Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 16:11


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 21 Dec 2012, 19:45
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 21 Dec 2012, 19:56
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 21 Dec 2012, 20:04
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 21 Dec 2012, 20:05
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 21 Dec 2012, 20:08
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 21 Dec 2012, 20:13
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 11 Jan 2013, 02:42
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Za kafanskim stolom

Čiča Ilija Stanojević, Janko Veselinović, Dragomir Brzak i Radoje Domanović 31. decembra svratili u jednu skadarlijsku kafanu na piće, pa uz meze zaseli do 1. januara u podne. Sve vreme oko njih obigravali, sa njima se šalili, prepričavali anegdote i služili ih, kelneri Ljupče i Triša.

Slika
Skadarska ulica u Beogradu i kafana "Tri šešira" 1930. godine

Ljupče: I tako, nova godina dođe i prođe, a oni ni makac.

Triša: Neka, jes' da pado'mo s nogu, al kapnula i neka parica. A ne kao kad gosn Matoš ode na ručak kod Pašone.

Ljupče: Naruči gulaš, popije tri deci negotinca i čeka da naiđe neko od prijatelja da plati. Ako niko ne dođe, on naruči još tri deci i čeka i dalje.

Triša: A kad vidi da niko ne dolazi, on pita gazdu šta rade sa slabim platišama.

Ljupče: Da ga tuži, gazda nema računa, tu je skuplja dara nego maslo. Nego, on ti takvog gosta dovede do vrata, pa nogom u leđa.

Triša: A Matoš ne čeka nego sam ode do vrata, sagne se i vikne: „Gazda, naplati!"

Ljupče: Jednom li je tako bilo. Dok ne srušiše Dardanele tamo se i karta bacala za ručak ili čak i za kafu. Kao onda kad su igrali gosn Voja i Janko, pa naiš'o Brzak...


RTS

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 16 Jan 2013, 10:18
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Zovem se Skadarlija

Ja sam običan strmi, krivudavi i loše kaldrmisani sokak usred Beograda. I to bi bilo sve što bi vredelo reći o meni, da nema moje duge povesti, da nema mojih trošnih krovova, rasklimatanih stolica i rasporenog jendeka

Slika

Skadarlija, boemska četvrt Beograda, nekada stecište književnika, glumaca, novinara i zanatlija, i danas opravdava svoj naziv, jer posebnost koju ona ima i dalje se odrzava i živi.

"Zovem se Skadarlija ili Skadarska ulica, kako hoćete. Ja nisam ni bulevar, ni avenija, ni magistrala. Ja sam običan strmi krivudavi i loše kaldrmisani sokak usred Beograda. I to bi bilo sve što bi vredelo reći o meni, da nema moje duge povesti, da nema mojih trošnih krovova, rasklimatanih stolica i rasporenog jendeka, opisuje glumica Ljiljana Jakšić.

Skadarlija ima svoju damu koja pozdravlja goste ove boemske četvrti već čitavu deceniju. Nekada je imala i svoju frajlu, alapaču, dobošara i gataru.

Glumce koji su svojim ulogama ožvljavali duh stare Skadarlije, u kojoj su se boemi okupljali u kafanama "Tri šešira" i "Dva jelena". Najčuveniji stanovnik te četvrti, romantični pesnik i slikar Đura Jakšić bio je redovni gost "Tri šešira".

"Đura je tu kafanu zvao vinsko vrelo. Jako je voleo da svraća i igrao je često tablanet sa gostima, ali tada gosti nisu bili samo pisci, umetnici, književnici. Svi poznati realisti kao sto je Janko Veselinović, Milovan Glišić, Brzak, Čiča Ilija Stanojević, književnik i komediograf Stevan Sremac, Nušić i ostali, nego često su gosti bili zanatlije koji su imali u okolini radnje, koji su rado čašćavali umetnike i provodili te burne noći Skadarlijske, kaže Kosta Dimitrijevic, književnik.

Skadarlija postoji od 1867. godine. 500 metara skadarlijske kaldrme nekada su svakodnevno prelazili neki od najpoznatijih umetnika tadašnje Srbije.

"Nemojte zaboraviti, nema tog imena u Beogradu koje je bar nešto značilo u bilo kojoj oblasti, društvenog il privrednog života, a da nije bio u Skadarliji. Političari su ovde dolazili zbog umetnosti, zbog glumaca. Glumci su dolazili zbog političara, ne bi li negde našli neku mogućnost da nešto zarade, a muzičari gledali da uzmu i od jednih i od drugih da bi preživeli i pokazali Skadarliju i taj boemski i lepi život, objašnjava Vidoje Golubović.

Na Skadarliji je, stanovala i heroina prvog sveskog rata Milunka Savić, nosilac dve Karadjordjeve zvezde i ordena Legije časti. Preko puta "Dva jelena" živela je popularna komičarka Žanka Stokić.

"Žanka je bila jako popularna i o njoj je brigu vodila služavka Zuza, jedna Madjarica, da ne ostane prekasno kod "Tri šešira" ili "Dva jelena", jer je sutra morala rano na gostovanje, pa je uvek opominjala. Tu sam video jedan najlepši gest. Kada je Žanka proslavila dve decenije svog umetničkog rada, njeni prijatelji Beogradjani, skupili su priloge i na dan svečanosti pored čestitki i lovorovog venca, uručili su joj koverat gde je bilo sto hiljada dinara. To su bile velike pare u Beogradu dvadesetih godina, tako da je ona kupila vilu na mestu gde je danas restoran Šeher, priseća se književnik Kosta Dimitrijević.

Zbog autentične i prijatne, boemske atmosfere mnogi Skadarliju upoređuju sa atinskom Plakom ili pariskim Monmartrom.

Slične mondenske četvrti postoje i u drugim gradovima. Primera radi pomenućemo samo Pariz koji ima Monparnas i Monmartr s kojima se Skadarlija i bratimila, a ovaj boemski duh koji postoji u Skadarliji i pruža to neko neponovljivo iskustvo, ipak postoji samo u ovoj četvrti.

Duh te stare Skadarije najviše se održao u kafani "Šešir moj" u čijoj bašti je sedela i Katrin Denev.Taj deo prestonice posetilo je preko 80 svetskih državnika i oko 20 kraljeva i careva: Huan Karlos, Haile Selasije, Reza Pahlavi, čuveni biznismeni Rokfeler i Rotšild kao i drugi poznate ličnosti kao što su Hose Kareras i Nikita Mihalkov.

"U Skadarliji su svi gosti dobrodošli, bez obzira odakle su stigli. Važno je da su sa osmehom na licu. Ako i nisu, Skadarlija će izmamiti osmeh i moja vam je preporuka da u Skadarliju došetate, kaže skadarlijska dama i glumica Ljiljana Jakšić.

Jer, Skadarlija je nezaboravna, najlepša priča starog Beograda.


studiob

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 18 Jan 2013, 11:38
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
VEDRE SKADARLIJSKE ANEGDOTE

Iz vedre, skadarlijske epohe ostale su mnoge zanimljive anegdote o životu naše umetničke boemije kao i istaknutih stvaralacau ovom "čarobnom kutku istorije", kojem popularni pisac i glumac posvećuje epigram:

Noću kada je
jedan sat Skadarlijom
lomiš vrat!

Poznato je da ljudi najlakše zapamte anegdote iz života znamenitih ljudi ili one posvećene zanimljivim događajima iz kulturne istorije. "Anegdota", kaže duhovito Matoš, "uspomena je kao ključaonica, kroz koju se, kao što je poznato, više vidi no kroz širom razjapljena vrata".

Priča o istoriji i legendi ovog živopisnog kraja starog Beograda, zbog njihovih jezičkih osobenosti, gotovo je nemoguće danas verno prepričati. Zato ćemo se truditi da se što više držimo slova zapisa i ostalih dokumenata iz ranijih vremena, kako bismo preko pregršti anegdota i pošalica što vernije dočarali izvorni duh, dah i atmosferu nekadašnje, romantično-boemske Skadarlije.


Književnik bez zanimanja

Tražio Đuro Jakšić od upravnika policije objavu da pređe u Zemun, koji se u to doba nalazio u inostranstvu, a Tucaković ga strogo pita:

— A ko si ti i kako se zoveš?

— Đorđe Jakšić.

— A šta si?

— Književnik.

— Ama, ne pitam te to — nervira se policijski birokrata — nego kaži mi svoje pravo zanimanja: čime se baviš?

— Gospodine upravniče, nemam ja drugog zanimanja — prkosno će Jakšić. — Ja sam po svom prvom zanimanju pesnik i dramatičar, što će reći — književnik!

Upravnik sleže ramenima i pritisnu zvonce na stolu a kad stiže ćata on pokazujući na Đuru, reče:

— Dela, ćato, zvao sam te da ovom objavu napišeš. Zove se Đorđe Jakšić.

— Izvinite, a kakvo zanimanje da stavim dotičnog — ponizno će ćata mrljajući perom po tabaku.

— Napiši — reče upravnik policije. — Napiši, književnik bez zanimanja.

Kad je ovo ćata sročio on upita:

— Gospodine upravniče, a da li da rečenom Jakšiću izdamo besplatnu objavu ili da naplatimo taksu?

— Dabome, napiši, besplatno - reče upravnik dobronamerno i dodade: — To je po Cukićevoj policijskoj uredbi. Tamo član 49. glasi: skitnice, Cigani, muzikanti i druga slična im lica bez stalnog zanimanja, dobijaju objavu besplatno. Zato izdaj i ovom nesrećniku Jakšiću, književniku bez zanimanja, besplatnu objavu!



Slika

Đura Jakšić u kafani posle povratka sa Drinskog bojišta 1876.
(crtež italijanskog ratnog dopisnika Nikole Lazara)

I tako najveći pesnik i slikar našeg romantizma Jakšić nije platio taksu za prelaz čamcem preko Dunava.


Tuk na luk

U kafani Tri šešira sedeli su svaki za svojim stolom Đura Jakšić i Dragomir Brzak, a kako beše Uskrs, gazda im po kelneru posla po nekoliko ofarbanih jaja. Rešivši da se našali sa prijateljem Đurom po kelneru Brzak mu posla jedno obojeno jaje na kojem je napisao poruku:

Stihoklepcu
što je svakom mrzak —
mućak jaje —
mućku daje.
Brzak

Kad je primio "dar" i pročitao posvetu Jakšić uze pero i smesta prikladno odgovori epigramom:

Vitka slamo,
klaso štura!
Otkud deli koji prosi
i zar ćuran jaja nosi?
Đura

Brzak, po zabeleženoj Orahovčevoj anegdoti, kad pročita Đurin odgovor, oseti kako mu se u grlu nešto steže i — pobeže.


Opravdao se

Dao čiča Ilija časnu reč prijateljima da za kafanski sto neće sesti tri meseca. Ali, već sledećeg dana ugleda ga jedan prijatelj već nakresanog kod Tri šešira.

—Zar se čiča tako drži reč?

— Znaš, pio sam stojeći...



Slika
Đorđe Dobrić: Čiča Ilija


Mora progovoriti

Sedi društvo kod Tri šešira i u razgovoru neko reče:

— Zamislite, kad je već reč o deci, našem prijatelju, onom novinaru, rodilo se nemo dete!

— Šta ćeš, prijatelju, biće to, sigurno, vladin novinar — primeti Sremac.

— Ali, gospodine Stevo, dete je žensko?

— E, ako je dete žensko, onda roditelji neka više ne brinu — mora progovoriti.


Puna flaša

Poznatom satiričaru Radoju Domanoviću neki veseljak u Skadarliji postavi pitanje:

— Šta je bolje od pune čaše?

— Puna flaša! — lakonski odgovori Domanović.

Dve nesreće za srpski narod

U društvu Domanovića, Milorada Mitrovića, i Svetozara Ćorovića bez pitanja seo za kafanski sto neki nepoznati čovek, koji je stalno upadao u razgovor i pričao bez veze. U zao čas ovom činovniku pade na um kako se rodio u zadnji dan kada je umro Đura Jakšić.

— Ih, pobogu! — uzviknu Radoje. — Dve nesreće za srpski narod u isti dan!...

Činovnik ga zgranuto pogleda pa uvređen ode od stola bez pozdrava uz smeh okupljenog društva.


Nušić i goropadni prolaznik

Vraćajući se sa sedeljke kod Tri šešira, Nušić u nekom uskom sokačetu, naleti na nekog prolaznika. Kako je Nušić bio zagrejan pićem, a prolaznik zle volje, ni jedan nije hteo da se skloni s puta. Najzad prolaznika izdade strpljenje pa prasnu:

— Ako mislite da imam običaj da se budalama uklanjam s puta, vi se ljuto varate!

— A ja to činim od sveg srca rado! odgovori Nušić i propusti besnog prolaznika.


Žena je skupa stvar

Sreo Nušić jednog poznanika, neraspoloženog i ćutljivog pa ga upita što se tako skunjio?

— Kako da se i ne bih skunjio — ovaj odgovara. Eto, nedavno sam se oženio, a moram da pravim već drugu menicu. Nisam ni slutio da brak baš toliko košta.

— Ne mari ništa, mladiću uteši ga Nušić. — Žena je skupa stvar, ali dugo traje.—

Slika


Kosta Dimitrijević | Život boemske Skadarlije

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 29 Apr 2013, 01:50
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Beograd: Proradila boemska četvrt

Svečanim programom otvorena letnja turistička sezona u Skadarliji. Fijaker sa belim konjima, dame i gospoda u građanskim kostimima s početka 20. veka oživeli duh starih vremena

Slika

SKADARLIJA je u subotu ličila na onu predratnu. Dame u dugim haljinama, sa šeširima, suncobranima i lepezama, skadarlijski dobošar, fijaker sa belim konjima, kao i zvuci starogradskih pesama, učinili su da se za trenutak u boemsku četvrt vrati duh početka prošlog veka. Svečanim programom Turističke organizacije Beograd i tradicionalnim podizanjem skadarlijske zastave u subotu je otvorena turistička letnja sezona u Skadarskoj ulici.


- Čujte i počujte, vi iz Beogradske avlije kako se imate vladati u Skadarskoj ulici. Prilikom promenade na ulici se pevaju samo romanse... - ovako je skadarlijski dobošar pozdravio gomilu posetilaca koja je došla ili se slučajno našla na otvaranju skadarlijske sezone.

Otvaranje je obeleženo na tri mesta - kod Skadarlijske česme, ispred Kuće Đure Jakšića i na platou kod Sebilj česme, dok se duž cele Skadarske ulice održavao raznovrstan program, a započeo ga je duvački orkestar milicije, čiji su članovi bili odeveni u bele paradne uniforme.

Atmosferu boemskog kvarta dočarali su beogardski glumci u ulogama Branislava Nušića, dama i gospode u građanskim kostimima sa početka prošlog veka. Živopisna slika prošlih vremena naročito se dopala strancima kojih je u subotu u Skadarliji bilo u velikom broju.

Slika

- Skadarlija je mesto na koje smo ponosni - rekao je Dejan Kovačević, predsednik opštine Stari grad. - Boemski duh, nesputana sloboda, vreme 19. veka - ne možemo vratiti, ali ga možemo očuvati. Potrudićemo se da Kuća Đure Jakšića u 2013. godini postane glavno beogradsko mesto kulture i umetnosti.
Likovni umetnici su duž ulice izložili svoje radove, publiku je uveselio KUD "Talija", kao i mališani koji su svojim programom i narodnim nošnjama predstavili svadbu u Kovačici. Posebna atrakcija bila je dolazak fijakera sa belim konjima na platou kod Sebilj česme, kojim su se vozili gosti.

Tradicionalnu skadarlijsku zastavu podigao je glumac Aljoša Vučković, koji za sebe kaže da je bezbroj veselih noći proveo upravo u toj ulici. Poželeo je Skadarliji još mnogo prolaznika, ali i onih koji će se "zakačiti" i kao on zaljubiti u nju. U donjem delu ulice postavljen je Skadarlijski bazar na oslikanim tezgama, a svi restorani i kafei i u subotu su dočekivali goste.

Slika

PREDSTAVE SAMO 212 DINARA

OPŠTINA Stari grad i pozorište Atelje 212 organizovali su akciju "Vaš grad - Vaše pozorište", koja će omogućiti penzionerima i studentima da gledaju predstave ovog pozorišta po simboličnoj ceni od 212 dinara. Svi posetioci dobili su u subotu pamflet sa spiskom predstava.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 71 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker