Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 01:35


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 17 Jul 2014, 22:57
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Dobro došli u Skadarliju!

Slika

Dobro veče, drage gošće, dragi gosti!

Rekoše da nedaleko odavde,
gde Avala u miru san svoj spava
i gde se s plavim Dunavom grli
biserna reka Sava,
neimari izgradiše grad Beograd
i u njemu jedno parče turske kaldrme,
Skadarlijom što se zove,
i zastavu koja pozdravlja
sve prijatelje skadarlijskih večeri.
Eto, pred ovom kućom, u kojoj življaše
veliki pesnik i slikar Ðura Jakšić, koji reče:
"Kad bi moma zvezda bila,
nikad ne bi duša moja
belog danka poželila".
Vaše radovanje će biti utoliko veće što se susrećete
sa najpoznatijim ansamblima, sa najpoznatijim solistima,
koji vam u večerima Skadarske daruju najlepše bisere -
pesme koje su sačuvane od zaborava,
a uvek su krasila ljudska življenja.
Zato neka vam bude veliko hvala,
ako i u svim budućim večerima
budete sa nama zajedno u Skadarskoj,
da zajedno se poradujemo,
da zajednički zapevamo.
Hvala vam još jednom za sve buduće večeri,
koje ne budete zaboravili.

* ♫ Radomir Sobota

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 05 Okt 2014, 21:43
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
SKADARLIJA, ČAROBNI KUTAK BEOGRADA

Slika
Branislav Nušić na Skadarlijskoj svadbi,foto izbor administratora


Skadarlija, u srcu Beograda, ona stara, romantična i boemska, poznata iz istorije i legende, živi više od jednog veka u vedrim pesmama, zanimljivim pričama i anegdotama kao i u mnogim književnim i novinarskim zapisima.

Strma krivudava Skadarska ulica, po kojoj je ceo kraj dobio ime S k a d a r l i j a, početkom ovog veka do drugog svetskog rata, bila je carstvo beogradske boemije, ali istovremeno i kulturno redovno sastajalište velikana pozorišne scene, pera, misli, kičice...

Ovaj čarobni kraj Beograda, voljeni kutak poezije i romantične istorije, poznat po drvenoj kaldrmi, plinskim fenjerima među rascvetalim krošnjama drveća, po znamenitim kućama i kafanama, gde su prijatne večeri provodili mnogi poznati književnici, novinari, glumci, reditelji, muzičari, pevači, slikari i ostali veseljaci, danas pored mladih i starih, najviše privlači radoznale turiste iz celog sveta, tako da Skadarlija ostaje zlatnim slovima upisana u istoriji našeg glavnog grada. "Nisam ni slutio da Beograd ima tako bogatu tradiciju poštovanja pisaca i pozorišnih ljudi", izjavio je pri poseti Skadarliji poznati italijanski pisac Alberto Moravija. "Mogu vam reći da u tom pogledu ne zaostajete od mnogih evropskih gradova. Vaša Skadarlija je zaista čaroban kutak istorije i kulture Beograda. U noći, čovek ima utisak kao da je na Monmartru, koji se tek rađa, u kojem se još oseća dah umetnosti..."

Kao što Prag ima Zlatnu uličicu, Beč — Grincing, Atina — Plaku, Pariz — Monmartr, tako se Beograd ponosi Skadarlijom, koja je odavno kao redovno sastajalište značajnih umetnika, kulturnih poslenika i starih zanatlija, ušla u legendu i istoriju, postala sastavni deo mnogih veselih priča, noćobdija, koji su ovde razdragani dočekivali zore uz "dobru kapljicu" i roštilj, tananu svirku i zanosnu pesmu sa simboličnom porukom:

Ovde su bančili naši veliki, stari
čuvari zvezda, mudraci i ljubavnici zora,
kovači, stolari, pekari, ribari, rezbari,
i putnici prošli sve gore i sva mora.

Pri ulasku u Skadarliju, kraj njene zastave sa simboličnim oznakama (žirardo-šešir, crni štap i crveni karanfil), krupnim slovima ispisana je dobronamerna poruka: " Skadarlija — centar umetničke boemije, tradicija je stvaranja već ceo vek. Zato posetioče, kad dođeš u ovaj kutak Beograda da se zabaviš i razonodiš, pokušaj da maštom svojom dočaraš davno minulo vreme. Seti se svih oni generacija pesnika i glumaca, novinara i slikara, boema znanih i neznanih..." Da se njih setimo, obnovimo njihove doživljaje i lepe uspomene, napisana je i ova knjiga.

Kad izgovorimo poetsku i istovremeno čarobnu reč S k a d a r l i j a, odmah iz požutelog albuma uspomena, sećajući se davno minulih vremena, pred očima iskrsavaju likovi njenih znamenitih stanovnika i stalnih gostiju, koji su rado pevali onu staru, gradsku, ljubavnu pesmu sa refrenom:

Bre devojče, majka te nemala,
niti imala, nit' te kome dala
izgore me, tvoja lepotinja:
čarne oči, rumena ustašca.

Poznata u mnogim svetskim turističkim prospektima kao atraktivan kraj koji vredi videti, današnja Skadarlija nastavlja svoj veseli život, što se kaže "dok je sveta i veka". Najznačajniji kulturno-istorijski spomenik obnovljene Skadarlije, svakako je bela, prizemna kuća slikara i pesnika Đure Jakšića, a ovoj se pridružuju i znamenite, najstarije kafane Tri šešira i Dva jelena, pored još niza drugih objekata o kojima će u ovoj hronici biti više reči.

Najlepše uspomene iz stare, poetske i romantične Skadarlije, vezane su za one njene stanovnike i redovne goste, koji su, kako se tačno govorilo, ovde, svoje "najlepše dane proživeli — noću". Njeni redovni posetioci, bili su mnogi umetnici o kojima Antun Gustav Matoš beleži: "Istorija naše boeme bila bi, dakle, uglavnom, istorija naše književnosti".

Ovu Matoševu opasku prenosimo da bismo ukazali šta nas je još privuklo pisanju ove prve hronike Skadarlije, koja počinje doseljenjem najvećeg pesnika i slikara romantičarske epohe Đure Jakšića i završava svedočenjima značajnih savremenika — ljubitelja ovog znamenitog kraja.

U počecima svoje istorije, pored džombaste turske kaldrme i nekoliko česama, glavna obeležja Skadarlijske ulice iz tog davnog vremena, bile su tarabe iza kojih su se prostirale cvetne baštice sa kućicama oblepljenim blatom ili u bondruku, od kojih je nekolicina imala doksate i krovove od ćeramide. Ondašnja Skadarlija je izgledala upravo onako, kako joj u njeno ime daje impresivan, neposredan opis naš poznati karikaturista putopisac Zuko Džumhur:

"Zovem se Skadarlija ili Skadarska ulica, kako hoćete. Ja nisam ni bulevar, ni avenija, ni magistrala. Ja sam običan, strmi, krivudavi i loše kaldrmisani sokak usred Beograda i to bi bilo sve što bi vredelo reći o meni da nema moje duge povesti, da nema mojih trošnih krovova, rasklimatanih stolica i rasporenoga jendeka.

Moji gosti su, od davnine, bili čuveni ljudi od pera. Moji gosti su bili prvi beogradski glumci, pesnici, reditelji, slikari i pripovedači. Srdačno sam dočekivala prijatelje iz Zagreba, iz Sarajeva, iz Skoplja, iz Ljubljane. U mojim bledim noćima oni su se bratimili.

Dolazili su meni i ministri, i uvaženi načelnici, i sarači, i bozadžije, čevabdžije, i propali đaci, i učeni profesori. Pod mojim krovovima i na mojoj kaldrmi svi su pevali, sevdisali, lumpovali..."

Iz tmine zaborava, zahvaljujući zapisima starobeogradskih hroničara, izvlačimo niz zanimljivih, često simboličnih imena poznatih kafana u Skadarliji: Pašonin Bulevar, Esnafska kafana, Vuk Karadžić, Bums-keler, Bandist, Mala pivara, Zlatni bokal, Tri šešira, Dva jelena... Sve ove čuvene kafane čije ćemo zanimljive istorijate kasnije izneti, odavno su nestale, osim dve najstarije i najpoznatije: Tri šešira i Dva jelena. One su poznate u svetu poput pariskog restorana Prokop, londonske Sirene, rimskog Greka ili praškog Fleka. Ove najpoznatije skadarlijske kafane, vezane za mnoge boemske priče, po priznanjima stranih turista, predstavljaju i danas "čaroban kutak istorije i kulture Beograda".

Stanujući u blizini kafane Tri šešira, u njoj bi, ponekad, prijatne večeri provodio pesnik Đura Jakšić, nazivajući je "vinskim vrelom". Vladar smeha beogradske pozornice, nezaboravni komičar Čiča Ilija Stanojević, koji je poput mnogih svojih kolega stanovao u Skadarliji, nazivao je kafanu Tri šešira — "drugom kućom".

Skoro je, zaslugom Petra Vasića, u Skadarliji obnovljena kuća sa brojem 36 u kojoj je poslednje godine života proveo veliki srpski pesnik i slikar Đura Jakšić. Druga znamenita zgrada u današnjoj Skadarliji je ona u broju 38, gde je skoro pola veka sa porodicom proživeo proslavljeni bard scene Milorad Gavrilović zvani "Stari gospodin". Sada je u ovoj kući restoran Ima dana. Treća je čuvena Kuća Hristodulo u Skadarskoj 27, čija je spomen ploča ispunjena sa desetak poznatih imena glumaca, reditelja, pesnika i muzičara. Isto toliko slavnih imena dramskih umetnika trebalo bi da bude uklesano na spomen-ploči Kuće Kozlinskog, preko puta kafane Dva jelena. I u Zetskoj ulici broj 2, kao i u okolnim ulicama stanovali su mnogi umetnici koji su odavno zaslužili posebne monografije jer posle njih ostaju još jedino sećanja kao i izbledele fotografije.

Sa novim vremenom pristigle su u Skadarliju i nove kafane: Ima dana, Dva bela goluba, Zlatni bokal...


Kosta Dimitrijević — Život boemske Skadarlije

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 28 Jun 2016, 11:20
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 03 Jul 2016, 00:41
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Zapis O Skadarliji

Zuko Džumhur

"Zovem se Skadarlija ili Skadarska ulica, kako hoćete. Ja nisam ni bulevar, ni avenija, ni magistrala. Ja sam običan, strmi, krivudavi i loše kaldrmisani sokak usred Beograda i to bi bilo sve što bi vredelo reći o meni da nema moje duge povesti, da nema mojih trošnih krovova, rasklimatanih stolica i rasporenoga jendeka.....

Moji gosti su, od davnine, bili čuveni ljudi od pera. Moji gosti su bili prvi beogradski glumci, pesnici, reditelji, slikari i pripovedači. Srdačno sam dočekivala prijatelje iz Zagreba, iz Sarajeva, iz Skoplja, iz Ljubljane. U mojim bledim noćima oni su se bratimili.

Dolazili su meni i ministri, i uvaženi načelnici, i sarači, i bozadžije, čevabdžije, i propali đaci, i učeni profesori. Pod mojim krovovima i na mojoj kaldrmi svi su pevali, sevdisali, lumpovali..."


Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 03 Jul 2016, 00:43
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 03 Jul 2016, 00:52
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 03 Jul 2016, 01:22
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Skadarlija kroz istoriju

Slika

Skadarlija je čuvena boemska četvrt u Beogradu. Obuhvata nešto širi prostor nego što je sama Skadarska ulica odakle i potiče naziv – Skadarlija. Često je upoređuju sa Atinskom Plakom ili Pariskim Monmartrom.

Duh starih boema i prohujalih vremena ovde se oseća veoma intenzivno a tada, u ta davna vremena, Skadarlija je bila četvrt na čijim mansardama su živeli glumci i drugi umetnici, naročito poete i književnici. Okupljali su se u ovdašnjim kafanama i „bančili“ do kasno u noć…

Kažu da glumci obližnjeg Narodnog pozorišta zbog treme pre predstave nisu ništa jeli po čitav dan a po završenoj predstavi dolazili su ovde da večeraju i opuštaju se uz zvuke narodne pesme i muzike… Neki pesnici poput Đure Jakšića (koji danas ima i svoj spomenik u Skadarliji) bili su redovni gosti Skadarlijskih kafana i svojim prisustvom i delom ostavili su trajne pečate na Skadarlijskoj kamenoj kaldrmi.

Čari i šarm Skadarlije i danas se kriju u atmosferi i duhu starih vremena koji ne napuštaju ovu starogradsku četvrt. Ovde su brojni restorani tradicionalne domaće kuhinje, art galerije, kafei, poslastičarnice… Srešćete ovde šarmantne gradske dame koje prodaju ruže, putujuće glumce koji drže svoje monodrame, vračaru koja će vam pogledati u dlan… možete da hranite golubove ili jednostavno, da sedite na klupi ili na nekoj od brojnih restoranskih bašta i terasa i posmatrate sav taj šareni svet, osluškujete sve svetske jezike i žagor belosvetskih putnika što ih danas nazivamo turisti… Možete da posmatrate nestvarne murale – iscrtane zidove i fasade po kojima je Skadarlija prepoznatljiva i raspravljate da li je prozor ili cvetni balkon koji vidite u daljini pravi ili lažni, nacrtani…

Resized Image - Click For Actual Size

Skadarlija se „spušta“ od strogog centra grada ka Bajlonijevoj pijaci, velikom pijačnom trgu prepunom tezgi, prodavaca, kupaca, golubova… Na kraju Skadarlije, na platou ispred Bajlonijeve pijace nalazi se Sebilj česma – simbol i nesebičan poklon grada Sarajeva gradu Beogradu.

Na Skadarliju se oslanjaju i zidovi stare fabrike piva koji joj daju neki poseban šarm i originalnost. Neobična, reklo bi se, neuklopljena zgrada osnovne škole „Skadarlija“. Ovde jednu od svojih zgrada ima i Narodna banka Srbije. Tu su i mali simpatični hotel „Petit Piaf“, restorani „Tri šešira“, „Šešir moj“, „Dva jelena“, „Dva bela goluba“, „Ima dana“, „Zlatni bokal“ i mnogi drugi…


skadarlijars

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 03 Jul 2016, 01:27
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Sve tajne Skadarlije

Slika

Skadarliju danas poznajemo kao boemsku četvrt sa duhom nekih starih dobrih vremena. Tom kaldrmom se prolazi polako, sa poštovanjem. Svi znamo da su se tu nekada okupljali najviđeniji Beograđani i svojim delima gradili ono šro je Skadarlija danas.

Međutim, malo ko zna da je Skadarlija nekada bila cigansko naselje…mala, krivudava ulica kojom je tekao Bibijin potok. Skadarlija kakvu danas poznajemo počela je da se rađa sa urbanizacijom, dakle oko 1870. godine.

Boemska četvrt asocira na to da su se u njoj okupljali boemi, dakle pesnici. I to jeste istina, ali na ovom mestu su dane i noći provodili i viđeni političari i sportisti…ovde započinjali nove ljubavi, poslove, ali se i rastajali… Koliko samo emocija kriju stare kafanske zidine…

Gotovo svi putopisci tog vremena su Skadarliju opisivali kao neuglednu ulicu sa rasklimanim krovovima, trošnim građevinama, ali sa mnogo duše i tanane poezije.


skadarlijars

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 03 Jul 2016, 01:42
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Život boemske Skadarlije kroz vekove

Skadarlija, u srcu Beograda, ona stara, romantična i boemska, poznata iz istorije i legende, živi više od jednog veka u vedrim pesmama, zanimljivim pričama i anegdotama kao i u mnogim književnim i novinarskim zapisima.

Slika

Strma krivudava Skadarska ulica, po kojoj je ceo kraj dobio ime S k a d a r l i j a, početkom prošlog veka do drugog svetskog rata, bila je carstvo beogradske boemije, ali istovremeno i kulturno redovno sastajalište velikana pozorišne scene, pera, misli, kičice...

Ovaj čarobni kraj Beograda, voljeni kutak poezije i romantične istorije, poznat po drvenoj kaldrmi, plinskim fenjerima među rascvetalim krošnjama drveća, po znamenitim kućama i kafanama, gde su prijatne večeri provodili mnogi poznati književnici, novinari, glumci, reditelji, muzičari, pevači, slikari i ostali veseljaci, danas pored mladih i starih, najviše privlači radoznale turiste iz celog sveta, tako da Skadarlija ostaje zlatnim slovima upisana u istoriji našeg glavnog grada. "Nisam ni slutio da Beograd ima tako bogatu tradiciju poštovanja pisaca i pozorišnih ljudi", izjavio je pri poseti Skadarliji poznati italijanski pisac Alberto Moravija. "Mogu vam reći da u tom pogledu ne zaostajete od mnogih evropskih gradova. Vaša Skadarlija je zaista čaroban kutak istorije i kulture Beograda. U noći, čovek ima utisak kao da je na Monmartru, koji se tek rađa, u kojem se još oseća dah umetnosti..."

Kao što Prag ima Zlatnu uličicu, Beč — Grincing, Atina — Plaku, Pariz — Monmartr, tako se Beograd ponosi Skadarlijom, koja je odavno kao redovno sastajalište značajnih umetnika, kulturnih poslenika i starih zanatlija, ušla u legendu i istoriju, postala sastavni deo mnogih veselih priča, noćobdija, koji su ovde razdragani dočekivali zore uz "dobru kapljicu" i roštilj, tananu svirku i zanosnu pesmu sa simboličnom porukom:

Ovde su bančili naši veliki, stari
čuvari zvezda, mudraci i ljubavnici zora,
kovači, stolari, pekari, ribari, rezbari,
i putnici prošli sve gore i sva mora.

Pri ulasku u Skadarliju, kraj njene zastave sa simboličnim oznakama (žirardo-šešir, crni štap i crveni karanfil), krupnim slovima ispisana je dobronamerna poruka: " Skadarlija — centar umetničke boemije, tradicija je stvaranja već ceo vek. Zato posetioče, kad dođeš u ovaj kutak Beograda da se zabaviš i razonodiš, pokušaj da maštom svojom dočaraš davno minulo vreme. Seti se svih oni generacija pesnika i glumaca, novinara i slikara, boema znanih i neznanih..." Da se njih setimo, obnovimo njihove doživljaje i lepe uspomene, napisana je i ova knjiga.

Kad izgovorimo poetsku i istovremeno čarobnu reč S k a d a r l i j a, odmah iz požutelog albuma uspomena, sećajući se davno minulih vremena, pred očima iskrsavaju likovi njenih znamenitih stanovnika i stalnih gostiju, koji su rado pevali onu staru, gradsku, ljubavnu pesmu sa refrenom:

Bre devojče, majka te nemala,
niti imala, nit' te kome dala
izgore me, tvoja lepotinja:
čarne oči, rumena ustašca.

Poznata u mnogim svetskim turističkim prospektima kao atraktivan kraj koji vredi videti, današnja Skadarlija nastavlja svoj veseli život, što se kaže "dok je sveta i veka". Najznačajniji kulturno-istorijski spomenik obnovljene Skadarlije, svakako je bela, prizemna kuća slikara i pesnika Đure Jakšića, a ovoj se pridružuju i znamenite, najstarije kafane Tri šešira i Dva jelena, pored još niza drugih objekata o kojima će u ovoj hronici biti više reči.

Najlepše uspomene iz stare, poetske i romantične Skadarlije, vezane su za one njene stanovnike i redovne goste, koji su, kako se tačno govorilo, ovde, svoje "najlepše dane proživeli — noću". Njeni redovni posetioci, bili su mnogi umetnici o kojima Antun Gustav Matoš beleži: "Istorija naše boeme bila bi, dakle, uglavnom, istorija naše književnosti".

Ovu Matoševu opasku prenosimo da bismo ukazali šta nas je još privuklo pisanju ove prve hronike Skadarlije, koja počinje doseljenjem najvećeg pesnika i slikara romantičarske epohe Đure Jakšića i završava svedočenjima značajnih savremenika — ljubitelja ovog znamenitog kraja.

U počecima svoje istorije, pored džombaste turske kaldrme i nekoliko česama, glavna obeležja Skadarlijske ulice iz tog davnog vremena, bile su tarabe iza kojih su se prostirale cvetne baštice sa kućicama oblepljenim blatom ili u bondruku, od kojih je nekolicina imala doksate i krovove od ćeramide. Ondašnja Skadarlija je izgledala upravo onako, kako joj u njeno ime daje impresivan, neposredan opis naš poznati karikaturista putopisac Zuko Džumhur:

"Zovem se Skadarlija ili Skadarska ulica, kako hoćete. Ja nisam ni bulevar, ni avenija, ni magistrala. Ja sam običan, strmi, krivudavi i loše kaldrmisani sokak usred Beograda i to bi bilo sve što bi vredelo reći o meni da nema moje duge povesti, da nema mojih trošnih krovova, rasklimatanih stolica i rasporenoga jendeka.

Moji gosti su, od davnine, bili čuveni ljudi od pera. Moji gosti su bili prvi beogradski glumci, pesnici, reditelji, slikari i pripovedači. Srdačno sam dočekivala prijatelje iz Zagreba, iz Sarajeva, iz Skoplja, iz Ljubljane. U mojim bledim noćima oni su se bratimili.

Dolazili su meni i ministri, i uvaženi načelnici, i sarači, i bozadžije, čevabdžije, i propali đaci, i učeni profesori. Pod mojim krovovima i na mojoj kaldrmi svi su pevali, sevdisali, lumpovali..."

Iz tmine zaborava, zahvaljujući zapisima starobeogradskih hroničara, izvlačimo niz zanimljivih, često simboličnih imena poznatih kafana u Skadarliji: Pašonin Bulevar, Esnafska kafana, Vuk Karadžić, Bums-keler, Bandist, Mala pivara, Zlatni bokal, Tri šešira, Dva jelena... Sve ove čuvene kafane čije ćemo zanimljive istorijate kasnije izneti, odavno su nestale, osim dve najstarije i najpoznatije: Tri šešira i Dva jelena. One su poznate u svetu poput pariskog restorana Prokop, londonske Sirene, rimskog Greka ili praškog Fleka. Ove najpoznatije skadarlijske kafane, vezane za mnoge boemske priče, po priznanjima stranih turista, predstavljaju i danas "čaroban kutak istorije i kulture Beograda".

Stanujući u blizini kafane Tri šešira, u njoj bi, ponekad, prijatne večeri provodio pesnik Đura Jakšić, nazivajući je "vinskim vrelom". Vladar smeha beogradske pozornice, nezaboravni komičar Čiča Ilija Stanojević, koji je poput mnogih svojih kolega stanovao u Skadarliji, nazivao je kafanu Tri šešira — "drugom kućom".

Skoro je, zaslugom Petra Vasića, u Skadarliji obnovljena kuća sa brojem 36 u kojoj je poslednje godine života proveo veliki srpski pesnik i slikar Đura Jakšić. Druga znamenita zgrada u današnjoj Skadarliji je ona u broju 38, gde je skoro pola veka sa porodicom proživeo proslavljeni bard scene Milorad Gavrilović zvani "Stari gospodin". Sada je u ovoj kući restoran Ima dana. Treća je čuvena Kuća Hristodulo u Skadarskoj 27, čija je spomen ploča ispunjena sa desetak poznatih imena glumaca, reditelja, pesnika i muzičara. Isto toliko slavnih imena dramskih umetnika trebalo bi da bude uklesano na spomen-ploči Kuće Kozlinskog, preko puta kafane Dva jelena. I u Zetskoj ulici broj 2, kao i u okolnim ulicama stanovali su mnogi umetnici koji su odavno zaslužili posebne monografije jer posle njih ostaju još jedino sećanja kao i izbledele fotografije.

Sa novim vremenom pristigle su u Skadarliju i nove kafane: Ima dana, Dva bela goluba, Zlatni bokal...


Autor: Kosta Dimitrijević

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: S K A D A R L I J A - boemski deo Beograda  |  Poslato: 29 Okt 2016, 00:43
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Kako je carstvo boemije - Skadarlija dobila ime?

Prvo mesto na koje pomislite kada treba da ugostite strance u Beogradu i pokažite im svu čaroliju našeg grada? SKADARLIJA, naravno! Slavna boemska četvrt, sinonim za dobre restorane i kafane koje su očuvale stari duh, "svedok" bezbroj pijanih, veselih noći i "čarobni" kutak bez pogovora predstavlja dušu prestonice u koju se svi, domaći i stranci, rado vraćaju.

Slika

A kako je Skadarlija ponela svoje ime, koje se kroz istoriju i decenije, nikada nije menjalo?

Mesto koje i dalje nosi karakterističan duh starog Beograda, kaldrmisana ulica koja na svakom koraku budi nostalgiju i seća na neka prohujala vremena i burne noći kakve su nekada bile, je u srcu svakog od nas. Kafane sa tamburašima i starogradskom muzikom, dobra hrana, 150 godina stoje tu na istom mestu, kao čuvari tradicije, običaja i srpskog "veseljačkog" duha.

Uprkos tome što Skadarlija može da se pohvali boemskim stažom od veka i po, ona je zapravo sve do 1870, kada je urbanizovana, bila romska mahala. Beograđani su je nazivali " šićan-malom" (u prevodu "cigan-mala"), s obzirom da su je naseljavali Romi koji su živeli u sirotinjskim daščarama, a posle 1835. krenuli su da je naseljavaju i Srbi i Turci podižući prve kuće sa baštama. Bila je to neugledna, zapuštena, krivudava ulica kojom je tekao Bibijin potok. Bibija je bilo romsko božanstvo spasa, i odatle ime potoka, koji i dan danas postoji, ali je gurnut u kanalizaciju. Sama ulica je usko povezana sa akvaduktom, tuda je prolazila voda, dužinom današnje ulice Despota Stefana. Najveći luk je nazivan po Skadru, prvom srpsko-zetskom gradu, te odatle i naziv Skadarlija, kojim je zvanično "krštena" 1872. godine.

Tadašnje gradske vlasti preselile su Rome na Čuburu, a u narodu je ostalo da "živi" predanje da su oni prokeleli sve one koji se budu naselili na njihovom, silom oduzetom, ognjištu.

Prvi Beograđanin

Posebno je zanimljivo jedno arheološko otkriće iz 1892. godine kada su arheolozi, u temeljima Bajlonijeve pivare u Skadarliji iskopali "desetinu komada slonovih zuba, a malo dalje čovekovu lobanju". Zubi su navodno pripadali izumrlom slonu "Elephans anpiuus", a lobanja fosilnom čoveku, koji je živeo u takozvanoj helenskoj prirodi" (zabeležio naučnik Jovanović). Ovo otkriće pokazuje da se na tlu gde je danas Skadarlija živelo još pre nekoliko hiljada godina. Lobanja je simboličo nazvana "prvi Beograđanin", a nazivaju je još i "beogradskim diluvijalnim čovekom".

Slika

Skadarska ulica postala dom brojnim kafanama posle 1869. godine, a na njeno formiranje kao boemske četvrti najviše je uticala izgradnja Narodnog pozorišta. Prva kafana je, doduše, nikla nešto ranije - 1864. otvoreno je mesto "Tri šešira".

Naime, veliki broj glumaca i pozorišnih izvođača iznajmilo je sobe u samoj Skadarskoj, ali i u obližnjim ulicama. Zbog neposredne blizine, glumci su se nakon završetka predstava i okupljali u Skadarliji, gde su dolazili da nešto prezalogaje, popiju po koju čašicu, uživaju u muzici tamburaša, smehu, političkim i društvenim diskusijama. Polako, Skadarlija je postala stecište intelektualne elite, koja je tu živela i redovno se okupljala.

Konačan procvat ovaj kvart doživeo je 1901, kada je zatvorena čuvena kafana Dardaneli na Trgu Republike, te se čitav umetnički milje samo izmestio u Skadarsku. Skadarlija je prihvatala sve i svakog - od bogataša i ministra do zanatlija i radnika. Ipak, zanavek je ostala najprepoznatljivija kao stecište umetnika, slikara, pisaca, pesnika i pomenutih glumaca.

Slika

Nakon Prvog svetskog rata, kult kafanskog razgovora i provoda "zacementiran" je u Skadarliji, a zanimljivo je da je svaki od velikana imao svoju omiljenu kafanu - Vuk Karadžić, Đura Jakšić, Žanka Stokić, Jovan Jovanović Zmaj, Branislav Nušić, Jovan Dučić, Radoje Domanović, Tin Ujević, Milovan Glišić, Mika Alas - svi oni imali su neka "svoja" mesta u kojima su voleli da provode vreme. Skadarlija je bila slabo osvetljena, a kaldrma je zadavala "debele" muke gostima ove ulice. Tako je i nastao epigram koji i dalje "živi" u narodu: „Noću, kad je sitni sat, ideš Skadarlijom, da polomiš vrat!“

Skadarlija je u jednom trenutku počela da liči na sve ostale ulice naše prestonice, te je 1965. počelo njeno preuređivanje, kako bi joj se vratio pečat koji je oduvek nosila. Tada je uklonjen saobraćaj, vraćena je kaldrma, postavljeni su fenjeri i kandelabri, i podignuta je česma koja je zapravo repila čuvenog saravjevskog Sebilja. Samo nekoliko godina kasnije, 1977., Skadarlija se pobratimila sa boemskom četvrti Mon Mart iz Pariza, kada je velika povorksa Beograđana,prodefilovala zajedno sa gostima iz Francuske, od Spomenika zahvalnosti Francuskoj, preko Trga Republike, do Skadarske ulice, gde je podignuta spomen-ploča. Šest meseci kasnije, Skadarlija je uzvratila posetu bratskoj komuni, kada su naši umetnici izveli svoje programe na najznačajnijim punktovima Monmartra.

Skadarska je samo jednom u istoriji promenila ime

Kroz istoriju prestonice, najznačajnije ulice grada menjale su imena zajedno sa smenom vlasti. Zanimljivo je da je Skadarska ulica bila "pošteđena" toga, te je ime promenila samo jedno, i to u doba okupacije tokom Prvog svetskog rata, kada su joj Austrijanci nadenuli ime Ružina ulica.

Danas je Skadarlija uspela u tome da sačuva boemski, tradicionalni duh, oduprevši se, premda ne potpuno, modernizaciji i komercijalizaciji. Volimo i čuvajmo ovaj "dragulj" Beograda, jer je jedno od mesta koji na najbolji način oslikavaju našu prestonicu kakva je nekada bila i kakva je sada. "Skadarlija je mera svega, i dobrog i lošeg", rekao je svojevremeno Đura Jakšić, najpoznatiji stanar ovog kvarta, i ovih nekoliko reči na najbolji način oslikavaju duh ovog mesta u srcu Beograda.


dnevnors

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 53 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker