Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 17:22


Autoru Poruka
Dade
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 09 Sep 2012, 14:06
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Banja Koviljača privlači sve više turista


Od rimskog doba pa do danas Banja Koviljača privlači posetioce sa svih strana. Na samom ulazu u najlepši banjski park nalaze se apartmani „Rojal spa“


Slika


OD rimskog doba pa do danas banja Koviljača, u podnožju nekadašnjeg Koviljkinog grada privlači posetioce iz različitih delova naše zemlje i regiona. Hotel „Rojal spa“ upravo je ovde našao svoje utočište, nudeći svojim „namernim i nenamernim“ posetiocima mnoštvo sadržaja koji će njihov boravak učiniti prijatnijim i sadržajnijim.

PRIRODA

BANjA Koviljača, skrivena u zelenilu planine Gučevo, nalazi se u zapadnom delu Srbije, na desnoj obali donjeg toka Drine.

Vek i po postojanja ove banje, koja je smeštena na raskrsnici puteva, šest kilometara od Loznice, 80 od Valjeva i 144 od Beograda, govori o tome da je Koviljača jedna od najposećenijih i najznačajnijih balneoloških centara na našim prostorima.

KOMFOR


Slika


NA samom ulazu u najlepši banjski park nalaze se apartmani „Rojal spa“, koji su luksuzno opremljeni i „Rojal kafe“ i predstavljaju deo velnes hotela „Rojal spa“. Apartmansko krilo sadrži 83 smeštajne jedinice, u čiji sastav ulaze apartmani, sobe i studija, sa ukupno 238 ležajeva. Svaki apartman sadrži mini-kuhinju, bar, klimu, kablovsku i satelitsku televiziju, sef i elektronsku bravu.

HRANA

LjUBITELjI vrhunske kuhinje mogu da uživaju u nacionalnoj i internacionalnoj kuhinji „Rojal kafea“ koji poseduje pored restorana, kafić sa dve galerije i baštu, ukupnog kapaciteta od 255 mesta. Hotel raspolaže sa dve kongresne sale, velika je kapaciteta 170 i mala sa 80 mesta, koje mogu da se spoje i dobije se jedna velika od 250 mesta. Posle napornog dana gosti hotela mogu da uživaju u velnes i spa-centru koji poseduje unutrašnji bazen, spoljašnji đakuzi, saune, fitnes salu i bar.

LEKOVITE VODE

PODRUČJE banje bilo je naseljeno još u rimsko doba, a u srednjem veku pod zidinama Koviljkinog grada, narod je pohodio izvore lekovite vode. U 18. veku banja je bila poznata u narodu kao „Smrdan banja“ zbog neprijatnih isparenja iz bare sa blatom, koja je nastala od izvora sumporovite vode. Moderan koncept banje počinje izgradnjom sumpornog kupatila 1907. godine, a danas je poznata još i pod imenom „Podrinjska lepotica“.


Novosti


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Turistički vodič kroz Srbiju  |  Poslato: 24 Dec 2012, 23:05
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Vrnjačka Banja spremna za praznike


Glavna ulica u Vrnjačkoj Banji, popularna promenada, ukrašena je ovih dana pred novogodišnje praznike sa hiljadama svetlećih lampiona, a pravi prirodni ukras je i snežni pokrivač.


Slika


Ove godine, kako javljaju iz Turističke organizacije Vrnjačke banje, neće biti organizovanog dočeka 2013. na banjskoj promenadi, ali će ga biti u hali sportova koja može da primi par hiljada posetilaca uz cenu ulaza od 500 dinara.

Inače, u Vrnjačkoj Banji ove zime nudi se dnevno skijanje a noćno uživanje u bazenima, kazala je PR Turističke organizacije Jelena Zrnzević

„Doduše, može i obrnuto, jer na padinama planine Goč, udaljene od Vrnjačke Banje 12 kilometara, osvetljene su i dobro utabane dve skijaške staze, dužine od po pet stotina metara. U samoj Vrnjačkoj Banji, u hotelima „Zvezda“, „Breza“, Solaris, i SB „Merkur“, postoje zatvoreni bazeni a funkcioniše i poseban akvacentar. Tako ova kombinacija dnevne i noćne zabave i aktivnosti mnogima je privlačna i dobrodošla“, navodi Zrnzević

Dnevno korišćenje ski-liftova na Goču, populanog „sidra“, staje 600 dinara po danu a dvesta dinara više tokom večernjih sati, dok kupanje u pomenutim bazenima košta od 500 do 800 dinara. Iznajmljivanje ski opreme za decu i odrasle zavisno od broja dana je od 500 do 700 dinara. Organizovani prevoz mini busom je 400 dinara povratna karta, dok taksii vozi po ceni od 700 din u jednom pravcu.


Slika


„Vrnjačka Banja, naravno, nudi i bogat noćni program zabave u brojnim kafićima, restoranima, hotelskim barovima... Biće zadovoljni i oni koji tokom novogodišnjih praznika budu želeli da provere i svoje zdravstveno stanje, jer to mogu učiniti u Specijalnoj bolnici Merkur“, navodi se u saopštenju TO Vrnjačka Banja.

U hotelu Breza trodnevni aranžman je 16.930, u Zvezdi 16.875, a u Fontani 14.535 dinara. Najjeftinije je u odmaralištu PTT, gde je trodnevni aranžman 11.700, u Gočku i Horizontu 12.000 dinara. S druge strane, najskuplji aranžmani su u hotelu Aleksandar 26.450 (tri noći) i Solaris 33.000 (dve noći) koji su već odavno rasprodati.

Zanimljiva je i ponuda za svečanu večeru, gde se cene kreću od 2.200 dinara u diskoteci Podrum, 3.000 u kafeu Boss, 3.500 kod Koče i Dukat, kod Kumova 4.700 i u Kruni 4.900 dinara.

Posebno veselo će biti u kafe baru Savka gde se od 31.12. pa do Božića organizuju tematske večeri sa živom svirkom.

Prodaja ovih novogodišnjih aranžmana već je u toku. Ugostitelji se zbog krize ne mogu pohvaliti odličnom tražnjom ali, kako poručuju iz turističke organizacije, u banji će biti više od 10.000 gostiju.


B92


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 10 Jan 2013, 05:37
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Ribarska Banja

Balneološko lečilište i klimatsko mesto Ribarska Banja, nalazi se na severnim padinama planine Jastrebac (1491 m), na nadmorskoj visini od 540 m, u dolini Ribarske reke.

Slika

Smeštena je u središnom delu Srbije – udaljeno od Kruševca 34 km, od Beograda 290 km i od Niša 100 km.

Slika
Centar Ribarske Banje

Ribarska Banja ima šest izvora mineralne sumporovite i slabo alkalne silinične vode (38M20 C), jedan izvor hladne vode (16° C) – jedina akratopega na Balkanu, i jedan mlake sumporovite (28,1°C).

Voda Ribarske Banje koristi se u lečenju za kupanje, piće i ispiranje.

Termomineralni izvori Ribarske Banje verovatno su korišćeni za terapijske i druge potrebe još u IV veku kad je tu postojalo naselje i utvrđenje starih Rimljana;

Slika

jedna legenda nastanak kupatila vezuje za doba carice Milice (XIV vek), a temelji starog turskog kupatila na kojima je 1853. izgrađeno novije (po naredbi knjaza Aleksandra Karađorđevića), ukazuju na to da su ih koristili Turci za vreme svoje vladavine na ovim prostorima. (Ribarska Banja je više puta stradala u raznim ratovima; Turci su je 1876. razorili – sa zemljom je tada sravnjeno sve, osim glavnog kupatila.)

Slika

Prva analiza vode izvršena je u Beču 1834, ali tek od 1852, kad je Ribarsku Banju posetio knjaz Aleksandar Karađorđević, ovom prirodnom lečilištu pridaje se veći značaj. (Od 1847. Banja ima sezonskog lekara, u junu i julu -prvi je bio Ljubomir Radivojević, kruševački okružni fizikus – a stalnog od 1854.)

Moderno uređenje Ribarske Banje počelo je 1904, kad je Vračarska štedionica iz Beogradu dobila koncesiju za podizanje novih objekata.
Tada počinje njena intenzivnija izgradnja:
u periodu od 1904. – 1911, u Ribarskoj Banji izgrađeno je nekoliko novih objekata za smeštaj i lečenje gostiju – vile Srbija (1904), a zatim Bosna (1905), Hercegovina, Crna Gora (1907), Slavonija (1905), Dalmacija…

Ipak, sve do Drugog svetskog rata Ribarska Banja je imala sezonski karakter. Više od dve decenije posle završetka Drugog svetskog rata, korišćena je samo za odmaralište i rehabilitaciju plućnih bolesnika.
Tek 1967. otvoreno je Odeljenje za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju koje prerasta u moderan Zavod za lečenje i rehabilitaciju obolelih od ortopedskih, koštanozglobnih i degenerativnih oboljenja „Ribarska Banja„.

Ovaj Specijalni zavod – nosilac zdravstvene funkcije Ribarske Banje – ima više zatvorenih bazena koji se pune prirodnom termomineralnom vodom (39° C) – jedan je poluolimpijskih dimenzija, i ima moderne uređaje za kinezi, elektro, medikamentoznu, termo i radnu terapiju i primenu ultrazvuka.

O bolesnicima brine tim lekara specijalista, fizioterapeuta, medicinskih sestara i drugog medicinskog osoblja.

Ribarska Banja je smeštena usred šumovitih brežuljaka, u maloj klisuri pa je dobro zaštićena od vetrova i naglih promena temperature.
Šumska prostranstva, koja je okružuju, nadmorska visina i položaj, omogućavaju čist i svež vazduh tokom cele goline, što boravaku njoj čini prijatnim.

Osim šetnji po romantičnoj okolini, boravak u Ribarskoj Banji pruža mogućnost izleta do:

Jastrepca (brojna odmarališta, hoteli, veštačko jezero, lovni rezervati…)
Kruševca
banja Vrnjačke i Kuršumlijske
Lomničkog i Topličkog kiseljaka i
do srednjovekovnih manastira u okolini Kruševca – Naupara (XIV vek) i Veluće (XIV), i – Sveti Roman (X) i Pokrov presvete Bogorodice (XIX) kod đunisa (22 km).

_________________
Slika Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 10 Jan 2013, 05:44
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Vranjska Banja - istorijat lečilišta


Slika

Banjska voda se koristila za lečenje još u antičkim vremenima. Postoje pouzdani arheološki dokazi o postojanju rimskih termalnih naseobina koje su građene na temeljima praistorijskog naselja. Mineralni izvori su lečenje korišćeni i u srednjem veku, kao i za vreme Turaka.Po oslobađanju od Turaka, Vranjska Banja dobija na značaju kao lečilište i turistički centar.

Slika

Sadašnja zgrada Specijalne bolnice podignuta je 1888.godine.

Redovni gosti Vranjske Banje su bili članovi obe kraljevske porodice. U njoj se od 1901.godine lečila Kraljica Draga Mašin, a od 1914. godine i Kralj Petar I Karađorđević. Vest o početku I Svetskog rata zatekla ga je u Banji, pa Kralj 1915. prekida lečenje zbog odlaska na front. Kraljeva kada se i danas čuva i koristi.

Slika
Zbog toga je Vranjska Banja jedna od retkih Kraljevskih banja u Srbiji i članica Udruženja Kraljevskih banja Srbije i Asocijacije Kraljevskih banja Evrope.


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 10 Jan 2013, 05:47
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Vranjska Banja - znamenitosti



Izom, vizantijski grad u Vranjskoj Banji.

Markovo kale, ostaci srednjovekovnog utvrđenja, na antičkim temeljima. Pretpostavlja se da ga je podigao vizantijski car Justian I u VI veku (severno od Vranja, 3 - 4 km).

Hamam je staro tursko kupatilo, sagrađeno krajem XVII veka. Književnik Bora Stanković ga često pominje u svojim delima.

Muzej kuća Bore Stankovića, izgrađena oko 1850. godine. U muzej je pretvorena18. juna 1967. godine.

Slika

Pašin konak je sagradio moćni Raif-beg Džinoli 1765. godine. U prvoj zgradi (danas Narodni Muzej) bio je selamuk za boravak muškaraca, a u drugoj (danas Poslovni centar SIMPO) haremluk za pašine žene.

Beli most, je podignut 1844. godine. Zovu ga i "most ljubavi" jer je, po legendi, podignut u pomen nesrećne ljubavi Turkinje Ajše i srpskog pastira Stojana.

U blizini Vranjske Banje se nalaze Vlasinsko i Aleksandrovačko jezero, brana Prvonek, planina Besna Kobila i manastir “Sv. Prohor Pčinjski” kao prvoklasne izletničke destinacije.Do svih ovih destinacija se organizuju fakultativni izleti.

Slika

Slika

Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 03 Feb 2013, 16:55
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Bečej nova banja

Naša zemlja dobila još jedno lečilište - status banje dobio je i Bečej, koji ga je već imao dvadesetih godina prošlog veka. Analize pokazale da bečejske voda leči reumu

Slika

SRBIJA je od prošle nedelje bogatija za još jednu banju - Bečej. Vlada Srbije je usvojila zahtev ovog grada koji je, inače, imao status banje i dvadesetih godina prošlog veka.

Ovaj grad će sada moći da radi istraživanja, koristi lekoviti faktor, pruža zdravstvene usluge, uvede velnes i spa, gradi objekte i otvara nova radna mesta.

- Dobili smo banjski status, ali izgradnju velnes centra ne treba dovoditi u vezu sa tim - kaže Mikloš Đurčik, član Opštinskog veća za regionalnu saradnju. - Nama je cilj da dobijemo hotel i velnes centar. Opština je posao pisanja studije opravdanosti dodelila „Horvat konsaltingu“, koji sarađuje sa mađarskim „Mersegom“. Tako ćemo, pre nego što zatražimo investitore, znati veličinu, ko je naša ciljna grupa i slično. Iza projekta je stala i mađarska država za povoljan kredit kod „Eksim banke“.



Opštini Bečej će iz Fonda za kapitalna ulaganja biti dodeljeno više od 290 miliona dinara, od čega oko 40 miliona za izgradnju banje u tom gradu. Voda iz bušotine poslata je na analizu, koja je pokazala da bečejska vodi leči reumu i ima iste karakteristike poput Melenaca, Banje Junaković i mađarskih banja.

Srbija sada ima 40 banja, od kojih samo polovina posluje dobro.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 07 Feb 2013, 13:07
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Banje: Odlična mesta za oslobađanje od stresa


Provereno dobra mesta gde se mogu napunii baterije, reštiti nagomilanog stresa i uživati u blagodetima vode su banje. Preporuka sajta "SuperOdmor" je Banja Koviljača, Ribarska Banja i Jošanička Banja.


Slika


BANJA KOVILJAČA
Banja Koviljača se nalazi na šest kilometara od Loznice. Tradicija ove banje datira još iz antičkih vremena gde izvire mineralna voda idealne temperature (15-280C).
Središte banjskog života danas je lep park uređen početkom 20. veka, oko kojeg su raspoređene stare vile i hoteli. Najlepše zdanje u parku Banje Koviljače je Kursalon (1932) koju je podigao kralj Aleksandar Karađorđević, a zahvaljujući kraljevskoj dinastiji Karađorđevića banja je poznata i kao „Kraljevska Banja“. Arheološki ostaci ukazuju na to da je područje Banje Koviljače bilo naseljeno još u rimsko vreme.
Naselje se zvalo Genzis. U srednjem veku je mesto već dobilo status lekovite lokacije u koju su ljudi dolazili specijalno zbog njenih lekovitih voda. Stara tvrđava Koviljkin grad se kao jedan od najpoznatijih spomenika kulture i istorije uzdiže blizu banje. Ova lekovita voda je bogata sumporom, zbog čega je mesto izvora dobilo ime Smrdan. Predanje kaže da su oni ovde ostavili svog iznemoglog konja kojeg su po povratku zatekli potpuno izlečenog. Banju Koviljaču su posećivali Vuk Karadžić, Dositej Obradović i kralj Aleksandar Karađorđević. Kralj Petar I Karađorđević je 1908.godine zvanično otvorio sumporno kupalište.
Banja Koviljača je pogodna za ljude koji imaju problema sa reumatizmom, osteoporozom, degenerativnim mišićnim oboljenjima, bolestima kičme, oštećenjem zglobova, i perifernog nervnog sistema, oporavkom posle povreda, ginekološkim bolestima, sterilitetom i kožnom oboljenjima.


Slika


RIBARSKA BANJA
Ribarska banja je 35 km udaljena od Kruševca i 220 km od Beograda, sa dobrim saobraćajnim vezama.
Sobe i apartmani su jednokrevetni i dvokrevetni, kompletno opremljeni i renovirani, sa kablovskom TV, kupatilom, mini kuhinjom i terasom. U okviru banjskog kompleksa nalazi se trpezarijski prostor za 600 osoba, kafe bar „Vidikovac“ sa veličanstvenim pogledom na celu banju, otvorena bašta sa zelenilom i fontanom. Smeštajni kapaciteti i restoranski deo spojeni su toplim podzemnim hodnicima. Kamin sala i novi eko-etno restoran su uređeni po svetskim standardima.
U okviru banje posluju: banka, pošta, apoteka, marketi, pijaca, bioskopska dvorana, biblioteka, čitaonica i kiosci. Spa program: otvoreni i zatvoreni bazen, biserne kade, sauna, fitnes sala, sportski tereni, aqua detox, masaže... Ribarska Banja se nalazi na severnim padinama planine Jastrebac (čiji je najviši vrh 1.491 m), na 540 m/nv. Kroz nju protiče Ribarska reka. Banja ima 8 izvora od kojih 6 ima vodu temperature 20 oC, jedan temperaturu od 16 oC i jedan mlaku vodu temperature 28.1 oC. Zdravoj klimi doprinose okolni brežuljci koji štite banju od vetrova. Guste šume i njena nadmorska visina čine vazduh posebno zdravim, prijatnim i blagotvornim. Poznato je da je područje Ribarske Banje bilo lečilište i odmaralište još u 4. veku.
Koristili su ga Rimljani i Turci. Banja postaje posebno popularna od kada ju je 1852. posetio knjaz Aleksandar Karađorđević. Od tada se u nju počelo intenzivno ulagati, te do sada ona već predstavlja moderan odmarališni i medicinski centar. Banju je 1904. svečano otvorio kralj Petar I Karađorđević.


Slika


JOŠANIČKA BANJA

Banje je udaljena je 25 km od Raške i nalazi se u dolini reke Jošanice, na obroncima Kopaonika, na 550 m nadmorske visine. Ova banja ima najtopliju vodu u Evropi, a na njenoj teritoriji nalazi se pet izvora mineralne vode. Banja je bogata zelenilom i šumama, a staze su posebno urađene za potrebe šetnje ili rekreiranja. Kompleks ove banje obuhvata površinu od 1.2 ha.
Izvori Jošaničke Banje nalaze se na vulkanskom području i proizišli kao rezultat tektonskih promena u periodu od kraja oligocena do početka deluvija. Ima ih ukupno 13, od kojih su punovodni njih četiri.
Oni daju 30l u sekundi. Izbijaju iz pukotina stena serpetina i trahita. Za korišcenje termalne vode u Jošaničkoj Banji još 1935 godine sazidano je kupatilo koje se i danas upotrebljava. Voda iz Jošaničke Banje je povoljna za lečenje degenerativnih reumatskih oboljenja, zapaljenjskih reumatskih oboljenja u laboratorijskoj i klinički smirenoj fazi, stanja tokom povreda i korektivnih operativnih zahvata na lokomotornom sistemu, hiperacidni gastritis, kod prevencije karijesa, ekcema i psorijaze.


Blic zena


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 10 Feb 2013, 14:50
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Lekovita voda Prolom banje


Svojom kristalnom čistoćom i jedinstvenim mineralnim sastavom, "prolom voda" pomaže u lečenju mnogobrojnih bolesti. Na njenoj lekovitosti se zasnivaju svi programi u ovoj banji


Slika


NA jugu Srbije, na šumovitim padinama planine Radan, već decenijama traje i leči Prolom banja. Poznata je pre svega po svojoj prirodnoj "prolom vodi", koja pripada retkoj grupi voda visokih balneoloških vrednosti. Svojom kristalnom čistoćom i jedinstvenim mineralnim sastavom, "prolom voda" pomaže u lečenju mnogobrojnih bolesti. Na njenoj lekovitosti se zasnivaju svi zdravstveni programi u ovoj banji.


Kako bi gostima lekovita voda bila dostupna tokom celog boravka, nadohvat ruke im je u celom hotelu: u sobama, medicinskom delu, bazenima, velnes centru, restoranu.

Kompleks hotela "Radan" objedinio je smeštaj u udobnim sobama, savremene medicinske i velnes tretmane, sadržaje za rekreaciju, zabavu, izlete...

Bilo da dolazite na odmor ili lečenje, poslovne susrete ili jednostavno na prijatan odmor u prirodi, svoj boravak u Prolom banji možete upotpuniti velnes tretmanima, opuštanjem u zatvorenim i otvorenim bazenima, ručkom u etno-restoranu, izletima do Đavolje varoši, crkve Lazarice... Možete sami osmisliti svoj idealni boravak ili izabrati neki od "paketa" koje obezbeđuje uvek kreativni tim Prolom banje.

Posebne pogodnosti: unutrašnje bazene, teretanu i sportske terene gosti hotela "Radan" mogu koristiti besplatno!


Novosti


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 08 Jun 2013, 22:19
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Sokobanja – 175 godina turizma – zdravstveni i turistički srpski biser u slici i reči…

Grad koji ima, samo, vazduh i vodu – ali su najbolji na svetu! I daruje najveće bogatstvo za svakog čoveka – ZDRAVLJE!…

Gde su najbolji ćevapčići na svetu!…

Žena iz Bele Crkve – povratila dobar glas! – čudo u Sokobanji!…

Sokobanja – grad u kom se (p)ostaje mlad!


Slika

Između dva rata, Sokobanja je bila mondensko letovalište i nadaleko čuveno lečilište zbog svojih lekovitih voda: vruće vode u „Turskom amamu“, u Gradskom parku, u centru – i mlake/hladne vode, u kupatilu „Banjica“, na Banjici, na periferiji, blizu reke Moravice… Mnogo godina kasnije, tamo, preko puta „Banjice“, duž desne obale Moravice, mogao se, iz godine u godinu, videti zamišljen Ivo Andrić, naš nobelovac, kako, nogu-pred-nogu, onim svojim poznatim „andrićevskim“ korakom, ide u „svoj“ hotel „Moravicu“ gde je uvek odsedao…

Autor ovih redova, prikazao je ovaj idiličan srpski gradić u svojoj knjizi „Sremac, Nušić i Andrić, dragi gosti Sokobanje“ kroz sećanja ovih pomenutih srpskih velikana pisane reči, ali i kroz sećanja meštana i gostiju-namernika… kao i svih drugih posetilaca dobre namere i volje…

.

A Sokobanja nije od juče!…

Još u doba neolita, postojala je ljudska naseobina u području zvanom Trebič, 5 km zapadno od Sokobanje. Stručnjaci Arheoloskog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti 1968. godine, obavili su istraživanja na lokalitetu Trebič. Iz doba neolita, pronašli su očuvan nožić od ljutog kremena koji je, verovatno, služio za obradu kože, pa sekire, razne alatke i još neke predmete pokućstva.

Iz perioda II i III veka, takođe, na ovom mestu, arheolozi su otkrili dobro očuvane prastare rimske grobnice. U njima su pronađena dva zlatna polulivena prstena s gemom na kojoj je bio urezan lik pčele-radilice, zatim stilizovana dugmad vešto ispunjena olovom, prsten od bronzane žice u obliku stilizovanih zmijskih glava, brozan predmet za kozmetiku s koštanim ukrasima, i dr.

Legenda o boravku Rimljana u ovom kraju ukazuje na postanak naziva Trebič. To je poznata, u ovom kraju, narodna priča o reci Moravici koja teče pored tvrđave Sokograda podignutog na veoma okomitoj steni, a koji je bilo teško osvojiti. Rimljani su nastojali da osvoje tvrd Sokograd. Kad im, to, ratničkom veštinom nije pošlo za rukom, pregradili su reku Moravicu – ko zna kako se tad zvala! – da snagom vode osvoje neosvojivu tvrđavu koju su opsedali. Voda je, međutim, „htela“ drugo: probila je branu i poplavila celo rimsko naselje. A u narodu je ostala priča – voda istrebila selo. Tako nastade naziv Trebič. A tamo gde je voda probila branu – prevalila preko ustave, ostade naziv Prevalac, kako je i danas…

U selo Nikolinac, pored Sokobanje, 1930. je otkrivena izdvojena (zagonetka!) rimska grobnica. Verovatno se radi o grobnicama pored puta koji je tud, u to pradavno vreme, prolazio u rimsko doba do Niša, preko sadašnjeg Bovna, za sadašnji Svrljig. U blizini je pronađena i neobična statua rimskog boga Merkura u lepom mermeru (glavna ulica u Sokobanji i danas je poznata kao mermerno šetalište!)…

U rimsko doba, Sokobanja je bila povezana sa susednim oblastima drumom koji je prolazio klisurom Moravice, pored sela Bovna, pa desnom obalom Južne Morave čak do Niša. Kako pominje istoričar Konstantin Jiriček (1854 – 1918), stanovništvu su još i sad poznati ostaci tog drevnog puta…

.

Događaj po događaj…

Turci su Sokobanju zauzeli 1398, znači: devet godina posle Kosovske bitke. Kostantin Filozof u biografiji despota Stefana Lazarevića pominje da je 1413. u Banji zapovednik bio turski podanik Hamza koji se odmetnuo od sultana Muse. Zbog tog je sultan Musa zauzeo grad Sokolac, a Hamzu uputio u Jedrene, gde je pogubljen. Narod iz ovog kraja je, za kaznu, raselio u daleke carske spahiluke…

Turski geograf Hadži-Kalfa 1658. pominje Banju kao sedište kadiluka…

Dva puta je Banja prelazila u vlast Austrijanaca za vreme ratova 1690. i 1737. a, kasnije, opet, pripada Otomanskoj Imperiji, pošto je, prema Požarevackom miru 1718, granica prolazila severno od današnje Sokobanje.

U to doba, Banja je „veliko i živo mesto“. Sredinom prve polovine prošlog veka, u Banji je bilo oko 50 srpskih i 700 turskih kuća. Srpske kuće, nalazile su se oko današnjeg Vrela (tu sam proveo detinjstvo i prvu mladost!) i taj kraj se zvao Varoš. U nižem delu naselja, bliže reci Moravici, nalazio se turski deo naselja, podeljen na mahale. Najglavnije mahale u to doba su bile – Amam potok, Palilule i Džamijište. Tad je u Sokobanji bilo pet džamija od kojih danas nema ni kamena na kamenu, vreme je, neumitno, odnelo sve…

Prema pisanju generala Smetausa, u vreme boravka Austrijanaca 1737, mesto je, u doba Turaka, bilo lepa varošica s kupatilima za koja se navodi da su lepo građena, ozidana mermerom i drže se vrlo čisto. Turci su dolazili u Banju sa svih strana, pa i iz daleke Azije. General Smetaus u svom zapisu navodi da su pre Turaka ovde na lečenje i oporavak dolazili još rimski legionari, ratnici Vizantije i srednjevekovne velmože. Danas nema tragova njihovih zgrada ni temelja davno srušenih građevina…

Buran period u svojoj istoriji, Sokobanja je doživela u vreme Prvog i Drugog srpskog ustanka i posle konačnog oslobođenja od Turaka.

U Prvom srpskom ustanku, Hajduk Veljko Petrović prvi put je osvojio Banju koju je zvao svojom Banjicom, s proleća 1808. Već 9. jula 1809. naselje ponovo prelazi pod vlast Turaka. Avgusta 1810. Hajduk Veljko, uz pomoć svojih četa i ruske vojske, zauzima Banjicu po drugi put. Sa Čučuk (u značenju: malom) Stanom ovde provodi najduži deo vremena i, povremeno, odlazi u tursko kupatilo s toplom mineralnom lekovitom vodom. Pod vlašću srpskih ustanika mesto ostaje sve do 1813. Posle propasti Prvog srpskog ustanka, od 1813. do 1832, Banjom ponovo upravljaju Turci…

.

Novo doba…

Vihor pobune ovog kraja i Krajine doneo je Sokobanji konačno oslobođenje i prisajedinjenje Srbiji. To je bilo oktobra 1833. Tad Turci, najzad, odlaze iz Banje, a doseljava se stanovništvo iz drugih krajeva tek oslobođene Srbije.

Mesto se, zatim, brzo menja, tako da danas iz turskog perioda gotovo i nema vidljivih tragova ili spomen-obeležja. Od 1813, Banja sa Svrljiškom kapetanijom predstavlja nahiju, a godinu dana kasnije samostalno Banjsko okružje. Od 1835. u tom okružju se nalaze i srezovi: zaglavski, timočki, banjski, svrljiški, aleksinački i ražanjski. U to vreme, Banja je, već, poznata i veoma posećena.

.

Od Banje… do Sokobanje

U svojoj istoriji, mesto je promenilo nekoliko naziva. Prvo se zvalo Banja, a za vreme Hajduk-Veljka Banjica, zatim Velika Banja, opet Banja, zatim Aleksinačka Banja, Soko Banja, da bi 1859. dobila današnji naziv – Sokobanja.

Godinu dana posle prisajedinjenja Srbiji, mislilo se na opravku izvora i kupatila u Banji. To je podstakao Knjaz Miloš. Knjazu je banjska nahija 28. marta 1834. godine uputila pismo i predočila potrebu da se obnovi amam i donese plan za podizanje jednog kupatila. Četri dana kasnije, 1. aprila, Knjaz je poslao odgovor, a u tom dokumentu je, između ostalog, pisalo: „… A što se opravljanja amama tiče, u tom ima Vel`Serdar Mileta Radojković iz Rasine od mene nalog i upotsvovanije taj posao izraditi…“

To je bio nalog da se staro tursko kupatilo, sagrađeno na temeljima zgrade još iz doba Rimljana, potpuno obnovi. Tad je sazidano osam novih kada. Bili su izdvojeni bazeni za ženske i muške posetioce, što se i do danas zadržalo. U sredini kupatila, izgrađena je Knjaz-Miloševa kada (kada br. 1 – i danas dobro očuvana; s tamnim pločicama; kupao sam se – u njoj – kao Knjaz – više puta!).

Preko puta kupatila, bio je podignut Knjaz-Milošev konak – prizemlje i sprat, u arhitekturi tog vremena. Taj konak je srušen. (Autor ga se, još, seća, iz vremena kad je bio dete! Do danas je, posle rekonstrukcije, očuvano ono staro zdanje, skoro preko puta, i nazvano Konakom, pogrešno; tek da se zna! Tu je bila trorazredna Građanska gimnazija koju je autor pohađao!)…

Do kraja dvadesetog veka, Sokobanja se brzo razvijala i širila. Prema podacima niškog Arhiva, Sokobanja je 1894. imala 442 posetioca. Četiri godina kasnije, u Sokobanji je boravilo 804 gostiju. Apoteka u Sokobanji, osnovana je 1899. U to vreme, gosti koji u ovoj banji traže leka raznim bolestima, borave u privatnim i lepo uređenim kućama bogatih meštana, odlaze u kupatila, kupaju se i koriste vodu za piće. Obilaze izletišta Lepteriju, Kalinovicu, Ripaljku i Sokograd, putuju do šumovitog i mirisnog Ozrena, posećuju izazovan Rtanj ili odlaze na izvor Moravice.

Sokobanja već dobija osnovne forme organizovanog klimatskog lečilista.

Banja postala lečilište naredbom knjaza Miloša!

.

Naredba – Sokobanja

(Kućni red za banjsko lečenje: 23. jun 1880)


Slika
(pečat knjaza Miloša)

Čistoća je najveće zdravlje za život čoveka.

Pošto nastupaju skorije topliji dani i da ne bi bilo isparenja od kojekakvog đubreta što kuži vazduh kog nam građani mnogo iza svojih dućana i kuća drže. To



Naređujem:



Da se đubre iz varoši od danas pa u roku za dvadeset dana iznese.

Da se od sad pred dućanima i ulicama redovno svake nedelje i svakog praznika čisti.

Da se sve lokve i bare šljunkom ispune u I tački naređeno.

Da se nezagrađeni placevi po ulicama zagrade za vreme u gornjoj tački propisano.

Ovo ukoliko se kog tiče nek mu služi k znaniju, ako ko protivno ovu neredbu učini, biće prema kriv. Zakonu i članu 329. kažnjen.

U održavanju reda u kupatilima, kako bi se izbegle nepotrebne gužve, ondašnje policijske vlasti, izdale su naredbu, u kojoj se , između ostalog. navodi:

„Svaki bolesnik koji dođe u cilju da radi lečenja upotrebi kupanje u ovoj mineralnoj vodi, dužan je prijaviti se lekaru Sreskom, a koji stanuje na gornjem broju državne kuće za goste u sobama pod brojem 1 i 2 i pokazati mu tačno svoju bolest, kao i sve ostalo čto je ovom potrebno da ga uvede u spisak posetilaca i da izda nastanjivanje bolesnika kako mu se i u kom redu valja predavati amamdžiji na čuvanje te da on zna kad je kom red da se kupa, kako se tom ne bi poređalo nesporazumljenije i svađa između bolesnika, samih i između ovih i amamdžija. Kad bolesnik svrši kupanje, dužan je da se opet prijavi lekaru, pa da se ovaj uveri o dejstvu koje je bolesnik imao od upotrebe kupanja.

Svaki ovako prijavljen bolesnik ima lekaru za prijavu i nastavljenije platiti po jedan dinar.

Oni posetioci ili ovdašnji meštani koji su manje slabi ili ne misle da redovno izdržavaju kupanje svakog dana, pa tako dolaze i bez prijave lekara da se kupaju, ne mogu se kupati pre dokle se po ovome propisu prijavljeni bolesnici svakog dana ne izvrse kupanje.

Oni bolesnici koji su došli i otpočeli kupanje pre nego je lekar otpočeo radnju, svoju, ovde, dužan je, takođe, da mu se javi, a najdalje za dva dana, a ako to ne učini, on se ima upravljati po gornjem stavu ove naredbe.

Posetioci koji stanuju u odeljenjima državne zgrade za goste, treba. kako u sobama, tako i u hodnicima, da održavaju čistoću, a smetlišta i druge nečistoce iznose i bacaju na mesto koje će amamdžija svakom objasniti. Pri polasku, dužan je svaki posetilac amamdžiji uredno predati sobu, ključ od ove i sve ono što mu je na poslugu dato ili što je na sebi za udobnost služilo, platiti vlasti Sreskoj kiriju-račun i, to, po 85 para dinarskih za 24 sata na sobu.

Očekuje se od sviju koji se kupaju da u kupatilo ne dosađuju jedni drugima larmanjem, vređanjem ili traženjem ma kakvog prvenstva ili bolje udobnosti i komoditeta od drugih, ne puštajući vrućiju ni ladniju vodu nego što je naređeno lekarem.

Kupanje u takozvanoj „Banjici“ (hladno kupatilo, za živce i ženske bolesti, prim. aut.) koja postoji van ove varošice (tad je, zaista, bila udaljena, prim. aut.) vršiće se isto kupanje, muških od 5 do 8 sahati ujutru i i od 4 do 6 sahati posle podne, a ženskih od 8 do 10 sahati pre i od 2 do 4 sahati posle podne. Oni koji se bez prijave lekara kupaju, mogu se kupati samo posle ovog vremena . Svaki bolesnik će biti dužan da pored prve prijave i za sve druge vizite lekaru plaćati po jedan dinar odma ili pri polasku.

Ni u jednom kupatilu, ne sme se upotrebljavati sapun ili šta drugo što vodu muti i prlja…“

Ovaj Kućni red za banjsko lečenje, izdao je Sreten I. Đurković, načelnik sreza sokobanjskog, juna 1837.

Prvi zvanični gost u Sokobanji, 8. juna 1837, bio je gospodin zastavnik Lazarević.



Dobar početak



Tako je Sokobanja „krenula“ u banjsko-klimatsko-turističkom pravcu – pre 175 godina – i tog „kursa“ se drži i danas kad je, uveliko, postala idiličan gradić Srbije, u koji hrle i stari i mladi, i oni koji ovde pronalaze lek, i oni koji, jednostavno, žele da se odmore i „napune baterije“ za sledeću godinu…

Naučnik Petar S. Jovanović, 1914, obavio je antropogeografska ispitivanja Sokobanje. On, između ostalog, piše:

„Varošica ima više tip drumskog naselja. S obe strane glavnog druma, poređani su dućani i radnje. Zbog tog je varošica dobila veoma izdužen oblik. Pozadi, pored sporednih ulica, nema dućana, već su tamo kuđe za stanovanje. Njih mnogo više ima s južne, ozrenske strane. Naročito su jako grupisane kuće oko mesta gde je toplo Kupatilo, s omanjim parkom i pijaca sa Sreskim načelstvom, Opstinom, Crkvom i Osnovnom školom. Iznad poslednjih kuća, pod Ozrenom, nalazi se još jedan park. Tu izbija sokobanjsko Vrelo – izvor izvanredne vode za piće…“

Taj izvor je 1934. kaptiran za vodovod. Petar S. Jovanović navodi da Sokobanja ima Poštu, Telegraf, Sresku bolnicu i Sreski rasadnik.

U to doba, varošica je podeljena na nekoliko mahala, od kojih su najvažnije, bile: Čaršija, Amam potok, Palilula, Podina, Banjica i dr. Pisac, zatim, ističe vrednost pojedinih predela u bližoj okolini: Sokograd, kanjon Moravice, Lepteriju, Ozrenske livade i Vrelo. Iz godine u godinu, raste i broj posetilaca. Za 1908, zabeleženo je da su tog leta u Banji boravila 963 gosta…

Između dva svetska rata, broj posetilaca godišnje se kreće od 1.240 (1933. godine) do 1.590 gostiju (1940. godine).

Sokobanja tad dobija izgled naselja zbijenog tipa pošto se na praznim placevima između mahala, gde su bile njive i livade, podižu nove lepo uređene zidane zgrade. Grade se i vile za izdavanje banjskim gostima. Sokobanja cveta!

U to top-vreme, za boravak posetilaca, bile su popularne vile: „Mišic“, „Mon-repo“, „Nada“, „Srbija“, „Desa“, „Bota“, „Caca“, „Zora“, „Dom Milanovo“, „Stojanović“, „Ozren“, „Ljubica“, „Danče“, „Milica“, „Bor“, „Moj mir“, „Julija“, „Dara“, „Dana“ i druge.

Sokobanja, u to vreme, imala je jedan hotel – „Park“, s 35 postelja i „Odmaraliste ratnih vojnih invalida“ (tu sam bio u Domu za siročad!, prim. aut.) sa 60 kreveta.

Najpoznatiji restorani u to doba su: „Sokograd“, „Kasina“, „Srpski kralj“, „Hajduk Veljko“, „Evropa“, „Ladna voda“, „Lovac“, „Proleće“ i „Zora“.

Goste na pansion (stan i hranu) primali su Mika i Čedomir Stojanović, zvani Ćurčije. Najpoznatije ćevabdžinice, bile su kod Bore Stojanovica-Kalče i Voje Golubovića.

Najbolji ćevapčići na Balkanu…

Pjer Križanić, naš poznat karikaturist i redovan gost Sokobanje, o ćevapčićima kod Voje Golubovića, napisao je „sočne“ stihove:

„Putovo sam noću–danju

Dok sam stigo u Sokobanju.

I prošo sam mnogo milja

Sve zbog Vojinog roštilja.

I pođose Pata, Mica

Zbog Vojinih ćevapčića.

Stoput nek mi Dizni piše,

Ne vraćam se natrag, više!

Za mene je ovde bolje,

Hranim se kod čika-Voje,

Njegov roštilj nema manu –

Najbolji je na Balkanu.“

To je vešt ugostitelj iskoristio za reklamu i stihove napisao na tabli, kraj firme, iznad radnje, u glavnoj ulici.

Kako je Branislav Nušić „kumovao“ čuvenoj krilatici koja je proslavila Sokobanju

.

Sokobanju, između dva rata, svakog leta, posećivali su poznati pisci, glumci, pevači, sportisti, političari, lekari, inženjeri, arhitekti, oficiri… tog vremena. Pisci su: Branislav Nušić, Stevan Sremac (u Sokobanji je, nažalost, preminuo, zbog trovanja krvi!), Radoje Domanović i drugi. Branislav Nušić je o lekovitim svojstvima Sokobanje napisao kratak stih koji se i danas rado prepričava među gostima:

„Sokobanja, Soko-grad,

Dođeš mator, odeš mlad!“1)

Kako je nastala ova krilatica, saznajemo iz živog sećanja fotografa Siniše Ristića, iz Sokobanje. On je, jednog leta, zamolio poznatog komediografa da ga snimi. Otišli su na Moravicu. Ristić je snimio Nušića sa suprugom u čamcu. Kasnije, kad je Branislav Nušić došao kod Ristića po svoje fotografije, ugledao je lep snimak Sokograda iznad izletišta Lepterija. Taj snimak mu se veoma dopao i obratio se fotografu Ristiću s kojim se bio veoma sprijateljio:

- Daj mi, Ristiću, da ti nešto napišem na fotografiji, da je brže prodaješ kao turističku razglednicu!

I Ristić mu drage volje učini po volji.

Tako je Nušić napisao poznatu krilaticu – izreku – poslovicu – misao – mudrost… o Sokobanji, a razgledenica se, zatim, prodavala narednih godina – i „išla kao alva“!…

Boravak Branislava Nušića 1934. i 1935. pamte Sokobanjci jer je poznati komediograf umeo da okupi pošire banjsko društvo i da, neštedimice, prosipa šale kao iz rukava. Jedna od tih Nušićevih besmrtnih šala je i aluzija na inhaliranje (udisanje pare): „Mačka na rupi čeka miša, a mi – zdravlje!“ Radilo se o otvoru, u zemlji, za inhaliranje, u gradskom parku, gde se od vrele vode stvarala para koju su, oboleli od astme, kao što je bio i Nušić, udisali i lečili – koristeći te lekovite pare…

Početkom dvadesetog veka, u Sokobanju su dolazili mnogi književnici koji su ovde nalazili okrepljenje za svoj dalji rad i stvaralaštvo. Opčinjavala ih je priroda u praiskonskom obliku, divlja i netaknuta. Vozili su se čamcima po Moravici, odlazili su na izlete na Ozren, Ripaljku, Vrelo, Kalinovicu, Lepteriju, Sokograd, Kraljevu livade, izvor Moravice, na Rtanj. Noću su dugo sedeli po malim kafanama uz pesmu i zvuke violine. Gostovala su mnogobrojna pozorišta, naročito iz Niša, Zaječara i Kruševca…

Poznat sokobanjski fotograf Siniša Ristić je nasledio brojne vredne retke negative poznatih ličnosti-gostiju, od svog majstora i učitelja, sokobanjskog fotografa Miliisava Milisavljevića.To su, između ostalih, snimci Stevana Sremca, Aleksandra Belića, Pavla Popovića, Stanoja Stanojevića, Tihomira i Mihajla Đorđevića, Slobodana Jovanovića i Mihajla Gavrilovića. Stevan Sremac je najrevnosnije posećivao Sokobanju. Ljubitelj dobrih jela i, još, bolje „kapljice“, uvek oran za šalu, Sremac je s društvom dočekivao zoru (bio je stari neženja!; profesorovao je u Nišu, u Gimnaziji)…

U leto 1906, Sremac se iznenada razboleo. Kratko je bolovao i 12. avgusta umro na rukama banjskog poznanika Ilije Pavlovića. Iz Beograda je, zatim, došao njegov brat da telo pokojnika prenese u Beograd. Na ispraćaju velikog pisca, okupile su se stotine banjskih gostiju i skoro svi stanovnici Sokobanje, u tužnoj povorci za kovčegom u kom je ležao njihov prijatelj. Ovaj momenat, ovekovečio je na slici mesni fotograf Milisav Milosavljević. Na kuću u kojoj je boravio Sremac, postavljena je spomen–ploča… Danas se ta kuća prodaje. Da imam para, kupio bih je, bez razmišljanja, ne pitajući za cenju: napravio bih, tu, mali sokobanjski Muzej Stevana Sremca… Mnogo je voleo Sokobanju, čak je u njoj ispustio i svoju dušu…

U vreme Drugog svetskog rata, i kasnije, posle oslobođenja, Sokobanju su posecivali Ivo Andric, Rodoljub Čolaković, Isidora Sekulić, Meša Selimović, Zulfikar Zuko Džumhur… i druge poznate ličnosti. Svakako, Andrić je najpoznatiji. U Sokobanji, pouzdano se zna, započeo je svoj čuven roman „Na Drini ćuprija“, a, možda, i još neko svoje delo, i u celosti ili delimično, napisao! (Mislim na Andrićev roman „Gospođica“)…

Našeg nobelovca Ivu Andrića, jednom prilikom je upitao novinar zašto – pored tolikih drugih većih i poznatijih mesta u Srbiji, Evropi i svetu – dolazi, svakog leta, baš, u Sokobanju – jednostavno je odgovorio:

„Ja ne znam šta je, to, da li ova zdrava klima, voda i vazduh ili ovi prijatni ljubazni ljudi-meštani, ali, kad god dođem u Sokobanju, i provedem deset-petnaest dana, ja, posle, čitave zime nemam zdravstvenih problema i radim kao preporođen!“…

Treba li bolja preporuka?!…

A da je sve ovo o lepoj zdravoj prijatnoj Sokobanji tačno, potvrđuje i „moja malenkost“: nekadašnjih, davnih svojih mladih godina – 17 ravno, na broju! – proživeo sam i ja – detinjstvo i prvu mladost! – u njoj… Za Sokobanju me vežu najlepše uspomene…

Ovde, u BAŠTI BALKANA, potrudio sam se da i slikom, u vidu video-klipa, dočaram, bar, delić, inače, opširne priče o Sokobanji. Samo klikćite na linkove – kao sivi sokobanjski soko po kom i Banja, na Moravici, dobi naziv!…

Prijatno vam putovanje!…

Kad primetite da ste se podmladili, ne čudite se – Sokobanja je takva: „Sokobanja, Sokograd – dođeš star, odeš mlad!“ (Branislav Nušić)


baštabalkana

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Banjski turizam - Banje Srbije  |  Poslato: 05 Avg 2013, 15:31
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Uživanje podno Gučeva

U Banji Koviljači, ovih vrelih letnjih dana, turisti se provode kao u bajci. Sve više gostiju iz inostranstva. Čari renoviranog hotela “Rojal spa”, sa četiri zvezdice

Slika
Uređeni parkovi idealni za predah

U BANjI Koviljači, koja se nalazi u samom podnožju Gučeva, u čijoj je neposrednoj blizini Drina, ali i prelep pogled prema Majevici i Republici Srpskoj, ovih, prvih avgustovskih dana je, ne samo prijatno vreme, već i ugodno u ambijentu jednog od najlepših parkova u Evropi u središtu kog je fontana, dar japanskih inženjera koji su, davno, gradili “Viskozu”.


U parku su, u doslovnom smislu, ljudi različitih doba starosti, od najmlađih do onih koji su duboko u “jeseni života”. I jedni i drugi uživaju u ovdašnjim lepotama, ali i sadržajima, pre svega onim koje nudi novi hotel “Rojal spa” sa četiri zvezdice, koji, pored zatvorenog bazena, ima odličan velnes program, kao tradicionalna kupatila karakteristična gotovo za sve delove planete. Za goste je osmišljena i masaža “Živadin i Živadinka”, drevna srpska relaksacija i rehabilitacija, uz tople crepljike, komovicu, suve šljive, a sve pokriveno ukrasnim ćilimima.

Zatvoren bazen čeka goste i u hotelu “Podrinje”, koji je u središtu divnog parka, gde je pun pansion samo 1.560 dinara, a gostima, koji su u domaćoj radinosti, gde je cena ležaja od 600 do 1.400 dinara, nude i tri obroka za 780 dinara.

- Nikada nije bilo više inostranih turista, nego sada, kada smo stvorili savremene sadržaje, koji nam omogućuju da primimo i najprobirljivije goste iz Evrope i sveta - kaže mr Dragoslav Nikolić, direktor firme “Info fin”, koja je vlasnik hotela “Rojal spa”. - Gosti stižu sa svih kontinenata, njihov broj je u stalnom porastu, a veliku pažnju poklanjamo i domaćim gostima, koji su se, znatno ranije, uverili da je Koviljača, sada, u bukvalnom smislu, čarobna oaza za odmor i rekreaciju.

Slika

Mladen Milutinović, direktor HTP “Banja Koviljača”, kaže da je tradicija Koviljače da ponudi sadržaje za goste sa različitom “debljinom džepa”. A kako kaže, uveče, kad muzika zasvira, kad počne provod, onda se svi zajedno vesele i raduju boravku u “podrinjskoj lepotici”, kako gosti, decenijama, odmilja zovu ovu banju kojoj su se divile i mnoge kraljevske dinastije.

INFO

* CENE u hotelu “Podrinje” već nekoliko godina “miruju”.

* JELA sa roštilja i ona, po posebnoj porudžbini su od 400 do 600 dinara.

* PIĆA su, u proseku, između 100 i 120 dinara.

* CENA kafe je 60 dinara.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 63 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker