Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 19:04


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 10 Dec 2012, 18:01
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Beograd nekad i sad: Zeleni venac nikao iz bare

Da li ste znali da su po najprometnijoj okretnici u gradu nekada plovili čamci? Da je ime dobila po reklami za kafanu, kao i da su se tu još u 19. veku Beograđani redovno snabdevali svim neophodnim namirnicama? Reč je, naravno, o Zelenom vencu, kojim počinjemo seriju priča “Stare slike Beograda”.

Slika
Foto-montaža: Spoj prošlosti i sadašnjosti na Zelenom vencu

BARA - Nekada davno, voda koja se slivala niz Prizrensku, i ulicu sa Varoš kapije, formirala je prostranu ustajalu baru u predelu današnjeg Zelenog venca. Kada se čika Manojlo dosetio da 1838. godine, pored onog jezera pod Terazijama, napravi mehanu, u kojoj su ondašnja gospoda činovnici, ali i ostali, mogli popiti prvo točeno pivo u prestonici, uvezeno čak iz Zemuna, ovo “uveselitelno mesto” postalo je omiljeno sastajalište Beograđana i njihovih gostiju.

Slika
Centar: Zelenjak je danas pijaca, okretnica autobusa... | Foto: Ž.Šafar

Kneginja Ljubica, Tamanija Obrenović i druge gospođe obožavale su da u prolećne dane kolima siđu do Manojlove bašte i provozaju se čamcem po jezeru. Malo dalje, mehandžija je u svom podrumu držao raznorazna pića, da bi u naknadno izgrađenoj dvospratnoj kući po turskom ukusu tu bio smešten Sud okruga beogradskog, a zatim i “apsana” za osuđenike.

Nekoliko decenija kasnije, jezero je kanalom, iz ovog dela grada, “premešteno“ u nešto nižu Baru Veneciju (današnju autobusku i železničku stanicu).

Slika
Čitav kraj je ime dobio po reklami za kafanu

Domovi najuglednijih gradskih porodica počeli su da niču u novonastalim ulicama oko nekadašnjeg jezera. U Brankovoj, u broju 1, skućila se i jedna nemačka porodica, čija je domaćica širom otvorila vrata gostionice i iznad njih, umesto table sa imenom firme, okačila zeleni limeni venac, po kome je potom ceo kvart dobio ime. U ovoj kući, pedesetih godina 19. veka, stanovao je advokat Živko Nedić, kao i njegov sin, književni kritičar Ljubomir Nedić, koji se 1858. godine tu rodio.

Da je u ovom delu grada oduvek postojala pijaca, govori i zapis o onoj između Brankove i Jug-Bogdanove ulice, oko koje su se 1847. godine abadžije sporile sa Upravom varoši jer trgovci “u njima neće da sede što su od Zelenog venca jako udaljeni, pa time i od pazara...”


24.sata

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 15 Dec 2012, 11:11
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Ulica koju su proslavili glumci Ateljea 212

Svetogorska ulica, koja se pruža od Kondine do Takovske, a starijim Beograđanima poznata kao Ulica Lole Ribara, čuva priču o prvim radio-talasima emitovanim u Beogradu, ali i legendu o neponovljivim predstavama Ateljea 212: „Kralj Ibi”, „Radovan III”, „Maratonci trče počasni krug”, „Čudo u Šarganu”, „Živeo život Tola Manojlović”...

Slika
Fotomontaža ulice koja se nekada zvala Ulica Lole Ribara

POZORIŠTE - U Beogradu je još 1914. godine odlučeno da se podigne Zanatski dom, u kome bi prostorije imale sve do tada osnovane zanatske ustanove. Rat i nemaština ovaj projekat odlažu do 1933, kada će u zgradu na uglu Svetogorske i Hilandarske pored zanatlija biti useljeni hotel i bioskopska sala. Nakon završetka Drugog svetskog rata, Radio Beograd je 1947. godine preseljen u zgradu „Zadruge”, gde je i danas.


Slika
Beograd nekad

U Svetogorskoj se nalazi i pozorište Atelje 212, koje je svoj život započelo 12. novembra 1956. premijernim izvođenjem Geteovog „Fausta” u maloj sali stare zgrade „Borbe”, sa samo 212 stolica u gledalištu (otud i ime teatra).

- U sredini gde se, po tradiciji, pozorište osnivalo tek kada mu se podigne zgrada Atelje 212 je namerno osnovano na ulici i uzelo pod kiriju sirotinjsku dvoranicu u prizemlju „Borbe”, gde se pod idealnim uslovima moglo smestiti cirka 212 stolica, plus kancelarija Mire Trailović i rešo na kome će Zora Kolaković (kasnije kraljica Viktorija u predstavi Boba Vilsona) kuvati legendarnu besplatnu kafu - napisao je Bogdan Tirnanić u „Beogradu za početnike”



Slika
Beograd sad | Foto: V. Lalić

Ulaznice su bile jeftine, a do njih se teško dolazilo jer je svako želeo, i po nekoliko puta, da pogleda predstave u kojima su briljirali: Zoran Radmilović, Dragan Nikolić, Milovan Butković, Mira Banjac, Taško Načić, Bora Todorović, Petar Kralj, Svetlana Bojković...

Po završetku predstava glumci su se okupljali u „Srpskoj kafani”. Početkom osamdesetih godina prošlog veka svakog prvog januara oni bi preuzimali ulogu kelnera i posluživali goste kafane. Ova tradicija bila je začetak ideje o Ulici otvorenog srca.


24.sata

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 22 Dec 2012, 13:54
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Od „kraja varoši” do jedne od najprometnijih ulica

Običaj urbanog beogradskog društva da često menja imena ulica, Brankovu ulicu, sa dva veka postojanja i svega dva imena, čini čudnovatim izuzetkom. U ulici kojom danas često prolazimo nastala je Srpska akademija nauke i umetnosti, klopotao je jedan od prvih tramvaja, a u luksuznim stanovima pravile su se otmene zabave za ondašnju gradsku gospodu.

Slika
Foto-montaža: Detalj iz sadašnjosti i prošlosti Branove ulice, koja je nekada bila elitni kraj rezervisan samo za državnike i diplomate

GOSPODSKA - Krajnja tačka mlade kneževine, pre vek i po, bio je ovaj elitni kraj rezervisan isključivo za državnike i diplomate, koji su na velelepnim zdanjima zlatnim slovima ispisivali Stanišić, Marinović, Branković...

Ipak, Gospodskom je naziva urednik „Novina serbskih”, kad se, pedesetih godina 19. veka, u kući Stojana Markovića, otvara prva knjižara u Srbiji.



Slika
Beograd nekad

Dom vaspitačice knezove kćeri, bivše hajdučke harambašice Jelenke, bio je centar društvenog života prestonice 19. veka. Neobično luksuzna kuća Matije Bana mamila je poglede i šaputanja prolaznika, a najpoznatija zgrada u ovoj ulici svakako je bila kuća Jovana Marinovića, koji je kuću zaveštao Srpskoj kraljevskoj akademiji, budućoj Srpskoj akademiji nauka i umetnosti.

Ime pesnika Branka Radičevića početkom 20. veka počelo je da stoji na početku i kraju ove ulice. Njegovi poznati stihovi „Kad si zvezda sele moja“, posvećeni Mini Karadžić, prema priči, nastali su u nekoj od soba ove ulice. Mnogi Beograđani, međutim, misle da su i ulica i most dobili ime po piscu Branku Ćopiću, koji je 26. marta 1984. godine izvršio samoubistvo skokom sa mosta.



Slika
Beograd sad

Nekada su kroz Brankovu prolazili tramvaji. Linija broj 14 preko Save vozila je često cele porodice u Zemun na krempite kod Pere Glumca. Posle Drugog svetskog rata, pedesetih godina prošlog veka, beogradski mangupi obožavali su da (pre izgradnje tunela) jurnu niz Prizrensku, omiljenim „moskvičem 402” u pokušaju da dosegnu brzinu veću od 100 na sat.

Kako je u sedmoj deceniji prošlog veka Beograd vapio za boljim saobraćajnim rešenjima, u ovoj ulici napravljen je čuveni tunel (između Brankove i Dečanske ulice) i pešački prolazi ka „Zelenjaku”, što su bile i poslednje izmene u ovoj beogradskoj ulici.



Zgrada „Beobanke” biser arhitekture

NAGRADE - Zgrada „Beobanke”, pored koje je autobuska stanica gradskog prevoza u smeru ka Novom Beogradu, izgrađena je 1960. godine, kada je kao biser arhitekture nagrađena čak šest puta.



Legendarni „lejlandi”

AUTOBUS - Oni koji su šezdesetih godina prošlog veka koristili javni gradski prevoz, sigurno se sećaju zvuka motora legendarnog „lejland” autobusa. Saobraćao je na liniji 33 koja je redovno prolazila Brankovom ulicom.


24.sata

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 25 Jan 2013, 17:35
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Prva peščana plaža u gradu dobila ime po kafani

Jednom davno, pre osamdesetak godina, kada je reka Sava još bila bistra, a sa leve, novobeogradske strane bio je pesak i ništa više, nekako je bilo prirodno da baš tu osvanu plaže. Na delu između Brankovog i Starog savskog mosta nikla je plaža „Nica“, gde je spas od velikih vrućina nalazilo na stotine Beograđana i njihovih gostiju.

Slika
Foto-montaža: Spoj prošlosti i sadašnjosti na novobeogradskoj strani

ŠEPURENJE - Sve je počelo kada su Danci tridesetih godina prošlog veka, preko Crnog mora i Dunava, u grad stigli brodom „Sithaven“ i započeli nasipanje novog dela grada. U to, nešto romantičnije vreme, na mestu današnjeg restorana „Ušće“, postojala je kafana „Nica“ po kojoj je i prva peščana plaža u gradu dobila ime.


Slika
Muškarci su oblačili

Nakon oslobođenja u Drugom svetskom ratu „Nica” je bila svakog leta omiljeno mesto za odmor Beograđana. Na ovoj plaži vikendom je znalo da se okupi i do 100.000 Beograđana! Moramo da zapazimo da ekološka svest tadašnjih Beograđana nije bila na baš visokom nivou, pa analitičari beleže da je iza njih, na pesku, ostajala gomila kora od lubenice. Plaža je, inače, imala ljuljaške, ringišpil, kao i kabine za presvlačenje. Momci su se tada u modernim kupaćim kostimima „tarzankama” i „maratonkama" šepurili pred gradskim frajlama, a dečaci su do mraka igrali žmurke i šuge. Najhrabriji, uprkos zabranama, skakali su sa tek izgrađenih delova mosta pravo u reku.




Slika
Beograd nekad


Međutim, kako se u posleratnim godinama udarnički žurilo da prekorečna močvara postane mesto za stanovanje, ovaj deo grada ubrzo je pretvoren u najveće gradilište u zemlji: Novi Beograd. Jednog avgusta sedamdesetih godina prošlog veka, peščana plaža je izbetonirana. Sava je, u međuvremenu, postala vrlo zagađena i ne baš preporučljiva za kupanje.



Slika

Beograd sad

Novobeogradski momci spas od vrućina tada traže u tzv. barama, močvarnom delu Novog Beograda koji se prostirao od današnjeg Merkatora pa do Sava centra. Izgradnjom Novog Beograda i ta zabava je ukinuta, a Beograđani otad sve više posećuju i danas glavne gradske plaže - Lido i Adu Ciganliju.




Žene su kostimima pokrivale veći deo tela

VODA - Muške kupaće gaćice zakopčavale su se dugmićima, koji su znali da iznevere pri izlasku iz vode, a Beograđanke su se odlučivale za šareno štampano platno. Uglavnom su pokrivale veći deo svog tela, a one smelije u donjem delu kupaćeg imale su nešto nalik suknjici.


24.sata

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 19 Feb 2013, 17:43
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Beograd nekad i sad (FOTO)

Narodni muzej i Dom Narodne skupštine nisu se mnogo menjali od pedesetih godina prošlog veka

Slika

Narodni muzej: “Sačuvajmo kulturno nasleđe, sakupimo ga na jedno mesto – u muzej” reči su Jovana Sterije Popovića, tadašnjeg ministra prosvete, čijim je ukazom 10. maja 1844. godine osnovan Narodni muzej pod imenom “Muzeum serbski”. Sadašnja zgrada muzeja podignuta je 1903. godine za Upravu fondova, a u nju se muzej uselio 1952. godine. Narodni muzej je zatvoren za javnost od 2003. godine, a početak radova na njegovoj rekonstrukciji još nije na vidiku.

Dom Narodne skupštine: Kamen temeljac za izgradnju zgrade na Trgu Nikole Pašića, današnji Dom Narodne skupštine, položen je 27. avgusta 1907. godine, u prisustvu kralja Petra Prvog Karađorđevića. U temelje zdanja tom prilikom ugrađena je povelja sa imenima kralja, mitropolita i glavnog arhitekte Jovana Ilkića. Izgradnja Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije završena je 1936. godine. Iste godine, 19. oktobra, zdanje je otvoreno, a 20. oktobra u njemu je održana i prva sednica novog saziva. Ograda se nalazila oko skupštinske zgrade do 1956. godine, kada je upotrebljena za ukrašavanje Vile “Biljana” na Ohridu i za ogradu oko Belog dvora na Dedinju. Skulptura “Igrali se konji vrani” delo je vajara Tome Rosandića i daje poseban pečat ovom monumentalnom zdanju, a uz stepenišni prilaz postavljena je 1939. godine.


telegraf

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 19 Feb 2013, 17:49
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Beograd nekad i sad

Na Terazijama je postojao javni sat, a Starom dvoru je posle rušenja u Drugom svetskom ratu promenjen izgled

Slika

Terazije: Stara fotografija nastala je maja 1941. godine. Na njoj se vidi veliki terazijski javni sat koji je bio uništen u bombardovanju 6. aprila, ali su ga okupatorske vlasti popravile.

Stari dvor: Izgrađen je između 1882. i 1884. i bio je rezidencija kraljevskih dinastija Obrenovića i Karađorđevića. Oštećen je i u Prvom svetskom ratu, a na slici se vidi oštećenje nastalo tokom bombardovanja u Drugom svetskom ratu. Obnovljen je 1947. godine i njegov izgled je tada dosta izmenjen. Dvor je ostao bez dva kubeta prema bašti, a fasada prema današnjem Bulevaru kralja Aleksandra potpuno je izmenjena.

Stepenice na Kalemegdanu: Zemljište iza ovih stepenica bilo je do 1929. potpuno neuređeno i obraslo u korov. Posle 1931. parkovske površine proširene su i na Gornji grad. U parku je postavljeno više spomenika. U ovom delu Kalemegdana nalazi se i Japanska česma koju je Beograd podigao u znak zahvalnosti za veliku pomoć i donacije koje je Japan dao Beogradu.


telegraf

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 19 Feb 2013, 17:54
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Beograd nekad i sad

Pogledajte kako je nekada izgledao Brankov most, zaleđena Sava, centar grada

Slika

Most kralja Aleksandra, danas Brankov most: Slika mosta kralja Aleksandra nastala je u drugoj polovini 30-ih godina XX veka. Jula 1930. počela je njegova gradnja, a most je pušten u saobraćaj decembra 1934. godine. Bio je dugačak 474 metra, srušen je tokom aprilskog rata 1941. Most je obnovljen 1956. godine. Prov je nazvan most Bratstva i jedinstva, a danas je Brankov most.

Panorama Beograda ispod Saborne crkve: Fotografija zaleđena Sava datira iz 1928. godine. Snimljena je sa današnje novobeogradske strane, naspram Saborne crkve.

Pošta: Glavna pošta na uglu Takovske i Bulevara kralja Aleksandra građena je od 1935. do 1938. Fotografija je nastala u zimu 1942. godine u okupiranom Beogradu.


telegraf

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 20 Feb 2013, 03:33
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Beograd nekad i sad

Kako je nekada izgledala Nemanjina, Crkva svetog Marka i Centralna kula na Starom sajmištu

Slika

Crkva svetog Marka: Na Tašmajdanu je građena od 1931. do 1940. godine u neposrednoj blizini stare crkve iz 1835. godine. U crkvi se čuva jedna od najbogatijih zbirki srpskih ikona 18. i 19. veka. Na mestu gde se nalazi današnja Crkva svetog Marka na Tašmajdanu, 1830. godine, pročitan je sultanov hatišerif o priznavanju autonomije Srbiji unutar turske carevine. Na istom mestu stajala je stara crkva koju je podigao knez Miloš, te na taj način obeležio to istorijsko mesto. Stara crkva je uništena u bombardovanju Beograda 1941. godine.

Centralna kula: Staro sajmište izgrađeno je 1937. godine. U početku je imalo pet paviljona , centralnu kulu i paviljone koje su podigle Mađarska, Rumunija i Čehoslovačka. Radilo je četiri godine, do bombardovanja Beograda 6. aprila 1941. godine. Umesto da postane sajamski grad sa nacionalnim paviljonima, Sajmište je od oktobra 1941. pretvoreno u koncentracioni logor. Za samo dva meseca 1942, iz njega je kamionom- preko Save i kroz Beograd u smrt odvezena polovina Jevrejskog stanovništva Srbije. Posle Jevreja nacisti su u logor dovodili i ubijali Rome i Srbe, do oslobođenja 1944. godine.

Nemanjina ulica: Postaje jedna od glavnih gradskih saobraćajnica 1884. godine kada je završena, a ime je dobila 1896. Na fotografiji se vidi ugao Nemanjine i Kneza Miloša. Zgrada Generalštaba je srusena u NATO bombardovanju Srbije 1999. Godine. Zgrade kompleksa Generalštaba u Beogradu sagrađene su od 1956. do 1965. godine prema projektu jednog od naših najvećih arhitekata – Nikole Dobrovića.


telegraf

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 27 Feb 2013, 14:47
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Od Televizije Beograd do ruševine usled NATO bombi (FOTO)

Zgrada Radio-televizije Srbije u Aberdarevoj ulici, u kojoj je 23. aprila 1999. u NATO bombardovanju živote izgubilo 16 zaposlenih, do danas nije obnovljena

Radio-televizija Srbije je tokom devedesetih godina prošlog veka, kako od domaćih tako i od stranih političkih mislilaca i praktikanata, često bila označavana kao “noseći” stub politike i propagande Slobodana Miloševića.To je izgleda bio dovoljan razlog da se zgrada televizije 1999. godine “zaspe” bombama.


Ipak, oni koji su imali sreće da se u Beogradu rode i žive mnogo pre NATO bombarodvanja pamte lepšu sliku ovog dela grada.

Ušuškana između Pete beogradske gimnazije i Tašmajdanskog parka, zgrada tadašnje Televizije Beograd u Aberdarevoj otvorena je 1. oktobra 1966. godine. Nekoliko godina kasnije, otvorena je i zgrada u Takovskoj, dok je najnovija zgrada, takođe u Aberdarevoj, počela da nastaje 1989. godine.

Slika

Prvog dana 1992. godine, od Radio-televizije Beograd, Radio-televizije Novi Sad i Radio-televizije Priština nastala je Radio-televizija Srbije. Često kritikovana za “trovanje naroda miloševićevskom politikom”, ova televizija je 1999. godine od demokratskih evropskih političkih vođa dobila “vaspitne mere”.

Oko 2.06 sati ujutru, 23. aprila, zgrada RTS u Aberdarevoj ulici bombardovana je i skoro sasvim uništena. Te noći živote je izgubilo 16 zaposlenih u ovoj televiziji.


U to vreme na čelu “Vašeg prava da znate sve” bio je Dragoljub Milanović. On je početkom septembra završio služenje desetogodišnje kazne zatvora zbog odgovornosti za pogibiju radnika RTS kobne aprilske noći.

Zgrada Radio.televizije Srbije do danas nije obnovljena.



telegraf

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Beograd nekad i sad  |  Poslato: 06 Mar 2013, 20:41
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
VREMEPLOV: Ljuljanje kao najekstremniji sport u Beogradu (FOTO)

Premda su bili manje informisani i užurbani nego mi danas, naše bake i deke su pre nekoliko decenija u Beogradu imale sjajne načine da se opuste i uživaju

Slika
Iako nam se danas čini da smo “izmislili” zabavu i dobar provod, te da generacije koje su živele pre nekoliko decenija nisu umele da se opuste i uživaju, istina je posve drugačija – i naše bake i deke “ubijale” su vreme uz druženje, zabavu i adrenalin.


Doduše, nivo adrenalina potreban za dobar provod i pojam “ekstremnog” umnogome su izmenjeni.

Tako je, na primer, na starom beogradskom kupalištu na Savi, na plaži “Nica”, o kojoj je Telegraf već pisao, prava atrakcija bila ogromna ljuljaška. Nije poznato koliko je ovo zadovoljstvo koštalo, ali stariji Beograđani kažu da je za ovakve “skalamerije” vladalo veliko interesovanje, te da se zbog njih dugo stajalo u redovima.

Slika
Foto: politikin-zabavnik.rs

Šezdeset godina kasnije, na drugom kupalištu na Savi, redovi se čekaju za mnogo opasnije i ekstremnije vidove zabave. Neki od najpopularnijih i najskupljih svakako su skijanje na vodi i “bandži džamping”, koji iziskuju mnogo više hrabrosti i želje za adrenalinom. Isto tako, privlače i znatno više mladih ljudi, mada pogled sa vrha “bandžija” izaziva ozbiljnu vrtoglavicu.

Slika


telegraf

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 57 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker