Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 16:33


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 21 Maj 2013, 21:03
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Borač grad i Borački krš

Borač (515m) – ugašeni vulkan

Slika

Borački krš (515m) se prostire sa leve strane Boračke reke, desne pritoke Gruže, na površini od 52 hektara. Ovaj redak reljefni fenomen čini stenoviti i razriveni deo vulkanskog masiva Ješevca. Delovanjem spoljašnjih sila (vode, vetra i topote) od eruptivnih stena dacita i andezita stvoreni su neobični erozivni mikrooblici reljefa – takozvani glavuci – kojih ima ih u raznim oblicima poput piramide, kupe, stubova, kule, igle, tornjeva, ploča i nazupčenih
grebena.

Na obodu Boračkog krša vidljivi su ostaci slavnog srednjovekovnog grada Borča.

Predpostavlja se da su gradnju ovog utvrđenja započeli Vizantijci, a da je bio dovršen u doba prvih Nemanjića. Prvi put se pominje 1219. godine u prvoj “Žičkoj povelji”, a procvat je doživeo u vreme kneza Lazara i despota Đurđa Brankovića.

Detalji za ljubitelje istorije: Gradnju ovog utvrđenja započeli su Vizantinci, a završili Nemanjići. Kao grad, prvi put je spomenut 1219. godine, a procvat doživljava u vreme kneza Lazara, i despota Đurđa Brankovića. Borač je tada, po nekim podacima, imao četiri hiljade stanovnika, mnogo više od ondašnjeg Londona. Prvi put grad Borač pominje se u „Žičkoj povelji“ Posle Kosovske bitke 1389. godine, tokom jeseni, snage kraljevine Mađarske, predvođene Žigmundom Luksemburškim su upale u Srbiju. Tada su pored ostalih gradova osvojili i Borač.

Mađari su nakon gubitka Borča ponovo osvojili ovaj grad 1397. godine. Nakon konačnog proterivanja Mađara, za vreme despotovine, ovde se izdaje jedna vrlo značajna povelja, kojom se potvrđuju povlastice u trgovini Dubrovačke republike u Srbiji. Kada su Turci napali despotovinu, 1438. godine Borač biva zapaljen i razrušen. Nakon Segedinskog mira 1444. godine, Borač se obnavlja, da bi konačno bio uništen 1458. godine. Tvrđava koja je postojala na Boračkom Kršu, imala je dimenzije 150×70 metara.

Grad je porušio Murat II 1438.god. za vreme osvajanja Srbije kada je porušio i grad u Čestinu i dvor despota Stefana Lazarevića u Belom polju.

Do vrha stena vodi laka pešačka staza, sa kog se prostire pogled na Gružansko jezero. Selo Borač je smešteno u senci ovih čarobnih stenovitih formacija usred doline. Etno domaćinstva u selu nude hranu po pristupačnim cenama.

U podnožju Boračkog krša nalazi se crkva sagrađena 1350. godine. Crkva je sa tri strane zaklonjena strmim liticama, a sa četvrte stoletnim lipama, tako da je vidljiva tek kada se dođe do nje. U blizini crkve nalazi se izuzetno retko sačuvano staro groblje na kojem ima spomenika i stećaka (ima ih preko hiljadu) potiču još iz srednjeg veka. U samom selu je očuvan veliki broj starih srpskih kuća sa kraja 19. i početka 20. veka.

U okolini je poznat Borački kamen, koji je zbog svoje karakteristične boje i svetlucavih delova, koristi kao ukrasni kamen u građevinarstvu.


baštabalkana

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 01 Jul 2013, 17:39
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Aleksinac: Od kupanja do istorije

Bogata i raznovrsna ponuda opštine Aleksinac. Otvorena kupališna sezona na obližnjem Bovanskom jezeru, a tu su i brojni kulturno-istorijski spomenici

Slika

OPŠTINSKA turistička organizacija u gradu na Moravici,ove godine je krenula ofanzivnije sa prezentacijom turističkih potencijala i dovođenjem gostiju, koji bi, pored odmora, makar na nekoliko dana, imali šta i da vide u ovom delu Pomoravlja.



Tako je već otvorena kupališna sezona na obližnjem Bovanskom jezeru ili “moravskom moru”, a na nekoliko uređenih plaža, ovde se dnevno odmara i brčka i po 3.000 ljudi.

Tu su i brojni kulturno-istorijski spomenici. Posebno izdvajamo spomen crkvu Sveta Trojica, podignutu 1903. godine na mestu pogibije najpoznatijeg ruskog dobrovoljca iz srpsko-turskih ratova 1876. godine, pukovnika Nikolaja Nikolajeviča Rajevskog, poznatog kao Vronski iz Tolstojevog romana “Ana Karenjina”. Zatim pravi dragulj među hramovima, manastir Sveti Stevan u Lipovcu, sa omamljujućim prirodnim okruženjem i odmaralištem u neposrednoj blizini.

Ništa manje za posetioce nije interesantan ni manastir Sveti Roman u Đunisu, u čijoj je porti humka u kojoj je ostalo srce Rajevskog posle preseljenja njegovih posmrtnih ostataka u otadžbinu. Prema Povelji (Hristovulji), ovaj manastir je star više od jednog milenijuma i potiče iz perioda pre Nemanjića. Gosti mogu da posete i istorijske Deligradske šančeve u Deligradu i crkvu svetih Arhangela i Gavrila sa kosturnicom nastradalih srpskih ratnika u istom mestu, osvećenu 1935. godine.

Prema rečima direktorke OTIS-a, Milene Maksimović, ovde je u ekspanziji i seoski turizam u selima Lipovac, Radevac i Bobovište.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
vrnjackabanja
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 05 Jul 2013, 15:00
Korisnikov avatar

Pridružio se: 05 Jul 2013, 14:47
Postovi: 1
Lokacija: Vrnjacka Banja

OffLine
Srbija je prelepa zemlja! Na ovom forumu su prikazane prelepe fotografije koje mogu smo da naslute tu neopisivu lepotu i poklon majke prirode. Potrebno je naći slobodnog vremena i obići našu dragu zemljicu.


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Znamenitosti i lepote Srbije  |  Poslato: 05 Avg 2013, 21:24
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kumova vodenica

Na reci Toplici, u Markovoj Crkvi, kumovi od starina, Slavko Jovanović i Milan Pavlović, zasukali su rukave i obnovili više od tri veka staru, nekadašnju "Jeremića" vodenicu.
Na tri kamena, odskora složno melju brašno, a zvuk vodeničkog čeketala, više nikada neće prestati. - B.Puzović


Kumova vodenica je najveća vodenica, brvnara na reci Toplici, koja  po stilu gradnje datira iz vremena početka 18. veka.

Zvaničnih podataka nema, ali po upamćenoj priči, čuveni trgovac iz vremena Obrenovića, Stevan Jeremić iz obližnjeg sela Ratkovac, otkupljuje vodenicu od Turaka oko 1800. godine. Vredna trgovčeva imovina, od koje i deo valjevskog "Grand" hotela, 1/3 tamnavskog sela Sovljak, kasnije biva prodata, ali amanet (zakletva) da se "Jeremića vodenica" ne prodaje, ostaje sve do 70-tih godina prošlog veka.

Slika
Kumova vodenica pre obnove

Dugogodišnji vodeničar Radovan Milutinović, zvani "Šonđa", iz sela Markova Crkva, vremenom postaje vlasnik većeg dela vodenice. Nemarom i neslogom vodenica 90-tih godina 20. veka biva zatvorena, zapuštena i dovedena do propadanja.
Sadašnji autentični izgled dobija zahvaljujući novim vlasnicima, kumovima Slavku i Milanu, koji su je otkupili i potpuno renovirali 2009. godine, a 2010. godine je pustili u rad i sa pravom i ponosom je nazvali "Kumova Vodenica".

Slika
Kumova vodenica posle obnove

Poslednja na rečnom toku Toplice, ili prva od njenog ušća u Kolubaru, po prilivu i količini vode, logično i jeste najveća tj. jedina sa tri vitla (kola), ili tri kamena. Izgled i način rada potpuno odgovara provobitnom stanju, a kukuruz i pšenica prolaze od koševa, čekatala, između trsteničkog kamenja, pored drvenih okoliša, u hrastove mučnjake, baš na način koji su zamislili stari majstori.

Slika
Kumova vodenica ponovo radi

Ambijent upotpunjuju priručni alati, drvena sita, stara vaga, originalno ognjište sa kubetom za dim i sušenje mesa.
Dokaz o originalnosti "Kumove Vodenice" se može naći i u prvih par epizoda čuvene serije "Vuk Karadžić", kao i u epizodi kultne serije za decu "Priče iz Nepričave", sa Milenom Dravić i Zoranom Radmilovićem (u ulozi vodeničara).

 
Slika

Kumova vodenica enterijer


upoznajsrbiju

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 31 Avg 2013, 17:55
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Mesta Cerske i Gučevske bitke dostupna turistima

Loznički kraj spreman za obeležavanje 100 godina od prvog rata stazama junaka

Slika

ČITAVA naredna godina, u lozničkom kraju, biće posvećena jubileju - 100 godina od početka Prvog svetskog rata. Cerska i Gučevska bitka, u ovom delu Srbije, nekadašnja mesta fronta, srpske i austrougarske vojske i mnogobrojni belezi, samo su deo onoga što će turisti moći da vide u ovom delu Srbije, na pitak i zanimljiv način.


Vidoje Petrović, gradonačelnik Loznice, ističe da su svetkovine, praktično, već počele, uz obimne pripreme. Očekuje se dolazak, posebno za glavno svečarenje, više desetina hiljada gostiju iz zemlje i inostranstva.

- Pripreme su počele još prošle godine kako bi dostojno obeležili uspeh srpskih junaka, koji su proslavili rod i otadžbinu, ali i zato što je to prilika da pokažemo dragulje našeg kraja, kao i našu spremnost da ugostimo i najprobirljivije turiste iz bilo kog kraja Evrope i sveta -kaže Petrović. - Na Gučevu je spomen-kosturnica u kojoj su zajedno sahranjeni srpski i austroguarski vojnici, što je primer viteštva srpskog naroda. Tekeriš, na Ceru, biser je ovog kraja, koji će, kao i druga, znamenita istorijska mesta, otvoriti širom vrata mnogim hodočasnicima i turistima.

Očekuje se dolazak ljudi iz zemalja, saveznica Srbije iz Prvog svetskog rata, ali i iz onih koje su bile “na drugoj strani”, čiji predstavnici su, minulih godina, dolazili na obeležavanje godišnjica Cerske bitke.

- Tražićemo sve ono što nas spaja, što nas povezuje, što nas približava u životu kakav treba da žive civilizovani ljudi i narodi - poručuje “domaćin Loznice”. - Naši turistički poslenici, kroz nove destinacije, od Drine do Gučeva i Cera, takođe se, spremaju za velike posete, ali i velike zahteve gostiju, kojima ćemo, udruženim snagama, sigurno odgovoriti.


novosti

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 13 Sep 2013, 02:13
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Jesen u Srbiji: Vinski balovi, pune trpeze

Jesen u Srbiji je i u znaku mnogobrojnih turističkih manifestacija. Oplenačka berba, “Projada”, “Pasuljijada” i “Kupusijada” samo deo ponude

Slika
Ovo doba godine idealno je vreme za odlazak u neku od banja Srbije

JESEN je najlepše godišnje doba za putovanja. Sunčani dani i prijatna temperatura pravi su razlog da odete na izlet po Srbiji.


Na kraju poljoprivredne sezone, ratari koriste svaku priliku da se pohvale proizvodima koje su proizveli, domaćice da ponude zimnicu koju su napravile, a turisti da se razonode, napuste grad bar nakratko i kupe domaće proizvode.

Ove jeseni održava se mnoštvo turističkih manifestacija. Među njima, najvažnija je jubilarna 50. Oplenačka berba, koja će se održati od 11. do 13. oktobra. Tada će se Topola „kupati“ u vinu, smehu i veselju. Mnoge agencije već su pripremile jednodnevne izlete do Orašca, Aranđelovca, Oplenca i pećine Risovače. Tura „Srbija pod šljivama“, koja uključuje i odlazak do Takova, Kragujevca i šumadijskih manastira, najbolji je način da se spozna naša prošlost.

NAREDNOG vikenda u Petrovcu na Mlavi biće održana „Prasićijada“, u selu Ratini kod Kraljeva - „Projada“, u Nišu „Buregdžijada“, a u Žitištu „Banatska testijada“. Do kraja septembra izletnici mogu da uživaju i u „Pogačijadi“, šabačkoj „Čivijadi“, mrčajevskoj „Kupusijadi“ i kraljevačkoj „Pasuljijadi“.


EKOLOŠKE DESTINACIJE
DOMAĆI i strani turisti ubuduće će moći bolje da se upoznaju sa ekološkim destinacijama i prirodnim i kulturnim nasleđem Srbije koristeći E-vodič - android aplikaciju.
 U njemu su prikazana zaštićena područja nacionalih parkova, kao što su Fruška gora, Tara, Đerdap, Kopaonik, zatim predeo izuzetnih odlika - Vlasina, spomenik prirode Đavolja varoš, specijalni rezervati prirode „Uvac“ i „Zasavica“...

Ovo doba godine idealno je vreme za odlazak u neku od banja Srbije, jer su cene niže nego u jeku sezone, gužve su manje, a usluga bolja. I Zlatibor je najlepši u jesen, pa turisti mogu da posete Sirogojno, Stopića pećinu, Mokru Goru, Zlakuse, Mačkat ili neka od okolnih sela.

PROSLAVE u slavu vina počinju na Paliću ovog vikenda, kada se održavaju „Berbanski dani“. Tradicionalni vršački „Dani berbe grožđa“, tokom kojih se održavaju vinski balovi u slavu ceđenja prvog vina, biće održani od 20. do 22. septembra.

I muzejski voz „Romantika“ trebalo bi ponovo da bude pušten u saobraćaj upravo za jesenje vinske izlete.

Prelepi grad Sremske Karlovce najbolje je posetiti poslednjeg vikenda u septembru, jer „Karlovačka berba grožđa“ predstavlja uživanje za sva čula.

Festival zimnice u Koceljevi održaće se 27. septembra, dok su u oktobru na programu manifestacije posvećene gljivama, krompiru, kupusu, pasulju, duvan-čvarcima, ali i ribolovu, jer je jesen najbolje vreme za pecanje.

Slika


NA severu Banata, u Kikindi, ove godine će se 28. put održati „Dani ludaje“. To je jedinstvena prilika da se proba vo na ražnju i vidi najpoznatiji srpski mamut Kika. Novembar je skroman po broju najavljenih manifestacija, dok je decembar rezervisan za božićne vašare ili otvaranje skijaške sezone.


Novosti


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 15 Sep 2013, 16:31
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Živopisna Kamena Gora

Prijepolje, na obali Lima, idealno za predah na putu ka moru: Manastir Mileševa, seoski turizam, rafting Limom

Slika
Mileševa

NI lepšeg kraja, ni gostoprimljivijih ljudi. Ovako turisti opisuju turističku regiju zapadne Srbije koja se prostire od Šumadije do Raške i granice s Crnom Gorom. Prijepolje, jedan od bisera ovog kraja, nalazi se na putu ka moru i idealno je mesto za okrepljenje i odmor.


Freska "Beli anđeo" jedan je od najvažnijih razloga zašto mnogi ljudi svraćaju u ovaj kraj. Međutim, manastir Mileševa samo je jedan od aduta Prijepolja, jer doživljaj ovog kraja nije potpun bez raftinga na Limu, obilaska fantastičnih slapova Sopotnice, stoletnih hrastova i prelepih sela Kamene Gore i bogate trpeze.

- MANASTIR Mileševa je najveće blago našeg kraja - smatra Ivana Rakonjac, direktor Turističke organizacije Prijepolja. - Malo ko zna da se 1962. godine, kada je uspostavljena satelitska veza između Evrope i Amerike, naš kontinent predstavio "Belim anđelom". U Mileševi su se dugo čuvale mošti Svetog Save, sve dok nisu prenete na Vračar. Mogućnošću da se prenoći u konaku ovog manastira, turistička ponuda je izuzetno obogaćena.
MANIFESTACIJE
Prijepolje je poznato po mnogobrojnim zanimljivim manifestacijama, poput "Zetovijade" (prva nedelja avgusta), skokova sa Starog mosta (21. jul), raftinga Limom (31. maj) i "Limskih darova" (u avgustu).


Nedaleko od manastirskog konaka nalazi se nekoliko restorana u kojima doručak košta do 300 dinara, a na bogatoj trpezi su pogačice, pečenica, kajmak, sir, pite... U ovom kraju se jede roštilj, ali postoji i veliki broj ribnjaka, pa je na meniju i sveža riba.

Zanimljiva turistička atrakcija je u centru Prijepolja - katolička crkva koja je podignuta krajem 19. veka kao kapela za austrougarske vojnike. Izgrađena je na steni, na levoj obali Lima, i svedoči o mešanju kultura i multietničnosti ovog kraja.

RAFTING Limom počinje krajem maja, a organizatori su tri kluba. Postoji i mogućnost kampovanja na Kamenoj Gori. Inače, ovaj kraj je poznat po seoskom turizmu. Najpoznatiji domaćini su Gluščevići u Kamenoj Gori i domaćinstvo Učo u Sopotnici.

Gosti mogu da otkriju tradiciju i život u prirodi, da jedu biljke koje rastu samo na velikim visinama, da se traktorom odvezu do spomenika prirode, poznatih slapova Sopotnice... Planinarski dom organizuje biciklističke i pešačke ture po uređenim i obeleženim stazama.

Mnogo toga vredi videti u Prijepolju, kao, recimo, spomenik Bošku Buhi u selu Jabuka.

Slika


INFO

* Noćenje u konacima Mileševe 1.000 dinara

* Doručak 200-300 dinara

* Ručak (roštilj) 700 dinara

* Rafting Limom 20 evra

* Apartmani "Šumska kuća" u Kamenoj Gori 033/75-207

* Sve o Prijepolju turizamprijepolje.orgrs

* Više informacija:westserbia.org


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 24 Okt 2013, 01:04
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Ivanjica: Zdravlje iz "Nebeske suze"

Varošica je smeštena u dolini Golije, Javora, Mučnje i Čemernice, čiji vrhovi paraju nebo. Ovaj kraj leči disajne organe i idealan je za porodice s decom

Slika

ZAHVALjUJUĆI očuvanoj prirodi i čistoj i zdravoj sredini, Ivanjica je već vekovima poznata vazdušna banja.


Do Ivanjice se može stići na dva načina: iz Čačka, preko Guče, i iz Užica, preko Požege. Kroz Ivanjicu protiče reka Moravica, a na području opštine nalazi se nekoliko izvora mineralne vode, kao i golijska jezera Tičar i "Nebeska suza", zbog svoje lepote poznata i kao "gorske oči". Varošica je smeštena u dolini okruženoj planinama Golijom, Javorom, Mučnjom i Čemernicom, čiji vrhovi paraju nebo.

Nadmorska visina od 1.000 metara na kojoj se nalazi selo Katići savršena je za potpuno okrepljenje organizma. Blizina planine Mučanj visine 1.500 metara, guste borove šume, izvora "Savine vode" (za koji se veruje da je lekovit), kao i obližnjih prirodnih i kulturnih lokaliteta, čine Katiće izuzetno zanimljivim i sve posećenijim mestom.

Katići su poznati po brižljivo uređenim dvorištima i kamenu iz obližnjeg kamenoloma, izuzetnog kvaliteta i izdržljivosti, kojim su i pre 200 godina pokrivane kuće. Selo Katići i okolina predstavljaju predeo izvanredne lepote za koji mnogi tvrde da je, zahvaljujući očuvanoj prirodi, pitkim izvorima i čistom vazduhu, najlepši u Srbiji.

Slika


Porodični turistički objekat "Obradović", koji se uspešno bavi seoskim turizmom tri decenije, nalazi se u srcu sela Katići.

Smeštajni kapacitet kategorizovan je sa četiri "zvezdice", sobe su komforne i s centralnim grejanjem, a dnevni boravak ima kamin i biblioteku. U okviru lepo uređenog dvorišta, bogatog cvećem i zelenilom, nalazi se letnja bašta idealna za bezbrižnu igru dece.


INFO
* Ivanjica je od Beograda udaljena 224 km * Selo Katići udaljeni su od Ivanjice 22 km * Katići su nagrađeni "Turističkim cvetom" * Gosti mogu da se prevezu vozićem do Mučnja * Organizuju se šetnje do izvora Grabovice, sakupljanje plodova i radionice starih zanata * U ponudi je i jahanje kroz šumu * Moguće je splavariti Limom, ploviti Zlatarskim i Radoinjskim jezerom i kanjonom reke Uvac

Obeleženom "stazom zdravlja", kroz gustu borovu šumu, neposredno iznad ovog pansiona, stiže se do planinskih brvnara luksuznog stila.

Gosti koji žele mogu da pripremaju hranu na tradicionalni način: roštilj i ražanj, u posebno opremljenom delu dvorišta, u borovoj šumi, uz svesrdnu pomoć ljubaznih domaćina.

Tokom zimskih meseci, kada Katiće i čitav kraj obuhvati duboki snežni pokrivač, ovaj turistički kompleks je omiljeno mesto za zimski odmor, uz radosti raznovrsnih "zimskih čarolija": sankanje, pravljenje Sneška Belića, šetnje i trčanje snežnim stazama, posle čega posebno prija pucketanje vatre iz kamina...

BLAGODETI

KATIĆI, okruženi šumama planine Mučanj, zelenilom, očuvanom prirodom i prirodnim znamenitostima, predstavljaju pravu ekološku oazu. Klimatski uslovi pogoduju astmatičnim bolesnicima i onima koji boluju od bronhija, povišenog krvnog pritiska, anemije i stresa. Izrazito brz oporavak pogoduje sportistima na pripremama. Usred takve izvanredne sredine, nalazi se potpuno renoviran hotel, okružen četinarima.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 24 Okt 2013, 15:57
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Sremski Karlovci sat po sat

Kada već dođete u Sremske Karlovce, zaista je red da se popnete na vidikovac i da obiđete pesnika Duška, i da vidite šta radi. Jer, ljude je to oduvek zanimalo

Slika

Posle dve godine koje su, kako smo opazili, neopaženo proletele u toku poslednje dve godine, vratili smo se ponovo u Sremske Karlovce, kao logistička podrška našem sinu koji se takmičio na prvoj republičkoj Književnoj olimpijadi u čuvenoj Karlovačkoj gimnaziji.

Čuvenim ultrasporim putevima kroz Galeniku i Batajnicu i prolaskom preko večitog gradilišta na početku auto-puta Beograd – Novi Sad, nekako smo dobacili i do onog dela gde može da se vozi 120 na sat, koliko god taj deo bio talasast i rupičast. Nažalost, već posle desetak minuta smo se isključili ka Inđiji a za korišćenje to malo bržeg asfalta plaća se (i dalje) 240 dinara.

Prođosmo pored pustog FPOC-a (Fashion Park Outlet Center) Inđija (bilo je tek devet ujutru, a centar radi od 10), i ubrzo smo bili na starom dobrom starom novosadskom putu. Uskoro je iz ravnice počela da se pomalja i Fruška gora, da bi se zatim pojavili i crkveni tornjevi Sremskih Karlovaca, kako oni pravoslavni, tako i onaj katolički.

Bila je nedelja, kišovita i prohladna. U Karlovačku gimnaziju su se neprestano slivale prave prolećne reke đaka, njihovih nastavnika i roditelja, đaka spremnih da ukrste svoje mozgove ne bi li videli ko je bolje savladao zadate teme iz književnosti i ko će biti taj ko će se popodne vratiti kući sa diplomom i nagradom. Takmičenje ko takmičenje, gužva, nervoza, ne baš sjajna organizacija, razmeštanje po učionicama i tako te stvari. Dva sata rešavanja „književnih zadataka“, prepoznavanja tekstova, pisaca i marljivog prikupljanja bodova, što više od raspoloživih dvadeset, i onda iščekivanje rezultata. Za neupućene, test se radio dva sata, a rezultati su se čekali još četiri sata.

I tako, đaci krenuše u osvajanje književnih visina, sedeći u istim onim klupama u kojima su nekada učili (i razmenjivali SMS poruke, lajkovali statuse na fejsu…) Branko Radičević, Jovan Sterija Popović, Ilarion Ruvarac, Dejan Medaković… U novije doba ovde je treći razred pohađao i Đorđe zvani Balašević. Zaista je čast takmičiti se u Karlovačkoj gimnaziji.

A pred nama je bilo, dakle, šest sati za turističko razgledanje Sremskih Karlovaca i okoline. Po kiši. Pošto smo tokom prethodne posete dosta dobro apsolvirali glavni trg, sve sa „česmom četiri lava“, Sabornom crkvom Svetog Nikole, Patrijaršijskim dvorom i Bogoslovijom, Rimokatoličkom crkvom Svetog Trojstva, Magistratom – i, naravno, gimnazijom, krenuli smo da vidimo i ostale lepote iz karlovačke ponude. A to obuhvata apsolutno sve, pa tako i guščje čvarke (!) Pala je kupovina, tek da ih degustiramo kod kuće. Uzgred, za više od toga i ne vrede, pa se treba i dalje držati proverenih, tradicionalnih čvaraka prasećeg porekla.

Krenuli smo da krivudamo kroz vijugave karlovačke sokake, i brzo smo stigli do tzv. Gornje crkve, posvećene Vavedenju Presvete Bogorodice. Lepa crkva, podignuta još 1746. godine, na temeljima starijima od te godine za još dva veka, ali – trenutno zatvorena. U kripti Gornje crkve inače počivaju i srpski patrijarsi Georgije Branković i Lukijan Bogdanović.

Špartajući dalje kroz Sremske Karlovce, pored brojnih kapija sa istaknutim reklamama za prodaju vina (gde god krenete, ispada da ste na nekom vinskom putu), došli smo i do dvorske bašte. A Karlovci – uređeni, čisti, bez papirića na ulici, sa urednim i okrečenim fasadama (dobro, ne baš sve kuće, ali većina). Dvorska baštica je svega par stotina metara udaljena od epicentra Sremskih Karlovaca, a kažu da je to nekada bila botanička bašta, i to jedna od najstarijih. Stazica, šumarak, par lokalnih džogera i džogerki koji su trčali okolo – nisu baš asocirali ni na dvor a ni na baštu. Jedna uska staza vodila je negde u brdo, valjda prema sportskim terenima koje smo videli prethodno šetajući okolo, sa gornje strane bašte.

Slika

Nepunih sto metara odavde nalazi se početak stepeništa koje vodi ka karlovačkom vidikovcu. Ne možete ga promašiti – ni vidikovac ni stepenište. Novi i stari deo stepeništa ukupno broje čak 320 stepenika, ali je taj stepenasti napor nikakav u odnosu na pogled koji puca odozgo. Celi Karlovci su vam zaista na dlanu, a pogled se pruža daleko – naročito tamo gde se prostire ravnica, desno od Dunava. U sklopu tog vidikovačkog kompleksa nalazi se i mala scena sa amfiteatrom, a tu je i veliki pozlaćeni krst na postamentu, nekoliko metara visok. Na tribinama amfiteatra, da se ne osećate sami na vidikovcu, večno sedi bronzana skulptura pesnika Duška Trifunovića, delo vajara Stevana Filipovića. Čuveni Duško, najveći intelektualni kapital „Bijelog dugmeta“, čovek čije je stihove pevala cela ondašnja Jugoslavija. A peva i dan danas: „Šta bi dao da si na mom mjestu…“, „Glavo luda“, „Ti si mi bila u svemu naj, naj“, „Pristao sam, biću sve što hoće“; „Ima neka tajna veza“… i još 225 drugih pesama! Muzika se prosto lepila za njegove stihove.

Kada već dođete u Sremske Karlovce, zaista je red da se popnete na vidikovac i da obiđete pesnika Duška, i da vidite šta radi. Jer, ljude je to oduvek zanimalo – kako je to duhovito opisao ovaj poeta: „Kada sam došao u Sarajevo 1958, bilo je u njemu sedamdeset hiljada stanovnika. Kada sam morao da odem, bilo je 570 000 duša. Znači, pola miliona ljudi je došlo da vidi šta ja to radim.“ Pesnik je sahranjen na obližnjem Čeratskom groblju, o čemu je testamentarno-proročki napisao stih:

„Kada ti zađeš u godine, ja ću biti jedna blaga padina Čerata, brda prema svetim Karlovcima i suncu… Ti ćeš znati, kamen će te podsećati: vidiš Bože, kako ti se molim, sačuvaj mi onu koju volim.“

Forsirajući pomenuto stepenište, ali nizbrdo, brzo se stiže nazad do glavnog karlovačkog trga, nazad u vreme baroka i kitnjastih fasada i ukrasa. Sa spoljnih zvučnika crkve Svetog Nikole, trgom se prostirao anđeoski glas Divne Ljubojević i njenog „Melodija“, pozivajući vas da barem nakratko privirite u crkvu, da još jednom vidite impresivni ikonostas, vitraže, slike Paje Jovanovića i brojne druge divne detalje. Nažalost, u crkvi nije bilo ni traga ni (živog) glasa od Divne, već se radilo samo o jednom od njenih kompakt diskova. Ali dobro, ako hoćete da je čujete, zna se – pravac manastir Vavedenje u Beogradu, nedeljom ujutru.

Tako nekako prođoše prva dva sata. Takmičari su ispisali i zaokružili šta su mislili da treba, i centralni karlovački plato se časkom ispuni stotinama potencijalnih budućih književnika, koji su, blago zajapureni, pogledom skenirali trg tražeći svoje nastavnike ili roditelje – da bi što pre proverili šta su uradili tačno, a šta ne, i da bi mogli da procene svoje šanse za osvajanje neke od nagrada.

Centralnom ulicom koja se jedina usudila da otkine parče karlovačkog trga već peti put je prolazila policijska patrola u belom fijat puntu, a da li je to bilo zbog brige za našu mladu intelektualnu elitu, ili je to bila briga zbog dramatične situacije „visokog rizika“ – zbog gomile tinejdžera u centru mirnih Sremskih Karlovaca – ko to zna. Kiša je naizmenično padala i prestajala, a preko trga je, kao da to rade svakoga dana na isti takav način, nonšalantno prošetao jedan tek venčani bračni par. Kraj mladine venčanice je uredno brisao kamene karlovačke kocke po trgu, ali koga je još briga za to. Odoše peške niz trg, ka Dunavu, svečano otvorivši svoj medeni mesec, a možda i ceo medeni život…

Slika

Šta je dobro za mladence, dobro je i za nas. Zato smo i mi krenuli ka Dunavu, preko starog novosadskog druma i preko pruge – do restorana na rečnoj obali. Još izdaleka se vidi velika zgrada hotela i restorana „Dunav“, na samoj dunavskoj obali, a malo pre nje, bliže pruzi, nalazi se čarda „Stari Dunav“.Čarda je ipak delovala malo lepše, manje, intimnije, pa smo svu našu gastronomsku pažnju usmerili ka njoj. Riblja čorbica iz kotlića, smuđ, a za mene (O tempora, o mores!) roštilj! A opet – De gustibus non est disputandum! (O ukusima ne vredi raspravljati). Nažalost, samo dan ranije, bili smo u Niš(u), tako da je sremskokarlovački roštilj, u poređenju sa aromama, mirisom i ukusom niškog roštilja, prošao kao Barselona sa Bajernom u Ligi šampiona. Ali dobro, lepo se ručalo i nekako potrošilo još par sati, čime smo se još malo približili proglašenju rezultata i svečanoj podeli diploma i knjiga.

Posle još jednog đira po Karlovcima, došlo je vreme i za lokalnu poslastičarnicu. Umesto lokalnog specijaliteta, kuglofa, u ponudi su bili samo šampite i tulumbe, kao i sladoled. Opet, više nego dovoljno.

Inače, za kuglof se čulo još pre skoro 350 godina, a do danas se u Karlovcima zna za skoro 400 različitih recepata, zahvaljujući nemačkom udruženju za dobrosusedske odnose, tj. kulturnom centru podunavskih Švaba (kako to stoji na raznim sajtovima) „Karlowitz“. U neki kolač se stavi kakao, u neki se stave bademi, lešnici, a kao najpoznatiji vode se „starinski“, „šareni“, „mramorni“ i „vinski“ kuglof. Dobro zvuči i recept za „Saher“ kuglof, sa prženim orasima, čokoladom i džemom od kajsija. Sve se to, verovatno, može videti i probati tokom poslednjeg vikenda u junu, ove i svake naredne godine, na takozvanom „Festival kuglofa“ u Sremskim Karlovcima. A ako ne možete da sačekate jun, postoji rešenje: na sajtu, tj. blogu Kuglof možete naći sve moguće recepte za kuglofe, iz prve ruke. Prethodno nabavite i kalup (modlu) za kuglof, od standardnih 22 ili 26 santimetara u prečniku! Čista nauka.

Ono što je ostalo da se vidi nekog sledećeg puta je kapela mira, iz 1817. godine, jarko žuta zgrada u južnom delu Karlovaca, mesto gde je potpisan čuveni Karlovački mir između sila Hrišćanske alijanse i Turske, što je za Tursku bio uslov za dobijanje statusa kandidata za ulazak u EU. Zanimljivo je da je tada po prvi put „patentiran“ okrugli sto za potrebe pregovaranja (zahvaljujući nesmotrenosti i propustu kralja Artura da to blagovremeno uradi) kao i šator sa više ulaza, da bi se valjda svi osećali ravnopravno kada dođu na pregovore.

Slika


Preostalih sat vremena iskoristili smo da napadnemo Petrovaradinsku tvrđavu, gde smo bili maltene jedini šetači. Ko bi u tom trenutku uopšte mogao da zamisli da će za svega dva meseca ovde prašiti Atoms for Peace, Bloc Party, Ceelo Green, Fatboy Slim, Snoop Dogg aka Snoop Lion, The Prodigy i ostali Eksitovci, praćeni hiljadama fanova?

Kiša se pomalo razgoropadila, a ni vetar nije bio nešto naklonjeniji retkim šetačima. Ipak, tvrđava predivno izgleda čak i po takvom vremenu, a podjednako lep je i pogled na Novi Sad i na veeeliku dunavsku krivinu, prave nesputane ravničarske širine. Osim nas, po tvrđavi se skokovito kretao još samo jedan tek venčani bračni par (nisu to bili oni mladenci iz Karlovaca), koje je surovi fotograf nameštao, na sto načina, ne bi li napravio (i naplatio) ne obične fotografije već neko izistinsko svadbarsko foto-umetničko delo.

Nazad u Sremske Karlovce, nazad u Gimnaziju, u Svečanu salu. Čitanje rezultata, podela diploma i knjiga, presrećna deca i njihovi nastavnici – koji su zajednički uživali u svom uspehu – bio je to logičan kraj ovoga takmičarskog dana. Karlovci su se polako praznili, restorani i kafići se polako zatvarali, a kola i autobusi sa takmičarima kretali ka svojim odredištima širom Srbije. Pravi đački rastanak, kao da ga je lično Branko Radičević spevao. I kao i u „Đačkom rastanku“, i ovde se osećala i radost i tuga, i seta i razočaranje – sve po malo.

Kako god, ostavivši iza sebe Karlovce, pa Inđiju, Pazove i Batajnicu – stigosmo brzo u Beograd, a zahvaljujući našem takmičaru, sa nama je stigla i jedna od diploma – nagrada sa Književne olimpijade. Jeste olimpijsko geslo da je važno učestvovati, ali diploma je diploma.


b92

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 24 Okt 2013, 16:00
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Pod Bukuljom zdravlje i istorija

Aranđelovac je vekovima u znaku kisele vode, belog mermera i bogate prošlosti. Ponosni na park Bukovičke banje. Jezero Garaši mami ribolovce, a etno-restorani gurmane

Slika

Izvori kisele vode, mermer, glina i prebogata istorija. To je „okvir za sliku“ Aranđelovca, varošice u srcu Šumadije koja, zahvaljujući pre svega modernom hotelu „Izvor“, u poslednje vreme ima znatno više domaćih i stranih gostiju.

U okrilju legendarne Bukulje i neprolaznog Venčaca nalazi se varošica u kojoj i danas postoji mešavina starog i novog: stara čaršija se žilavo bori da sačuva svoju autentičnost, ali gotovo preko noći „rastu“ nove kuće uređene tako da u svakom trenutku mogu da prihvate goste.

"Beli mermer, kisela voda, znameniti Orašac, pećina Risovača, park Bukovičke banje, jezero Garaši, Narodni muzej..., deo su naših prirodnih lepota i bogate istorije", objašnjava turistički radnik Dragica Veličković.

"Stoletne bukove šume, pitomi brežuljci i livade, plavi šljivici i vinogradi... Takva je okolina našeg grada".

Varošica se već vekovima ponosi bukovičkom kiselom vodom. Knez Miloš je lično zahtevao da se kisela voda doprema u „butelima“ i da se na dvoru koristi kao stona voda. Udarna fotografija mnogih monografija i ličnih arhiva jeste ona na kojoj dame i gospoda čamcima plove po jezerskoj kiseloj vodi. Voda je sinonim postanka ove varošice, baš kao što će je uvek „pratiti“ i čuveni mermer s Venčaca.

Ono na šta su Aranđelovčani posebno ponosni i na čemu će insistirati da obavezno vidite jeste park Bukovičke banje koji se prostire na 22 hektara. Sedamdesetih godina prošlog veka, za vreme vladavine kneza Mihaila Obrenovića, Bukovička banja postaje jedno od najbolje uređenih balneo-turističkih naselja, a ugled najbolje banje u Srbiji zadržava do početka Prvog svetskog rata. Pronalazak termalnog izvora uslovio je izgradnju modernog toplog kupatila, otvorenog bazena s mineralnom vodom i rekaptažu izvora „Đulara“ i „Talpara“.

"Deo našeg ambijenta, naše prošlosti i sveukupne istorije Srbije je i selo Orašac, nadomak Aranđelovca", podseća naša sagovornica.

"To je mesto gde je postignut dogovor o podizanju Prvog srpskog ustanka i gde je Karađorđe proglašen vrhovnim voždom, i to na Sretenje, 15. februara 1804. U znak sećanja na ovaj događaj, podignuti su crkva, škola, muzej, skulptura Karađorđa i spomen-česma u Marićevića jaruzi, a ovaj datum se slavi i kao Dan državnosti Srbije".

Turisti ne propuštaju priliku da se, kad doputuju u Aranđelovac, popnu na vrh Bukulje, čija je visina 696 metara. Obeležene pešačke staze vode od banjskog parka, a na vrhu planine sagrađena je osmatračnica visoka 19 metara s koje se pruža veličanstven pogled na veliki deo Šumadije. S tog mesta Aranđelovac se vidi „kao na dlanu“, a prelepa, šumovita Bukulja natkriljuje i njega i banju.

U Narodnom muzeju kustos-arheolog Olga Starčević s mnogo ljubavi i pažnje kazivaće vam o prošlosti Aranđelovca, o eksponatima iz oblasti paleontologije, arheologije, etnologije, istorije... Jezero Garaši mami ribolovce, etno-restorani gurmane, a obližnji Oplenac sve one koji bi da se podsete istorije Srbije.

Na oplenačkom brdu dominira monumentalna Crkva Sv. Đorđa, zadužbina kralja Petra Prvog Karađorđevića, u kojoj su sahranjeni članovi porodice Karađorđević. Aranđelovac predstavljaju i Smotra umetnosti „Mermer i zvuci“, međunarodni festival „Svet keramike“, vinarije i manastiri, akvapark na 60.000 kvadratnih metara... Ovaj deo Srbije, kao i cela Šumadija, uvek raširenih ruku dočekuje turiste.


b92

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 78 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker