uslove, potrebno nam je znanje i rad, pa da osvojimo svet. Ako bismo sva jaka pića poredili s ratnim brodovima, srpska voćna rakija je nosač aviona - kaže dr Nikićević.


Da bi ilustrovao svoje reči, pažljivo je izvadio tamnu bocu iz koje posle otvaranja potekao aromatičan miris, a zatim je pažljivo nasuo malo mrke tečnosti u čašu, znalački procenio boju, srknuo kratak gutljaj promućkao ga po ustima i uzdahnuo.

- Ova stara voćna rakija bi na aukcijskoj prodaji lako mogla da dostigne cenu od 5.000 evra - objasnio je dr Nikićević, koji je od 2006. godine predstavnik Srbije i stalni član međunarodne komisije Evropske unije za ocenjivanje kvaliteta jakih alkoholnih pića na poznatom sajmu na Gospodarskom rastavišču u Ljubljani.

Sagovornik „Novosti“ naglašava da rakija mora da se proizvodi, a ne da se „pravi“.

- Čim čujete da neko „pravi“ rakiju, znači da nešto muva, da koristi šećer i pravi „šećeruše“ ili dodaje rafinisani etanol i dobija „umnoženu“ rakiju ili dodaje veštačke arome. Takava delatnost ne samo što je zakonom zabranjena, već je dirktno delovanje protiv nacionalnog brenda i interesa. Nažalost, ima mnogo onih koji bi da proizvode „stare“ prepečenicu, dunjevaču ili lozovaču za 3-4 meseca, iako se takve rakije dobijaju tek nakon što destilata odleži u hrastovom buretu 4-5 godina. Minimalno vreme koje treba da odleži destilat je 12 meseci - kaže dr Nikićević.



ZDRAVO VOĆE I ČIST KAZAN

Sava Batalo, koji proizvodi rakiju za svoju dušu, dobio je veliku zlatnu medalju „Najveće rakijsko dostignuće“ za svoju dunjevaču, zlatno odličje za kajsijevaču i srebrno za viljamovku. Posle ovog uspeha za njegovu rakiju zainteresovali su se predstavnici jedne grčke kompanije koja se bavi uvozom i izvozom malih serija najkvalitetnijih pića.

- Nisma ni znao da mi je ćerka uzela tri flaše rakije i odnela na žiriranje. Odveli su me na taj „Rakija fest“ i nisam mogao sebi da dođem od čuda kad su pročitali moje ime - kaže Batalo.

On tvrdi da nema mnogo tajni u proizvodnji vrhunske rakije.

- Uzmeš najbolje voće, neprskano, izvadiš koštice, paziš na konstantnu temperaturu svih delova destilerije, održavaš besprekornu higijenu svih sudova i što je najvažnije, ne smeš da dozvoliš da ti kazan ikada zagori - kaže Batalo.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 27 Nov 2014, 20:04
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
PORAŽAVAJUĆE
Zaštićena samo tri srpska brenda


Dokle se stiglo sa međunarodnim oznakama domaćih proizvoda sa geografskim poreklom. Homoljski med, vino "bermet", i leskovački ajvar potvrđeni međunarodni kvalitet

Slika

Proizvodi sa geografskim poreklom česti su povod za sporovae između država pred Evropskom komisijom. Iskustvo pokazuje da zapravo onaj ko je bliži evropskoj administraciji taj i zaštiti proizvod, čak i kada nema previše razloga.

U Srbiji je imenom porekla ili geografskom oznakom na nacionalnom nivou do sada zaštićeno nekoliko desetina poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. To su: leskovački ajvar, užička pršuta, sremski kulen, rtanjski čaj, homoljski med, somborski sir, ečanski šaran i zlatarski sir... Na listi zaštićenih su i fruškogorski lipov med, sjenička jagnjetina, pirotsko meso, valjevski duvan-čvarci, futoški kupus, ariljska malina...

- Danas se na spisku Zavoda nalaze 43 proizvoda koji potiču iz Republike Srbije, koja su prešla u nadležnost resornog ministarstva - kaže, za "Novosti", Zoran Dragojević, rukovodilac Grupe za dizajn i oznake geografskog porekla Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije.

- Putem Lisabonskog sporazuma o međunarodnoj zaštiti imena porekla proizvoda, međunarodno su zaštićena samo tri naša proizvoda, homoljski med, vino "bermet" i leskovački domaći ajvar.

Kada je u pitanju ajvar, dodaje Dragojević, to je generični, odnosno uobičajeni naziv za takvu vrstu proizvoda. Praktično, proizvode ga sve balkanske države, ali svaka na neki svoj način. Srbija ima zaštićen pomenuti leskovački domaći ajvar. Ovaj ajvar se razlikuje od ajvara proizvedenih u drugim državama, po sirovini od koje se pravi, po tehnološkom postupku proizvodnje, po hemijskim, fizičkim i organoleptičkim karakteristikama, odnosno mirisu i ukusu.

U Ministarstvu poljoprivrede naglašavaju da Srbija ne vodi nijedan spor sa drugom zemljom u vezi sa nekim proizvodom, koji ima zaštićeno geografsko poreklo. U Srbiji je "leskovački domaći ajvar" zaštićen imenom porekla i do sada nije bilo nijednog zahteva vezano za osporavanje tog naziva.

- Srbija je kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju uspela da ispregovara da reč "šljivovica" više ne bude zaštićena geografska oznaka u EU, kao što je ranije bila u Nemačkoj, odnosno Češkoj, s obzirom na to da je to opšta reč, koja se koristi u svim slovenskim i drugim zemljama - kažu, za "Novosti", u Ministarstvu poljoprivrede Srbije. - Tom prilikom je u zemljama EU zaštićena "srpska šljivovica", kao posebna, voćna rakija od šljive, gde je proizvodnja destilata, ali i proizvodnja voća sa teritorije Republike Srbije.

Postupak za registraciju nekog proizvoda oznakom geografskog porekla pokreću sami proizvođači, mahom udruženja, dok je uloga Ministarstva da podstiče uključivanje što većeg broja proizvođača u sistem zaštite geografskog porekla.

- Oznaka geografskog porekla za poljoprivredne proizvode može da se zaštiti na nivou EU, iako je on proizveden u Srbiji - objašnjava Tatjana Beuk Pirušić, savetnik iz Udruženja za poljoprivredu, prehrambenu industriju PKS. - Uslov za zaštitu oznaku geografskog porekla na nivou EU za proizvođače iz trećih zemalja jeste da proizvod prvo bude zaštićen u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom.


LISTA VRHUNSKIH PROIZVODA

NAŠA država treba da počne da brine o pravljenju liste "vrhunskih srpskih proizvoda". Nema većeg patriotizma u savremenom svetu nego zaštititi svoju proizvodnju i izume i rad svojih sunarodnika i tako se organizovati da cela jedna zemlja može da živi od toga i na tome izgradi svoj imidž, smatra Dragoljub Rajić, privredni konsultant: Da bi neko vino moglo da bude označeno kao vrhunsko vino, i da kao takvo postigne adekvatnu cenu na ino-tržištu, mora da ima geografsko poreklo, a to znači da se proizvod istog naziva i uvek istih karakteristika, proizveden po uvek istoj recepturi i istog kvaliteta zaštiti kao takav.



POREKLO "DIŽE" CENU

PROIZVODI zaštićenog geografskog porekla, po pravilu, imaju veću vrednost od ostalih i smatra se da, osim što su posebnog porekla, poseduju i vrhunski kvalitet, pa su i kupci spremni da za njih plate više. Prema Lisabonskoj konvenciji, ne podležu carinskim barijerama, nema propisanih kvota za njihov izvoz na tržište Evropske unije, a na domaćem i inostranom tržištu prodaje se skuplje od proizvoda koji nemaju to obeležje. Zaštitu geografskog porekla dobijaju i proizvođači i potrošači.


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 21 Feb 2017, 20:19
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 21 Feb 2017, 20:22
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Ajvar začinio svet - Šta su srpski brendovi i za šta je Vlada izdvojila 24 miliona dinara?

Slika

Fruškogorski "bermet", slatko vino koje se pilo na dvoru Marije Terezije, leskovački ajvar i homoljski med - iako nemaju nikakvu zvaničnu "titulu" srpskih brendova, jedini su domaći proizvodi sa zaštićenom oznakom geografskog porekla na međunarodnom nivou, u 27 zemalja.

Osim njih, na nacionalnom nivou, u Zavodu za intelektualnu svojinu, registrovana su još 43 proizvoda, ali i lokaliteta. Među njima su užička pršuta i slanina, sremski kulen, kobasica i salama, požarevačka kobasica, rtanjski čaj, homoljski sirevi, "banatski rizling", "jagodinska ružica", kosovsko vino, kladovski kavijar, pirotski ćilimi, nekoliko mineralnih voda, leskovački roštilj, valjevski duvan čvarci, futoški kupus, ariljska malina... Ali, i Prizren, Kosovo Polje, Metohija i Sirogojno.

- Oznakama porekla zaštićeni su proizvodi čiji su specifični kvalitet ili svojstva rezultat tradicionalnog načina proizvodnje ili klimatskih uslova, kao i nazivi i mesta gde se oni tradicionalno proizvode - objašnjava Branka Totić, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu.

Ona kaže da nijedna institucija ne registruje "brendove", jer je to više marketinški termin, ali proizvodi sa zaštićenim oznakama porekla svakako bi u to spadali.

Vlada Srbije nedavno je iz budžeta odvojila 24 miliona dinara za ovu godinu za razvoj brendova. Uredba ododeli podsticajnih sredstava za razvoj brenda predviđa dodelu tri miliona, dok Uredba o dodeli podsticajnih sredstava za razvoj brendova u oblasti manifestacija i usluga predviđa 21 milion.

Kako objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede, ovim uredbama predviđeno je da se podsticajna sredstva dodeljuju putem konkursa, a konkursna procedura otpočinje objavljivanjem javnog poziva za dostavljanje prijava. Pošto javni poziv još nije objavljen, to znači da konkursna procedura praktično još nije započela.

Predmetne uredbe su donete u cilju jačanja konkurentnosti i prepoznatljivosti brendova iz Srbije - naglašavaju u Ministarstvu, i dodaju da to da li će nešto imati odlike snažnog brenda zavisi od kvaliteta proizvoda, usluge, preduzeća ili institucije, kao i od znanja, sposobnosti i kapaciteta onih koji taj brend razvijaju.

U Zavodu za intelektualnu svojinu je na kraju prošle godine bio registrovan 148.231 nov zaštićen žig (ime robne marke). Samo prošle godine prijavljeno je 1.135 novih znakova za zaštitu domaćih proizvoda i usluga, dok je broj stranih prijava dostigao 5.852. Naravno, neće sve ove robne marke uspeti da se izbore za laskavu titulu brenda, ali neke od njih nas možda i proslave u svetu.


Godine za brisanje

Kada proizvod jednom dobije zaštićen žig (oznaku) ona može da traje večno, osim ako neko, obično konkurencija, ne podnese Zavodu predlog za prestanak važenja. To se dešava ako proizvoda pod tim imenom tri godine nema na tržištu.


ekapija

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Srpski brend - zaštićeni proizvodi  |  Poslato: 21 Feb 2017, 20:33
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Šljivovica, kraljica srpskih rakija

Slika

Uz nju se smeje, plače, veseli, tuguje, jede i neretko započinje dan. Neizostavni gost svakog srpskog slavlja, pravljena u kazanima starih majstora, šljivovica je rakija sa kojom se u Srbiji nazdravlja. Jako alkoholno piće specifičnog mirisa i ukusa, služi se u specijalnim malim čašama – čokanjčićima, a iz zemlje koja je poznata po proizvodnji najbolje šljivovice, ne smete otići a da ne probate bar jednu prepečenicu.

Čačanska lepotica, Stenli, Čačanska rana, Požegača i Crvena ranka najčešće su sorte šljive od kojih se u Srbiji pravi čuvena šljivovica. Sve zavisi od ukusa, ali najkvalitetnija i najtraženija šljivovica dobija se od Požegače i Crvene ranke. Ona se služi na slavljima, u kafanama i restoranima, a ljudi u Srbiji neretko je koriste i kao lek za dobar imunitet, vodeći se starom izrekom Samjuela Džonsona: „Claret je piće za dečake, porto je za muškarce, no onaj ko želi postati junak, mora piti rakije“.

Slika
sljiva rakija srbija

Od 450.000 tona koliki je rod šljive u Srbiji, oko 70% ode na proizvodnju šljivovice.

Većina seoskih domaćinstava pravi rakiju na stari, proveren način. Samo neki od njih prodaju rakiju, dok je ostali ostavljaju da odstoji, i iznose je za krsnu slavu, rođendane i druge proslave.

Što duže stoji, rakija postaje sve bolja, pa se često u kući čuva par flaša koje su stare i po nekoliko decenija za specijalne prilike.

Šljivovica je rakija koja se dobija destilacijom fermentisane komine, kljuka ili soka šljive sa najmanje 25% vol. Jednokratnom destilacijom dobija se sirova meka rakija, dok u promet kao prepečenica ide šljivovica dobijena dvostrukom destilacijom sa 40-45% vol. Osnovne operacije pri proizvodnji šljivovice su: branje plodova, pranje, usitnjavanje, fermentacija, destilacija dobijenog kljuka i odležavanje rakije.



Uz meze, dobro raspoloženje i muziku mnogi „rakija majstori“ u Srbiji danas prave šljivovicu. Ceo postupak pravljenja neretko je svojevrsni ritual, na kome se okupe članovi porodice i prijatelji. I dok muškarci peku rakiju, žene su zadužene za spremanje srpskih jela. Samo od neprskanih i zdravih plodova šljive dobija se prava srpska šljivovica, što se često ističe kao jedna od glavnih karakteristika ovog pića.

Slika

U specijalnim kazanima za pečenje rakije vrši se destilacija. Posle prve destilacije dobija se tzv. meka rakija, a posle druge destilacije prepečenica. Prva se koristi za kuvanje Šumadijskog čaja, a druga kao piće. I dok sadržaj alkohola kod meke rakije iznosi oko 5%, kod prepečenice varira između 40% i 70%.

Šljivovica, kao i neke druge rakije, najčešće se čuvaju u drvenim hrastovim buradima, radi bolje arome i zlatno braonkaste boje. Za razliku od vina, rakija ne zahteva poseban nadzor. Kako bi imala što bolji, prefinjeniji i intezivniji ukus važno je samo da što duže odstoji. U Srbiji se često rakijama dodaju lekovite trave i drugi plodovi, pa se tako dobijaju klekovača, travarica i mnoge druge…

Šljivovica je postala prvi zaštićeni srpski brend sa geografskom odrednicom. Jedno selo nadomak Zlatibora nosi ime po ovom srpskom nacionalnom piću, a upravo po recepturi iz ovog sela šljivovica je dobila od Evropske komisije geografski sertifikat. U Šljivovici, ali i drugim mestima u Srbiji, često se održavaju različiti skupovi, takmičenja i manifestacije na kojima se rakija degustira uz hranu i muziku.

Iako se za nastanak rakije vezuju XIII i XIV vek, u Srbiji počinje intezivno da se proizvodi tek u XIX veku. Relativno kasni početak proivodnje, nije sprečio da se pravljenje rakije na ovim prostorima dovede do savršenstva. Majstori koji se godinama bave proizvodnjom ovog čuvenog pića, kažu da ukus rakije pre svega zavisi od zemlje na kojoj stablo šljive raste i recepta po kojem se pravi. U Srbiji se proizvode i mnoge druge vrste rakija, ali se za pravu domaću ipak smatra šljivovica.

Slika


serbiacom

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 81 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker