Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 13:30


Autoru Poruka
Tina
Post  Tema posta: Nacionalni parkovi Srbije  |  Poslato: 21 Maj 2012, 09:10
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 16 Maj 2012, 15:32
Postovi: 537

OffLine
Fruška gora


Nacionalni park Fruška gora se nalazi u Vojvodini, u Srbiji, nedaleko od Novog Sada. Proglašen je 1960. g. Najviši vrhovi su Crveni čot (538 m), Orlovac (512 m) i turistički centar Iriški venac (490 m). Pruža se duž desne obale Dunava, duga 80, a široka 15 km. Stvaranje planine počelo u mezozoiku, pre 90 miliona godina; naučnici je nazivaju „ogledalo geološke prošlosti“ — na njoj su pronađene 164 životinjske fosilne vrste, stare oko 123 miliona godina. Fruška gora bogata je šumama hrasta, graba, bukve, lipe i drugog drveća; sa zaštićenih preko 50 biljnih vrsta.

Slika

Na planini postoji i više arheoloških nalazišta (neolit, bakarno, bronzano i rimsko doba), kao i stari fruškogorski manastiri (ukupno 17), nastali od kraja 15. do 18. veka, poznati po specifičnoj arhitekturi, bogatim riznicama, bibliotekama i freskama.

Park čini usamljena ostrvska planina u Panonskoj niziji. Prema jugu i severu Fruška gora je jako razuđena planinskim i rečnim tokovima, pri čemu se od glavnog uskog grebena pružaju pojedinačni, bočni grebeni, najčešće sa vrlo strmim padinama.

Pašnjaci i plodno zemljište, vinogradi i voćnjaci, ukrašavaju padine i niže delove Fruške gore, dok su površine koje se nalaze visinama iznad 300 metara nadmorske visine pokrivene gustim, listopadnim šumama.

Na Fruškoj gori postoje više izletišta i odmarališta. Letenka je poznato izletište i dečje odmaralište, na Brankovcu se nalazi odmaralište Pošte. Testera je dečje odmaralište, a nedaleko od nje na Andrevlju se nalazi odmaralište u državnom vlasništvu. Kod TV tornja se nalazi hotel, kao i na Iriškom vencu koji je ujedno i poznato izletište. Na Stražilovu, izletištu iznad Sremskih Karlovaca, se nalazi grob Branka Radičevića. U Vrdniku se nalazi banja “Termal” sa termalnom vodom, popularno odmaralište Ranč Platan i Vrdnička kula koja je sagrađena u rimskom dobu.


Vrh
Tina
Post  Tema posta: Re: Nacionalni park Fruška gora  |  Poslato: 21 Maj 2012, 09:10
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 16 Maj 2012, 15:32
Postovi: 537

OffLine
Фрушка Гора


Slika

Фрушка Гора је планина која заузима северни део Срема а некада давно је била острво Панонског мора. Правцем исток-запад простире се на дужини од 78 км, а правцем север-југ максимално је широка 15 км. Заузима површину од око 500 км2.
     То је ниска планина чија је највиши врх (Црвени чот) на 539 м. Висине веће од 400 м има само централни део планине, док су источна и западна периферија ниже и имају форму платоа.
     Тогом дуге историје многи народи и царства су градили своје тврђаве на овом стратршки важном простору. Овде су се кроз читаву историју одвијале велике битке. У долинама потока су скривени многи српски манастири.
     Ово подручје је највеће налазиште липе у Европи.Изузетну вредност  Фрушке горе представљају шуме храста , букве, липе, граба, тополе и врбе. На великим површинама су воћњаци и виногради.
Од животиња срећу се: лисица, куна, дивља мачка, шакал, зец, срне, дивље свиње,  јелени, зец, фазан, дивље патке ,орао крсташ, патуљсти орао, ... Велики број печурки се среће по шумама и ливадама а једна од особености су и орхидеје које се могу наћи на овој дивној планини.



Slika
свака црвена тачка је познатије излетиште

Фрушка Гора може носити сама назив “Велико излетиште” јер је препуна прелепих-погодних места на којима се може направити роштиљ, одиграти фудбалица или једноставно одморити у природи.

Slika   Slika

Од пролећа па до јесени у сваком тренутку на Фрушкој Гори неко је на излету или кампује.За првомајске празнике бар десет хиљада људи борави у природи на неком од излетишта.Главна излетничка места налазе се уз пут који иде превојем Фрушке Горе и ту је на свакој мањој и већој ливадици направљена клупица са столом.Највеће-најпознатије излетиште је Стражилово које се налази у близини Ср.Карловаца


Slika

Фрушкогорски манастири чине јединствену скупину густо распоређених манастира насталих у временском раздобљу од 15 до 18 века стим да код већине храмова постоје и остаци старијих грађевина.
Током историје постојало је више од тридесет манастира на простору Фрушке Горе (Сремског Атоса како због бројности храмова и њихове важности називају ову малу планину) а данас постоји 16 ововремених манастира стим што су неки у рушевинама или само делимично обновљени
( до другог светског рата сви су блистали у свој својој лепоти)


fruskagora.rs


Vrh
Tina
Post  Tema posta: Re: Nacionalni park Fruška gora  |  Poslato: 21 Maj 2012, 09:11
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 16 Maj 2012, 15:32
Postovi: 537

OffLine
ФРУШКОГОРСКИ МАРАТОН

Slika

Сваке године у мају за викенд око Ђурђевдана на Фрушку гору (тачније Поповицу -излетиште- викенд насеље )се сјати мноштво људи свих доба да у доброј атмосфери и доброме друштву уживају у фрушкогорским лепотама.
На избору су бројне стаза а свако може одабрати коју ће препешачити (можда претрчати? )
Све стазе су кружног типа.Почетак и крај је на Поповици а може се бирати источна или западна варијанта сваке стазе (источне стазе су основне)
СТАЗА РАДОСТИ И ЗАДОВОЉСТВА(3,25 км)-имате ли мало дете?Ово је стаза за вас.Проведите пријатих пар сати шетајући се по ливадама, шуми и видиковцима у околини Поповице.Успут (на видиковцу) деца ће бити почашћена с тортом.
Не верујете-проверите.
СТАЗА ЗА ПРИПРАВНИКЕ (17 км, КТ1-КТ2-КТ7-КТ8-КТ1)Сам назив каже да је ово најкраћа и најлакша стаза.
МАЛИ МАРАТОН (32 км од КТ1 доКТ8 па КТ1)Огромна већина људи иде на овај маратон .Кренете у 9 а на циљу сте поподне око3-4 (нормално пешачење).Успут ћете видети војне објекте(сада порушене), Стражилово(гроб Бранка Радичевића), манастир Гргетег(ту се можете окрепити чајем), видећете телевизијски торањ на Иришком венцу и прелепу природу.
СРЕДЊИ МАРАТОН (око 57 км од КТ1до КТ10-КТ20-КТ21-КТ22-КТ1) Ово су већ озбиљније ствари.Ово је и стаза за оне који крену на Велики али на време схвате да је боље да буду скромнији.Онај ко крене овом стазом доћи ће и до Врдника а тамо је ПАСУЉ(погледај велики маратон)
ВЕЛИКИ МАРАТОН (81 км КТ1до КТ22-КТ1) то је то,то је оно право.Оно што се доживи у тих 20-так сати (обичног хода) оправда све могуће жуљеве и сваки умор.Да кренемо од ПАСУЉ-а у Врднику.Органицација маратона на градској пијаци спрема пасуљ у великим казанима и да ли због тога што се тако спрема(војнички принцип добре хране) или једноставно после 30 км будеш  гладан, али то буде најбољи пасуљ који је човек икада јео (наравно битан елемент је и пиво које се купи у оближној продавници). После Врдника иде се у Јазак, где се налази прелепи манастир а након тога иде по мени најлеппши део пута:Стаза кроз шумовиту долину(а сумрак је), нема гужве ,чују се птице, чује се шума, ма милина.Пролази се поред гроба Бошка Палковљевића Пинкија (тамо је извор -погледати на страници камповања) па до Бешеновског Прњавора .То је тако мало место у таквој недођији да се мора бити тамо да би се то видело(има продавница која ради).Након тога је већ прави мрак и батерије су неопходне (месец помаже ако га има) Кроз шуму се иде до омладинског насеља Летенка где обично буде дивна логорска ватра, затим кроз шуму до мотела Андревље(пазити на маркацију јер једне године сам промашио контролну станицу те сам се морао враћати ) па до дечијег одмаралишта Тестера.Након тога кроз дивну долину до Долине Кестенова (планинарска кућица где се или поред ватре или у објекту може одморити(и одустати и чекати сутра) Следећа контролна станица је Црвени Чот (највиши врх Фрушке Горе-539 м) а пут дотле је због висинске разлике изузетно напоран .Одатле преко мотела Осовља стаза води до манастира Беочин (ту сам одустао ‘95.год.) а одатле преко успона (ту сам 96 од умора имао привиђења)до хотела на Бранковцу.Ту већ почиње да свиће.Иде се ободом планине до мотела Змајевац а затим се ужасном низбрдицом(ужасна је вероватно зато што је тада са болним ногама тешко ићи низбрдо)спушта у долину у којој се налазе Лединци -последња контролна станица пред циљ. Следи затим јак успон, па проз шумицу до циља (ако се иде лаганим темпом на циљ се стиже око 8 сати и то као у најбољем случају 200-ти по реду ).ТО ЈЕ КРАЈ

Сваки учесник на старту добија књижицу а на циљу завршни печат и диплому (потребно је имати све успутне печате са контолних станица)


fruskagora.rs


Vrh
Tina
Post  Tema posta: Re: Nacionalni park Fruška gora  |  Poslato: 21 Maj 2012, 09:12
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 16 Maj 2012, 15:32
Postovi: 537

OffLine
Fruška gora: Kako stići?

Frušku Goru presecaju brojni putevi. Sama planina nalazi se 60 km daleko od Beograda, i oko 10 km od Novog Sada. Stari put između ova dva grada prolazi kroz Sremske Karlovce i prelazi istočni deo planine. Takođe postoji put koji kreće od Novog Sada, prolazi kroz Sremsku Kamenicu i ide do Iriga, velikog sela sa zapadne strane planine.


Do planine se najlakše stiže nekim od mnogobrojnih prigradskih autobusa koji povezuju Novi Sad sa fruškogorskim selima. Autobusi saobracaju često tokom celog dana, a u zavisnosti od toga na koji deo planine idete, kreću sa glavne autobuske stanice (bul. Oslobođenja 1) ili sa prigradske autobuske stanice (ispred železničke stanice).


Generalno, autobusi sa dvocifrenim brojevima koji počinju sa 7 odvešće vas na neko mesto na Fruškoj Gori. Uglavnom kreću sa glavne autobuske stanice (bul. Oslobodenja br. 1). Karta se kupuje kod šofera, a pri kupovini je poželjno reći šoferu odredišnu destinaciju, jer su cene različite u zavisnosti od toga dokle idete. Navodimo svega nekoliko zgodnih primera:


72 Paragovo - ide se do poslednje stanice, zatim nastavi malo napred, pređe put i stiže do livadice. Odatle kreće staza uz brdo do planinarskog doma "Zanatlija" na Glavici, kuda prolazi nekoliko obeleženih pešackih staza.


74 Popovica - siđe se na poslednjoj stanici, i stazom kroz šumu dolazi se do malenog jezera u dolini.

76 Stari Ledinci - siđe se na poslednjoj stanici, i zatim nastavi peške nekih tridesetak minuta u pravcu u kom je autobus išao, makadamom, i stiže se do izvora, a zatim putem uzbrdo (desno od izvora) se dolazi do ledinačkog jezera, okruženog kamenim liticama.


8 Beočin Selo - siđe se na poslednjoj stanici i nastavi u pravcu u kom se autobus kretao. Ubrzo se stiže do manastira Beočin, a zatim dolazi do staze koja vodi na Crveni Čot, najviši vrh planine.


Autobusima broj 61 ili 62 mozete stici do Sremskih Karlovaca, starog gradića kod kog se nalazi veoma lep deo planine pod nazivom Stražilovo. Od Stražilova vodi 800 metara dugačka šumska staza do vrha brda na kome je grob pesnika Branka Radičevica.


Bilo kojim vozom koji staje u Sremskim Karlovcima možete do Fruške Gore doći iz Beograda ili Novog Sada. To su svi putnički vozovi koji saobraćaju izmedu ova dva grada, osim brzih (aka poslovnih) koji se ne zaustavljaju u S. Karlovcima.

Do izletišta Glavica može se stići veoma lako. Iz Sremske Kamenice treba poci od autobuske stanice kod Instituta uzim asfaltnim putem na jug, koji prolazi izmedu . . Instituta za kardiovaskularne bolesti i Policijske skole. Po izlasku iz naselja prelazi se nadvoznjakom put Novi Sad - Ruma. Posle 100 metara put skrece desno, ka staroj zgradi Instituta. Ne treba njime poci, vec nastaviti pravo, blago uzbrdo, pored niza vikendica. Kada se dode do kraja vikendica i pocetka sume sa obe strane puta, tu je sa leve strane planinarski dom “Zanatlija”.

Do Glavice se može doci i autobusom koji saobraca od Novog Sada do Paragova kada se izade na poslednjoj stanici i krene oko 150 metara ka Fruskoj gori, skrene se levo, prede mostic na Novoselskom potoku, a zatim livadom blago uzbrdo. Posle 200 metara staza skrece levo u sumu i, dosta strmo, za desetak minuta stize se do planinarskog doma. Od izlaza iz autobusa do Glavice treba oko 20 minuta hoda.


serbiatravelers


Vrh
Tina
Post  Tema posta: Re: Nacionalni park Fruška gora  |  Poslato: 21 Maj 2012, 09:13
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 16 Maj 2012, 15:32
Postovi: 537

OffLine
Fruška gora: Pećine

Fruška Gora nije bogata pećinama, ali za ljubitelje speleologije postoji par zanimljivih lokacija.

Grgurevačka pećina nalazi se u blizini sela Grgurevci. Veoma je mala, tj sastoji se od jedne male odaje koja se nastavlja u duboko vertikalno okno u koje se ne može spustiti bez opreme. U bočnim kanalima brojni su stalagtiti i stalagmiti, istina malih dimenzija. Boje su žuto-crvene. Takođe postoji i pećinski nakit u obliku korala. Taloženjem kalcijum-bikarbonata nastala su zrna, slična zrnima grožđa, što predstavlja retkost u ovom podneblju. Ako se od Letenke krene ka Rohalj bazama, samo dva kilometra dalje dolazi se do lovacke kuce sa leve strane puta. Ispred nje se odvaja makadamski put levo koji vodi nizbrdo za Grgurevce. Iza ogradene lovacke kuce, u pravcu zapada zaobljen je vrh, do koga su suma i siprag raskrceni. Taj vrh je samo 50 metara udaljen od lovacke kuce. Do njega se moze doci i kolima, ako se pored doma nastavi 70-80 metara asfaltom i kolskim, sumskim putem, skrene levo. Put u luku obilazi vrh i stize na prosirenje, gde je bio kamenolom. A tu, sa leve strane ulaz je u pecinu.

Perina pećina nalazi se na Popovici, i veruje se da je u pitanju stari napušteni rudnik. Ulaz u pecinu nalazi se u jednoj jaruzi, vrtaci. Zatrpan je granjem, liscem i kamenjem. Odmah po ulasku kanal se siri i nakon nekoliko metara pecina postaje znatno visa-oko 120 centimetara. Posle dvadesetak metara hodnik se opet naglo suzava i naglo skrece udesno, uz izvesno prosirenje. Narednih desetak metara pravac kanala je zapad-istok, sa sirinom i visinom od preko metra, a zatim naglo skrece ka jugu. U ovom delu hodnik ima veliki nagib, pad, da bi, posle jos jednog suzenja, skrenuo ka jugu i zavrsio se vertikalnim oknom, rupom znatno vecom od prethodnih kanala. Dubina ovog vertikalnog okna je oko pet metara. Sa dna se dolazi do jednog prosirenja, platforme, gde se kanal racva u tri pravca. Ova tri tunela su najniza tacka pecine. Jedan od kanala je sirok i dug oko 8 metara, a preostala dva su znatno uza i jedva se njima moze ici. Pećinskog nakita nema, a do same pećine se stiže kada se krene šumskom stazom od Ledinaca ka Popovici, i zatim skrene jednom jedva primetnom stazicom desno (ako idete u pravcu popovice) i spustite se tom stazom par desetina metara, u dno malene uvale gde je i ulaz.

serbiatravelers


Vrh
Tina
Post  Tema posta: Re: Nacionalni park Fruška gora  |  Poslato: 21 Maj 2012, 09:13
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 16 Maj 2012, 15:32
Postovi: 537

OffLine
Slika


Vrh
Tina
Post  Tema posta: Re: Nacionalni park Fruška gora  |  Poslato: 21 Maj 2012, 09:15
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 16 Maj 2012, 15:32
Postovi: 537

OffLine
Fruška Gora
Veliko, zatalasano, pošumljeno "ostrvo" u Sremskoj ravnici


Slika

Koliko god da novosađanima za odlazak u južnije krajeve uvek treba u proseku po sat vremena duže nego beograđanima, toliko su na neki način povlašćeni blizinom Fruške Gore, jednog očaravajućeg, šumovitog ostrva zatalasanih brda koja na svojoj najvišoj tački dostižu "planinsku" visinu od 538 metara, čija se kičma glavnog grebena pruža u smeru istok-zapad u dužini od preko 50 km. Fruška Gora svojom malom visinom može da zavara svakoga ko je sklon stvaranju predrasuda na osnovu brojki - po konfiguraciji terena, prostranstvu koje zauzima, biljnom i životinjskom svetu, hidrografiji, u pitanju je prava planina, nimalo nalik Avali ili Kosmaju koje bez problema možete da presečete s jednog na drugi kraj za nepun sat vožnje.

Bogata mreža puteva, kako asfaltnih, tako i makadamskih, kao i šumskih staza, pružaju izvanredne preduslove za cikloturizam i sve MTB discipline, ali u isto vreme sastav tla (ilovača) odvraća od nekog ozbiljnijeg skretanja sa asfalta po vlažnom vremenu; u protivnom ćete vrlo brzo na pogonskoj sekciji bicikla nakupiti dovoljno blata da obrtanje točkova postane nemoguće (bacite pogled na ilustraciju ispod). Srećom, čak i u uslovima kada su pešačko-bajkerske stazice usled vremenskih uslova nepristupačne, razgranata asfaltna mreža pruža vam sasvim dovoljno prilika da improvizujete večito različite trase kretanja kroz istinski očaravajuće, bogate i raznovrsne šume, tako blizu, a naizgled tako daleko od civilizacije.

Slika

Fruška Gora vam zaista nudi priliku da zadovoljite sve kondicione i tehničke zahteve i ukuse - od čisto drumaških vožnji u dužini od par desetina do par stotina kilometara, preko uslova da po vasceli dan opušteno tumarate vijugavim šumskim stazicama i divite se prirodi, do ekstremnih tehničkih izazova na kojima svoje umeće balansiranja na dva točka možete da izbrusite do perfekcije. Strme padine Fruške Gore učiniće da se dobro preznojite penjući se na glavni ili neki od sporednih grebena iz njenog razuđenog stabla, terajući vas da dobro razmislite kuda krenuti ako želite da izbegnete guranje ili nošenje bicikla. Fruška Gora je i poprište sada već čuvenog Fruškogorskog MTB maratona, prestižne manifestacije koju nijedan ozbiljan MTB takmičar u Srbiji ne propušta i koja predstavlja pravi izazov kojim možete da proverite sopstvenu kondicionu i tehničku spremnost (MTB maraton je jedna od trasa koje možete pokupiti iz našeg spiska predloženih vožnji).

Sem bogate mreže asfaltnih i šumskih puteva, Fruška Gora nudi i brojne dodatne sadržaje koji će vaše tumaranje njom učiniti jednim vrlo bogatim i raznovrsnim iskustvom. Zbog velikog broja pravoslavnih manastira Frušku Goru nazivaju i "malom Svetom Gorom". Brojni planinarski domovi i odmarališta omogućiće vam da lako pronađete prenoćište (zavirite u Bazu jeftine spavke) i tako isplanirate čak i višednevni boravak na ovom prostoru. Brojni potoci kriju i veći broj minijaturnih vodopada, a na Fruškoj Gori i u njenom neposrednom okruženju će vas iznenaditi i nekoliko jezera (na žalost, nadaleko čuvenom Ledinačkom jezeru pristup već duže vreme nije moguć - pod "bezbednosnim" izgovorima ovo omiljeno kupalište novosađana ponovo je pretvoreno u kamenolom). Zbog svojih prirodnih lepota i vrednosti, Fruška Gora je proglašena za jedan od pet Nacionalnih parkova u Srbiji, što je status koji ona svakako zaslužuje.

Iz Novog Sada se do Fruške Gore vrlo jednostavno stiže - dovoljno je da pređete Dunav i već ste tu. Čak i od Beograda do Fruške Gore stižete za tek nekih 45 minuta do sat vožnje kolima, bilo da se opredelite da joj pristupite sa juga, iz smera Rume i Iriga, ili grebenskim putem, preko Inđije. Možete stići i vozom do Sremskih Karlovaca (na ovoj relaciji vozi i čuveni turistički voz Romantika). Sve u svemu, i za beograđane je Fruška Gora veoma dostupno izletište, do koga lako stižete ne samo za jednodnevno, već i za poludnevno tumaranje biciklom. Pogledajte na stranici sa vožnjama neke od ideja za vaš pedalofiličarski Fruškogorski užitak...

freebiking.org


Vrh
Tina
Post  Tema posta: Znamenitosti i lepote Srbije  |  Poslato: 21 Maj 2012, 15:58
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 16 Maj 2012, 15:32
Postovi: 537

OffLine
Đerdapska klisura


Đerdap - prirodni i istorijski fenomen

Najlepši deo Dunava se nalazi na mestu gde su reka i Panonsko more provalili bedeme Karpata. Možda je baš taj priliv vode u Crno more doveo do prodora vodene mase kroz Bosfor i Dardanele, i stvorio mit o Atlantidi, odnosno biblijskom potopu. Stotinak kilometara duga, krivudava Ðerdapska klisura je najbolji dokaz koliko je dugo i mučno voda nagrizala stene, koliko je puta pobedila i koliko se puta povukla tražeći lakši put. Prva naselja u klisuri su osnovali sakupljači plodova pre devet milenijuma u Lepenskom viru, Vlašcu i Padini.

Tokom svojih čestih prodora na istok, rimski imperator Trajan se dosta zadržavao u klisuri. Vodio je teške borbe sa Dačanima, i tek kada je napravio put kroz klisuru i most preko Dunava, uspeo je da ih porazi. Most dugačak 1133 metra je pravljen dve godine i bio je veliki gradjevinski poduhvat tog vremena. Tada je od nadolazeće vode sačuvano samo naselje Lepenski vir, Trajanova tabla i deo puta pored nje. Rimljani, a kasnije Vizantinci su dugo ostali u klisuri i tragovi njihovog boravka su vidljivi na svakom mestu.

Područje klisure se vezuje i za velikog srpskog junaka Miloša Obilića. On je lovio po Miroč planini gde ga je sreo i knez Lazar. Po predanju je Miloš podigao manastir Tuman nedaleko od Golupca.

Ðerdapska klisura je niz od četiri klisure i tri kotline. Počinje sa Gornjom klisurom, a slede Gospodjinski vir, Veliki i Mali Kazan i Sipski kanal. Izmedju klisura su prostrane kotline Ljupkovska, Donjemilanovacka i Oršavska. Na ulazu u klisuru se nalazi stari grad Golubac i stena Babakaj. Prica se da su Turci uhvatili devojku Golubanu i da su je odveli u harem. Devojka nikako nije mogla da prihvati sudbinu haremske lepotice pa su je Turci vezali za stenu Babakaj. Devojka se na steni udavila, a grad na strmoj obali je nazvan Golubac.

Klisura pocinje sa jednom tvrdjavom a završava sa drugom. Kod Kladova se nalaze ostaci nekad moćne tvrdjave Fetislam. Tvrdjavu je na tom mestu gradio prvo Trajan, potom Justinijan a u dvanestom veku je napravljeno utvrdjenje Novi grad koje su Madjari razorili.

Na stenovitim obalama Boljetinske reke se može videti razvoj geološke gradje ovog dela Srbije. U okolini ima dosta pećina od kojih je najznačajnija Rajkova pećina kod Majdanpeka.
Ðerdapska klisura je knjiga istorije i u isto vreme knjiga istorije planete zemlje, te ima puno razloga da se poseti ovaj svetski prirodni i istorijski fenomen.

SlikaSlikaSlikaSlika



serbiatouristguide


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Znamenitosti i lepote Srbije  |  Poslato: 24 Jul 2012, 01:23
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Golubac ukras Đerdapa

Radovi na revitalizaciji poznate trvđave na Dunavu počeće iduće godine u martu. Marija Jovin: Obnova krovova znači i trajnu zaštitu starih zidova

Slika

PRVI tender za obnovu Golubačke tvrđave biće raspisan u oktobru, a radovi će početi najverovatnije u martu sledeće godine. Revitalizacija Golubačkog grada započeće izmeštanjem magistrale i probijanjem novog tunela južno od Tvrđave. Tek po skretanju saobraćaja počeće radovi na starom zdanju. Uporedo sa radovima na putu, krenuće izgradnja centra za posetioce.

- Reč je o izuzetno složenom projektu, a prostor se nalazi u okviru Nacionalnog parka „Đerdap“ i zaštićenih zona prirode i spomenika kulture, pa procedura pribavljanja svih dozvola i saglasnosti dugo traje - kaže autor projekta, arhitekta Marija Jovin za „Novosti“.


Pripremu tehničke dokumentacije najvećim delom finansirali je naša država, a obnova će se finansirati sredstvima iz pristupnih fondova Evropske unije (IPA). Za ovaj posao obezbeđeno je 6,5 miliona evra.

- Sredstva su obezbeđena, ali očekujemo i dalje učešće naše zemlje, s obzirom na značaj projekta za zaštitu kulturne baštine - kaže naša sagovornica.

Jovinova podseća da su mnogi vredni objekti zapušteni samo zato što nisu urađeni kvalitetni projekti i programi.


TEREN SNIMLjEN

- ARHEOLOŠKI radovi nisu počeli, jer su uslovljeni izmeštanjem magistralnog puta, ali su obavljena preliminarna geomagnetna i georadarska snimanja terena, koja su potvrdila postojanje objekata, za koje smo smo znali samo iz opisa i crteža starih putnika - kaže Marija Jovin. - Sada slede i detaljna geomagnetna ispitivanja, za tačno pozicioniranje arheoloških objekata.

- Čak ni za naše spomenike na Listi svetske baštine nisu urađeni menadžment planovi. Upravo savremen i uspešan pristup primenjen kod Golubca, izaziva otpor kod onih koji su navikli da rade na način - svake godine po malo popravki.

Po njenim rečima, Tvrđava Golubac nije pretrpela velika razaranja, a do najvećih oštećenja došlo je usled uticaja vremena. Najviše je devastirana u 20. veku, kada su kroz bedeme i stene Tvrđave probijeni tuneli i izgrađen put.

- Rekonstrukcija zidanih delova biće minimalna, a drveni elementi se obnavljaju u celini. To je moguće, jer su položaji drvenih greda svuda očuvani. Obnova krovova znači i trajnu zaštitu starih zidova, ali i mogućnost korišćenja kula i drugih objekata. Svim zatvorenim objektima je određena namena za prezentaciju epohe u kojoj je Tvrđava trajala i događaja koji su se tu odvijali. Sa obnovljenim krovovima, Golubačka tvrđava će dobiti svoju staru siluetu na ulazu u Đerdapsku klisuru.

Radovi na tvrđavi Golubac su počeli 1969. godine i trajali do 1987. godine. U tom periodu rekonstrusani su zupci na jednoj kuli i na delu bedema uz tu kulu, obnovljene su drvene tavanice i stepenice u toj kuli.

- S obzirom da krov kule nije obnovljen, a nije bilo ideje o tome ko će se starati o obnovljenom objektu, sve je posle nekoliko godina propalo. Služba zaštite jednostavno nije imala odgovor na pitanje staranja i korišćenja spomenika koji nemaju upravljača. Spomenike je uvek posmatrala u smislu tehničke zaštite, bez šireg sagledavanja stanja, urbanističke zaštite i mogućnosti korišćenja baštine u kulturne i turističke svrhe.

Upravo zato država je proglasila prostor golubačkog grada za turistički prostor i osnivanjem preduzeća „Golubački grad“ odredila upravljača. Tako je Tvrđava prvi put dobila „gazdu“ posle odlaska Turaka 1867. godine.

- Osnivanjem preduzeća načinjen ogroman pomak i za zaštitu same tvrđave, ali i za zaštitu kulturne baštine, jer ovakav pristup može da se primeni i na drugim spomenicima kulture - kaže sagovornica.

Stručni konsultanti autorke projekta su njen kolega Siniša Temerinski i arheolog dr Miomir Korać. Ako sve bude teklo po planu radovi će trajati tri godine.


Novosti


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Nacionalni parkovi  |  Poslato: 23 Avg 2012, 14:07
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Tara – Elegantna i nepredvidiva


Slika


Prema jednoj od legendi, planina Tara je dobila ime po Taru, bogu ilirskog plemena Autarijata koji je u antičko doba naseljavao ovaj prostor. Tar je zbog lepote izabrao upravo ovu planinu da na njoj sagradi svoj božanski presto. "Taru treba doživeti, osetiti pod nogama u travi i blatu, u steni, u duši i srcu, u mirisu smole i majčine dušice, u boji ciklama i božura", ovako glase prvi stihovi pesme koju je Miodrag Petrović, rukovodilac službe nadzora Nacionalnog parka "Tara", posvetio planini u koju je zaljubljen i kojoj je posvetio tri decenije rada. "Ona je velika kao medved, elegantna kao omorika, ponosita kao bor, dostojanstvena kao divokoza na steni pri zalasku sunca, divlja kao mladica u brzaku Drine, surova kao vuk kada uleti među ovce, neuhvatljiva kao soko u letu, nepredvidiva kao orao koji kruži nebeskim plavetnilom, meka kao mlada jela u senci, nežna kao oči srne dok posmatra lane, neponovljiva kao vilin konjic koji živi za ljubav." Naslov ove pesme je "Duša planine u dubini šume", a kako Miodrag Petrović tvrdi, ovi stihovi je najbolje opisuju.


Lična karta Nacionalnog parka "Tara"

Na planini Tari, koja se nalazi u srednjem Podrinju zapadne Srbije, 1981. godine osnovan je Nacionalni park. Prve inicijative da se Tara proglasi parkom od nacionalnog značaja potekle su još 1950. godine, ali se za konačnu odluku čekalo čitave tri decenije. Nacionalni park se prostire na 19.175 hektara i pokriva najveći deo planine. Obuhvata predeone celine Kaluđerske bare, Ravnu Taru, Crni vrh i Zvezdu. Cela površina Nacionalnog parka prostire se na deset katastarskih opština koje pripadaju opštini Bajina Bašta, a to su Jagoštica, Rastište, Zaovine, Konjska Reka, Perućac, Beserovina, Zaugline, Rača, Mala Reka i Solotuša. Najviši vrh u okviru Nacionalnog parka je Kozji rid na Crnom vrhu, koji doseže visinu od 1591 metara, a najniža tačka iznosi 291 metar.

ZONE: Park je podeljen na tri zaštitne zone. Prva zona čini oko 16 odsto ukupne površine Nacionalnog parka i obuhvata prirodne rezervate, nepokretna kulturna dobra i prirodne memorijalne spomenike. Druga zona zauzima oko 40 odsto parka i u nju spadaju zaštitne šume oko prve zone zaštite, park-šume, naučno-istraživačka polja, semenske sastojine, lovno-uzgojni i lovno-naučni rezervati. Preostali deo parka, koji se prostire na 44 odsto ukupne površine, predstavlja treću zonu zaštite. Ova zona obuhvata društvene šume van prvog i drugog stepena zaštite, ali i manji deo privatnih šuma, poljoprivredne površine, građevinsko područje turističkih centara. Kaluđerske bare se nalaze na jugoistočnom delu planine Tare, na krečnjačkoj zaravni, gde su u poslednjih nekoliko decenija izgrađena vikend naselja i poznati hoteli "Omorika" i "Beli bor". U ovom delu izvire reka Solotuša, koja je dobila ime po srednjovekovnom utvrđenju Solotnik, čiji ostaci se još uvek mogu videti. Područje Ravne Tare nalazi se u centralnom delu Nacionalnog parka. Tu se nalaze rezervati "Račanska Šljivovica", "Gorušica" i "Crveni potok", kao i poznato dečje odmaralište "Mitrovac". Na oko pet kilometara od odmarališta nalazi se vidikovac "Banjska stena", najlepši vidikovac na celoj planini, i jezera u Zaovinama. Crni vrh se pruža jugozapadnim delom Nacionalnog parka, na granici sa Republikom Srpskom. U ovom delu se nalaze Kozji rid, najviši vrh Parka, i rezervati "Crvene stene", "Bilo" i "Ljuti breg". Sa obližnjeg vidikovca na Vitmirovcu može se videti predeo sa najvećim brojem stabala Pančićeve omorike. Područje planine Zvijezda takođe pripada NP "Tara". Poznata je po tome što se na njoj nalazi jedno od poslednjih staništa mnogih tercijarnih biljnih vrsta i retkih životinja. Takođe, poznata je i po Bilješkim stenama, koje se izdižu iznad kanjona Drine i sa kojih se pogled pruža na Bosnu, jezero Perućac i hidrocentralu na jezeru.

FLORA NACIONALNOG PARKA "TARA": Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju, Nacionalni park "Tara" naseljava veliki broj biljnih vrsta; do sada ih je otkriveno ukupno 1100, što predstavlja jednu trećinu flore Srbije. Tara predstavlja utočište za mnoge ugrožene endemične, reliktne i endemo-reliktne vrste, među kojima je najpoznatija i najznačajnija vrsta Pančićeva omorika. Najveće bogatstvo Tare čine 34 šumske biljne zajednice, koje zauzimaju preko osamdeset odsto površine Nacionalnog parka, a od kojih preovlađuju mešovite šume jele, smrče i bukve, dok šume omorike ovaj predeo čine jedinstvenim. Takođe, ono što ga čini specifičnim jeste i 25 endemičnih biljnih vrsta, kao što su drvenasti različak, cvakija, golocvetna mlečika, Pančićeva bedrenica, monaški pucavac. Pored omorike, zabeležene su i druge retke reliktne drvenaste vrste, poput tise, planinskog javora, zelenike i drugih. Tara predstavlja prirodno stanište pet vrsta četinara – jele, smrče, belog i crnog bora. Šumske zajednice Tare se nalaze pod prvim režimom zaštite jer predstavljaju rezervate prirode.

FAUNA NACIONALNOG PARKA "TARA": Kao rezultat povoljnih klimatskih uslova, na Tari postoji dugo održana i dobro očuvana bogata fauna. U ne tako davnoj prošlosti čovek je svojim delovanjem bitno izmenio karakter njihovih zajednica, što je uticalo na smanjenje brojnosti ili čak potpuno iščezavanje pojedinih vrsta divljači. Prema geografskoj analizi raznovrsnosti faune Srbije, na području Nacionalnog parka "Tara" žive 53 vrste sisara, što predstavlja 57 odsto svih vrsta nastanjenih u celoj zemlji. Više od polovine ovih vrsta su zaštićene zakonom kao prirodne retkosti u koje spadaju alpska rovčica, resasti večernjak, velika voluharica, medved, vidra, veliki broj slepih miševa. Nacionalni park je pribežište medveda, a na ovom prostoru takođe su nastanjeni i ris, vuk, srna i divlja svinja, kao i divlje mačke, belogrudi ježevi... Pretpostavlja se da na Tari postoji oko 170 vrsta ptica, iako zvanični podaci tvrde da ih ima 140. Gnezadrice čine 125 vrsta, te se Nacionalni park nalazi na Listi međunarodno značajnih područja za očuvanje ptica Evrope. Fauna Tare se izdvaja i po pticama grabljivicama, poput surog orla, sivog sokola, orla zmijara i jastreba. Vodozemci i gmizavci su registrovani u 23 vrste, od kojih su posebno značajni šareni daždevnjak, mrmoljak, gatalinka, grčka žaba, šumska kornjača, stepski smuk i poskok. U vodotocima i jezerima ima 19 vrsta riba. Pretpostavlja se da postoji oko 4000 vrsta insekata kao što su odonate, skakavci, leptiri, mušice, bube, mravi i pčele. Karakterističan je veliki broj dnevnih leptira, a među krilatim insektima se posebno izdvaja Pančićev skakavac, koji je takođe endemo-reliktna vrsta ovog područja.

RETKE I UGROŽENE VRSTE FLORE I FAUNE: Pod zaštitom države na području Nacionalnog parka nalazi se 210 vrsta biljaka, od kojih su 47 strogo zaštićene. Najznačajnije ugrožene biljne vrste Tare su: Pančićeva omorika, planinski javor, tisa, božikovina, drvenasti različak, muški i ženski bošur, orhideje i druge. Vrste koje daju posebnost nekom području su endemične. Pančićeva omorika pripada toj grupi i predstavlja simbol ovog područja, često nazivana carica endemita, tercijarno reliktna vrsta stara je desetine miliona godina i danas u celom svetu naseljava samo područje oko srednjeg toka reke Drine. Beskičmenjaci su takođe kao najbrojnija i najraznovrsnija grupa organizama živog sveta i najmanje istraživani organizmi na Tari. Dovoljno su istraženi samo puževi. U endemo-reliktne vrste spada i Pančićev skakavac, koji je jedini predstavnik ove vrste na Balkanskom poluostrvu. Najsrodnije forme ovog insekta naseljavaju još samo staništa daleke Palestine i Kurdistana. Danas je Pančićev skakavac na Tari ugrožena vrsta zbog seče šuma i krčenja borovih panjeva koji ovoj vrsti služe za polaganje jaja. Sa pojedinih lokaliteta na Tari, ovi insekti su potpuno iščezli. Kada je reč o ihtiofauni, riblje vrste koje su strogo zaštićene su veliki vijun i linjak. Herpetofauna, tj. vodozemci i gmizavci, na nacionalnom nivou ima 16 zaštićenih vrsta, a na evropskom tri. To su veliki mrmoljak, barska kornjača i žutotrbi mukač. Vrste ptica koje su zaštićene na evropskom nivou su prdavac, koji se gnezdi na planinskim livadama, tetreb i troprsti detlić. Tara se nalazi na listi IBA područja (important bird area) zahvaljujući populaciji šest vrsta ptica. Značajna je za gnežđenje šumske šljuke i za leštarke i dugorepe sove. Sa aspekta zaštite sisara na nacionalnom nivou, zaštićeno je 19 vrsta, a neke od evropskog značaja su i vidra, vuk, medved i ris. Biljke i životinje koje predstavljaju prirodne retkosti zaštićene su posebnim Zakonom o zaštiti prirode, pa uništavanje ovih vrsta osim što nanosi neprocenjivu štetu biodiverzitetu, istovremeno je i krivično delo.


Kulturno-istorijska dobra Nacionalnog parka "Tara"

NP "Tara" ima bogato kulturno-istorijsko nasleđe i obiluje tragovima praistorije, antičke, rimske, vizantijske i srpske srednjovekovne kulture. Od srednjovekovnih utvrđenja na Tari se nalaze ostaci utvrđenja Solotnik. Ono se nalazi devet kilometara istočno od mesta Kaluđerske Bare. Po narodnom predanju, gradnja Solotnika pripisuje se legendarnoj Prokletoj Jerini, ali o vremenu nastanka same tvrđave ne postoje pouzdani istoriografski podaci. Zna se da je nastala u 15. veku na temelju ranijih ilirskih, a zatim ranovizantijskih utvrđenja. Turci su Solotnik zauzeli između 1449. i 1466. godine. Tokom arheoloških istraživanja u utvrđenju su pronađeni oružje, kamena topovska đulad, delovi mačeva, vrhovi strela i samostrela, zatim ostaci peći, delovi sača i cisterna za vodu sa bunarom.

RAČANSKA BAŠTINA: U blizini Bajine Bašte nalazi se manastir Rača, na desnoj obali istoimene reke. Ovaj spomenik kulture je od velike važnosti i najposećenije mesto u Nacionalnom parku. Po narodnim pričama i kasnijim izvorima, manastir je u drugoj polovini 13. veku osnovao kralj Dragutin Nemanjić, kao svoju zadužbinu. Sve do Velike seobe Srba 1690. godine tu je bila čuvena Račanska prepisivačka škola. Na ovom mestu su stvarana poslednja dela naše srednjovekovne književnosti. Manastir Rača je stradao nakon Velike seobe Srba, a stotinak godina kasnije bratstvo manastira Tronoša podiže manastir iz ruševina da bi krajem Prvog srpskog ustanka bio ponovo zapaljen. Sadašnja crkva Hristovog Vaznesenja, sagrađena u raškom stilu, potiče iz 1836. godine. U toku Drugog svetskog rata u Raču je sklonjeno i tako spaseno Miroslavljevo jevanđelje, pisano u 12. veku.
U turskim poreznim popisima 1528–1530. godine na ovom području se pominje i manastir Lanište, o kome danas nema saznanja. Kasnije, kroz ceo 17. vek lokalitet se naziva Banja, na kome postoji Skit Svetog Đorđa sa jednom bogomoljom u blizini. Na levoj obali Rače, nalazi se lokalitet Orašac, gde se po predanju nalazila crkva Presvete Bogorodice, čije je ruševine zapazio Joakim Vujić 1862. godine. Sredinom 20. veka bujica, koja je izazvala urušavanje zemljišta, otkrila je njene temelje i ostatke popločanog poda.

Jedna od kulturno-istorijskih atrakcija na Tari je i Ravna stena, poznata pod imenom Grad. Ovaj monolit nastao je abrazijom nekadašnjeg Panonskog mora, na njemu se nalaze ostaci drevnog srednjovekovnog utvrđenja koje, prema legendi, potiče iz doba srpskih dinastija Kotromanića ili Altomanovića, a u kasnijim vremenima, kako navodi Stojan Obradović u delu Načertanije okruga užičkog, i utočište slavnog i legendarnog Kostreš Harambaše, hajduka i odmetnika od turskog zuluma. Grad ima samo dva prilaza, jedan kroz pećinu sa jugozapadne strane i drugi, klesani, sa severa. Legendu o gradu zapisao je Milan Đ. Milićević 1874. godine, tadašnji ministar prosvete Srbije, u delu Kneževina Srbija.

SREDNJOVEKOVNE NEKROPOLE: Na području Nacionalnog parka ima nekoliko srednjovekovnih nekropola koje narod naziva mramorjem, rimskim ili grčkim grobljima. Reč je o stećcima, kamenim spomenicima tipološki razvrstanim u oblike ploča, sanduka usadnika i krstača. Neki primerci imaju specifičnu reljefnu ornamentiku i natpise, a na svim spomenicima na kojima su tragovi u dovoljnoj meri sačuvani, utvrđeno je da je korišćeno ćirilično pismo. Na lokalitetu Bagruša iz 15. veka, u Perućcu, nalazi se 85 spomenika, što ovaj lokalitet čini najvećom nekropolom stećaka u ovom delu zemlje i kulturnim dobrom od izuzetnog značaja. Lokalitet Uroševina u selu Rastištu ima nekropolu na kojoj je sačuvano 38 spomenika. Takođe, mesto Gajevi u istom selu na nekropoli ima 35 stećaka. Nekropole u Rastištu takođe potiču iz 15. veka, ali na njima nije bilo arheoloških istraživanja. Povodom pokrenute inicijative da se ove nekropole uvrste na listu Svetske kulturne baštine, započet je i postupak prethodne zaštite ovih objekata.


Vreme

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 75 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker