Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 17:29


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 17 Feb 2019, 16:02
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Savršeno mesto u Sremu za bekstvo iz Beograda

Pećinci, na 25 km od Beograda, savršeno su mesto za jednodnevni izlet. Kupinik je bio poslednja srpska prestonica, oaza srpstva i polazna tačka Zmaju Ognjenom Vuku

Slika

FILMSKI KADAR Kuća iz filma "Belo odelo" i spota grupe Galija "Dodirni me", nalazi se u obližnjem selu Karlovčić. Izgradila ju je bogata seljačka porodica 1912. godine, u obliku slova "G" i divan je primer kako gradski način stanovanja može da se preslika u seoski ambijent. Deo koji je okrenut ka ulici je luksuzno dekorisan, za pokazivanje, dok je u zadnjem nabijen temelj i otvoreno ognjište. Nažalost, nije deo turističke rute i može da se vidi samo spolja.

Srem se deli na vinski i svinjski, a u Pećincima se izuzetno ponose što pripadaju ovom ukusnijem delu! Budući da je ova godina proglašena za godinu turizma u istoimenoj opštini, sada je prava prilika da besplatno posetite etno-kuće, svinjarsku kolebu, Obedsku baru, Muzej hleba i ostatke srednjovekovnog utvrđenja Kupinik.

Pećinci se nalaze u Donjem Sremu i opštinu čini 15 sela. Industrijska zona, u kojoj sa fabrikama prednjače Šimanovci, potpuno je odvojena od turističkog dela. Južna granica je Sava, a severna - auto-put. Od Beograda su udaljeni samo 25 kilometara.

Ovo mesto je nadaleko čuveno po Muzeju hleba, koji je osnovao umetnik Slobodan Jeremić Jeremija pre dve decenije. Tu se može videti više od 2.000 predmeta, neophodnih da se "od zrna" napravi hleb. Jeremija pred posetiocima na žrvnju melje brašno i izgovara: brašno, so, kvasac, voda.

- Kačamak, proja, kulja, mamaljuga, popara i ostale domaće reči ne smemo zaboraviti na putu ka Evropskoj uniji - upozorava ovaj umetnik. - Uživamo zaštitu Unesko i treba da se ponosimo našom istorijom.

Turistička ruta nastavlja se u Donjem Tovarniku, u prelepo uređenom dvorištu Lovačkog doma od blata i pruća nalazi se replika tradicionalne svinjarske kolibe ili kolebe, kako se kaže u Donjem Sremu. U mračnoj, kružnoj kolebi lovci prave roštilj od mesa mangulice, što je neverovatna atrakcija za turiste iz grada.

Slika
Foto: Svinjarska koleba Donji Tovarnik

U Ogaru se nalazi najpoznatije rodino gnezdo u Sremu. Na odžaku Aksentijevog konaka, bogate seljačke kuće iz 18. veka, godinama se baškari par roda. Ovo je najstarija kuća sagrađena od pletera, blata i biber crepa, a zabat je naročito lepo ukrašen.

- Aksentije je bio poslednji iz bogate kuće vrednih domaćina, koji su se bavili uzgojem svinja - objašnjava Ljubica Bošković iz Turističkog info-centra Kupinovo. - Bio je bećar široke ruke i kada je imao novca, nemilice ga je trošio. Prema rečima njegove sestričine, sav prihod od svinja, šume i 60 jutara zemlje potrošio je na žene, kocku i kafane. Danas je to jedina kuća koja na originalan način pokazuje kako se živelo pre dva veka.

Aksentijev kućerak nije etno-muzej, kakav imaju mnogi gradovi, već prostorija sa zemljanim podom, autentičnim ugradnim šporetom i otvorenim ognjištem, pored kojeg je uvek sedela baka sa unucima i kuvala u kotlu na verigama. U Aksentijevoj sobi nalazi se originalan nameštaj, koji je poslednji gazda koristio. Opština Pećinci je uložila četiri miliona dinara u kućerak, pa se uređeno travnato dvorište koristi za izložbe, druženja i predah posetilaca.

Slika
Foto: Aksentijev kućerak

Reka Sava je nekada razdvajala dva carstva - Habsburško i Otomansko, a današnje Kupinovo se nalazilo između dve imperije. Kupinik je bio rezidencija despota Stefana, koju je dobio od Mađara, pa je u ovom kraju ostalo sijaset zanimljivih priča.

- Despot Stefan Lazarević je u Kupiniku ostavio dva prsta i mnogo novca, jer je bio kidnapovan i tadašnji kriminalcii su za njega tražili otkup - kaže Boškovićeva. - Nasledio ga je Đurađ Branković i ovo je bila poslednja srpska prestonica do 1521. godine, kada su je Turci osvojili i razorili.

U Kupiniku je tri noći proveo i Sulejman Veličanstveni, a crkva Sveti Luka iz 15. veka važi za najstariji pravoslavni hram u Vojvodini. Đurađ je, posle pada Carigrada, u Epiru kupio mošti Svetog Luke od tuskih trgovaca, preneo ih u Smederevo, a zatim i u ovu oazu srpstva. U prelepo sređenoj crkvi i uređenoj okolini bili su sahranjeni i poslednji Brankovići, Stefan i Jovan, sinovi majke Angeline. Ikonostas je oslikao barokni umetnik Jakov Orfelin u 18. veku, a crkva je i danas otvorena za vernike i treba je posetiti u vreme službe.

Slika
Foto: Crkva sveti Luka

- Ovde je bila polazna tačka i Zmaju Ognjenom Vuku, mističnom junaku koji se borio gerilski, frontalno i sa konjicom, ali i kao oklopni vitez - ističe Boškovićeva. - Ovde je izuzetno jak kult majke Angeline, jer kada je sa dereglijom prešla Savu, ona i sinovi rasklopili su čamac i od dasaka napravili manastir Obed, što je bio znak da su došli da ostanu.

Oko crkve Sveti Luka nalazi se staro jezgro Kupinova sa devet starih kuća, koje čine poseban ambijent i mali centar sa nekoliko restorana. Ovde se nalazi etno-kuća s pomoćnim objektima i okućnicom porodice Putnik iz 18. veka. Pored vajata, ambara, hlebne peći i bunara, u travnatom dvorištu napravljena je arheološka igraonica za decu, ali i osmatračnica, letnjikovac, suvenirnica, pa je idealno mesto za čas istorije u prirodi. Nedaleko je i reka Sava, do koje se stiže kroz najveću šumu topola na Balkanu, a tu je i splav-restoran.


b92

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 17 Feb 2019, 16:16
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Ima jedan kućerak u Sremu...

Pećinci, na 25 km od Beograda, savršeno su mesto za jednodnevni izlet. Kupinik je bio poslednja srpska prestonica, oaza srpstva i polazna tačka Zmaju Ognjenom Vuku

Slika

Srem se deli na vinski i svinjski, a u Pećincima se izuzetno ponose što pripadaju ovom ukusnijem delu! Vudući da je ova godina proglašena za godinu turizma u istoimenoj opštini, sada je prava prilika da besplatno posetite etno kuće, svinjarsku kolebu, Obedsku baru, Muzej hleba i ostatke srednjovekovnog utvrđenja Kupinik.

Pećinci se nalaze u Donjem Sremu i opštinu čine 15 sela. Industrijska zona, u kojoj sa fabrikama prednjače Šimanovci, potpuno je odvojena od turističkog dela. Južna granica je Sava, a severna - autoput. Od Beograda su udaljeni samo 25 kilometara.

Ovo mesto je nadaleko čuveno po Muzeju hleba, koji je osnovao umetnik Slobodan Jeremić Jeremija pre dve decenije. Tu se može videti više od 2.000 predmeta, neophodnih da se "od zrna" napravi hleb. Jeremija pred posetiocima na žrvnju melje brašno i izgovara: brašno, so, kvasac, voda.

- Kačamak, proja, kulja, mamaljuga, popara i ostale domaće reči ne smemo zaboraviti na putu ka Evropskoj uniji - upozorava ovaj umetnik. - Uživamo zaštitu Unesko i treba da se ponosimo našom istorijom.

Turistička ruta nastavlja se u Donjem Tovarniku, u prelepo uređenom dvorištu Lovačkog doma od blata i pruća nalazi se replika tradicionalne svinjarske kolibe ili kolebe, kako se kaže u Donjem Sremu. U mračnoj, kružnoj kolebi lovci prave roštilj od mesa mangulice, što je neverovatna atrakcija za turiste iz grada.

U Ogaru se nalazi najpoznatije rodino gnezdo u Sremu. Na odžaku Aksentijevog konaka, bogate seljačke kuće iz 18. veka, godinama se baškari par roda. Ovo je najstarija kuća sagrađena od pletera, blata i biber crepa, a zabat je naročito lepo ukrašen.

Slika

- Aksentije je bio poslednji iz bogate kuće vrednih domaćina, koji su se bavili uzgojem svinja - objašnjava Ljubica Bošković iz Turističkog info centra Kupinovo. - Bio je bećar široke ruke i kada je imao novca, nemilice ga je trošio. Prema rečima njegove sestričine, sav prihod od svinja, šume i 60 jutara zemlje potrošio je na žene, kocku i kafane. Danas je to jedina kuća koja na originalan način pokazuje kako se živelo pre dva veka.

Aksentijev kućerak nije etno-muzej, kakav imaju mnogi gradovi, već prostorija sa zemljanim podom, autentičnim ugradnim šporetom i otvorenim ognjištem, pored kojeg je uvek sedela baka sa unucima i kuvala u kotlu na verigama. U Aksentijevoj sobi nalazi se originalan nameštaj, koji je poslednji gazda koristio. Opština Pećinci je uložila četiri miliona dinara u kućerak, pa se uređeno travnato dvorište koristi za izložbe, druženja i predah posetilaca.

Slika

Reka Sava je nekada razdvajala dva carstva - Habsburško i otomansko, a današnje Kupinovo se nalazilo između dve imperije. Kupinik je bio rezidencija despota Stefana, koju je dobio od Mađara, pa je u ovom kraju ostalo sijaset zanimljivih priča.

- Despot Stefan Lazarević je u Kupiniku ostavio dva prsta i mnogo novca, jer je bio kidnapovan i tadašnji kriminalcii su za njega tražili otkup - kaže Boškovićeva. - Nasledio ga je Đurađ Branković i ovo je bila poslednja srpska prestonica do 1521. godine, kada su je Turci osvojili i razorili.

U Kupiniku je tri noći proveo i Sulejman Veličanstveni, a crkva sveti Luka iz 15. veka važi za najstariji pravoslavni hram u Vojvodini. Đurađ je, posle pada Carigrada, u Epiru kupio mošti svetog Luke od tuskih trgovaca, preneo ih u Smederevo, a zatim i u ovu oazu srpstva. U prelepo sređenoj crkvi i uređenoj okolini bili su sahranjeni i poslednji Brankovići, Stefan i Jovan, sinovi majke Angeline. Ikonostas je oslikao barokni umetnik Jakov Orfelin u 18. veku, a crkva je i danas otvorena za vernike i treba je posetiti u vreme službe.

Slika

- Ovde je bila polazna tačka i Zmaju Ognjenom Vuku, mističnom junaku koji se borio gerilski, frontalno i sa konjicom, ali i kao oklopni vitez - ističe Boškovićeva. - Ovde je izuzetno jak kult majke Angeline, jer kada je sa dereglijom prešla Savu, ona i sinovi rasklopili su čamac i od dasaka napravili manastir Obed, što je bio znak da su došli da ostanu.

Oko crkve cveti Luka nalazi se staro jezgro Kupinova sa devet starih kuća, koje čine poseban ambijent i mali centar sa nekoliko restorana. Ovde se nalazi etno kuća sa pomoćnim objektima i okućnicom porodice Putnik iz 18. veka. Pored vajata, ambara, hlebne peći i bunara, u travnatom dvorištu napravljena je arheološka igraonica za decu, ali i osmatračnica, letnjikovac, suvenirnica, pa je idealno mesto za čas istorije u prirodi. Nedaleko je i reka Sava, do koje se stiže kroz najveću šumu topola na Balkanu, a tu je i spav-restoran.

Slika

FOTOSAFARI U OBEDSKOJ BARI

Pešice, čamcem, biciklom, katamaranom ili sa vidikovca - u Obedskoj bari tokom juna i letnjih meseci, mogu da se naprave fantastične fotografije.

U prirodnom rezervatu stanuje čak 224 vrsti ptica, koje će svoje ptiće uskoro početi da uče da lete. Uz ptice- močvarice, mogu se videti vidre i kune, ali i mnogi gmizavci i bezbroj insekata. Obedska bara je okružena stoletnim hrastovima i prekrasnom prirodom.

Slika

FILMSKI KADAR

Kuća iz filma "Belo odelo" i spota grupe Galija "Dodirni me", nalazi se u obližnjem selu Karlovčić. Izgradila je bogata seljačka porodica 1912. godine, u obliku slova "G" i divan je primer kako gradski način stanovanja može da se preslika u seoski ambijent. Deo koji je okrenut ka ulici je luksuzno dekorisan, za pokazivanje, dok je u zadnjem nabijen temelj i otvoreno ognjište. Nažalost, nije deo turističke rute i može da se vidi samo spolja.


vecernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 25 Maj 2019, 15:20
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

Perucac, Srbija

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 25 Maj 2019, 15:21
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

Sremski Karlovci, Srbija

_________________
Slika Slika


Vrh
maremaki
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 11 Nov 2019, 17:56

Pridružio se: 25 Sep 2019, 17:13
Postovi: 3

OffLine
Image

Jesen je stvarno prelepa na Zlatiboru. I ima se sta videti i u okolini. Na apartman Zlatibor uvek ima sjajnih izleta pa preporucujem svima koji dodju na odmor da iskoriste priliku i posete atrakcije u blizini. A stvarno ima puno toga da se vidi, pocev od Stopica pecine, kanjona Uvca, Drvengrada i Visegrada, pa tu je i Tara blizu. Stvarno prelepo!


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 04 Jul 2020, 18:42
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

Donje Leskovice

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 08 Jul 2020, 17:21
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
ŠKRIPI ĐERAM

Resized Image - Click For Actual Size

Prastari đermovi, kao neki panonski svetionici i orijentiri, već vekovima stoje u ravnici. Rasuti po pustarama i salašima bili su jedini izvor pitke vode za ljude i marvu po ovim beskrajnim prostranstvima. Načinjen najčešće od bagremovog drveta, sa račvastim potpornim stubom i rudom, na kojoj se nalazio (kontra)teg - obično kamen ili panj, vodu je vadio drvenom kofom, a bunar je imao drven okvir, uz koji se nalazio valov (pojilište).
Ucrtan je na starim zemljopisnim mapama kao znamen salaša, ima ga na starim fotografijama (kao na ovoj fotografiji dr Rade Simonovića, slikanoj na Mijićevom salašu kraj Sombora, 1900. godine), opevan je u starogradskim pesmama ("Škripi đeram"), ali po ravnici danas skoro da ga više nema. Mađari ga slikovito zovu "gemeškut" (čaplja-bunar).


Milan Stepanović
(preuzeto sa fb profila)

_________________
Slika Slika


Vrh
dibrk
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 09 Jul 2020, 12:57

Pridružio se: 11 Dec 2014, 15:44
Postovi: 79

OffLine
Kućeri

Kućeri su u suštini planinske kućice specifičnog izgleda i one nekadašnje, bile su građene tako da su se mogle lako premeštati zahvaljujući ugrađenim točkovima.


Kućeri su male planinske kućice specifičnog izgleda!

U ono vreme je bilo izuzetno važno da su se ove kućice lako mogle premeštati na neke druge lokacije, jer su bile premeštane tamo gde su se selila stada najčešće ovaca, zajedno sa njihovim čuvarima čobanima. Na žalost ove izuzetno simpatične kućice, postale su prava retkost u zlatarskom kraju pa i svim ostalim planinskim predelima Srbije. Kućeri su nekada davno bili izuzetno skromno opremljeni i korišćeni isključivo za meštane, koji su na planinama čuvali stada ovaca pa i nekih drugih životinja.

Slika

Kućeri su konačišta čobana i u suštini najmanje planinske kućice koje su građene. Današnje kućere posedovalo je skoro svako domaćinstvo na planinama, što na žalost u današnje vreme nije slučaj. Nekadašnji kućeri građeni su isključivo na dva zaobljena brvna slično sankama, kako bi se mogli što lakše premeštati po letnjim staništima čobana i njihovih stada. Pod ovih neobičnih kućica građen je od drveta, a krov je bio formiran od takozvanog Luba (kore drveta), čiji je početak išao od zemlje.


Kućeri su najmanje građene planinske kuće!

Nekadašnji Kućeri najčešće su građeni od četinara i bili su izuzetno malih dimenzija. Ove kućice čobani su koristili samo da bi prenoćili, kako bi sutra odmorni mogli nastaviti čuvanje stada. U ovim kućicama nije bilo kreveta, nego se spavalo izuzetno zdravo na ponjavi i slami. Kažu stari da nije bilo zdravijeg i bezbrižnijeg sna od spavanja na slami i ponjavi u kućerima. Čobani ali i sami meštani ovih planinskih zaseoka, često su noćili u Kućerima, jer nisu smeli ovce ostavljati same na planini zbog tada brojnih čopora vukova, ali i lopova.

U ovim kućicama se nekada zbog toga spavalo sa okrenutom glavom ka ulaznim vratima, kako bi se što bolje čulo, ako bi došli nezvani gosti. Zbog ovako opreznog načina spavanja, govorilo se kako čobani u kućerima spavaju „na jedno oko“.

Kućeri su imali i sasvim drugačiju namenu od one o kojoj smo do sada pisali. Ove kućice u prošlosti nisu koristili samo čobani, već i brojni ljubavni parovi. Jedan stari meštanin tvrdi, kako sadašnji veliki bračni kreveti nisu praktični za bračne parove, jer su toliko veliki da se supružnici na njemu i ne mogu pronaći te ih zbog toga često i prođe volja za zbližavanjem.

Kućeri su bili namenjeni za samo jednu osobu, ali su ako se malo stisnu, moglo spavati i dvoje. Stari ljudi tvrde da su ove pokretne planinske kuće idealne za supružnike čiji je brak u krizi. Isto tako stari ljudi kažu, kako su Kućeri najbolja terapija za poljuljani brak.


Kućere nisu koristili samo čobani već i ljubavni parovi!

Kako su se meštani sve više selili iz planinskih sela u gradove, sve manje je bilo stada, čobana pa i ovih izuzetno zanimljivih kućica. Od svakodnevnih dešavanja na planini i priča o zanimljivom životu uz kućere, svakodnevne priče su iščezle i prešle u legende, koje sa i dan danas o njima ispredaju. I opet mišljenje starih koji su deo svog života proveli u kućerima je da nema ništa lepše kada dvoje spava u ovim malim kućicama, jer tada miris borovine udari u glavu i tada se cela gora trese.

Mnogobrojne ispričane priče kažu, kako Kućeri jesu bili predviđeni za jednu osobu, ali su uz mesečinu noću bili idealno mesto za tajne sastanke. Ove kućice su ujedno pojedinima bili dobri izgovori, naročito kada su mladi hteli da se iskradu iz kuće pored strogih roditelja. Mada su i neki oženjeni često koristili to što su Kućeri bili izdvojeni od kuće u kojoj se stalno živeli, kako bi se iskrali od supruga. Stari koji su živeli u vremenu kada su Kućeri bili popularni, tvrde: „U kućerima ljubavna vatra bije“.


Slika

Ima starih koji skoro ceo svoj životni vek provedu na planini i spavaju u kućerima. Oni kažu kako je nekada bilo lepše, jer je bio veliki broj stada, a to znači i čobana koji su ovce čuvali na planini. Sa setom pričaju o tome kako su se čobani nekada družili, ali i o tadašnjim zgodama i nezgodama kada su se ovce znale međusobno izmešati pa se često nije znalo, čije su koje ovce. Pojedini kažu kako su u ove kućice stavljali sve što su stigli od slame, gubera, jorgana, dušeka i da se lepše i mirnije spavalo tada na svežem planinskom vazduhu, nego sada u krevetima kuća i stanova u gradu.


Kućeri su svojevremno bili dobar izgovor za sve one koji su se hteli da se iskradu iz kuće!

U mnogim predanjima koja su zabeležena, napominje se da se nije znalo da li je u kućerima lepše spavati kada pada kiša i kada se čuju kapi koje padaju na krov ili danju kada sija sunce i čuje se stoka u polju ili ptice koje cvrkuću. Čobani pa i sami seljani koji su radili u polju, rado su odlazili u kućere kako bi se malo odmorili. Priča se i danas, kako nema lepšeg spavanja i odmora u ovoj kućici od čamovih brvna, jer se u njima naspavaš kao čovek.

Stari kućeri su na žalost nestali i može se pronaći tek po koji sačuvan iz nekih prošlih vremena i to u poprilično lošem stanju. Ali ima i lepih vesti da su pojedini meštani planinskih sela odlučili da obnove sećanje na ove simpatične male kućice. Još je pozitivnije to što su pojedinci u kućerima prepoznali mogućnost razvoja seoskog turizma. Ima i onih koji su napravili novu kućeru po ugledu na one tradicionalne, ali da ih ne mogu često posećivati zbog poznih godina.

Zanimljivo je kako već sada ti ljudi imaju ponudu brojnih ugostitelja, koji kućere žele iznajmljivati turistima. Jedna od kućera koje su nedavno izgrađene, poseduje čak i struju, a omogućen je priključak za radio i televizor. Pojedini Kućeri novije generacije se zainteresovanim turistima iznajmljuju za samo 500 dinara po noći. Još je interesantniji predlog nekih starih, koji smatraju kako država treba da pomogne subvencijama onima, koji žele praviti kućere radi pokretanja seoskog turizma kao svog posla.

A glavni argument tog predloga je što starine koje predlažu subvencije za kućere tvrde: „Ako ima mira u kući, biće mira i u državi“.

tekst : http://www.solis-nekretnine.com/slike/blog/velike/79/kuceri-1.jpg
fotografije: Zahvaljujemo se Etno Domaćinstvu Šaponjić iz Nove Varoši


Vrh
scepa
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 29 Sep 2020, 01:40

Pridružio se: 13 Apr 2020, 00:50
Postovi: 72

OffLine
Sremski Karlovci mesto koje ocarava..

_________________
Stomatolog Hijaluronski fileri. Bastenska creva


Vrh
Dany
Post  Tema posta: Re: Znamenitosti i lepote Srbije  |  Poslato: 13 Jan 2021, 18:44

Pridružio se: 14 Avg 2018, 09:34
Postovi: 5

OffLine
Astra je napisao:
ĐAVOLjA VAROŠ


Đavolja varoš je skup zemljanih glavutaka ili kula na čijim vrhovima se nalaze kamene kape (blokovi). Ima ih više od dve stotine, visoke su od dva do petnaest metara, a široke od pola do tri metara. Đavolja varoš je retki prirodni fenomen koji se nalazi na Radan planini u blizini Kuršumlije, oko 90 kilometara jugozapadno od Niša. Čine je 202 kamene figure koje su nastale dugotrajnim i strpljivim radom prirode.
Slika


Kako doći do Đavolje varoši? Od Niša, preko Prokuplja i Kuršumlije do Đavolje varoši možete stići za oko 90 minuta. Na skoro celoj deonici put je nov, lepo je obeležen, te je dolazak krajnje jednostavan.

Slika


Veliki sam obozavaoc Srbije i svih njenih lepota. Nedavno sam pronasoa jedan sjajan sajt koji svojim posetiocima nudi opis svih predela Srbija i smestaje koje mozete naci u Srbiji. U pitanju je sajt Bookaweb . Posebno su mi bili interesantni smestajni kapacitet u mestima koje imaju na sajtu a to su :

Apartmani Zlatibor
Stan na dan Novi Sad
apartmani Beograd


Nadam se da vam je kao i mnogo puta do sada moj savet pomogao. Kao doborm poznavaocu Srbije i njenih lepota. [images/smilies/mahmah.gif] [images/smilies/mahmah.gif] [images/smilies/mahmah.gif]

_________________
Apartmani Beograd


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 70 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker