Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 04:20


Autoru Poruka
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 13 Jun 2012, 15:36
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Trg Nikole Pašića


Trg Nikole Pašića nalazi se između Terazija, Bulevara kralja Aleksandra i ulice Dečanske, i najmlađi je beogradski trg; izgrađen je 1953. kada je na njemu postavljen vodoskok.


U prvoj polovini 19. veka ovde je bila pusta livada koju je presecao Carigradski drum. Taj deo druma postepeno se pretvarao u ulicu koja se najpre zvala Sokače kod "Zlatnog topa" (po istoimenoj kafani u blizini), a zatim Markova ulica. Nedaleko od mesta gde je sada zgrada Narodne skupštine, na početku Vlajkovićeve ulice, nalazila se jedana od najvećih turskih džamija - Batal-džamija, koja je srušena 1869. godine.

Posle Prvog svetskog rata ovde su se nalazile uglavnom prizemne i jednospratne zgrade. U jednoj od njih bio je smešten sud za Srez beogradski (poznatiji kao "Seljački sud"), gde je za vreme nemačke okupacije bio zloglasni zatvor Gestapoa. Između dva rata izgrađene su zgrade Narodne skupštine (1936), Agrarne banke (posle rata ovde je bio smešten CK KPJ), zatim zgrada lista "Vreme" (sada "Borba"), bioskopa "Beograd" i druge.

Urbano i arhitektonsko formiranje trga otpočelo je posle Drugog svetskog rata, kada su porušene stare zgrade, premeštena tramvajska okretnica, izgrađen vodoskok, uklonjene ograde ispred bivše dvorske bašte i Narodne skupštine, i podignut veliki broj zgrada, među njima Dom sindikata, zgrada Gradske uprave, Investiciona banka. Ovaj trg je dugo nosio ime Trg Marksa i Engelsa.

Na Trgu je 1998. podignut spomenik Nikoli Pašiću.

_________________
Slika


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 13 Jun 2012, 15:36
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Trg Republike


Glavni gradski trg obuhvata prostor između "Gradske kafane", bioskopa "Jadran", Narodnog pozorišta i Centralnog kluba Vojske Srbije.

Sadašnji trg formiran je posle rušenja Stambol-kapije (1866) i podizanja zgrade Narodnog pozorišta (1869). Stambol-kapija, koju su sagradili Austrijanci početkom 18. veka, nalazila se između spomenika knezu Mihailu i Narodnog pozorišta. To je bila naveća i najlepša kapija u vreme dok je grad bio opasan šancem. Kroz nju je vodio put za Carigrad (Istanbul), po kome je i dobila ovaj naziv. U narodu je Stambol-kapija ostala zapamćena po tome što su Turci na prostoru ispred nje vršili egzekuciju "sirotinje raje" nabijanjem na kolac. Prilikom zauzimanja Beograda (1806) pred ovom kapijom smrtno je ranjen Vasa Čarapić, poznati vojskovođa iz Prvog srpskog ustanka. U spomen na ovaj događaj ulica u blizini ovog mesta dobila je njegovo ime, a podignut je i spomenik.

Posle uspostavljanja srpske vlasti i rušenja Stambol-kapije, prostor današnjeg Trga Republike dugo je ostao neizgrađen. Narodno pozorište stajalo je više od 30 godina kao jedina velika zgrada. Kada je 1882. podignut spomenik knezu Mihailu, počelo je postepeno urbano formiranje ovog trga. Na mestu današnjeg Narodnog muzeja bila je podignuta dugačka prizemna zgrada u kojoj se, između ostalog, nalazila poznata kafana "Dardaneli", stecište umetničkog sveta. Zgrada je srušena da bi se na njenom mestu 1903. podigla Uprava fondova (sadašnja zgrada Narodnog muzeja). U malom parku pored Narodnog pozorišta, sve do Drugog svetskog rata, nalazili su se poznata kafana i bioskop "Kolarac" (zgrada je bila vlasništvo trgovca i dobrotvora Ilije Milosavljevića Kolarca). Palata "Riunione", u kojoj se nalazi bioskop "Jadran", sagrađena je 1930.

Na prostoru današnjeg Doma štampe, sve do Drugog svetskog rata, stajale su stare prizemne i jednospratne zgrade sa trgovačkim radnjama. Većina ovih zgrada porušena je prilikom nemačkog bombardovanja 6. aprila 1941. Posle Drugog svetskog rata uklonjene su tramvajske šine (između dva rata ovde je bila tramvajska okretnica) i premešten skver na kojem su kratko vreme posle oslobođenja bili grobnica i spomenik borcima Crvene armije palim u borbi za oslobođenje Beograda 1944. (njihovi posmrtni ostaci preneseni su na Groblje oslobodilaca Beograda). Kasnije je podignuta i najveća zgrada na ovom trgu, Dom štampe, u kojoj se nalaze "Gradska kafana" i Međunarodni pres-centar.

_________________
Slika


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 13 Jun 2012, 15:36
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Studentski trg


Najstariji gradski trg zauzima prostor od ulice Vase Čarapića, oko Univerzitetskog parka, do Uzun Mirkove ulice.

Za vreme Turaka na ovom mestu se nalazilo tursko groblje, koje se tu zadržalo sve do šezdesetih godina 19. veka. Na delu sadašnjeg Univerzitetskog parka, srpske vlasti su 1824. otvorile Pazarište (kasnije Velika pijaca). Prilikom regulacije grada, posle 1869, konture Studentskog trga su dobile pravilniji oblik. Na jednoj polovini ostala je Velika pijaca, a druga je pretvorena u park. U to vreme, a i kasnije, najlepši ukras Trga predstavljalo je Kapetan-Mišino zdanje, podignuto 1863. U njemu je danas Rektorat Univerziteta u Beogradu.


Kada je 1927. uklonjena Velika pijaca, ceo prostor je pretvoren u park u kojem je još 1897. podignut spomenik Josifu Pančiću, a 1930. ovamo je prenet spomenik Dositeju Obradoviću (sa ulaza u Kalemegdan). Nekada se u parku nalazila česma podignuta u čast kralja Aleksandra Obrenovića.

Pre Prvog svetskog rata ovde su se nalazila dva poznata beogradska hotela: "Makedonija" (na uglu ulice Vase Čarapića i Studentskog trga) i "Imperijal" (pored Kapetan-Mišinog zdanja). Na uglu Studentskog trga i Uzun Mirkove ulice postojala je poznata kafana "Ujedinjenje", srušena 1935.

Danas se Studentski trg nalazi u središtu između nekoliko fakulteta (Filozofski, Filološki, Prirodno-matematički).

_________________
Slika


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 13 Jun 2012, 15:36
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Terazije


Trg Terazije obuhvata područje od Sremske ulice do ulice Kralja Milana.

Najpoznatiji je beogradski trg. Počeo je da se formira u prvoj polovini 19. veka; četrdesetih godina knez Miloš Obrenović naredio je da se srpske zanatlije, naročito kovači i kazandžije, isele iz varoši u šancu, gde su bili izmešani sa turskim življem, i da svoje kuće i radnje podignu na mestu današnjih Terazija. Ilija Čarapić (sin Vase Čarapića), koji je izvesno vreme bio i predsednik Beogradske opštine, imao je poseban zadatak da ovim zanatlijama deli placeve na Terazijama; ko god je pristao da ogradi plac, dobio ga je besplatno.

O postanku imena Terazije istoričar i književnik Milan Đ. Milićević zabeležio je: "Uvodeći vodu u varoš Beograd, Turci su duž onoga đeriza (zidanog vodovoda), koji uzima vodu iz mokroluških izvora, na izvesnim daljinama zidali kule, na koje su vodovodnim cevima izvodili vodu da bi ona dobila viši skok za svoj dalji tok". Jedna od takvih kula bila je postavljena na mestu gde je sada Terazijska česma. Pošto su Turci te kule zvali terazije za vodu, ovaj trg je dobio naziv Terazije.

Sve do polovine šezdesetih godina 19. veka na Terazijama su se nalazile, uglavnom, prizemne i jednospratne zgrade. Godine 1860. vodovodna kula je uklonjena i na njenom mestu je postavljena Terazijska česma u znak sećanja na kneza Miloša. Česma je prilikom prve rekonstrukcije trga, 1911. godine, premeštena u Topčider, a ponovo vraćena na Terazije 1976. Značajne promene učinjene su na Terazijama 1911-1912. godine, kada su potpuno preuređene. Sredinom trga postavljeni su pravilni cvetni skverovi, ograđeni niskom gvozdenom ogradom, a na delu prema današnjoj Nušićevoj ulici izgrađena je velika fontana.

Krajem 19. i u prvoj polovini 20. veka Terazije su centar društvenog života Beograda; Najpoznatiji hoteli, kafane i trgovinske radnje smešteni su ovde. Od značajnijih objekata, koji su se nalazili ili se i sada nalaze na Terazijama, treba pomenuti hotel "Pariz", sagrađen oko 1870. na mestu gde je danas Bezistan. Srušen je prilikom rekonstrukcije trga 1948. Na mestu gde je danas "Dušanov grad" bila je kafana "Kod zlatnog krsta" u kojoj je 6. juna 1896. održana prva bioskopska predstava. Do hotela "Pariz" bio je stari hotel "Kasina", sagrađen oko 1860. godine, u kojem je 1918. kratko vreme zasedala Narodna skupština Srbije. Ovde su, do 1920. godine, priređivane predstave Narodnog pozorišta. Sadašnji hotel "Kasina" sagrađen je na istom mestu 1922. Na ovoj strani Terazija, između dva rata, nalazili su se kafana i bioskop "Takovo". I danas je na Terazijama hotel "Moskva", sagrađen 1906 u stilu secesije.


Godine 1936, na temeljima starog, sagrađen je novi hotel "Balkan". Na mestu male kafane "Albanija" podignuta je 1938. istoimena palata. Pred Drugi svetski rat dovršena je zgrada u kojoj je danas Pozorište na Terazijama, a gde se nekada nalazila čuvena "Šiškova kafana". Svoj definitivni oblik Terazije su dobile prilikom poslednje rekonstrukcije 1947. godine, kada su uklonjeni skverovi, fontana i tramvajske šine. U znak sećanja na petoricu rodoljuba koje su nemački fašisti obesili na Terazijama 17. avgusta 1941. godine, na uglu Trga Nikole Pašića i Terazija podignut je spomenik 1983.

_________________
Slika


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 13 Jun 2012, 15:36
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Trg Slavija


Trg Slavija obuhvata prostor između ulica Kralja Milana, Beogradske, Makenzijeve, Svetosavske, Bulevara JNA, Deligradske i Nemanjine.

Ovaj trg sve do osamdesetih godina 19. veka bio je baruština gde su Beograđani išli u lov na divlje patke. Kada je Englez Frensis Makenzi, poznat kao poslovan čovek, kupio veliki prostor iznad današnjeg trga i isparcelisao ga radi prodaje, počelo je i njegovo formiranje. Makenzi je ubrzo sebi podigao kuću na Slaviji (na mestu nekadašnjeg bioskopa "Slavija"), koja je 1910. pretvorena u Socijalistički narodni dom, stecište radničkog pokreta.

Ostale omanje zgrade na uglu ulice Kralja Milana i Trga, u kojima su se nalazile poznate kafane "Tri seljaka" i "Rudničanin", srušene su pred Drugi svetski rat i u toku rata. Godine 1962. podignut je moderan hotel "Slavija", koji je docnije dograđen. Trg je jedno vreme nosio naziv po istaknutom vođi socijalističkog pokreta u Srbiji Dimitriju Tucoviću, čiji je spomenik postavljen u centru trga.

Slavija je jedan od glavnih gradskih orijentira, značajno saobraćajno čvorište, ali i urbanistički nedovršena celina, kojoj tek predstoji ozbiljno uređivanje.

_________________
Slika


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 13 Jun 2012, 15:37
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Stari dvor, palata srpske dinastije Obrenović, u kojoj je danas Skupština grada Beograda, nalazi se na uglu ulica Kralja Milana i Dragoslava Jovanovića. Sagrađen je između 1882. i 1884. po projektu Aleksandra Bugarskog u maniru arhitekture akademizma XIX veka, s namerom da prevaziđe sve dotadašnje rezidencije srpskih vladara.

Engleski putopisac Herbert Vivijen, koji je krajem XIX veka obišao Stari dvor, detaljno je opisao njegovu unutrašnjost: "S leve strane nalazi se otmena dvorana za balove, sa zidovima boje limuna i velikim belim lusterima od venecijanskog stakla, koji na državnim svečanostima prijatno blistaju, osvetljeni električnom svetlošću. Kada prođete kroz prostranu salu za prijeme, ulazite u dvoranu za bankete. U dvorani se sve blista: od parketa do izrezbarenog stola od mahagonija. Za sto može da sedne 60 zvanica. Stolice od kože imaju boju jesenjeg lišća. Pada u oči dobar ukus koji karakteriše svaku stvar, bila ona upotrebna ili služila samo kao ukras. Vaše divljenje još više privlače lepo izrezbarene tavanice koje su nasleđene iz turskog vremena i njihove mode..."

Za Stari dvor vezani su važni događaji iz vremena političke moći dinastije Obrenović: zgrada je podignuta kada je Srbija proglašena za kraljevinu, a u njoj je kralj Milan 22. februara 1889. abdicirao u korist sina Aleksandra. Od 1903. do 1914. Stari dvor je rezidencija dinastije Karađorđević. Od 1919. do 1920. u njemu su se održavale sednice privremene Narodne skupštine, a sve vreme do 1941. dvorske zabave i prijemi visokih stranih gostiju.


Dvor je dva puta oštećen: u Prvom svetskom ratu i u šestoaprilskom bombardovanju 1941. godine. Po završetku Prvog svetskog rata dvor je popravljen, a prva veća adaptacija urađena je oko 1930. Sređivanje i preuređivanje Starog dvora po završetku Drugog svetskog rata trajali su sve do 1947. godine. Arhitektura je tom prilikom znatno izmenjena. Dvor je ostao bez dva kubeta prema bašti, a fasada prema današnjem Bulevaru kralja Aleksandra potpuno je izmenjena. Od tada su u dvoru Prezidijum Narodne skupštine, zatim Vlada FNRJ, Savezno izvršno veće, a od 1961. Skupština grada Beograda.

Stari dvor ima približno kvadratnu osnovu 40x40 m. Njeno rešenje je klasično, sa centralnim unutrašnjim zastakljenim holom. U njemu su nekada bili staklena bašta i naknadno naručene, bogato obrađene hrastove stepenice, koje su vodile na prvi sprat (projektovao ih je poznati arhitekta Jovan Ilkić). Stepenice su uništene u Prvom svetskom ratu. Oko ovog centralnog prostora sa stubovima i galerijama nalazile su se ostale prostorije dvora, među kojima su bile najznačajnije velika dvorana za prijeme i balove i trpezarija. Deo dvora su bile i lepo uređena biblioteka i dvorska kapela prema bašti. Celokupna unutrašnja oprema dvora naručivana je uglavnom iz Beča.

Po spoljašnjoj arhitekturi zgrada je među najlepšim ostvarenjima akademske arhitekture Srbije XIX veka. Najbogatije je obrađena fasada prema bašti sa isturenim terasama koje su omogućavale prisniju vezu sa vrtom. Na ovoj fasadi su najkarakterističniji motiv karijatide u visini prvog sprata, koje iznad terase na krajevima fasade nose bogato obrađene timpanone krajnjih prozora. Karijatide se ponavljaju i na fasadi prema ulici Kralja Milana, a ispod njih je niz dorskih stubova. Na fasadi prema bašti dorski stubovi se javljaju između bogato dekorisanih prozora. Ostale dve fasade su nešto jednostavnije. Suteren i uglovi zgrade obrađeni su u rustici. Ograda terasa i atika rešeni su primenom balustrada. Tri ugla zgrade završavala su se proporcionisanim kubetima.


Danas posetioce očekuje Stari dvor koji je vremenom izmenio svoj prvobitni unutrašnji i spoljašni izgled. Iz Centralnog hola (površine 130 m2) najpre se ulazi u Crveni salon u kome će verovatno najviše pažnje privući "Portret devojke" koji je 1862. naslikao Đura Jakšić. Tu je i slika Ismeta Mujezinovića "Prelaz peko Neretve". U ovom salonu su i pokloni delegacija: dve porculanske vaze sa motivima iz Sankt Petersburga (poklon ruske delegacije) i činija (poklon danske delegacije). Sa leve strane kod ulaza u Žuti salon izložen je faksimil pisma pape Jovana VIII od 16. aprila 878. godine - najstarijeg pisanog dokumenta u kome se pominje slovensko ime Beograd. To je, zapravo, deo Registra pape Jovana VIII koji se danas čuva u Arhivu Vatikana. Pored faksimila je i umetnička interpretacija ovog dokumenta, rad poznatog slikara i grafičara, profesora Fakulteta likovnih umetnosti Branka Miljuša. Sa desne strane kod ulaza izložen je Orden narodnog heroja kojim je Beograd odlikovan 20. oktobra 1974.

U sledećem Žutom salonu nekoliko je izuzetnih slika. Tu su slike Save Šumanovića, Jovana Bijelića, Petra Lubarde, Miodraga-Bate Mihajlovića, Ljube Laha, Jovana Zonjića, Peđe Milosavljevića, Petra Omčikusa i Vase Pomorišca kao i skulpture u drvetu Riste Stijovića. U ovom salonu izloženi su i pokloni stranih državnika, delegacija, udruženja i saveza: veći broj ukrasnih tanjira, vaza i skulptura.

Iz Žutog salona ulazi se u Svečanu salu čija je površina 260 m2. Gornji delovi zidova ukrašeni su vitražima koji ilustruju narodnooslobodilačku borbu i radno pregalaštvo. Na konzolama ispred ogledala, odmah kod ulaza sa leve i desne strane, nalaze se mesingani čiraci visoki 65 cm francuske izrade, dve stojeće pepeljare sa ukrasnim figurama tri zmije (na desnoj strani), kao i dve vaze i porculanski svećnjak (na levoj strani). Na drugom delu sale je bombonjera sa dva anđela, rađena u istoj tehnici kao i čiraci i porculanske vaze. Iz ove sale se može izaći na terasu.

Enterijer Salona XIX veka uredio je Muzej grada Beograda u duhu vremena kada je Stari dvor nastao. Komodica, sekretar, vitrina, dve konzole sa ogledalima, kao i sto i dve stolice u stilu Luj XV predstavljaju originalni nameštaj koji je koristila kraljica Natalija Obrenović, supruga kralja Milana. U vitrini su delovi porculanskih servisa, takođe iz kraljičinog salona, uvezeni sa Zapada. Tu je i porculanski tanjir sa krunom i kraljevskim inicijalima. Izložena crna garnitura u stilu Napoleon III takođe pripada tom vremenu, a u udubljenom delu nalazi se bidermajer salon iz prve polovine XIX veka. Građanska nošnja ilustruje kako su se Beograđani oblačili u prvoj polovini XIX veka. U ovom salonu su portreti viđenih i uglednih građana: trgovca Vula Bogdanovića i njegove žene, autora Franje Grifingera, zatim Stevana Knićanina, nepoznatog autora, Zmaj Jove Jovanovića, rad Uroša Predića iz 1938. portreti Jelisavete Kocić i Đorđa Bimbe, autora Arsenija Petrovića. Na centralnom zidu je velika slika "Veselje pred krčmom", nepoznatog autora.

Ovi reprezentativni prostori u Starom dvoru koriste se za prijeme domaćih i stranih delegacija i uglednih gostiju iz zemlje i sveta, svečanu dodelu priznanja Skupštine grada, prijeme, bankete, balove, koncerte, promocije knjiga i druge kulturne manifestacije. Ostale prostorije su kabineti predsednika, potpredsednika i sekretara Skupštine grada Beograda; predsednika, potpredsednika i članova gradske vlade.

_________________
Slika


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 13 Jun 2012, 15:38
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Slika


"Nebo je nad Beogradom prostrano i visoko, promenljivo a uvek lepo; i za zimskih vedrina sa njihovom studenom raskoši; i za letnjih oluja kada se celo pretvori u jedan jedini tmurni oblak koji, gonjen ludim vetrom, nosi kišu pomešanu s prašinom panonske ravnice; i u proleće kad izgleda da cvate i ono, uporedo sa zemljom; i u jesen kad oteža od jesenjih zvezda u rojevima. Uvek lepo i bogato, kao naknada ovoj čudnoj varoši za sve ono čega u njoj nema i uteha zbog svega što ne bi trebalo da bude.

Ali najveći raskoš toga neba nad Beogradom, to su sunčevi zalasci. U jesen i u leto oni su prostrani i jarki kao pustinjske vizije, a zimi prigušeni tmastim oblacima i rujnim maglama. A u svako doba godine vrlo su česti dani kad se oganj toga sunca koje zalazi u ravnici, među rekama pod Beogradom, odbije čak gore u visokoj kupoli neba, i tu se prelomi i prospe kao crven sjaj po razasutoj varoši. Tada sunčano rumenilo oboji za trenutak i najzabačenije uglove Beograda i odblesne u prozorima i onih kuća koje inače slabo obasjava."


O Beogradu napisao: Ivo Andrić, srpski nobelovac

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 30 Jul 2012, 17:14
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Šetnja kroz 3D Beograd


Turistička organizacija Beograda (TOB) objavila je da je završila sa izradom prve faze trodimenzionalne (3D) mape grada Beograda.


Slika


Beograd u 3D tehnologiji može se videti na "Google Earth-u", i svi zaintresovani mogu se virtuelno prošetati beogradskim ulicama.

Prva faza projekta podrazumeva postavljanje tradicionalnih objekata grada Beograda u najužoj gradskoj centralnoj zoni, od najvećeg kulturno-istorijskog i graditeljskog značaja. Na 3D mapi se nalaze Kalemegdan, Knez Mihailova ulica (od Pariske ulice do Palate Albanija), istorijska celina Kosančićev venac i Pristanište.

U planu je izrada druge faze 3D mape, koja podrazumeva izradu 3D objekata na svim trgovima, Skadarliji i kompleksu na Dedinju.

Treća faza će obuhvatiti Karađordjevu ulicu, Nemanjinu, Zemun, Savski trg i Hram Svetog Save.

Prema rečima realizatora projekta Željka Zdravkovića, sam podatak da taj servis dnevno poseti više od 700 miliona lica, dovoljno govori o popularnosti takvog načina turističke promocije grada.

Kada turisti odluče da posete bilo koju destinaciju u bilo kom delu sveta, najpre posete 2D mapu grada i traže svoj hotel, kulturno istorijske spomenike koje žele da obidju i sve ostalo što ih zanima, a zatim pogledaju i u 3D na "Google Earth-u".

Na taj način turista se upoznaje sa destinacijom i ima mogućnost da i pre dolaska na nju ima predznanja o gradu u kom boravi.




B92

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 04 Avg 2012, 15:12
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Beograd: Turističke kajak ture


Beograđani, ali i gosti prestonice od sada imaju na raspolaganju dva nova programa aktivnog odmora u samom centru Beograda - ''Kajaking oko Ratnog ostrva'' i tura ''Šest mostova Save''


Slika


BEOGRAD - Beograđani, ali i gosti prestonice od sada imaju na raspolaganju dva nova programa aktivnog odmora u samom centru Beograda - ''Kajaking oko Ratnog ostrva'' i tura ''Šest mostova Save''.

Tokom dvosatne kajak ture ispod beogradskih mostova posetioci mogu da nauče nešto novo o istoriji Beograda i njegovom arhitektonoskom nasleđu, da nauče osnove kajakinga, ali i da istraže glavni grad na nov i aktivan način, kazao je član organizacije ''Wild Serbia'' Nemanja Nešković.

Prema njegovim rečima, u ovoj turi kajakom se obilaze Most na Adi, novi i stari železnički most, mosta Gazela, Stari savski i Brankov most, kao i Kalemegdan.

Vožnja kajaka se organizuje svakog dana od 17 sati, a polasci su sa splava ''Barakuda'', dodao je Nešković.

Kada je reč o kajakingu oko Ratnog ostrva, Nešković je naveo da ovaj program traje četiri sata, a polazak je svakog dana u 12 sati iz novobeogradskih blokova kod okretnice autobusa 95 i tramvaja sedam.

Kontrast divljine i urbanog ambijenta čine ovu avanturu posebnom, a ona pored vožnje oko Ratnog ostrva, obuhvata i kratak odmor na plaži Lido i posetu kanalu veliki Galijaš, kazao je Nešković.

On je dodao da je cena za svaki od programa 15 evra po osobi, a posetiocima nije potrebno prethodno iskustvo ili posebna fizička kondicija.

U kasnijem periodu razvoja programa ''Beogradske avanture'', novog turističkog brenda, planirani su i obilasci u lagumima ispod Beograda, ako i kratke penjačke ture, kazao je Nešković.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Upoznaj Beograd  |  Poslato: 04 Avg 2012, 15:13
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Leto 2012. u Beogradu


Leto u Beogradu je poseban doživljaj. Svako može, bilo da je stanovnik Beograda ili gost, ispuniti najraznovrsnije želje ili htenja, posetiti neku od letnjih manifestacija, razgledati Beograd iz otvorenih autobusa, posetiti neki od muzeja, uživati u atmosferi noćnih klubova, a poseban doživljaj je provesti leto na beogradskim rekama Savi i Dunavu.


Slika


Ušće Save u Dunav predstavlja najatraktivnije mesto ispod Beogradske tvrđave i zajedno sa Velikim Ratnim ostrvom pravu prirodnu oazu u sred jednog modernog grada. Na rekama se odvija danonoćni život. Na brojnim splavovima, kafićima i restoranima se može popiti kafa, pojesti neki od ribljih specijaliteta i uz muziku se dobro zabaviti.

Preko dana, na rekama je veliki broj pecaroša, čamaca, brodića za razgledanje grada, glisera, skijaša na vodi i jedrilica. A u večernjim terminima, na brojnim splavovima održava se provod uz najrazličitiju muziku do ranih jutarnjih sati.


Ada Ciganlija

Nedavni dobitnik Plave zastave a prethodno proglašena za jedno od najlepših gradskih ostrva, Ada Ciganlija je najposećenije beogradsko izletište, udaljeno svega 4 kilometara od centra grada. Dobijanjem ove zastave Ada Ciganlija je pokazala da je ispunila visoke kriterijume u pogledu ekologije, uređenja plaže i bezbednosti.

Od ranog jutra do duboko u noć, na šljunkovitpoj plaži dugoj 7 kilometara, može se kupati, veslati, voziti kajak ili kanu, igrati vaterpolo, jedriti na dasci, skijati na vodi, spuštati niz tobogane, voziti pedaline... Pored sportskih terena za košarku, odbojku, rukomet, tenis, bejzbol, golf, ragbi i hokej, posetiocima Ade na raspolaganju su biciklistička, trim, kros i atletska staza, kao i poligoni za ekstremne sportove, bandži džamp i veštačka stena za free-climbing.

Skriveni deo na sredini ostrva Ade Ciganlije je Ada Safari, površine 6 hektara, na kom se može pecati, uživati u prirodnom ambijentu i jesti riblji specijaliteti jer je poribljeno kapitalnim i retkim primercima ribe, strogo kontrolisanog kvaliteta. Za potpuno opuštanje, neki od brojnih restorana i kafića na obali jezera i na splavovima zadovoljiće svačiji ukus.


Krstarenja brodom

Slika


Za ljubitelje krstarenja, činjenica da se Beograd nalazi na dve reke pruža velike mogućnosti za dnevne i noćne plovidbe Savom i Dunavom.

Brod Beograd 25 nudi panoramsko razgledanje Beograda sa reka. Isplovljava dva puta dnevno u trajanju od 90 minuta, a pored redovnog, nudi i vanredni program, mogućnost zakupa broda kao i noćne plovidbe.
Više informacija na telefon 011/26.22.866 lok. 49 i 060/82.22.310

Dvočasovno krstarenje beogradskim rekema organizuje i Kej Yacht Club, petkom, subotom i nedeljom. U ponudi su i svakodnevne večernje ture uz večeru, a ove sezone uz svaku kupljenu kartu za panoramsko razgledanje grada iz otvorenog autobusa BS TOURS-a možete razgledati grad sa reka u vremenskom periodu u 18h i 20h.

Brod Danuvije omogućava da upoznate 1.700 kilometara plovnih reka i kanala, lepotu rečnih obala, oaze nedirnute prirode i mnoštvo okolnih lokaliteta, u turama krstarenja u trajanju od 1,5, 2 i 3 sata. U slučaju kiše, možete ploviti kompletno zastakljenim brodom Kornjača koji pored razgledanje grada sa reka, organizuje i privatne proslave, ali i jednodnevna krstarenja do Pančeva, Vinče i drugih okolnih gradova na Dunavu.

Brod Trajan pored redovnih tura razgledanja grada uz vodiča, organizuje i grupne plovidbe, kao i večernja krstarenja uz večeru i muziku.


Otvoreni bazeni

Slika


Sezona kupanja na otvorenim bazenima u Beogradu počinje u junu mesecu, i traje sve do kraja avgusta. Radno vreme svih beogradskih bazena je od 10 od 19 časova.

Bazen Tašmajdan smešten je u samom centru gradai jedan je od najstarijih bazena u Beogradu. Dimenzije su 50 sa 20 metara, dubina 2,2-5m; kapacitet gledališta je 2500, a kupališta oko 4000 mesta.
Cena karte je 250, a za decu 150 dinara. Cena poludnevne karte je 150 dinara, dok sezonska na mesečnom nivou iznosi 6.000 dinara.


Sportski centar Olimp nalazi se iznad Cvetkove pijace, u blizini zvezdarske šume. Kompleks čine bazen za plivače 1,80m, skokove u vodi i neplivače sa najvećom dubinom od 1,4m. Odvojen u zelenilu, nalazi se dečiji bazen.

Ulaznica za dnevno kupanje je 250, za noćno 400 (21-24h), dok pojedinačna sezonska propusnica košta 5.000 i porodična (dvoje odraslih i do troje dece) 6.000 dinara.

Sredom je kupanje besplatno uz đačku knjižicu.


Cena dnevnih karata za odrasle na bazenima JP SPRC Milan Gale Muškatirović iznosi 250 dinara, za penzionere 200 dinara, a za decu 150 dinara. Poludnevna karta košta 150 dinara.

Tokom letnje sezone sredom đaci osnovnih i srednjih škola moći će besplatno da se kupaju uz đačku knjižicu. Na ovom bazenu postoje i dodatni sadržaji kao što su plivanje, košarka, odbojka itd. Noćno kupanje je od 21 do 23 sati.


Kupalište Košutnjak okruženo je šumom i prostire se na 14 hektara. U ponudi je ukupno pet bazena – dečji, rekreativni, školski, za skokove i olimpijksi za odrasle. Pojedinačne karte za odrasle su za odrasle je 200 dinara, a za decu do 7 godina ulaz je 100 dinara. Poludnevna karta za odrasle je 150 dinara, a za decu starosti do 7 godina iznosi 70 dinara.

Sreda je dan kada će đaci moći da se uz đačke knjižice besplatno kupaju.


Sportsko-rekreativni Centar 11. April nalazi se na Novom Beogradu, u neposrednoj blizini studentskog grada. Pored 3 otvorena i 3 zatvorena bazena, tu je i fitnes centar, kao i sale za razne sportove.

Sportski centar Banjica sadrži zatvoreni olimpijski bazen, 2 otvorena olimpijska bazena, 6 teniskih terena, kao i prateće sadržaje.

Predviđen je za održavanje sportskih takmičenja na vodi, vaterpolo, plivanje, sinhrono plivanje, kao i za takmičenja u tenisu.


Vožnja biciklom

Beograd ima više od 65,5 kilometara biciklističkih staza. Dve najduže se prostiru duž Savskog i Zemunskog keja i spajaju se na Brankovom mostu, gde se liftom može preći sa jedne tresa na drugu. Punktovi za inznajmljivanje se nalaze na dve lokacije na Adi Ciganliji, kod SC „Milan Gale Muškatirović”, kao i na Zemunskom i Savskom keju.

iBikeBelgrade je biciklistička tura koja pruža mogućnost za upoznavanje Beograda na jedan savim poseban način. Krećući iz centra grada, uz vodiča, vozi se uz Dunav i preko reke Save na Novi Beograd, a zatim preko Novog Beograda a na Adu Ciganliju.

Tura je dugačka 30km, tokom kojih se može saznati više o znamenitostima Beograda. Cena je 1500 dinara. Trajanje je 4 sata, uključujući i pauze.


Lido

Peščana plaža na severnom špicu Velikog ratnog ostrva na reci Dunav. Ime je dobilo po Lidu u Veneciji. Prvobitno razvijano kao divlja plaža, sada je tokom letnjih meseci puno posetilaca.

Lido je idealno mesto za miran boravak na plaži ili nekom od svega nekoliko restorana, budući da je ostrvo zaštićeno zakonom i urbanizacija nije dozvoljena.


Avala

Sa samo šest metara iznad kvalifikacije za planinu i visinom od 506 metara, planina Avala najniža je u nizu planina koje se iz središnje Srbije spuštaju ka Beogradu. Nalazi se 16 kilometara južno od Beograda, i sa preko 600 biljnih vrsta prava je oaza od gradske vreve metropole.

Na samom vrhu stoji Spomenik Neznanog junaka koji je 1934 - 1938. godine izradio u crnom mermeru vajar Ivan Meštrović. Avalom danas dominira novi Avalski toranj visine 195 metara, koji je već decenijama simbol Beograda.

Kružna tura pod nazivom Iz srca grada do Avale, sa jednim od otvorenih autobusa saobraća do Avale svakog vikenda, sa polascima u 9, 12, 15 i 18 časova, sa turističkog stajališta na Trgu Nikole Pašića. Cena karte za odrasle je 500, za decu 250 dinara, a u jednom pravcu iznosi 250 dinara. Karte se prodaju u „Lastinim“ turističkim agencijama u Beogradu, Savski trg 1a, i u Balkanskoj 35-39.


BELEF - Beogradski letnji festival

Od ovog leta sa prestižnim statusom „Festival festivala“, Beogradski letnji festival predstavlja umetničke, muzičke, pozorišne, plesne i multimedijalne programe u ambijentu Kalemegdana, Ade Ciganlije, beogradskih ulica i trgova, pozorišnim i drugim dvoranama u gradu.

Od ukupno 14 festivala u okviru BELEF-a, ne propustite da posetite:


1. Baskerfest (2-4. avgust)
Nastupi nekoliko evropskih uličnih zabavljačkih trupa - od žongliranja vatrom, preko akrobatske vožnje bicikla na žici razapetoj između krovova visokih zgrada do preletanja raznih prepreka u automobilu.

2. Belef na Kališu (29. jun - 26. jul)
Serija koncerata na Kališu upotpunnjena izložbom fotografija, virtuelnim panoramama Kalemegdana, projekcijama časopisa "National Geographic"...

3. Resonate (25-27. jul)
Festival analogno-digitalnih umetnosti, koji obuhvata nastupe i predavanja svetski priznatih umetnika.

4. Teratorija (29. jul - 15. avgust)
Izrada i postavljanje u javni prostor eksponata velikih dimenzija u drvetu i terakoti.

5. Supernatural (3-5. avgust)
Na Adi Huji ponovo će se okupiti umetnici i ekološke organizacije, a u muzičkom delu programa učestvovaće Irie FM, Goran Milošević...

6. Krokodil (10-11. avgust)
Predstaviće se autori koji imaju uspešne karijere u književnosti, ali i muzici - Daniel Kovač (Jarboli), Aleksandar Stojković (Goribor), Kebra (Obojeni program), Damir Avdić, Marčelo...

7. Outside (10-15. avgust)
„Mesta koja nedostaju” - obilasci Beograda kroz lična sećanja, pri čemu će vodiči biti umetnici, kustosi, građani.

Svi festivalski programi su potpuno besplatni za posetioce.

Belgrade Beer Fest

Najveći i najmasovniji festival piva u Srbiji Beer Fest ove godine se održava od 14. do 19. avgusta na Ušću i slavi deseti rođendan. Za devet godina postojanja oko 4.650.000 posetilaca moglo je da vidi više od 450 besplatnih muzičkih nastupa, degustira preko 90 brendova piva i učestvuje u brojnim društvenim kampanjama.

Latino maraton

Pod sloganom Igramo ritmom beogradskih reka, manifestacija okuplja najbolje plesne parove iz zemlje i sveta, predstavnike renomiranih plesnih škola kao i sve ljubitelje latino plesova.

U organizaciji Turističke organizacije Beograda, promoviše i reke Savu i Dunav, budući da se održava na platou ispred Savkog pristaništa, 1. septembra.


B92

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 98 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker