Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 17:41


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 24 Okt 2013, 16:04
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Bela Crkva - banatski raj

Na svojim veštačkim jezerima nudi turistima miran odmor. Idila na mestu gde se prepliću bujna vegetacija i „evropska Sahara“

Slika

Šarm varošice kakve je Mir-Jam rado opisivala u svojim romanima, šarenilo više hiljada vrsta cveća, čije dekoracije u privatnim dvorištima prolaznike ostavljaju bez reči, dve reke i čak sedam veštačkih jezera, zbog čega je nazivaju i „vojvođanskom Venecijom“... Sve ovo ima Bela Crkva, malo mesto na jugu Banata, ekonomski gledano jedno od najsiromašnijih u Srbiji, ali po geografskom položaju, prirodi i turističkom potencijalu - veoma bogato.

Bela Crkva je pažljivo ušuškana na mestu gde se prepliću bujna vegetacija, plodna zemlja i „evropska Sahara“ - Deliblatska peščara. Na sreću ili nažalost, u ovoj varošici vreme kao da je stalo, pa stare barokne fasade, lepo uređeni parkovi i mirne ulice odaju utisak da ste se vratili u 18. ili 19. vek. Ništa ne remeti ravničarski mir. Čak je i vazduh potpuno čist, jer u Beloj Crkvi ne postoji nijedan industrijski pogon, a ruže vetrova sa obližnjih rumunskih Karpata donose planinsku svežinu.

"Bela Crkva je ovozemaljski raj", uverava Miroslav Miladinović, vlasnik jedne vile za izdavanje apartmana na Glavnom jezeru, koji je proputovao svet, ali je odlučio da penzionerske dane provede upravo na obali ovog jezera.

Nesumnjivo, najveća turistička atrakcija Bele Crkve su pomenuta veštačka jezera, koja su nastala decenijskim iskopavanjem šljunka sa polja između Bele Crkve i sela Vračev Gaj. Ostaci Panonskog mora i podzemne vode odmah su napunili te iskopine, pa su Belocrkvani nesvesno dobili sedam vodenih oaza, u kojima, kada je sezona u jeku, uživa više od 10.000 turista dnevno.

"Bela Crkva je postala idealno mesto za vikend-turizam. Iako je sezona zbog lošijeg vremena kasno počela, sada možemo da se pohvalimo da su nam gotovo svi smeštajni kapaciteti popunjeni do sredine septembra", kaže Lujza Licko iz Turističke organizacije Bela Crkva.

A gostiju ima iz svih krajeva Srbije i Evrope. Uglavnom dolaze porodično, sa decom, jer plitka i topla voda i lepo uređene šljunkovite plaže na Glavnom i Vračevgajskom jezeru (jedinim uređenim kupalištima) predstavljaju idealno mesto za beg od gradske vreve.

"Svake godine dolazimo na ova jezera. Prelepo je, mirno i tiho, a vodi fali samo so da bismo imali osećaj kao da smo na moru", šaljivo kaže Lučijan, Rumun iz okoline Temišvara, koji se u Beloj Crkvi odmara sa porodicom.

Zbog sve većeg interesovanja turista, poslednjih godina je u šumici na Glavnom jezeru niklo četrdesetak privatnih vila za izdavanje apartmana, koje su uređene po visokim standardima. Mnoge od njih gostima nude potpunu privatnost na svojim betonskim plažama.

Cene u apartmanima se kreću od 30 do 60 evra za dan, a za one sa tanjim novčanikom Bela Crkva nudi i smeštaj u kamp prikolicama i bungalovima, koji su pozicionirani na Vračevgajskom jezeru.

Od ove godine na jezerima je prvi put uvedena i spasilačka služba, a tu je i služba hitne pomoći, koja na motorima patrolira obalom. Dakle, samo je potrebno da spakujete manji kofer i da se uputite u „ovozemaljski raj“, a priroda Bele Crkve će se postarati da vas očara i natera da joj se vraćate.


b92

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 16 Nov 2013, 22:19
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Sremska Mitrovica - između Rima i mangulice

Centar "vinskog" i "svinjskog" Srema, u dalekoj prošlosti jedna od glavnih rimskih metropola, Sremska Mitrovica danas nosi laskavu titulu "grada budućnosti". Dobar geografski položaj, blizina glavnih saobraćanica, reka... samo su neke od prednosti.

I kićeni Srem i kućerak od blata - dva su lica Sremske Mitrovice. U novijoj istoriji, grad se na lestvici nikad nije popeo više od administrativnog centra okruga. Ali, zato je u daljoj prošlosti, s početka naše ere, Sirmijum bio jedan od glavnih gradova rimske imperije.

Slika

Mangulica Srem hrani(la)

Dok se turizam ne afirmiše, poznavaoci prilika svetuju Sremcima da nikako ne odustaju od poljoprivrede. Domaća sremska svinja odigrala je ključnu ulogu u ekonomiji Srema tokom istorije, a, procenjuje se, mogla bi i u budućnosti.
"U Sremu sada postoje male klanice, ali one nemaju te kapacitete da izvoze, radom 'Mitrosa', a on je nekada izvozio i za Ameriku, došlo bi do razvoja - on bi izvozio, ali bi i objedinio i rad malih klaničara, a s druge strane, to bi doprinelo i razvoju stočarstva i pokrenulo bi sela koja su zamrla", objašnjava Stana Jević.
"Majka gradova", tako su ga istoričari nazivali pre 17 vekova, u vreme kada je Sirmijum ispunjavao čak i neke današnje "gradske" standarde, imao je vodovod, kanalizciju, podno grejanje, ali i raskošne gradske vile.

Na vrhuncu razvoja Sirmijum je, kažu, imao čak i preko 100 hiljada stanovnika. Da bi mogla da parira nekadašnjoj, današnja Mitrovica morala bi da bude milionski grad. Ovako, sa nešto više od 80 hiljada stanovnika, tek je bleda senka antičkog pretka.

Ipak, Sremska Mitrovica danas nosi laskavu titulu grada budućnosti. Neki je vide i kao grad Baneta Ivanovića. A mnogima je najpoznatija po najstarijem državnom zatvoru. Filmovi "Stići pre svitanja", "Poslednji krug u Monci", "Braća po materi" snimani su unutar zidova KPZ-a. Tu je na srpski preveden i Marksov "Kapital", a na imenima zatvorenika pozavidele bi mu i obrazovne ustanove!

„Poseješ dugme - nikne kaput!"

Posleratni period industrijalizacije nije zaobišao ni Sremsku Mitrovicu. Tu je podignuta najveća fabrika za proizvodnju novinske hartije u bivšoj Jugoslaviji. Ipak, "Matroz" je posle 2000. postao primer najvećeg promašaja među državnim investicijama. Godinama je u stečaju.

"Matroz" je zapošljavao oko 2.000 radnika, "Mitros" oko 1.700, šećerana oko 500... Radile su u gradu i mlekara, zatim fabrike "Dijana" i "Prvi novembar"... Tada je industrija u Mitrovici obezbeđivala više od polovine bruto društvenog proizvoda.

Danas su od toga ostale sao uspomene, kao i u drugim bivšim industrijskim centrima.

"Imamo na hiljade članova tzv. izgubljene generacije, ljudi koji su radili u 'Matrozu', 'Mitrosu' i oni više ne mogu da trpe položaj nezaposlenog lica, a u isto vreme imamo slučaj da su stasali i njihovi naslednici i da oni sad zajedno sa roditeljima konkurišu za posao u fabrikama", opisuje ekonomske prilike u Mitrovici glavni urednik "Sremskih novina" Živan Negovanović.

Podseća i da prostor Srema opisuje izreka da "ako ovde posadiš dugme - nikne kaput". Tako još poraznije deluje podatak da na takvom prostoru postoji na hiljade korisnika socijalne pomoći, narodnih kuhinja i nezaposlenih.

Gradonačenik Branislav Nedimović kaže da je za šest meeci 2003.godine bez posla ostalo šest hiljada ljudi, a da je, da bi se zaposlilo tri hiljade, bilo potrebno nekoliko godina.

"Danas su 'grinfild' kompnije koje su počele da dolaze 2006-2007. godine okosnica privrede i oko tri hiljade ljudi je zaposleno direktno u proizvodnji - dve američke kompanije 'Iton' i 'Kuper standard' vezuju još oko dve hiljade zaposlenih, a tu su i drugi veliki inostrani investitori", kaže Nedimović.

Ipak, država je i dalje najveći poslodavac. Oko 400 zapošljava KPZ, zatim tu je i lokalna samouprava, iako ne mogu svi koji su glasali za široku većinu koja čini mitrovačku vlast da posao nađu u raznim upravnim i nadzorim odborima.

"Najveći kapital prosečne porodice u Mitrovici je mlad zdrav dobrodržeći penzioner koji će sigurno bar još desetak godina primati kakva-takva primanja i od toga izdržavati i svoju decu i unučad", kaže Negovanović.

Gradonačelnik, međutim, najavljuje da će do 2016. godine broj zaposlenih u Mitrovici biti na nivou iz 1988-1989. godine, kada je, kaže, industrijalizacija bila na vrhuncu.

Deo tih planova temelji se na činjenici da izvoz nadmašuje uvoz, ali i na laskavoj tituli grada budućnosti, koju Mitrovica nosi uz obližnje Pećince i Inđiju, i nešto udaljeniji Kragujevac.

"Blizu je aerodrom 'Nikola Tesla', poljoprivredni sportski aerodrom u Radincima, železnička pruga - ta infrastruktura pozicionira je kao privlačnu za investitore", objašnjava Stana Jević, savetnik u Sremskoj privrednoj komori.

Carska palata kao "razvojni potencijal"

Da bi Mitrovica bila grad budućnosti, morala bi u pogon da stavi i svoju prošlost. Postoji i uverenje da je ponovni ekonomski razvoj grada počeo sa intenziviranjem arheoloških iskopavanja. Pre četir godine otvoren vizitorski centar bitno je promenio sliku grada, a kažu da nijedna zvanična poseta Mitrovici nije prošla bez obilaska Carske palate.

Slika

„Možda je slobodno i neskromno da kažem, ali sigurno je da je poseta Carskoj palati bila jedan od uzroka zašto su neki investitori došli u Mitrovicu", kaže Ljubiša Šulaja, direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Sremskoj Mitrovici.

Stanovnici Sremske Mitrovice vole da se pohvale ogromnim bogatstvom koje leži ispod celog njihovog grada. Priče o rimskim novčićima postale su deo urbanih legendi, koje bi opet moge da se pokažu kao profitabilne, kad bi se unapredio kulturni turizam.

"Na području užeg centra grada nikad se ne zna kad zakopate dublje od dva metra na šta ćete naići", objašnjava Šulaja, koji smatra da treba stvoriti bolje uslove za razvoj tzv. kulturnog turizma.

"Naši ljudi i ljudi iz cele Evrope idu na sever Afrike, u Tunis i Maroko da gledaju mozaike, a mi iste takve iamo na 60 kilometara od Beograda", kaže Šulaja.

Mitrovica do Londona!

Za Sremsku Mitrovicu čulo se i u Velikoj Britaniji, pošto se proslavila na Stamford bridžu! Mitrovčani su ponosni na svog sugrađanina Baneta Ivanovića, reprezentativca Srbije i fudbalera Čelsija. Njegovi prijatelji kažu da i Bane voli Mitrovicu, pa se tako, nedavno, na zastavi Srbije raširenoj na navijačkim tribinama Čelsijevog stadiona, našao i natpis "Sremska Mitrovica".

Grad je ponosan na fudbalera koji igra u velikom klubu i koji je i reprezentativac Srbije, a mlađe generacije tako su podstaknute da treniraju.

Navijački dometi su, za sada, viši nego igrački. Istina, grad ulaže u kolektivne sportove. Ipak, od prošle sezone lokalni Srem je ispao iz Prve lige Srbije, kako se kod nas naziva druga liga.

Mitrovica ima, jedina u Srbiji, namenski atletski stadion, koji svojih pet minuta uglavnom dobije u vreme kad se trči "Kros kroz Srbiju".

Most između dve Mitrovice

Jedan od simbola grada Most svetog Irineja podignut je pre 20 godina kao najduži pešački most u Evropi. Povezuje severni i južni deo grada i po tome podseća na jedan drugi most... Otud i pitanje: Imaju li Mitrovice u Vojvodini i na Kosovu još nešto zajedničko?

"Ima sličnost toliko što nas albanski hakeri hakuju pa nam sruše sajt, to su sličnosti između Kosovske i Sremske Mitrovice. Ali, onaj ko želi zna da pravi razliku. Meni ne smeta to poređenje, a nekad mi i prija", kaže gradonačelnik Sremske Mitrovice.

Slika

Pešački most je istovremeno najkraća veza južne, tj. Mačvanske Mitrovice sa centrom grada, severno od Save. Tako su povezani i obodi Fruške gore sa mačvanskom ravnicom. Fizički i geografski. Ali mentalitet, bar lokalni, teško je pomiriti. I tako vekovima.

Urednik "Sremskih novina" taj mentalitet objašnjava pričom o čuvenim podelama: "Vinski i svinjski Srem - ta podela je od pamtiveka, ali sada se ubacuje tu i ruzmarinski Srem, tako da je konkurencija sve žešća."


RTS

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 16 Nov 2013, 22:36
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
BELA CRKVA - Sedam banatskih jezera

Bela Crkva sa svojom jedinstvenom turističkom ponudom pravi je raj za porodični odmor, ali i za strastvene pecaroše

Slika

Belocrkvanska jezera pravi su raj za porodične izlete. Sa svojom netaknutom prirodom, Bela Crkva ima čak sedam jezera, a najpopularnija su Glavno jezero, koje se nalazi na svega jedan kilometar od centra ove varoši, Vračevgajsko jezero, Šaransko i Šljunkara. Šljunkovita podloga i peščane obale i plaže vodama jezera daju prozirnu zelenu boju. Bela Crkva se nalazi u Južnom Banatu, sto kilometara od Beograda, a njena jezera predstavljaju jedinstvenu turističku ponudu u Srbiji i Vojvodini. Za sve posetioce koje posete ovaj maleni grad, a kojima kupanje nije jedina razonoda, u saradnji sa lokalnim vodičima organizuju se izleti u okolini, sa obilascima Vršca i „Vršačkih vinograda", kao i lov na visoku divljač u Deliblatskoj peščari, ribolov sa obale i iz čamca na jezerima i kanalu Dunav-Tisa-Dunav i Dunavu. Iako tokom jeseni, zime i proleća na ovim jezerima nema puno „zanimacija", čak i tada su kao stvorena za relaksaciju i šetnju, naročito na Glavnom jezeru, pored kojeg su uređena betonska šetališta okružena šumom, u dužini od 2,4 kilometara. Ako odlučite da sačekate leto, izaberite jezero prema sopstvenim afinitetima.

Šta videti?

Predivna priroda, stare ulice i fasade baroknog stila, parkovi i jezera čine Belu Crkvu jedinstvenom destinacijom za sve njene posetioce. Treba videti Gradski muzej, najstariji u Vojvodini iz 1877. godine, pravoslavnu crkva svetih Petra i Pavla, rimokatoličku crkvu svete Ane, rusku crkvu evangelista Jovana Bogoslova i rumunsku crkvu. S vidikovca iznad grada pruža se pogled na grad i jezera, sve do Dunava.

Glavno jezero

Na Glavnom jezeru plaža je delom betonirana, dok je na ostalim potpuno prirodna i predstavlja jedinstveni ambijent za sve posetioce. Glavno jezero je jedino urbanizovano i u njegovoj okolini ima na desetine vikendica, motela, privatnih kuća sa smeštajnim kapacitetima, a tokom sezone rade mnogobrojni ugostiteljski objekti. Na njemu postoji uređena plaža sa tuševima, dečja plaža, osvetljeno plivalište sa skakaonicom, jedriličarski klub i plivalište. Tokom letnje sezone postoje organizovane škole plivanja, jedrenja, vožnje pedalina...

Vračevgajsko jezero

Vračevgajsko jezero ima auto-kamp sa pedesetak kamp jedinica i tri bungalova za smeštaj, a gostima su na raspolaganju restoran i kafić na samoj obali. Plaža je šljunkovita, opremljena ležaljkama i suncobranima, a ljuljaške, klackalice i tobogan pružaju pravo uživanje za najmlađe goste.

Šljunkara

Ovo je najveće jezero i poznato je po širokoj plaži opremljenoj tuševima i ležaljkama. U pozadini plaže nalazi se kafić sa brzom hranom, a ovo jezero jedino ima i svoje ostrvo. Pored jedne uređene plaže, gostima su na raspolaganju za kupanje i male uvale, u netaknutoj prirodi.
Šaransko jezero
Šaransko jezero nije urbanizovano i predstavlja raj za strastvene pecaroše. U Beloj Crkvi svi će vam preporučiti ovo jezero, jer ovde vlada potpuni mir.


Press

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 20 Mar 2014, 22:43
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Raj pokraj Žeravije

U rodnom selu Vuka Stefanovića Karadžića, iako proleće kalendarski još nije stiglo, već „vri kao u košnici“. Pored izletnika iz okoline, stižu i namernici iz drugih krajeva Srbije i inostranstva

Slika
Vukova spomen-kuća

TRŠIĆ - U rodnom selu Vuka Stefanovića Karadžića, iako proleće kalendarski još nije stiglo, već „vri kao u košnici“. Pored izletnika iz okoline, stižu i namernici iz drugih krajeva Srbije, te susedne Republike Srpske i inostranstva.


adbuka oglasiPodesi oglase | Postavi oglas

Šetnja dolinom Žeravije, koju okružuju livade i stoletne šume, od kojih jedna ima i stazu do manastira Tronoša, odlična je dopuna istinskim atrakcijama koje ovde dočekuju turiste.

- Vukova spomen-kuća, postavka posvećena svim dosadašnjim saborima, Kuća pisaca, Kuće jezika i pisma, vodenice u kojima se melje najbolje brašno za proju... sve to ovo mesto čini zanimljivim, iako su posebna vrednost, ipak, ovdašnji ljubazni ljudi, među kojima se uvek osećam kao da sam kod kuće - kaže Bijeljinac Svetozar Mihailović koji sa prijateljem Jovom Karanom, često dolazi na predah u Vukov zavičaj.

Meštanin Zoran Marjanović ne krije ponos zbog toga što njihovo selo ima i crkvu-brvnaru, što saborište dobija nova mesta za sedenje, kao i radionice starih zanata - po mnogo čemu jedinstvene ne samo u Srbiji...

- Po ugledu na Vukovu spomen-kuću u Tršiću, odlučili smo da sličnu podignemo i u znak sećanja na njegovog saradnika, a našeg meštanina Filipa Višnjića, čuvenog narodnog pesnika i guslara - kaže Predrag Vujević, direktor Centra za kulturu „Filip Višnjić“ u Ugljeviku.


GUSLE

DRAGO Mirković, likovni umetnik iz Bijeljine - rodom iz Banjana u staroj Hercegovini - kad oseti nostalgiju za zavičajem, a nema vremena da ode, sa prijateljima se najbolje oseća u Tršiću. Veli, gusle mu najmilije zvuče na pragu Vukove kuće...


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 12 Avg 2014, 20:50
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
SABOR U KALENIĆU:To je autentična Srbija!

Izabrana najlepša devojka 45. Sabora, zatim ona sa najlepšim pletenicama, kao i posetilac sa najdužim brkovima

Slika

ORILE su se, minulog vikenda, Gledićke planine od pesme, igre i veselja. Najpre u porti manastira Kalenić, a potom i na letnjoj pozornici,u hladu stoletnih stabala,sve je bilo u znaku 45. Sabora narodnog stvaralaštva “Prođoh Levač, prođoh Šumadiju”.


Tradicionalna je to smotra, najveća i najlepša u ovom delu Srbije; veliko je to saborovanje ljudi iz Levča i Šumadije, prilika je to da se dođe u portu manastirskog zdanja, da se vide najlepše i najuspešnije folklorne grupe iz cele zemlje, zapeva i zaigra, sretnu stari prijatelji, rodbina... Mnogi su, specijalno za Sabor, stigli iz evropskih zemalja u kojima decenijama rade, a iz ovog su kraja.

-Naša smotra je jedna od retkih, ako ne i jedina, koja svih 45 godina, koliko traje, neguje izvorno narodno stvaralaštvo – poručio je predsedik opštine Rekovac Predrag Đorđević.

-Bili smo i ostali autentični,nisu uspeli da nam ukrnje ugled i da nas pokolebaju nikakvi novi trendovi u narodnom stvaralaštvu.Kako smo počeli pre četiri ipo decenije, takvi smo i sada: sve što ovde možete da vidite i čujete, to je autentično stvaralaštvo Srbije.

Slika

Šest je vekova manastira Kalenić i 45 godina naše smotre, na čemu smo svi veoma ponosni.

Ogromno prostranstvo porte manastira Kalenić uvek je spremno da pod svoje skute primi mnogobrojne posetioce, ali i sve koji bi da nekoliko dana saboruju. Tako je bilo i proteklog vikenda.

Silan svet se okupio u manastirskoj porti kako bi video pripremanje starih, pomalo zaboravljenih jela naših staramajki, ali i da razgledaju eksponate na izložbi domaće radinosti i starih zanata. Sve je bilo u znaku “Zlatnih ruku Levča”.Posetioci su za tili čas pojeli izuzetno ukusna jela koja su pripremile domaćice iz mnogih sela rekovačkog kraja.

Slika

U manastirskoj porti su proglašeni najbolji zdravičar i izabrano najlepše dvorište Šumadije i Pomoravlja.A, onda je, na letnjoj pozornici, malo podalje od manastirske porte, krenulo dvočasovno nadmetanje 25 kulturno-umetničkih društava iz cele Srbije. Bilo je tu pevača i igrača iz Zaječara, Užica, Kragujevca, iz šumadijskih sela, ali i iz Novog Sada. Grmele su trube, orile su se Gledićke planine od izvorne pesme i vrhunske igre.

Slika

Najboljima su uručene nagrade, izabrana je najlepša devojka Sabora i ona sa najlepšim pletenicama, kao i posetilac sa najdužim brkovima. Birala se i najlepša narodna nošnja, u čemu se, na ovoj smotri, nimalo nije oskudevalo.

Od manastira Kalenić do letnje pozornice, Saboru u čast, otvorena je “ulica starih zanata” sa velikim brojem tezgi na kojima su bile narodne umotvorine.I te kako su ljudi ovog dela Srbije imali šta da prikažu, a sve je bilo i za prodaju. Posetioci su zastajkivali pored svake tezgle, razgledali umotvorine, mnogi su i kupovali.

Slika

Za one koji su želeli da predahnu od pesme i igre, od šetnje ovim prelepim ambijentom, postavljen je veliki broj šatri. A, unutra zna se: dobra pesma, piće i, naravno, pečenje sa ražnja. Vino je stiglo iz rekovačkog sela Belušić, iz vinarije “Vineks levački grozd”.Moglo je da se probaju (i piju) rose, vranac, smederevka, rizling...Kažu, ovo vino je za stare prijatelje.
Posle nastupa kulturno-umetničkih društava, veselje je trajalo do duboko u noć. I, tako do narednog Sabora...

JUNACIMA U ČAST

U OKVIRU 45. Sabora narodnog stvaralaštva “Prođoh Levač, prođoh Šumadiju” u Kalenićkom Prnjavoru je otvorena 23. Likovna kolonija “Kalenić 2014”, a priređeno je i umetničko veče u čast kneginje Milice.

Izveden je i kulturno-umetnički program, posvećen junacima iz bajke “Sećanje na Veliki rat” i otvoreno nekoliko izložbi, između ostalog i “Stara srpska knjiga”.


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 10 Nov 2016, 23:24
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Srbiju ove godine posetilo 2,13 miliona turista

U Srbiji je od januara do kraja septembra ove godine boravilo 2,13 miliona turista, što je 12 odsto više nego u istom periodu prethodne godine

Slika

BEOGRAD - U Srbiji je od januara do kraja septembra ove godine boravilo 2,13 miliona turista, što je 12 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, saopštila je Turistička organizacija Srbije.

Domaćih turista je bilo oko 1,15 miliona, 13 odsto više nego u prvih devet meseci 2015. godine, a inostranih više od 977.000, što je povećanje od 11 procenata.

Najviše gostiju boravilo je u Beogradu - više od 653.000.

Od januara do septembra ostvareno je ukupno 6.006.655 noćenja, 13 odsto više u odnosu na isti period 2015. godine. Od toga je bilo oko 3,9 miliona noćenja domaćih turista, ili 65 odsto od ukupnog broja, a inostranih više do dva miliona.

Domaći gosti su najviše boravili u banjskim mestima (39 odsto), a inostrani u Beogradu (50 odsto).


vecernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 28 Nov 2016, 20:57
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
ZABORAVLJENI SRPSKI GRAD KULIČ: Da Srbija ne čuva svoju istoriju svedoči još jedan grad, danas potpuno zarastao u šumu i nepristupačan

Kada su “krdžalije” 1805. godine pošle iz Beograda na Vidin, zaustavljene su u Kuliču, koji se pominje 1813. i 1815. godine u Drugom srpskom ustanku.

Slika

Grad Kulič ili Moravište značajan je zbog toga što se spominje zajedno s Beogradom, u predlogu o zabrani rušenja i razaranja starih srpskih gradova, odnosno njihovih razvalina, koji je tadašnji ministar za prosvetu Jovan St. Popović 13. decembra 1843. godine podneo ministarskom Savetu.

Popović u svom predlogu konstatuje, da se razvaline svuda ne “uvažavaju” već da se često ruše i utamanjuju nerazumno, kao naprimer Kulič ili Moravište kod Smedereva. Ovaj predlog ima naročit značaj, jer je na osnovu njega vrhovna državna vlast donela najstariji akt u kneževini Srbiji na osnovu Ustava, po svim administrativno-pravnim i upravnim propisima.

Slika

Smederevo – Kulič-grad, tvrđava podignuta u vreme Rimskog carstva, zaštićena kao nepokretno kulturno dobro, zarasla je u korov i šumu i niko je ne održava. Iako bi zbog burne istorije, koja se proteže od borbe za tron Rimskog carstva, pa sve do Drugog svetskog rata, mogla da bude prijemčiva za turiste, ali i za arheologe, do nje ne samo da je teško doći, već se od svojevrsne „prašume“ koja je okružuje gotovo i ne vidi.

Gde se nalazi?

Kulič-grad nalazi se na desetak kilometara od Smedereva, na ušću Morave u Dunav, a za njega ne znaju čak ni mnogi meštani susednih sela Kulič i Šalinac. Kako navode istorijski izvori, utvrđenje je nastalo u doba Rimljana, najverovatnije kada se tu nalazio Limes, sistem utvrda koje su čuvale granice carstva. Za to nema pisanih dokaza, ali pouzdani su podaci da je tvrđava obnovljena u doba Justinijana početkom šestog veka, u ranovizantijskom dobu.

Slika

Na ušću Morave sukobili su se i pretendenti na rimski presto Dioklecijan i Karin 285. godine, a prvi je izvojevao pobedu. Istoričari i arheolozi pretpostavljaju da je sukob bio većih razmera i da su u okolini tvrđave ostali brojni arheološki artefakti. Oko utvrde, osim Dunava i Morave, bio je i sistem kanala koji su od ove pogranične postaje činili neosvojivo ostrvo. Ovakvu stratešku poziciju nisu propustili da iskoriste ni naredni vladaoci, pa se pouzdano zna da je utvrđenje bilo u funkciji i u doba despota Đurđa.

I Zmaj Ognjeni Vuk se pominje u vezi sa gradom Kuličom –

I Zmaj Ognjeni Vuk je tu bio u pokušaju da povrati ovaj deo Srbije od Turaka. Oni su pak ubrzo po zauzimanju Smedereva stigli i do Kuliča. Kasnije su Turci prilagodili bedeme topovima kada su ušli u naoružanje njihove vojske. Poslednji put je utvrđenje vojsku videlo za vreme Drugog svetskog rata, kada su Nemci napravili bunkere koji su još relativno dobro očuvani – kaže za Blic Dejan Radovanović iz Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Slika

U blizini Kulič-grada tokom 20. veka bilo je seosko groblje, o čemu svedoče još vidni nadgrobni spomenici. Meštani pamte priču o nadrealnim prizorima sahrana u čamcima. Ožalošćeni su preko izlivene Morave kovčege sa pokojnicima prevozili do groblja na uzvisini pored nekadašnjeg utvrđenja.

Danas je potpuno utonuo u šumu –

Arheološki lokalitet Kulič ili Moravište ima osnovu u obliku šestougaonika, čije su strane na sredini ojačane kulama. Oko prirodnog uzvišenja na kome leži grad, visine od oko 5 metara, nalazi se sada “suvi rov” koji je nekada bio ispunjen vodom iz Dunava i Morave. Na južnoj strani ovog šestouganog utvrđenja na kome leži grad, nalazio se glavni ulaz, a prema zapadu bio je uži pešački prolaz.

Slika

Stari grad Kulič ili Moravište danas je spolja sav utonuo u šumu. Čini se da ima oblik amfiteatra, jer je dno niže u odnosu na obimne zidove, a strane su zakošene, pošto su pokrivene kamenom i šutom. U jugozapadnom delu nekadašnjeg grada nalazi se novo selo Kulič.


opanakrs

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 22 Dec 2016, 01:08
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Lepterija

Izletište Lepterija

Slika

Ako postoji mesto koje se ne sme zaobići dolaskom u ove krajeve, onda je to svakako čuveno Sokobanjsko izletište Lepterija. Udaljeno svega kilometar i po od centra grada, ovo izletište kao da je stvoreno za turiste svih dobi i sposobnosti. Čak su i putevi koji vode ka njemu raznoliki, te možete birati put koji Vama najviše odgovara. Za starije ljude tu je asfaltna staza, za mlade sportiste željne adrenalina tu je staza uz kanjon Moravice. Ova „adrenalinska“ staza, pored toga što je najteža ona je i najlepša, jer je samo tu moguć pogled na brzake, virove, stene i plaže ove bistre reke. U samom srcu izletišta Lepterija igrađen je kompleks Narodne banke Srbije u čijem sastavu su apartmani, restoran i odmaralište. U njegovoj okolini je lepo uređeno mesto za piknike sa drvenim klupama i stolovima, nastrešnicama u slučaju kiše, specijalnim mestima za loženje logorske vatrice, parkić – igralište za decu sa rekvizitima od drveta.. Obzirom na ovakve uslove nije neobično ni što postoji redovna godišnja akcija za praznik 1.maj, takozvani Prvomajski uranak. Iako je ovo izletište prepuno turista tokom čitave godine, za ovaj praznik – Prvomajski uranak, znatno ih je više.

Čak iako niste religiozna osoba, biće Vam veoma lepo da obiđete posebnu zanimljivost izletišta Lepterija, a to je stena u kojoj je prirodno ocrtan lik Bogorodice sa Isusom Hristom. Na prvi pogled ta stena nalikuje samo na uobičajen ulaz u pećinu, ali kada priđete malo bliže i zagledate se jasno vidite stenu, i na njoj obrise, konture, Bogorodice, Isusa Hrista, oreola… Svega stotinak metara od ove „kamene ikone“, nekada davno nalazila se i crkva. Srušena je od strane Turaka. Narod priča, da je tada Bogorodica sa detetom pobegla i u ovoj steni ostavila svoj lik. U novije vreme, u blizini, sagrađena je crkva posvećena upravo Rođenju Presvete Bogorodice, ona je podignuta na temeljima hrama iz 14og veka. Još jedna priča, vezana za pomenutu ikonu u kamenu, kruži među meštanima ovih krajeva – Svake godine, tačno na Veliki petak, samo na taj dan i nijedan drugi, izvire lekovita voda iz kamena, lekovita za oči.Ovo je samo jedna od mnogobrojnih legendi i priča koje postoje u ovim krajevima. Zaista, ima nešto čudesno u vezi Sokobanje, nešto što oduzima dah.

Pored savršenstva prirode, dečjeg igrališta, hrišćanskih simbola, izletište Lepterija nudi nešto i za posetioce gurmane. Na desnoj obali reke Moravice, udobno je smešten čuveni restoran „Marko Polo – Pećina“. Ono je ušuškan ispod jedne velike stene koja pravi previs, i na taj način ima prirodnu nastrešnicu. Tradicionalni specilatiteti koji su u ponudi su: čuveno „Rtanjsko jagnje“ na ražnju, pastrmke na žaru, kravajčići ispod sa sača sa tucanim sokobanjskim sirom, vruća lepinja sa kajmakom…


sokobanjac

_________________
Slika Slika


Vrh
neno
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 06 Mar 2017, 18:41
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 10 Feb 2017, 19:00
Postovi: 771

OffLine
Dušan Stojančević, fotograf i snimatelj iz Beograda, napravio je prelep video sačinjen od fotografija različitih krajeva Srbije tokom četiri godišnja doba.
U opisu njegovog videa koji je objavio na mreži YouTube stoji da je fotografije i snimke prikupljao više od dve godine.
Pogledajte kako Srbija izgleda iz njegovog ugla:




Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 29 Okt 2017, 22:09
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Lekoviti vazduh nad morem maljenskih bregova (FOTO)

Mogućnosti prve srpske vazdušne banje i turističke planine otkrio je Miloš Obrenović; n Knjaz podigao prve brvnare za odmor zvane Gospodarske kolibe kraj ledenog izvora na Divčibarama

Slika

VAZDUŠNU banju na Maljenu otkrio je i prvi promovisao knjaz Miloš, koji je goneći stoku na pašu na ovdašnjem zatalasanom moru od beskrajnih pašnjaka uočio blagotvornu klimu ove valjevske planine. On je napravio i prve brvnare za odmor zvane Gospodarske kolibe kraj ledenog izvora na Divčibarama, gde je voleo da provodi leto. Baš na tom mestu je 1955. podignut Dom radnika PTT.

Knjaza je u turističkom osvajanju Maljena sledio timočki vladika Melentije Vujić, koji je podigao brvnare nazvane Vladičanske kolibe na Osečanskim barama. Kraj njih je ubrzo ustanovljen i veliki vašar na praznik Svetog Pantelije 9. avgusta, koji je docnije preseljen na Divčibare, gde se i danas održava.

Već u prvoj polovini 19. veka na maljenskom masivu više nije bilo gustih crnogoričnih šuma zbog kojih je u srednjem veku planinski venac Maljena, Povlena i Suvobora nazivan Crna Gora ili na turskom Karadag. Na iskrčenim bregovima su pasla ogromna stada koja su dovođena iz cele Srbije zbog zdrave klime i bujne trave, pa se pastiri mogu smatrati pretečom turizma i prvim promoterima aktivnog odmora.

Maljen je i danas poseban među srpskim planinama, jer se ovde još može videti pastoralna slika krava koje mirno preživaju raštrkane po blagim kosama.


Zvanično, turizam na Maljenu je začet 1925. u jednoj valjevskoj kafani. U opuštenoj atmosferi s prijateljima Nedeljko Savić, budući dugogodišnji upravnik Divčibara, izneo je ideju da se na obližnjem Maljenu stvori vazdušna banja. Za izgradnju prvog turističkog naselja odabrane su Divčibare, zaklonjene od vetrova okolnim visovima i sa tri jaka izvora dobre vode.

Slika

Osnovano je "Zdravstveno društvo Divčibare", a njegovih 28 članova je skupilo novac da kupi tri hektara zemlje na kojoj su podignute prve kućice brvnare. Ni oni nisu mogli da naslute turistički bum koji je ubrzo usledio, jer su šetnje po Maljenu, uz pecanje i kupanje u bistrim planinskim rekama, privlačile sve više posetilaca.


Već 1930. na Divčibarama je uz novi dom Zdravstvenog društva sa 11 soba i restoranom, niklo još 35 zgrada za smeštaj. Uoči početka rata 1941. na Divčibarama je bilo registrovano čak 1.116 turističkih ležajeva.

Slika

Rat je opustošio prvu srpsku vazdušnu banju u kojoj je samo jedna zgrada ostala čitava. Tek od 1949. vlada tadašnje NR Srbije proglasila je Maljen, uključujući Divčibare, turističkim mestom i predelom od republičkog značaja.


Velika preduzeća počela su da prave svoja odmarališta i hotele, a na sve strane počele su da niču ogromne vikendice, koje su danas uglavnom napuštene.

Slika

Entuzijazam, osećanje za meru i očuvanje prirode, koji su vodili utemeljivače turizma na Maljenu, nisu se ponovili. Loša urbanistička rešenja i nerešena infrastuktura doveli su do gomilanja smeća i zagađenja vode.

Slika

Cene su nerealno podizane, pa je broj turista počeo da se osipa. Planinske staze kojima su pre Drugog svetskog rata šetale hiljade izletnika danas su neobeležene. Ipak, za vikend, izlet na Maljen je i dalje veoma privlačan ljubiteljima trekinga koji su tokom cele godine najbrojniji turisti na ovoj lepoj planini beskrajnih vidika.



PAPRENE CENE

CENE u ugostiteljskim objektima na Divčibarama su visoke i van sezone, smatra većina turista. Pogled na cenovnike ispred restorana na kojima se, na primer, pileći giros reklamira po ceni od 400 dinara, a gulaš po 390 dinara odbija posetioce.

Slika

Oni radije na maloj divčibarskoj pijaci kupuju kvalitetne domaće suhomesnate proizvode i degustiraju ih u prirodi.


vecernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 80 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker