Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 20:23


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: Re: SRPSKI DVORCI I KONACI  |  Poslato: 31 Mar 2017, 14:51
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Fernbahova ukleta palata

Dvorac velikog župana Karolja danas prekrivaju prašina i paučina. Porodica Zako, koja je plemićku titulu dobila 1751. godine, najpre služila u dvorcu u Bajši, a potom ga otkupila

Slika
Dvorac porodice Zako građen je kao porodična kuća

NISU, dabome, samo srpski plemići u 18, 19. i početkom 20. veka kupovali ili gradili dvorce. Za takvim iskazivanjem snage svog imetka i ugleda posezale su i druge uticajne ličnosti iz dva razloga - da i savremenicima i potomcima slikovito prikažu svoju moć.

Ono što, verovatno, nisu mogli (ili nisu želeli) da dogledaju, bila je zlehuda sudbina koja je te njihove velelepne spomenike zadesila narednih decenija i vekova. O tome, opet, rečito govori podatak da u Vojvodini danas ima 67 dvoraca, ali da je većina njih u oronulom stanju, prekrivena prašinom i paučinom.

Ali, interesovanje savremenih arhitekata, stručnjaka za graditeljske stilove i turista ne jenjava. Ispod debelog sloja prašine i dalje se nazire prošlost, protkana bajkovitim, a često i oporim detaljima.

DVORAC Karolja Fernbaha u blizini mesta današnjeg naselja Aleksa Šantić, nadomak Sombora, izgrađen je 1906. godine. Fernbahov dvorac, ili kako ga još ovde zovu Baba Pusta, izgrađen je u stilu secesije po nacrtu arhitekte Režea Hikiša.

Fernbah, rodom iz Apatina, imao je titulu velikog župana. Bio je jedan od najbogatijih industrijalaca i trgovaca žitom u južnoj Austrougarskoj.

U svojoj osnovi, dvorac je građen kao reprezentativna porodična zgrada za ono vreme. Lociran je u središtu danas zapuštenog parka, nekada uređenog po principu engleskih vrtova, sa akcentovanom ulaznom fasadom sa portikom i bočno postavljenom četvrtastom kulom zvonarom.

Na zadnjoj strani zgrade dominirala je polukružna terasa sa balkonom na spratu i prizemlju koja je povezana stepenicama sa parkom. U prostorije na spratu se ulazilo iz hodnika, prostrane galerije do koje su nekada vodile mermerne stepenice.

S posebnom pažnjom projektovana je mala porodična kapela, u neposrednoj blizini dvorca. Urađena je sa polukružnim apsidom i kalotom, oslikanom anđelima. Arhitekta je uskladio tada aktuelna secesijska načela sa potrebama vlasnika.

PORODICA Fernbah imala je krajem 19. i početkom 20. veka velike industrijske objekte i ogromne komplekse zemlje u Bačkoj, Banatu i u okolini Segedina. Braća Jožef, Janoš, Balint, Antal i Karolj Fernbah imali su nekoliko dvoraca u Vojvodini.

Jožef je imao dvorac u okolini Apatina koji su kasnije od njega otkupili Dunđerski. Balintov je bio letnjikovac u Sonti i na Krivaji. Antal je imao dvorac u Temerinu, a Karolj je bio vlasnik spahiluka i dvorca u Aleksi Šantiću, poznatijeg kao Baba Pusta.

Mada je danas evidentiran kao kulturno dobro, Karoljev dvorac je oronuliji nego palate njegove braće. Zdanje, preciznije rečeno njegovi ostaci, izgleda veoma loše. Dvorac je napušten, bez ikakve namene.

Propadanju doprinosi razvlačenje građevinskog materijala. Sa polovine dvorca je netragom nestao krov. Enterijer koji je nekada bio obogaćen mermerom, drvetom, staklom, lusterima, kaminima i reprezentativni komadima stilskog nameštaja uništen je ili je nestao. Ista sudbina zadesila je i ikone, nekada utisnute u zid hodnika koji vodi u kapelu.

Park oko dvorca koji se prostirao na 10 hektara, danas je neprepoznatljiv. Većina od 165 vrsta reprezentativnog bilja, nestala je ili je jednostavno ustuknula pred nadmoćnim i bahatim korovom.

ZA OBNOVU dvorca bila bi potrebna ogromna sredstva. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da je ovo izuzetan primerak secesijske arhitekture, te da bi bilo neophodno pronaći adekvatnu namenu i staratelja.

- Pažljivim odabirom namene (vraćanjem u prvobitnu funkciju, te pretvaranjem u ekskluzivni ugostiteljski objekat namenjen lovnom turizmu, sportskoj rekreaciji i slično, u dogovoru sa nadležnim institucijama, moguća je isplativost održavanja objekta - ističe Branka Kulić u svojoj monografiji "Dvorci i letnjikovci Vojvodine".

Pri obnovi, naglašava dalje Kulićeva, trebalo bi posebno voditi računa o restauraciji vitraža i zidnih slika u kapeli, kao i o reljefima i ostaloj ornamentalnoj dekoraciji.

Sličnu sudbinu ima i dvorac u Bajši koji je je izgradila plemićka porodica Zako. Posede i plemstvo dobili su od carice Marije Terezije za vojne zasluge. Imali su titulu Zako od Bajše.

PREMA nekim podacima, porodice Zako su poreklom iz Dalmacije. Bili su najpre trgovci, pa slobodni građani, pa plemići. Najistaknutiji njihov član bio je Stevan Zako, iz Stare Kanjiže, kapetan vojnog šanca na Potiskoj vojnoj granici. Njegova deca Petar, Đorđe, Jovan, Alka,Katarina i Julija dobili su 1751. godine plemićki list i grbovnicu.

Za odluku da Stevan uz plemstvo dobije i posed Bajšu, te da pređe u civilnu službu, založili su se grof Antun Gražalković i general Engelshofen.

Dvorac je prvobitno bio sagrađen kao skromna porodična kuća krajem 18. veka iz koje se vodio nadzor nad spahilukom. Imanje i dvorac su bili oko pola veka u vlasništvu plemićke porodice Vojnić kod kojih su se Zakovi zadužili. Potom su uspeli da to imanje otkupe. Dvorac je 1818. godine renovirao unuk Stevanov, Dimitrije Zako u duhu nastupajućeg klasicizma.

DVORAC je prizemni objekat izdužene pravougaone osnove, sa naglašenim trougaonim timpanonom sa karakterističnim nosećim stubovima na glavnoj fasadi koja je okrenuta ka parku i manjim pratećim objektima.

Posede i dvorac u Bajši otkupio je, zatim, Nandor Vamošer u drugoj polovini 19. veka. Danas je dvorac u veoma lošem stanju. Deo u kome je nekada bio bioskop potpuno je izgoreo. Drugi deo u kome je nekada bio restoran sa prenoćištem, sada je napušten i zaključan. U trećem delu koji je i sada u dobrom stanju nalazi se biblioteka. Na obodu parka izgrađen je bazen koji preko leta koriste stanovnici Bajše.

Dvorac je spomenik kulture od velikog značaja.



DVORAC NAMESNIKA STANKOVIĆA

VILA Radenka Stankovića, kardiologa, ministra prosvete za vreme vladavine kralja Aleksandra Prvog i namesnika kralja Petra Drugog, sazidana 1930. godine, svedoči da nekadašnji dvorci mogu da imaju korisnu namenu u novom vremenu. Atraktivno delo arhitekte Dragiše Brašovana, urađeno u stilu srpskih srednjovekovnih dvoraca, smešteno je u čortanovačkoj šumi na imanju koje obuhvata 35 jutara raspoređenih na šest nivoa - terasa. Danas je često stecište umetnika. Ovde je snimljen film Soje Jovanović "Silom otac" kao i mnoge TV emisije, a svake godine održava se i jedinstveni festival posvećen Šekspiru.


večernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: SRPSKI DVORCI I KONACI  |  Poslato: 31 Mar 2017, 14:54
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Palate čekaju novi život

Nemi svedoci prohujalog vremena većinom su bez pravih skrbnika, što produžava njihovo tiho propadanje. Da bi postali turistička atrakcija, čeka se sprovođenje Zakona o restituciji

Slika
Očerupani dvorac Kapetanovo kod Vršca

NEKADAŠNjI reprezenti i statusni simboli plemstva, njihovog bogatstva i moći - dvorci u Vojvodini - opstali su do danas iz neke čudne kapricioznosti. Ovi, nemi svedoci prohujalog vremena još su, većinom, bez pravih skrbnika, što produžava njihovo tiho propadanje.

Posle Drugog svetskog rata, pošto je uspostavljena mreža državnih institucija za zaštitu spomenika kulture, donesena su prva rešenja o stavljanju dvoraca pod zaštitu. Time je započeo proces regulisanja njihovog pravnog statusa, a tek u poslednjoj deceniji prošlog veka posvećena je pažnja i zaštiti parkova koji okružuju dvorce, kaštele i letnjikovce.

Rešenja o zaštiti doneta su sa svešću i sa željom da se sačuva barem trenutno stanje, a obnova i uključenje tih građevina u savremene trendove života, ostavljeni su za kasnije.

NA EVIDENCIJI Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, 44 dvorca (letnjikovca) imaju status kulturnog dobra, i to - četiri imaju status spomenika kulture od izuzetnog značaja, 22 su od velikog značaja, tri su značajna kulturna dobra, a njih 15 evidentirani su kao kulturna dobra.

- Današnje stanje je šaroliko - naglašava direktor Zavoda Zoran Vapa. - Od onih koji su u dobrom stanju i koji su u funkciji kao što su Patrijaršijski dvor i zgrada Iliona u Sremskim Karlovcima, Vladičanski dvor u Vršcu, Veliki dvorac porodice Lazarević u Velikom Središtu, dvorac grofa Vladislava u Konaku, do onih koji su u izuzetno lošem stanju kao što je dvorac u Beočinu, Mali dvorac porodice Lazarević u Velikom Središtu, dvorac porodice Bisingen u Vlajkovcu, dvorac Fenbaha u Aleksi Šantiću...

Vapa ističe da u dvorcima u kojima su smeštene javne ustanove (škole, hoteli) i koji su u vlasništvu javnih preduzeća (dvorac u Velikom Središtu, poljoprivredna škola dvorac Andreja Hadika u Futogu, dvorac u Kulpinu, Patrijaršijski dvor u Sremskim Karlovcima, Vladičanski dvor u Vršcu i Novom Sadu, dvorac u Čelarevu) ulaže se u kontinuitetu i oni su u dobrom stanju.

DVORCI koji su dobili nove privatne vlasnike (u Konaku, zatim letnjikovac u Padeju, dvorac u Ečki) u dobrom su stanju zahvaljujući privatnim ulaganjima.

- Pokrajinska vlada već dugi niz godina finansira radove na uređenju dvorca u Čelarevu za potrebe depadansa Muzeja Vojvodine i ovi radovi će biti nastavljeni posle rešavanja zahteva o restituciji - veli direktor Pokrajinskog zavoda. - Takođe se planiraju radovi na dvorcu porodice Špicer u Beočinu, dvorcu Karačonji u Novom Miloševu i Malom dvorcu u Velikom Središtu.

POTRAGA ZA DOMAĆINOM

SEDAM i po decenija Matica srpska čeka da stupi u posed koji joj je testamentom zaveštao Bogdan Dunđerski. Reč je o dvorcu "Fantast" sa 342 katastarska jutra zemlje u Novom Bečeju. Kada je nedavno PIK "Bečej" pao u stečaj, Upravni odbor naše najstarije naučno-kulturne institucije upozorio je da zemlja nije na prodaju. - Čekamo da se okonča postupak restitucije kako bismo ispoštovali želju Bogdana Dunđerskog - kaže prof. dr Dragan Stanić, Matičin predsednik.
- U potrazi smo za dobrim domaćinom tog poseda. "Fantast" će verovatno i dalje imati hotelsku namenu. Želja Dunđerskog bila je da se osnuje Poljoprivredna akademija za obrazovanje ratara i mi ćemo to uraditi u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom i našim agronomima.
Dr Branka Kulić, dugogodišnji konzervator, upravnica Galerije Matice srpske i autor monografije "Dvorci i letnjikovci Vojvodine", skreće pažnju da je najveći uzrok propadanja dvoraca to što nemaju svog konačnog titulara.

- Zakon o restituciji, vraćanju oduzete imovine i obeštećenju vlasnika nacionalizovane imovine, donet je 2011.godine i sprovodi se sporo, što može dovesti do toga da neki dvorci vremenom postanu još veće ruine koje će, kako vreme bude prolazilo, biti gotovo nemoguće obnoviti - kaže Kulićeva.

NEUMOLjIV zub vremena ionako ruinirane dvorove pretvara u još veće ruine, pa se sasvim logično može postaviti pitanje može li se ovim arhitektonskim biserima panonske ravnice obezbediti još jedan život?

- Najpre moram da kažem da je sramota što smo dozvolili višedecenijsko propadanje tih arhitektonskih bisera, kao što su recimo Špicerov dvorac u Beočinu i dvorac Lazara Dunđerskog u Čelarevu, dva izuzetna primerka secesije - veli naša sagovornica i nastavlja. - U našem okruženju, u Rumuniji, Mađarskoj i u Hrvatskoj svi su se odgovornije poneli prema tim građevinama od nas.

I njihovi dvorci su mahom iz 19 veka, bili su poljoprivredna imanja. Kasnije, kada su prešli u društveno vlasništvo, očuvanje dvoraca zavisilo je od domaćina. Bilo je dovoljno da se domaćin ili privremeni stanar pobrine da su oluci u funkciji, da crepovi ostanu na svom mestu kako krov ne bi prokišnjavao, što je bilo dovoljno da voda ne nagriza tkivo dvorca.

BRANKA Kulić dodaje da je i naš mentalitet umnogome urušio dvorce. Navodi primer dvorca Kapetanovo kod Starog Leca u blizini Vršca, građenog 1904. godine. Dvorac je primer izrazite neogotičke arhitektonske koncepcije skladnih proporcija. Imao je nekoliko vlasnika, a ime je dobio po Milanu Kapetanovu.

On je, pak, dvorac dobio u miraz, ženidbom kćerkom Franca Maja, jednog od najbogatijih ljudi toga vremena. U vlasništvu Kapetanova, dvorac je ostao sve do kraja Drugog svetskog rata, kada mu je oduzet Zakonom o nacionalizaciji.

- Taj dvorac je bio obnovljen, postavljeni su nova vrata i prozori, a bila mu je data druga namena, što je sve bilo dobro dok je postojala tadašnja poljoprivredna zadruga - priseća se sagovornica Feljtona "Novosti". - Ali kada su se tu dogodile nekakve personalne promene, vremenom su iz dvorca počupani prozori, vrata, pa čak i kablovi sa strujom i osigurači - kaže Kulićeva i zaključuje da "naš odnos prema tim građevinama, govori da mi, izgleda, ne volimo tu našu prošlost".

MOŽDA bi se odnos prema toj prošlosti promenio ukoliko bi veći broj dvoraca bio obnovljen. Njih nekoliko, koji imaju i danas bezmalo nekadašnji sjaj, krase turističku ponudu Vojvodine i Srbije. Kako bi dvorci bili u većoj meri u turističkoj ponudi, potrebna su značajna finansijska sredstva i određivanje adekvatne, samoodržive namene tih objekata.


večernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: SRPSKI DVORCI I KONACI  |  Poslato: 31 Mar 2017, 14:59
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
NEBRIGA RAZARA BLAGO Zašto propadaju dvorci Vojvodine

U Vojvodini ima oko 60 dvoraca i svi propadaju, osim onog u Padeju, koji je u privatnom vlasništvu, kaže dr Branka Kulić, istoričarka umetnosti iz Novog Sada.

Slika
ŠPICEROV DVORAC

Ona je osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka većinu tih objekata stavila pod zaštitu.

- Ogromna je šteta, a propali su jer Srbija, za razliku od zemalja u okruženju, nema za njih rešenje. U kategoriji od izuzetnog značaja su eparhijski dvorovi, u Vršcu, Novom Sadu i Karlovcima, kao i u Čelarevu. Veliki broj je ostao u kategoriji velikog značaja i nisu izuzetni pošto su bili u veoma lošem stanju. Ali bez obzira na spomenička svojstva, problem je što su ostali u društvenom i državnom vlasništvu i osim za dvorac u Kulpinu nemam informaciju da je neki vraćen u restituciji – kaže Branka Kulić, autorka knjige "Dvorci i letnjikovci Vojvodine".

Čak i među onima koji su privatizovani ima primera da u njih nije ulagano, kao što je dvorac u Sokolcu, a dr Kulić kaže da su svi dvorci u Vojvodini slični po arhitekturi i vremenu nastanka. Rešenje za njih vidi u strategiji obnove i pronalaženju namene.

- Veliki broj dvoraca sam stavila pod zaštitu jer sam tada videla perspektivu, ali ih je toliko u međuvremenu propalo da bi zaštita mogla i da im se skine. To je katastrofa, jer se novac mogao naći, međutim, nije bilo brige, a mi se svega setimo kasno – napominje naša sagovornica.

Slika
TVRĐAVA U BAČU Foto: B. Vučković / RAS Srbija


U ruiniranim spahijskim dvorovima vidi turistički, kulturni i ekonomski potencijal.

- Mora da postoji vlasnik, titular. Recimo „Fantast“ je relativno dobar jer je u turističkoj ponudi. Insistiram na privatizaciji i vlasnicima koji će imati interes da ulože u njih. Toliko je novih bogataša pa neka ih kupe, neka se prave da su Dunđerski.

Svi vojvođanski dvorci imaju zanimljive istorijske priče i legende, a u smislu arhitekture za Kulićevu je najznačajniji Karačonji u Novom Miloševu. Plan je da objekat bude preuređen u spa centar, a u MZ "Novo Miloševo" kažu da radovi još nisu počeli, ali se nije ni odustalo od ideje, već se čeka odluka Vlade.

Najveći dvorac je Fernbahov nadomak Alekse Šantića, poznatiji kao Baba Pusta. Sagradio ga je 1906. godine veliki župan Bačko-bodroške županije Karolj Fernbah. Nekada velelepno zdanje je u vlasništvu PD "Aleksa Šantić" i postalo je sablasno mesto.

Dr doc. Viktorija Aladžić, dipl. inž. arhitekture, u okviru predmeta zaštite graditeljskog nasleđa, studente iz Subotice vodi u obilazak kaštela u Bačkoj, a za svoju dušu istražuje Baba Pustu i Špicerov kaštel u Beočinu.

Slika
FERNBAH KAŠTEL
Foto: Privatna arhiva

- U Baba Pusti su bila smeštene i izbeglice nakon čega je počela devastacija. Parket je korišćen za loženje, povađeno je stepenište od kamena, počupane su instalacije, keramičke pločice i crep. Bilo bi ekstremno teško vratiti ga u prvobitno stanje – napominje Viktorija Aladžić.

Dok su u Ferbahovom dvorcu film snimali srpski legendarni glumci Bata Živojinović, Gidra Bojanić, Slavko Štimac..., Špicerov dvor u Beočinu za svoje filmove iskoristili su Klint Istvud i Emir Kusturica. Da bi spasli objekat zaštitari iz pokrajinskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture uradili su privremnu zaštitu krova. Iz te ustanove najavili su i izradu projektne dokumentacije sanacije, rekonstrukcije i konzervacije.

Najstariju tvrđavu u Vojvodini, u Baču, podigao je još ugarski kralj Robert Anžujski 1342. godine.

Elaborat slovo na papiru

"Blic" je dobio na uvid predlog za izradu nacionalnog projekta obnove i revitalizacije najvrednijih dvoraca i letnjikovaca Radomira Jovelića Višerova, predsednika Kulturnog foruma iz Sremske Mitrovice u okviru koga je 2008. formiran Centar za dvorce. U tom dopisu Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja detaljno je opisan značaj ovih objekata i njihovog očuvanja. Međutim, od tada je prošlo šest godina...


blic

_________________
Slika Slika


Vrh
scepa
Post  Tema posta: Re: SRPSKI DVORCI I KONACI  |  Poslato: 29 Okt 2020, 15:12

Pridružio se: 13 Apr 2020, 00:50
Postovi: 72

OffLine
Prelepo

_________________
Stomatolog Hijaluronski fileri. Bastenska creva


Vrh
dibrk
Post  Tema posta: Re: SRPSKI DVORCI I KONACI  |  Poslato: 19 Nov 2020, 11:52

Pridružio se: 11 Dec 2014, 15:44
Postovi: 79

OffLine
Banska Palata

Slika

Svaki grad ima svoju istoriju, a ona se najbolje ogleda kroz arhitekturu samog grada. Novi Sad ima puno svojih simbola, kao i prepoznatljivo arhitektonsko nasleđe. Naš grad inače ima tragove raznih stilova građevinarstva iz prošlih vremena i baš zbog toga odiše izuzetnim šarmom prošlosti.

Staro jezgro Novog Sada čuva objekte koji su građeni raznim stilovima od klasicizma, baroka, secesije sve do nacionalnog i svih drugih. Osim svetovnih građevina, Novi Sad ima zaista monumentalne građevine sakralne arhitekture i to različitih veroispovesti. Možemo reći da je sadašnju formu izgleda, grad Novi Sad poprimio u drugoj polovini 19. veka i to u periodu nakon bune. Smatra se da svaka stara građevina ima svoje breme, priču i da poseduje pravo bogatstvo.


Simbol moderne arhitekture Novog Sada je Banska palata!

Najmarkantniji simbol našeg grada je svakako Petrovaradinska tvrđava, zatim sinagoga, saborna crkva i katolička katedrala, ujedno i simboli multikulturalnosti Novog Sada. Ali apsolutno najprepoznatljiviji simbol moderne arhitekture Novog Sada je Banska Palata ili jednostavno rečeno Banovina.

Dragiša Brašovan sasvim sigurno najpoznatiji i najveći arhitekta srpske moderne arhitekture između dva rata, rođen je u Vršcu 1887. godine, a arhitekturu je studirao u Budimpešti na Tehničkom fakultetu. Diplomirao je 1912. godine, a praksu projektanta započinje u arhitektonskom ateljeu Tori. Komp. Poganu. Jedno vreme je živeo i radio u Sarajevu, nakon završetka prvog svetskog rata u Beogradu osniva svoj arhitektonski biro sa Milanom Sekulićem. Ovaj arhitekta je počeo živeti u Novom Sadu počevši od 1929. godine, kada je njegov rad pobedio na konkursu za novu palatu Radničke komore.


Banska palata je građena po planovima arhitekte Dragiše Brašovana!

Iako za gradnju Banovine njegov rad nije prošao baš zapaženo na konkursu 1930. godine, gradnja ove impozantne građevine, ipak je građena po njegovim planovima. U dnevnoj štampi je često objavljivana skica makete budućeg zdanja i na samom projektu se videlo da je na početku bilo planirano da ono bude građeno od klinker opeke. Međutim obe zgrade su ipak obložene belim mermerom, koji je donešen sa ostrva Brač, a centralni hol i stepenište su obloženi kamenom.

Ovo javno zdanje je građeno od 1936. do 1939. godine na zemlji površine od 28000 kvadrata na kojoj pre toga nije bilo građevina. Banovina je podignuta na prostoru koji se zvao mali Liman, kraj nekadašnjeg Bulevara Kraljice Marije, sada Bulevara Mihajla Pupina, počevši od obale Dunava, tačnije od mosta Kraljevića Tomislava, mosta koji se nekada nalazio na mestu nekadašnjeg Petrovaradinskog mosta, sada mosta Duga. Zgrada Banovine se u to vreme smatrala najlepšom ne samo u zemlji nego i široj regiji.

Možemo reći, kako jedinstvenu kompoziciju Banovine, sačinjavaju dve odvojene zgrade. Zbog svoje fenomenalne kompozicije, objekat pomalo podseća na veliki brod pa su Banovinu zbog toga neki nazivali „Bela krstarica“. Izgrađena je na prostoru između tadašnjeg starog jezgra grada i Dunavske obale na području, koje je nazivano mali i veliki Liman. Sve u suštini započinje 3. oktobra 1929. godine, kada objavom Kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, Novi Sad postaje sedište Dunavske Banovine. Ova Banovina je bila samo jedna od devet, koje su bile formirane. Dunavska Banovina je obuhvatala regije Bačke, Banata, Srema, Baranje, Stiga i Šumadije.


Banski dvor je nekada bio i rezidencija Dunavske Banovine!

Banski dvor je nekada bio i rezidencija Dunavske Banovine, a na početku je Monarh, kasnije namesništvo, ukazom biralo kako se govorilo „ljudi od poverenja“ (banovi). Međutim ipak je samo tri bana od njih jedanaest, imalo privilegiju da uživa u luksuzu ovog prelepog kompleksa. Banski dvor je nakon okupacije Kraljevine Jugoslavije, bio centar žandarmerije i vojne uprave. Nakon završetka drugog svetskog rata pa sve do sredine pedestih godina u prostorijama Banskog dvora, osim sedišta Narodne skupštine Vojvodine, nalazio se tadašnji dom JNA, gde su održavane mnoge kulturne manifestacije.

Kompleks čine dve zgrade, a nad krstastom osnovom dimenzija 57,5x100 metara, izgrađena je rezidencija bana sa većnicom i 147 prostorija. Druga zgrada poseduje čak 569 i pojedine prostorije su izuzetno raskošno uređene. Banska palata je impozantne veličine dimenzija 185x42,5 metra sa zaobljenom formom, a čitava arhitektonska kompozicija palate poseduje masivnu kulu visine 42 metra, koja je izgrađena na severoistočnom uglu.

Banska palata je izgrađena u osnovi koja podseća na potkovicu i ima dužinu 185 metara i širine od 42,5 metra. Zgrada od suterena do potkrovlja poseduje pet etaža, visina same kule je oko 20 metara, ima na raspolaganju pet ulaza. Jedan od tih ulaza je reprezentativan, zatim službeni, kao i dva središnja. Sama palata je izgrađena u takozvanom stilu „Zrele moderne“, što je tada značilo u internacionalnom stilu. Zgrada pod nazivom Banski dvor, izgrađena je 1940. godine i ima znatno manju veličinu. Smatra se da je stil ovog zdanja, približan stilu totalitarnih režima.


Reljefe je radio Karlo Baranji poznati novosadski vajar!

Kompletan objekat je izuzetno kompaktno koncipiran i izgrađen kao složeno zdanje, gde je sa unutrašnje strane naglašena centralna pozicija većnice, tačnije sale koja je predviđena za skupštinska zasedanja. Reljefe na ovom prelepom i impozantnom zdanju je radio Karlo Baranji, poznati novosadski vajar. Na reljefima su bili prikazani Kralj Petar Prvi, Kralj Aleksandar, Radomir Putnik, Petar Bojović, Vojvoda Živojin Mišić i Stepa Stepanović. Ove reljefe je neko skinuo za vreme trajanja drugog svetskog rata, ali su oko 2010. godine ti reljefi vraćeni na svoje mesto. U to vreme se kompletno, možemo reći monumentalno zdanje, smatralo izuzetno raskošnim.

Nakon završetka drugog svetskog rata, Dragiša Brašovan je projektovao i izgradio mnogobrojne stambene objekte u Šapcu, Jagodini, Aranđelovcu, Podgorici, Zvorniku, hotel Metropol u Beogradu Tuzli i Sopoćanima, kao i veliki broj železničkih stanica u zapadnoj Srbiji. Izabran je 1953. godine za počasnog člana Kraljevskog instituta britanskih arhitekata. Svoj poslednju građevinu gradi od 1958. do 1962. godine i to je novi deo pošte, koja je izgrađena kraj starog objekta. Kroz projekte i građevine Dragiše Brašovana, može se pratiti izuzetno uspešan razvoj njegovog prepoznatljivog arhitektonskog stila. Ovaj arhitekta je čak bio uključen i u renoviranje Petrovaradinske trvđave 1953. godine.


Banska palata je monumentalni spomenik Novog Sada!

Banska palata je zaista monumentalni spomenik Novog Sada, a Dunavski park koji se nalazi preko puta i malo ukoso od ovog objekta, dodatno daje čar ovom prelepom zdanju, koje su nekada građani Novog Sada zvali pogača. Turistima je ovaj objekat izuzetno interesantan i često možete strane turiste videti kako se fotografišu, tako da je zgrada u pozadini. Banska palata je često bila i nemi svedok raznih istorijskih dešavanja, političkih promena pa čak i promena država, a da se nije ni pomerila sa mesta gde je građena. Bila je srećom i svedok lepših pa i romantičnih dešavanja, jer su pored ove zgrade šetali mnogi romantični parovi, a da ne zaboravi ni čuveni novosadski korzo i poslastičarnicu Carigrad, koji se nalaze preko puta. Da Banovina može pričati i pisati, mogla bi ispričati ili napisati veliki broj knjiga sa zanimljivim pričama.


Tekst solis nekrenine
Izvor fotografije: Stare fotografije Novog Sada
link: www.facebook.com/stare.ns/


Vrh
kanev995
Post  Tema posta: Re: SRPSKI DVORCI I KONACI  |  Poslato: 26 Sep 2022, 09:28

Pridružio se: 26 Sep 2022, 09:26
Postovi: 2

OffLine
Mi u Srbiji nismo svesni koje lepote imamo što se tiče dvoraca. :-) Mislim da su naši dvorci lepši nego oni u Nemačkoj. https://www.dvorcisrbije.rs/vojvodina/ Ovde ima sjajnih tekstova o dvorcima u Srbiji. Ja sam iz Beočina tao da se zna koji je moj favorit. :-) Ovde sam našla sjajan tekst o mom Beočinu i Špicerovima. https://www.daibau.rs/clanak/747/spicerov_dvorac_kuca_duhova_u_kojoj_je_snimao_klint_istvud


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 58 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker