Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 20:30


Autoru Poruka
Komsinica
Post  Tema posta: Seoski turizam  |  Poslato: 14 Jun 2012, 10:12
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Од старих кућа весело село

Неколико кућа веселих боја у пространом дворишту породице Кнежевић у Етно селу Латковац код Александровца, као у бајци освајају топлином и маме да се у сваки кутак детаљно завири. То је оно што одмах привлачи туристе различитих генерација, а у последње време и све више младог света.

Да ће тако бити, три сестре Ана, Тања и Сања Кнежевић, нису могле ни наслутити када су септембра 2006. године, потпуно наивно и без икаквог предходног знања о сеоском туризму кренуле у сређивање породичног имања. Велики градови у којима су стекле факултетске дипломе изгубили су трку, Латковац извојевао победу, а оне вођене добром идејом, нису ни сањале у шта се упуштају и шта их чека. Једина подршка били су родитељи, данас у потпуности укључени у посао. У међувремену је стигао и први зет, на два се још чека, а Сања каже да ће то и потрајати јер момци изгледа неће на село. Како каже више пута је у шали предлагала људима из Министарства пољопривреде да направе субвенције за момке који се прижене на селу.

Slika

Тешко је приметити колико су објекти стари јер су их Кнежевићи мајсторски реконструисали и преуредили за пријем гостију. Задовољни постигнутим о изградњи нових не размишљају. Можда, да само још једну стару зграду преуреде у апартман и то је то. Остало препуштају комшијама, прижељкујући да им се прикључе у оживљавању села, јер посла има за све.

Посете су најчешће из Београда, Крагујевца, Ниша и из Војводине. Све више се понављају, препричавају, после чега увек однекуд дође неко нов. Слатко, кафа, домаћа ракија служе се у знак добродошлице, све остало је у договору са гостима. Јеловник није стриктно дефинисан и функциoнише по принципу шта ко воли и кад коме одговара. Углавном је све домаће, а дешава се и да гости, заједно са домаћинима учествују у припремању хране.

Кнежевићи имају мањи виноград, а тата Драган је задужен да прави ракију и вино, што често, поред сира, кајмака, слатког и џемова посетиоци Латковца желе да купе и понесу кући.

Не желећи да све остане само на пружању услуге смештаја и хране, већ да Латковац постане и културни центар, гостима је између осталог омогућено да се укључе у различите тематске радионице и на тај начин испуне дан. По жељи, домаћини их одводе на дегустацију вина у винарију Ивановић у центру Александровца, Завичајни музеј, Музеј винарства и виноградарства, често и до манастира Дренча. За оне са великим авантуристичким духом организује се планинарски поход на Козник, а у повратку посета манастиру Св. Врача Козме и Дамјана. Некада пођу и до рибњака на Расини.



Пише: Сенка Лучић, новинарка Политике

_________________
Slika


Poslednji put menjao Komsinica dana 14 Jun 2012, 10:13, izmenjena samo jedanput


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 14 Jun 2012, 10:12
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
U srpskom selu - bazen sa pogledom na stado ovaca

Slika

Slika

Slika

Slika

KOSJERIĆ, 08. aprila (Tanjug) - Uz vruću, tek ispečenu gibanicu, domaće kiselo mleko, kafu i neizbežnu "ljutu" počinje dan gostima seoskih domaćinstava u Mionici, a kada "upeče", osveženje pronalaze u bazenu - sa pogledom na komšijske ovce, koje se slobodno šetaju imanjem.

Tipično planinsko selo, rasuto po obroncima Divčibara, spas je za one koji traže utočište od gradske vreve, a predusretljivi domaćini učiniće da se osećaju kao da su došli u posetu rođacima, iako im u kuću ulaze prvi put.

Goste, kako običaji nalažu, čim prekorače prag domaćica posluži slatkim od šumskog voća i čašom vode, kako bi se okrepili, a onda pristavlja kafu, dok ih gazda "zagovara" uz čašicu šljive, medovaču ili malinu.

U domaćinstvima Gostoljublju i Milogošću, kod Sredića i Pantovića, koja su ugostila ekipu Tanjuga, služi se tradicionalna srpska hrana, i to, čini se više nego što je potrebno - kako gosti ne bi ostali gladni. Mnogi od njih nabace i "koje kilo", jer ne mogu da odole bogatoj trpezi.

Na sto se iznosi sve, ali po redu - kajmak, domaći hleb, sir, proja, pita, uštipci, pršuta, slanina, duvan čvarci, ajvar, pa pečenje - praseće i jagnjeće, "belolučena" paprika, prebranac, onda sarma i na kraju vanilice. A za osveženje sok od maline.

Posle takvog ručka najbolje bi bilo kratko se odmoriti, pa tek onda uputiti u šetnju šumom, na planinarenje i pecanje, a gosti kojima je to suviše "monotono" mogu krenuti u "potragu" za pečurkama, lekovitim biljem i šumskim voćem. . .

Ako se, pak, u Mionici zateknu od 10. do 15. juna, a i vreme ih posluži, imaće priliku da prisustvuju tradicionalnoj akciji sakupljanja meda, s obzirom da se porodica Pantović pčelarstvom bavi skoro 100 godina.

Iako je konkurencija oštra, domaćini imaju prijateljski odnos i neretko uz kafu razmenjuju iskustva, a oni koji su tek ušli u posao nastoje da od "starijih kolega" nauče "zanat".

Veteran u seoskom turizmu, Milutin Jovanović vrata svoje kuće je gostima prvi put otvorio pre 30 godina.

"U vreme kada sam počeo da se bavim seoskim turizmom, to nije bio biznis, ali mi se činilo da može da zaživi. Mogao sam da se zaposlim u nekoj firmi, ali sam voleo selo i nisam želeo da odem", priseća se Jovanović.

Zadovoljan je, kaže, i ne kaje se. Hranu ne kupuje već je proizvodi na svom posedu, što je gostima posebno zanimljivo. A deca koju ugosti, prema njegovim rečima, najviše vole da odu i donesu sebi doručak, pošto začas "otkriju" gde koke nose jaja.

Jovanović, za sada, ima dovoljno prostora da ugosti samo dve četvoročlane porodice, pa kreveti retko ostanu prazni. Zbog toga je, navodi, u planu i proširenje.

Pored "naših", u goste mu, pohvalio se, dolaze i Francuzi, Englezi, Grci. . . a u vođenju imanja pomaže mu supruga Milesa. Slična situacija je i u drugim domaćinstvima koja se bave seoskim turizmom.

Mionca, u koju se, nakon skretanja sa magistralnog puta, Beograd-Užice, između Valjeva i Kosjerića, stiže uskim seoskim putem, kroz četinarske šume, preko planinskih potoka, osim po prirodnim lepotama, specifična je i po strukturi stanovništva. Naime, mladih ima mnogo više nego što je to danas uobičajeno za srpska sela.

Marija Luković-Sredić i njen suprug Željko, domaćini Gostoljublja, za povratak na selo odlučili su se nakon studija u Užicu, a ispostavilo se da im je fakultetsko obrazovanje, u ovom poslu, "veliki plus".

"Sve je počelo neke 2002. godine. Kuća je bila prevelika za nas troje, pošto sam tada živela sama sa roditeljima, a u komšiluku je bio čovek koji se već bavio seoskim turizmom. Njegovi gosti su uvek svraćali kod nas, kupovali rakiju i med. Tako smo došli na ideju da izdajemo sobe koje su stajale prazne", priča lepša polovina porodice Sredić.

Njen muž, potom, napušta Užice i dolazi u Mionicu. Oni prave i realizuju projekat izgradnje vajata po ugledu na stari - "dekin" koji stoji u dvorištu, a gostima se, prema njihovim rečima, jako dopadao.

Vajati su moderno uređeni i konforni, kako je rekla mlada domaćica, napravljeni "nanovo, a podsećaju na stare" - krase ih nezaobilazni ćilimi, zavese i stolnjaci sa vezenim motivima i drveni detalji.

Svako je domaćinstvo specifično, pa i porodična kuća Ivane i Mila Pantovića. U Milogošću je neprestano gužva, okolo se "muvaju" njihova i komšijska deca i šire pozitivnu energiju, dok je domaćin spreman da se uz muziku do kasno u noć veseli sa gostima.

I kolo se ponekad zaigra. Za goste iz inostranstva je to nesvakidašnje iskustvo, a među meštanima Kosjerića, kako urbanijeg dela, tako i sela u okruženju, teško je naći nekoga ko ne zna da "oplete".


Tanjug

_________________
Slika


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 14 Jun 2012, 10:22
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Topola

Slika

Topola se nalazi u Šumadijskom okrugu, na 42km od Kragujevca i 80km od Beograda. Grad je osnovao Karađorđe Petrović oko 1781. godine.
U više navrata mesto je uništavano i obnavljano. Poslednji put ga je obnovio i izgradio Petar I Karađorđević i stvorio grad koji se i do danas održao.
Petar I je posebnu pažnju posvetio crkvi Svetog Đorđa koja je zidana u periodu 1910. do 1930. U crkvi se nalaze grobnice članova dinastije Karađorđević, a u njenoj okolini je smeštena tzv. Petrova kuća (današnji sveštenički dom), Zadužbinski dom i Kraljeva i Kraljičina vila.
U Topoli preovlađuje umerenokontinentalna klima koja pogoduje plodnom tlu, pa je u toj oblasti poljoprivreda vodeća grana, a tu su i voćarstvo i vinogradarstvo. koje je doprinelo da Topola postane nezaobilazna turistička destinacija na putevima vina Srbije.
Vinogradi, vino i grožđe u Topoli imaju poseban značaj, pa im je posvećena i trodnevna manifestacija pod nazivom „Oplenačka berba", a koja se održava svake godine od 7.-9. oktobra. Tokom ove manifestacije organizuju se raznovrsni koncerti, takmičenja – najbolje vino i rakija, Međunarodni festival Prva harmonika Srbije, sajam domaće radinosti...

turizamusrbiji

_________________
Slika


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 14 Jun 2012, 10:23
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Etno Centar Gora

Slika

U selu Gornji Lajkovac, zaseok Šujdovići, nedaleko od reke Paklešnice na oko 100 km od Beograda i nadmorskoj visini 400-700 metara u geografskom trouglu Struganik, Ravna Gora, Divčibare, nalazi se Etno centar Gora raspolaže sa 4 adaptirana apartmana namenjenih porodičnom i organizovanom grupnom turizmu, čiji kapacitet je 24 mesta. Sastavni deo Etno centar Gora je i vajat sa prostorom za potrebe pansionskog smeštaja. U susednom selu Struganiku, nalazi se rodna kuća Vojvode Živojina Mišića. U čast proslavljenog Vojvode iz I svetskog rata, svakog jula, održavaju se Mišićevi dani koji okupljaju narod ovog kraja. U blizini je i vazdušna banja i izletište Divčibare koje svakako treba posetiti.


turizamusrbiji

_________________
Slika


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 14 Jun 2012, 10:24
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Etno kuća Cerova Kosa

Slika

Dobro došli na Cerovu kosu, oazu mira sa nedirnutom prirodom, čistim vazduhom i mirisom cerove šume. Cerova kosa je deo tajnovite prirode Mokre Gore i nalazi se ispod brda Ograđenica, a iznad “Ćirine pruge” poznate i kao Šarganska osmica i udaljena je od centra Mokre Gore oko 500 metara.
U delu iznad same pruge smeštena je etno kuća Cerova Kosa. Sagrađena je 1910 godine kao porodična kuća, a obnavljana je od 1998 do 2010. godine i predstavlja pravo mesto za odmor i uživanje u etno tradiciji srpske porodice.
Kuća sa svoje dve spavaće i dnevnom sobom, kuhinjom, kupatilom i svaremenim uređajima neophodnim gostima, a posebno sa bajkovitom okolinom pruža udobno konačište i pun komfor.
Blizina pruge kojom “Ćira” prevozi turiste do granice, a uskoro i do Andrićeve “ćuprije” u Višegradu, pruža potpun ugođaj i Cerovu Kosu čini izvanrednom ponudom za smeštaj i odmor.
Pored ovih lepota, za goste raspoložene za šetnju, staze kroz šumu ispod Ograđenice, zatim obilazak Drven grada na Mećavniku, izvora Bele vode, izvora pitke i selenom i magnezijumom bogate vode Česme, izletišta Jatarice, predivne stanice i restorana Jatare, stanice i motela Mokra Gora i još mnogo staza i bogaza predstavljaju raj za pesnike, slikare…

turizamusrbiji

_________________
Slika


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 14 Jun 2012, 10:26
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Levač

Slika

U srcu Šumadije, oivičen Juhorom i Gledićkim planinama, nalazi se jedan od najpitomijih krajeva centralne Srbije. Ovaj brežuljkasti kraj, prepun čistih izvora, reka, klisura, lekovitog bilja, divljači, čuven je po etnografskim znamenitostima, narodnoj arhitekturi, živom folkloru, samoukim slikarima. Očuvana zdrava prirodna sredina, tradicionalne vrednostii zdrava hrana, preporuka su za aktivan odmor u Levču.

Muzej na otvorenom Kalenić će vam dočarati tradiciju i kulturu Levča. Povešće vas u prirodu, vodenicu, autentično seosko domaćinstvo, učestvovaćete u pripremanju tradicionalnih jela, pečenju rakije, pravljenju suvenira, starim igrama. Muzej se bavi uređenjem zaštićenog područja manastira Kalenić, nastojeći da prirodne vrednosti i kulturno nasleđe prikaže posetiocima na najbolji način.

Na desnoj obali Kalenićke reke, uzvodno od manastira, svake godine prvog vikenda u avgustu, uz prisustvo velikog broja posetilaca, održava se sabor narodnog stvaralaštva Prođoh Levač, prođoh Šumadiju. Ova turistička , kulturna i etnološka manifestacija se održava u cilju negovanja, oživljavanja i afirmacije narodnog stvaralaštva i tradicije.
Zlatne ruke Levčaje veoma značajna i posećena manifestacija koja na svoj način doprinosi očuvanju tradicionalnih vrednosti. U okviru nje se održavaju takmičenja u pripremanju tradicionalnih jela, najbržih vezilja, pletilja, izradi predmeta od pruća i drugih upotrebnih predmeta.
Svake godine, u aprilu, u Rekovcu se održava smotra narodnog stvaralaštva dece Šumadije i Pomoravlja, kada se deca iz regiona takmiče u igri i pesmi.

U selu Oparić i njegovoj okolini, podstaknuta delom Janka Brašića, rodonačelnika naivnog slikarstva, javlja se plejada samoukih slikara i vajara. Njemu u čast, septembra meseca organizuju se Jankovi dani.
Nekoliko kilometara severno od Rekovca, nedaleko od sela Velika Kruševica, nalazi se manastir posvećen Sv. Ocu Nikolaju, u narodu poznat kao Manastirak. Podignut krajem XIV veka, za vreme Kneza Lazara.
Manastir Preradovac posvećen Sv. Simonu monahu (Stevanu Prvovenčanom, srpskom kralju) podignut je u doba slavnih Nemanjića (XII ili XIII vek). Renoviran je više puta, a za ženski manastir je proglašen 2003. godine.
Ljubitelji manastirskog turizma mogu posetiti manastire Raletinac, Sarinac, Denkovac i mnogobrojne crkve i kulturno-istorijske spomenike.

Konfiguracija terena i raznovrsnost divljači su karakteristike koje pružaju mogućnost za komercijalni lov i razvoj lovnog turizma. Na lovištima je zastupljena sledeća divljač: grlica, prepelica, plovka, gugutka, divlji golub, fazan, jarebica, zec, lisica, kuna, divlja svinja i srneća divljač.

turizamusrbiji

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 26 Jun 2012, 00:26
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
“Fićom“ promovišu seoski turizam

Udruženje ljubitelja „fića“ u promociji seoskog turizma oko Kragujevca. Karavan obišao domaćinstva koja se bave seoskim turizmom

Slika

UDRUŽENJE ljubitelja „fića“ i Gradska turistička organizacija Kragujevca zajednički promovišu seoski turizam na području Šumadije. Cilj je ne samo razvoj turizma, već i očuvanje uspomene na prvi srpski automobil, koji je prestao da se proizvodi pre gotovo tri decenije, ali i dalje jezdi putevima.

Karavan „fića“ i tridesetak članova ovog udruženja proteklog vikenda bili su gosti domaćinstava koja se bave seoskim turizmom na području Stragara. Obišli su i poznate manastire na ovom području - Voljavču, Blagoveštenje...


- Naše udruženje ima 172 člana, od sedam do 77 godina.Volimo „fiću“, mnogi od nas imaju ova vozila, još bolja i lepša nego kada su sišla sa trake u „Zastavi“. Promovišemo automobil koji traje, a istovremeno želimo da ukažemo na to kakve sve lepote postoje u šumadijskim selima - kaže Slavoljub Bataveljić, predsednik Udruženja „fića“.

Članove Udruženja bili su gosti porodica Lazić i Cicić iz Stragara. Milomir Cicić je među prvima počeo da se bavi seoskim turizmom na ovom području. Kaže da gostima nude dobru domaću hranu, kvalitetna pića, svež vazduh, beg od asfalta i velikih vrućina. Ipak, napominje, treba uraditi još dosta kako bi se prirodni potencijali na pravi način iskoristili.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 16 Jul 2012, 14:48
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Nezaboravan odmor u Katićima


Selo je dvadesetak kilometara udaljeno od Ivanjice. Katići imaju šest kafana, a okolina je ispresecana stazama zdravlja


Slika
Katići - varošica na obroncima planine Mučanj


PRIRODA od koje zastaje dah, čist vazduh nastao strujanjem "ruže vetrova" na optimalnih 1.000 metara nadmorske visine, domaća hrana, mir i tišina seoskog domaćinstva... Sve ovo na jednom mestu - u Katićima, varošici na obroncima planine Mučanj. Nalazi se na dvadesetak kilometara od Ivanjice, odnosno na 14 kilometara od Prilika.

Osim što se stotinak domaćinstava u ovoj varošici bavi poljoprivredom, odnosno najviše uzgajanjem krompira i maline, nekoliko domaćina se odlučilo i za seoski turizam. Tako je porodica Obradović pre skoro pet decenija počela da na konak prima turiste iz čitave zemlje.

- Ovo je porodičan posao, koji se prenosi sa kolena na koleno, pa su danas u ovaj biznis uključene tri generacije - deda Tiosav (88) i baba Milena (79), od kojih je sve krenulo, moji roditelji Vojin (58) i Ceca (50), moja supruga Bojana i ja - rekao nam je Nebojša Obradović (30). - Naša porodica i pansioni, uglavnom, ostaju u sećanju naših gostiju po gostoprimstvu, jer mi predstavljamo primer srdačnosti ljudi iz Starog Vlaha.

Obradovići imaju luksuzni smeštaj prve kategorije - 20 ležaja raspoređenih u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, kuhinju sa prepoznatljivim domaćim specijalitetima - kačamakom, gibanicom, projom, sirom, kajmakom... krompirom na Tiosavljev način, mučanjskom šniclom, Cecinom sarmom... Za pravo osveženje, mada se žega u ovom mestu retko kad oseti, poseduju bazen za goste pansiona.

Katići imaju svoju poštu, ambulantu, mesnu kancelariju i na svega stotinak metara seoske ulice čak - šest kafana. U samoj varoši nalaze se kuće stare i po 200 godina, prekrivene kamenim pločama iz nekada čuvenog majdana u zaseoku Maće, a ono po čemu su Katići poznati jeste i što imaju čak četiri spomen-česme u centru koje su posvećene partizanima, porodici Stambolić, koja potiče iz ovog kraja...

STAMBOLIĆI
KURIOZITET Katića su i porodica Stambolić, koja odavde potiče. Meštani kažu da iako su imali prilike da urade mnogo za selo, Stambolići ništa nisu učinili. Ivan Stambolić je počeo da sređuje varošicu i da ulaže u puteve, ali nije posao završio do kraja... Danas kroz Katiće prolazi dobar i nov put za Kokin Brod, koji predstavlja prečicu u odnosu na onaj preko Užica, jer je bliži.

Okolne šume ispresecane su stazama zdravlja, koje je lično Nebojša obeležio i osmislio. Turistima se nude izleti do Mučnja, kanjona Uvca, izvora lekovite Savine vode, branje lekovitog bilja... A ko je zainteresovan može ovde da nauči kako se sprema slatko od šumskih jagoda...

Nedaleko od Obradovića nalazi se i hotel "Logos", u sklopu koga su i prelepe brvnare. Hotel ima 11 apartmana i osam soba, a brvnare su četvorokrevetne, šestokrevetne i sedmokrevetne. Turistima su na usluzi i spa-centar sa dve saune i đakuzi kadom, kao i spoljni bazen, koji se greje na solarnu energuiju.


INFO

* 22 evra pun pansion

* 15 evra noćenje sa doručkom

* 10 evra brvnare

* 5 evra ručak

* 50 dinara kafa

* 100 dinara sokovi


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 23 Jul 2012, 19:36
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Prvo nautičko selo u Srbiji


Nautičko selo "Biser", kompleks od 16 modernih kućica na vodi, nalazi se u blizini Beograda. Kućice koje stoje u nizu nalaze se u selu Boljevci u Surčinu, na levoj obali reke Save.


Slika


Prvo nautičko selo u Srbiji idealno je mesto za odmor, rekreaciju, ribolov... Posetiocima su na raspolaganju i tereni za odbojku, fudbal na pesku, biciklistička staza, kupalište i plaža u toku sezonu, parkić za najmlađe, kažu u Javnom preduzeću za turizam Surčin.

Od posebnog značaja za Nautičko selo je marina sa vezovima u kojoj posetioci mogu ostaviti svoja plovila ukoliko dolaze vodenim putem, ili ostaviti svoje "ljubimce" na čuvanje tokom cele godine.

Nautičko selo "Biser" poseduje i kongresnu salu prilagođenu za održavanje seminara, konferencija, prezentacija u prirodnom okruženju.

Poseban dragulj ovog kompleksa je splav restoran "Savska terasa" koji u svojoj ponudi ima autentična jela iz Srema i vina proizvedena od posebnih sorti vinove loze koji se gaje na ovom podneblju.

Kućice su komforne sa kupatilom, prilaznom natkrivenom terasom i gornjom terasom idealnom za sunčanje, a apartmani su klimatizovani.

Na obali, naspram Nautičkog sela nalazi se izletište koje zauzima prostor od 12 hektara šume sa masivnim drvećem.


Mondo

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 28 Jul 2012, 04:17
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Orašac, najbolje srpsko selo

Orašac kod Aranđelovca proglašen je za najuspešnije selo u Srbiji, prema istraživanju Zavoda za proučavanje sela Srbije i Asocijacije za sociologiju sela i ruralni razvoj, koji su ocenjivali 4.250 seoskih mesnih zajednica.

Slika
Postavka u Muzeju u Orašcu

Taj epitet Orašac je dobio na osnovu izgrađene infrastrukture, putne, elektro i vodovodne mreže, seoskog turizma i različitih kulturnih manifestacija.

Osim toga, Orašac je uspostavio pobratimske odnose s mestima u Crnoj Gori, Republici Srpskoj i na Kosovu i Metohiji, s kojima dobro sarađuje, a u sportu su ekipe Orašca tri godine za redom prvaci opštine Aranđelovac na seoskim olimpijskim igrama.

Orašac je organizator međunarodne smotre "Koje kude kad Srbijom pođeš", ima razvijen etno-turizam, spa i velens centar "Aleksandar", a preko kulturno-umetničkih društava meštani Orašca afirmisali su selo na najbolji način u našoj zemlji i inostranstvu.

Prema rečima predsednika Mesne zajednice Dragana Adamovića, za laskavu titulu najbolje mesne zajednice nije bilo dovoljno samo ono što je urađeno, već i programi za budućnost, koji su veoma ambiciozni.

Planirani su dalja gradnja puteva, kanalizacija za čitavo selo, zaštita životne srednine, razvoj poljoprivrede kroz Udruženje poljoprivrednika, gradnja letnje pozornice, očuvanje Spomen-obeležja "Prvi srpski ustanak", rekao je Adamović.

Orašac je "kultno" selo u srpskoj istoriji odakle je krenula borba protiv turskog ropstva na Sretenje davne 1804. godine. Na početak bune danas podseća mesto u Marićevića jaruga gde su postavljena spomen-obeležja u znak sećanja na taj događaj. Dve bronzane ploče, manja sa likom Karađorđa i veća sa likovima ostalih ustanika.

Odmah pored je Vaznesenjska crkva gde su se ustanici pričestili i muzej u kome se čuvaju predmeti iz Prvog srpskog ustanka, odeća koja se tad nosila, maketa srpske kuće iz tog vremena, portreti viđenijih ljudi poput Filipa Višnjića, prote Mateje Nenadovića, hajduk Veljka Petrovića, Ilije Birčanina...

Osnovna škola koja se uzdiže na orašačkom proplanku nosi naziv „Prvi srpski ustanak" i po izgledu podseća na crkvu. Ispred nje stoji bista velikog Karađorđa koji kao da i dalje čuva svoj kraj. Njegova bista postavljena je tu na Sretenje 2004. kada se obeležavala 200-godišnjica velikog ustanka.


Vesti


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 69 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker