Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 15:23


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 15 Dec 2012, 22:10
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kovilj - Selo na kraju sveta

Slika
Kovilj

Na tridesetom kilometru autoputa koji povezuje Novi Sad i Beograd nalazi se selo Kovilj. Put prolazi pored sela i posle par kilometara premošćuje Dunav kod Krčedina na sremskoj obali. Selo je nalik mnogim ravničarskim selima – razvučeno u nekoliko dugačkih šorova nad kojima se izdižu samo tri crkvena zvonika. Kuće su lepe, starinske i sveže okrečene. Električni stubovi su često okićeni velikim gnezdima u kojima stoje po dve, tri pa i više roda. Veliki rukavac Arkanj dopire do samog sela a ni Dunav nije daleko. Ukupan ambijent deluje jako prijatno i smirujuće kao u staroj pesmi – Lepa Pava u Kovilju spava…

Priča se da je pre osam vekova Sveti Sava došao u mirovnu misiju kod ugarskog kralja Andreja. Sveti Sava je pokušao da odvrati Ugare od rata protiv Stevana Prvovenčanog. Misija je u potpunosti uspela jer je Sava pored diplomatskog obavio i vidarski posao i izlečio je ugarskog princa. Zahvalan kralj je dozvolio Savi da napravi pravoslavnu crkvu na mestu gde je bio razapet njegov šator. Ta crkva je više puta rušena i obnavljana ali je 1850 godine konačno srušena. Jedan vek pre toga je pored nje podignuta crkva koja i danas postoji u dvorištu koviljskog manastira. Posvećena je Svetim Arhangelima Mihailu i Gavrilu. U crkvenoj riznici se i danas čuva pojas od srebra i zlata za koji se pretpostavlja da je pripadao Svetom Savi.

Odmah pored manastira Kovilj se nalazi kapela Svete Petke koja je podignuta uz prastaro stablo. Verovatno je to bio zapis i do pre par godina je bio okićeno ponekim zelenim listom. Danas je jedini ukras ovog suvog stabla veliko gnezdo sa nekoliko roda.

Uobičajeno je da se za verske praznike pored manastira organizuje vašar. Najveće veselje pored starog manastira nastaje tokom letnjih meseci kada se organizuje već čuvena rakijada. Tada proizvodjači ovog žestokog pića donesu svoj najbolji proizvod, koji je po pravilu odležalo par godina u podrumu i osveštaju ga u manastiru. Za degustatore se pripremi mastan, svinjski paprikaš u velikim količinama. Potrebno je izdržati sve te dudovače, šljivovice, kajsijevače, kruškovače, jabukovače i lozovače. Pobednik se uvek raduje ali ni ostali se ne ljute jer znaju da ni jedan žiri ne može doneti odluku o pobedniku bistre glave. U najboljem slučaju degustatori su pijani već na polovini posla. Zato se svi zajedno vesele jer je veselje i osnovni razlog ovog takmičenja.

Za pravo veselje je ipak najbolje otići na Kraj sveta. Čarda tog imena se nalazi četri kilometra dalje ka Dunavu. Sve što želite da saznate o toj čardi je nacrtano i napisano na njoj. Vode i struje nema ali to ni malo ne smeta da se ovde provede jedna nezaboravna noć uz cigansku muziku, dobro piće i riblje specijalitete Đoke Varenike. Ko se jednom veselio u ovoj čardi reći će da takvog provoda nije bilo ni na Petrovaradinu u doba Janike Balaža.


visitserbia

_________________
Slika


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 22 Dec 2012, 23:03
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Selo – srce srpskog turizma


Jedan od važnih delova srpske turističke ponude svakako bi trebalo da bude i ruralni turizam koji bi u sebi spojio kulturu, gastronomiju, aktivni odmor…


Slika


Ovo je samo jedan od zaključaka iznetih 21. decembra tokom predstavljanja publikacije u okviru programa "Održivi turizam u funkciji ruralnog razvoja" i brošura posvećenih primerima dobre prakse.

Ruralni turizam važan je za srpski turizam u celosti i ovaj projekat je baza za razvoj drugih sličnih projekata posvećenih ruralnom turizmu, izjavila je predsednica Turističke organizacije Srbije (TOS) Gordana Plamenac.

Knjigu je predstavila TOS, u saradnji sa Ministarstvom finansija i privrede i Svetskom turističkom organizacijom (UNWTO).

Plamenac je dodala da “ruralni turizam nije samo seosko domaćinstvo već da sve vezano za ovaj vid turizma koincidira sa ostalim delovima turističke ponude naše zemlje - gastronomijom, kulturom, prirodnim bogatstvima i aktivnim odmorom``.

Goran Petković, državni sekretar Ministarstva finansija i privrede za sektor turizma, najavio je da će ovo ministarstvo formirati radnu grupu koja će biti zadužena za buduće aktivnosti i realizaciju projekta ruralnog turizma na teritoriji Srbije.


Slika


"Kooperacija između lokalnih turističkih organizacija i TOS na projektu bila je strukturalno povezana", rekao je Gavin Bel, konsultant UNWTO angažovan na ovom poslu.

Bel je izjavio da posmatrajući rad TOS u zemlji i kroz sajamske nastupe u inostranstvu, primećuje da je promocija svih vidova turizma Srbije konceptualno osmišljena i svrsishodno predstavlja sveukupnu ponudu i turističke potencijale zemlje.

Projekat UN posvećen razvoju ruralnog turizma je bio ujedno i najveći zajednički program pet agencija Ujedinjenih nacija, UNWTO, Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), Programa za zaštitu životne sredine (UNEP), Programa za razvoj (UNDP) i Fonda za decu (UNICEF).

Sredstva za projekat u iznosu od četiri miliona dolara obezbedila je Kraljevina Španija u saradnji sa Fondom za ostvarenje Milenijumskih ciljeva.

Projekat je trajao tri godine i u Srbiji je realizovan u 19 opština, u četiri pilot regiona - Centralna i Istočna Srbija, Donje Podunavlje i Južni Banat. Događaju su prisustvovali predstavnici gotovo svih lokalnih turističkih organizacija sa teritorije Srbije, navedeno je u saopštenju TOS.


B92


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 08 Jan 2013, 12:14
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Mape za ljubitelje seoskog turizma


Ponuda konačno napravljena detaljna karta ruralnog turizma Srbije. Upisano sve što je zanimljivo u Kosjeriću, Valjevu, Ljigu, Mionici...


Slika


LjUBITELjI seoskog turizma i domaćih proizvoda moći će sami da putuju po Srbiji i tako pronađu domaćinstvo koje im odgovara, jer je napravljena detaljna mapa ruralnog turizma.

Na prvoj mapi ove vrste nalaze se sela iz okoline Gornjeg Milanovca, Kosjerića, Ljiga, Mionice i Valjeva, a s vremenom će biti dodati i zlatiborski kraj, Ivanjica, Podrinje i ostala mesta u kojima domaćini primaju goste.

- Konačno je urađena detaljna mapa ruralnog turizma na kojoj se nalazi najveći broj domaćinstava koja najduže primaju turiste - kaže Vlada Ivanović, direktor Turističke organizacije Ljig. - Pored domaćinstava u kojima domaćini pružaju smeštaj, na mapi se nalazi i 16 „otvorenih farmi“ gde turisti mogu da, uz najavu, svrate na ručak. Tu su i domaćini koji primaju grupe, ali i oni koji prodaju domaću, organsku hranu. Ko želi može da svrati kod nekog od domaćina i da u njegovom dvorištu kupi zimnicu ili voće, ali i da lako u Ljigu, pored Ibarske magistrale, pronaće „Srpsku magazu“, gde se nalaze proizvodi iz čitave Srbije.



BOGATSTVO
NA mapi su ucrtane i sve crkve, manastiri, crkve brvnare, muzeji i znamenite građevine, ali je upisanao i kada se održavaju važne manifestacije. Obeležena su i mesta gde se nalaze ostaci srednjovekovnih naselja, pećine i termalni izvori, gde su škole jahanja, edukativne farme i vodenice, a upisano je i koji domaćini imaju otvoren a koji zatvoren bazen.

„Otvorene farme“ su hit u Evropi, a u Italiji su postale mesta u kojima odmor provode bogati i slavni. Nastale su u regionu Toskane i nazvane „agriturizmo“, a pretvorile su se luksuzna „odmarališta“ u kojima sada Italijani provode i medeni mesec. Najčešće su okružene vinogradima, a gosti na raspolaganju imaju bazene, pa i „ferarije“. Za sve vreme dok traje odmor gostiju, gazde obavljaju svoje poslove u polju i okućnici.

- Mi ne nudimo „ferari“, ali nudimo sve ostalo: bazene, organsku hranu, pa i vrhunski smeštaj - objašnjava Ivanović. - Cene u seoskim domaćinstvima su prilično standardizovane, a pun pansion s visokim nivoom komfora, što nudi oko 200 domaćinstava u Srbiji, može se dobiti za 2.500 dinara.

Međutim, najzanimljivije su „otvorene farme“ koje primaju goste na ručak ili im prodaju svoje proizvode. Uz ime svakog domaćina navedeno je šta prodaje, pa tako turista koji prolazi Ibarskom magistralom može da kupi sir i kajmak kod Milovanovića, zimnicu kod Daničića, prasetinu kod Ilića, prerađevine od mangulice kod Aćimovića, šljivovicu kod Ivanovića, vino i voćne rakije kod Lukića, a da jaše konja - kod Saratlića.


Slika


INFO

PUN pansion u seoskom domaćinstvu od 1.500 do 2.500 dinara

NAJJEFTINIJI smeštaj je oko Drine i Ljubovije - košta 1.000 dinara

RUČAK na „otvorenoj farmi“ po osobi od 300 do 500 dinara

MAPA se može nabaviti u Turističkim info-centrima

SVE informacije www.selo.co.rs

BROJKE

4 biciklističke staze „kriju“ ovi „papiri“

5 opština nalazi se na celoj mapi

16 „otvorenih farmi“ poseduje ovaj region

700 domaćinstava prima goste svih uzrasta


Novosti


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 08 Maj 2013, 15:26
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Seoski turizam: Đakuzi u šljiviku

Seoski turizam Srbije značajno je napredovao, te može da udovolji zahtevima i najprobirljivijeg gosta. Mnoga domaćinstva nude više i od većine hotela

Slika
Ponuda u selima je sve bogatija

NIKO nema što srpski seljak imade! U ovoj rečenici mogla bi ukratko da se opiše turistička ponuda u selima Srbije u 21. veku. I želje najprobirljivijeg gosta biće uslišene ukoliko odluči da se okrepi u gostima kod srpskog domaćina.


Koliko je seoski turizam u Srbiji napredovao najbolje svedoči ponuda: seoska kuća sa teniskim terenom sa šljakom ili tartan podlogom, sa bazenom u senci ili onim koji ima pogled na polje posuto hajdučkom travom, sa finskom saunom ili turskim kupatilom, pa čak i sa masažom!

- Takve kuće nećete naći ni u selima Slovenije - kaže Vladimir Ivanović, turizmolog i urednik portala Selo.rs. - Naši domaćini imaju i vrednost više - širok osmeh i nezaboravno gostoprimstvo! Zahvaljujući tome što je selo „ušlo“ u internet, promenila se struktura gostiju i sada nam retko dolaze bake sa unucima koji nikada nisu videli kravu. Većina gostiju su mladi, parovi, biznismeni, ljudi koji su proputovali, koji znaju šta traže i kako da uživaju.

PROFIL GOSTIJU

NAJVIŠE turista u seoskom turizmu su porodice sa decom, kao i parovi. Po brojnosti slede grupe prijatelja, studenata, mladih koji idu u selo u drugačiji provod. Na četvrtom mestu su poslovni ljudi koji vole da zasuču rukave, da malo gledaju folklor, dosta jedu i sve to lepo plate. Na poslednjem mestu su penzioneri, što je totalni zaokret u odnosu na poslednjih 10 godina.
Naravno, bazen ne traže gosti svakog dana, ali mogu ga dobiti u dvadesetak domaćinstava: Gostoljublju (Mionica, Kosjerić), Vila „Milica“ (Trudelj, Gornji Milanovac), Obradovići (Katići, Ivanjica), Lepenica (Ključ, Mionica)... Teniski teren ima „Kačerac“ u selu Brančić kod Ljiga. Sauna i đakuzi su postali „normalna“ stvar u domaćinstvima u Gornjem Milanovcu, Kosjeriću, Kniću i Užicu. Pravi velnes, uz tursko kupatilo, masažu i slanu sobu nudi vila „Etna“ u selu Ugrinovci kod Gornjeg Milanovca.

- Neki kažu da to više nije seoski turizam - kaže Ivanović. - Tvrdim da greše, jer sve što se nalazi u selu je seoski turizam! Gosti ne zamišljaju seoski turizam kao spavanje u slamarici i buđenje u poljskom ve-ceu! Imamo i izuzetno luksuzne objekte (poput Zdravkovca) u kojima samo noćenje košta 160 evra! Ako je dvoje ljudi spremno da putuje sat i po do sela Zdravkovac da bi za vikend platili 300 evra i kući odu zadovoljni, zar to nije turizam za peticu?

NA ZADATKU

NEKI domaćini imaju toliko gostiju da nemaju više vremena da okopavaju svoju baštu i drže stoku! Da bi gosti jeli domaću hranu, ovi domaćini od komšija kupuju sir, jaja, mleko, meso i sve ostale potrepštine, pa čitavo selo radi za njih. Postoji dvadesetak takvih domaćina i njihov glavni postulat rada je da nema „koka-kole“ - ukoliko gost na tome baš ne insistira!


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 15 Jun 2013, 22:21
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Stara Planina: Seoski turizam spas za "Kameno selo"

Selo Gostuša na Staroj planini, koje zbog činjenice da su skoro sve kuće u selu vekovima unazad pravljene isključivo od kamena nazivaju i "kamenim selom", sve je interesantnije turistima iz zemlje

Slika

PIROT - Selo Gostuša na Staroj planini, koje zbog činjenice da su skoro sve kuće u selu vekovima unazad pravljene isključivo od kamena nazivaju i "kamenim selom", sve je interesantnije turistima iz zemlje, ali i inostranstva upravo zbog jedinstvenog izgleda i očuvane arhitekture.


Zbog posebne arhitekture koja karateriše selo stiče se utisak da je ovde vreme stalo pre par stotina godina.

Selo je bilo osuđeno na nestajanje, ali je zahvaljujući Svetskoj banci u okviru projekta razvoja seoskog turizma i oživljavanja pasivnih krajeva selo najzad dobilo asfaltni put, izgrađen je most u selu koga je pre par godina odnela bujica a u selu već ima i nekoliko kategorisanih seoskih domaćinstava koja se bave seoskim turizmom.

Gostuša je tridesetak kilometara udaljena od civilizacije ali je proteklih godina zbog katastrofalnog puta do nje bilo moguće doći isključivo terenskim vozilom, što više nije slučaj.

Jedan od začetnika seoskog turizma u Gostuši Dragan Vidanović kazao je Tanjugu da je upravo zahvaljujući pomoći Svetske banke potpuno preuredio staru dotrajalu kuću ali uz uslov da zadrži svoju autentičnost.

"Krovovi su ovde od kamenih ploča, kako se vekovima unazad pravilo, dimnjak je od kamenih ploča, a fasadu smo "okrečili" običnom zemljom, a ne krečom. Zemlju za krečenje kopali smo tu blizu sela pa je ona drevnim postupkom "okrečena" tako da se u potpunosti uklapa u ceo ambijent", kaže Vidanović.

Istakavši zadovoljstvo gostima koji su posećivali drevno selo, Videnović navodi da su to uglavnom doktori, ozbiljni ljudi koji ostaju bez daha kada dođu ovde, probaju pravi staroplaninski med, probaju staroplaninsku hranu, jagnjetinu, čisti ovčiji sir koji se može probati samo ovde.

"Dolaze ljudi iz Beograda, Niša, bili su i Izraelci ovde u selu. Oni su ostali bez daha kada su videli kuće i kako je sve građeno od kamena. Bili su ljudi koji su obišli dosta interesantnih sličnih destinacija u svetu i rekli su da su slična sela videli još samo u Turskoj", navodi Vidanović.

Prema njegovim rečima od kako je asfaltiran put do sela osetno je veća posećenost, a samo u proteklih godinu dana deset porodica se vratilo u selo.

"Renoviraju se kuće, obrađuje se zemlja, sade se bašte i tako ljudi "krpe" kućne budžete i proizvode zdravu hranu, tako da tokom leta ovde boravi i do 200 ljudi. Zzivot se vratio u selu koje je do pre samo par godina osuđeno na siguran nestanak-kaže Vidanović.

Direktor Turističke organizacije Pirot Bratislav Zlatkov potvrđuje da je za boravkom u seoskim kategorisanim gazdinstvima sve veće interesovanje.

"Osim Gostuše turisti se najviše interesuju za Zavojsko jezero, zatim sela Dojkinci, Rsovci, kao i za srednjovekovne manastire u ovom kraju. Ova sezona će sigurno biti rekordna jer smo već na početku sezone 15. maja premašili broj noćenja od cele prošle godine". kaže Zlatkov.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 24 Okt 2013, 16:18
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Ivanjica: Rodno mesto seoskog turizma

Lepa varoš Ivanjica na jugozapadu Srbije smeštena je „u krilu sedam planina“ – Golije, Javora, Mučnja, Čemerna, Čemernice, Radočela i Kukutnice. Najpoznatija ivanjička planina je Golija, koju je zbog izuzetne prirode UNESCO proglasio za rezervat biosfere. Na ovom podneblju čistog i lekovitog vazduha, u selu Devići, pre četiri decenije rođen je seoski turizam Srbije.

Slika

Selo Devići je, kako legenda kaže, dobilo ime po kamilama! Na leđima devet kamila – deva stiglo je veliko blago, a potom je tu zakopano, kažu, ispod temelja crkve. Blagu se izgubio svaki trag, ali su Devići postali blago ovog kraja i prva tačka na mapi seoskog turizma Srbije. Danas su na ivanjičku kartu seoskog turizma upisana sela Lisa, Katići, Maće, Međurečje, Kušići, Bukovica, Kumanica... Seoska domaćinstva mahom nude pun pansion, a gosti mogu da se priključe domaćinima u branju malina, kupina, košenju, sakupljanju šumskih plodova, lekovitog bilja... Planinarenje, pešačenje, lov, ribolov, planinski biciklizam, izleti na Goliju i divna obližnja Uvačka jezera deo su sadržaja kojim se ispunjavaju dani odmora. Srdačnost, gostoprimljivost i zdrav duh, začinjen posebnim smislom za humor, svojstven je stanovnicima ovog dela Srbije.

Marina Reka i Lisa

Malo terensko istraživanje BelGuesta obuhvatilo je tri ivanjička sela: Marinu Reku, Lisu i Kušiće. Marina Reka udaljena je od Ivanjice svega nekoliko kilometara i zapravo je selo u predgrađu varoši. Lepa kuća, sva u rascvetalim muškatlama, senik za odmor obrastao lozom, sobe s četiri zvezdice. Naša domaćica zove se Raduška i od prvog trenutka predstavlja nam se kao otvorena i vredna žena širokih zanimanja – sakupila je čitavu zbirku minerala ovog kraja, pa tako saznajemo da se u okolini nalaze vredna rudna bogatstva. Gosti su joj ovog leta bili inženjeri iz Nemačke koji su ispitivali mogućnosti iskopavanja rude. Uz razgovor i kafu, razgledamo njene tegle sa slatkim i pregršti lekovitog bilja koje se suši. Vazduh ispunjava miris bilja i drvenih oblica spremljenih za zimu. Nažalost, njen hrskavi „kolač prevrtač“, stari specijalitet ovog kraja, nismo stigli da probamo.

Iz Marine Reke krećemo ka selu Lisa, uz put nas prate table i putokazi koji vode ka seoskim domaćinstvima. Stižemo do sela, koje je tipično planinsko naselje sa kućama razbacanim po brdima obraslim šumama i pašnjacima. U ovom selu goste prima pansion Ilije Milićevića. Na uzvišenju je sa kojeg se širi vidik na čitavu okolinu. Seoska rečica upotpunjava prizor lisanske idile. Tu gosti s domaćinom često peku rakiju, a u domaćinstvu Drage Milićević mogu da nauče i kako se pripremaju stara i zaboravljena srpska jela. Doći ćete kao gost, a otići ćete kao prijatelj, kažu meštani Lise.

Tu pravimo zaokret, vraćamo se, i preko Ivanjice krećemo uz planinu Javor, ka selu Kušići.

Javor planina

Samo nekoliko minuta vožnje uz Javor dovoljno je da se Ivanjica i dolina Moravice ukažu kao na dlanu. Svaka krivina je panorama sa koje se vide razgranati putevi koji vode ka lepim ivanjičkim planinama. Na četvrtom kilometru nailazimo na Moravičku crkvu Lazaricu. Po predanju, tu je sahranjen Boško Jugović, jedan od devet Jugovića – epskih junaka Boja na Kosovu. Povlačeći se, ranjen u boju, Boško Jugović je stigao do ovog brda i tu izdahnuo. Na mestu stare srednjovekovne crkve Ivanjičanin Blagoje Luković je 1929. godine podigao novi hram. U porti je posađeno devet hrastova u spomen na devet junaka. Oni su danas zaštićeno nacionalno dobro. Na putu pored crkve nailazimo i na jedan spomenik krajputaš, po kojima je ovaj deo Srbije poznat.

Narednih dvadesetak kilometara put vijuga kroz nenaseljene predele koje je ovogodišnje sušno i vrelo leto pre vremena obojilo jesenjim žuto-rumenim bojama. Zasadi malina izdaleka izgledaju kao vinogradi. Smenjuju se šume, šljivici, polja krompira.

Doktori - mir, dijeta i smeh

Stižemo u Kušiće – dočekuje nas tabla na kojoj je zapisana formula zdravlja i dugovečnosti – Najbolji doktori su: dr Mir, dr Dijeta i dr Smeh. Ovo selo leži na obroncima Javora, sa čarobnim pogledom na planine Mučanj, Čemernicu i Goliju. Zbog idealne nadmorske visine od 1000 metara, naročite ruže vetrova, koncentracije jona i borove šume, Kušići su pravo mesto za oporavak i lečenje pluća.

Slika
Selo Kušići

Smeštaj se nudi u renoviranom hotelu „Javor“, vlasništvu kuće Mona i Vili „Angelini“ porodice Vidaković. Zdravko Avramović, menadžer hotela „Javor“, kaže nam da „pored smeštaja i dobre hrane, gosti hotela imaju kao sadržaj osvetljenu trim-stazu, mapiranu Stazu zdravlja i zimsku ski-stazu“. Hotel organizuje izlete do atraktivnog rezervata Uvac, Vasilijevog vrha – najviše tačke Javora, spomenika majoru Mihajlu Iliću, junaku „Javorskog rata“ (1876–1878) i selu Milandži, gde se nalazi jedna od najstarijih škola u ovom kraju.

Slika
Vila Angelina

„Gostima su najvažniji gostoprimstvo, dobra hrana i čistoća. Nemamo neku reklamu, najbolja reklama su naši gosti. Svi nam se vraćaju. Naša vila ima četiri zvezdice, svaka soba ima kupatilo i televizor. Pročuli smo se još sedamdesetih godina, kada je iskustvo pokazalo da boravak ovde leči pluća. Najviše gostiju imamo iz Beograda i vojvođanskih gradova. Dolaze nam i stranci, upravo je otišla jedna ekipa Evropljana koja je snimala sve ovo i naš život“ – kaže Stojadin Vidaković, vlasnik vile „Angelina“, koji je posle kratke pečalbe u SAD, odlučio da obnovi porodično imanje. Priča nam o tegobnom životu svojih predaka, koji su trgovali katranom i pokatkad išli i bosonogi po snegovima. Svoju lepu vilu nazvao je po majci Angelini – žilavoj, upornoj i odlučnoj ženi, koja je uspela da sačuva mukotrpno stečen imetak.

Sa Angelininog imanja pruža se pogled na okolne planine i sestrinska sela Katići i Maće.

Katići i zaselan Maće

Sela Katiće i Maće nismo posetili, videli smo ih samo izdaleka, udenute među bregove ispod stenovitog vrha planine Mučanj. Prema podacima iz vodiča, ovo selo je mala turistička varoš – raspolaže sa više od 100 ležajeva, najviše ih je u hotelu „Logos“, dok su ostali u brvnarama i domaćoj radinosti porodice Obradović. Turistička organizacija Srbije je 2005. godine ovom domaćinstvu dodelila „Turistički cvet“ za najbolje seosko domaćinstvo u zemlji. Porodica Obradović svojim gostima nudi raznovrsne sadržaje, na primer vožnju planinskim vozićem i izlete do Bele Crkve i izvora Savina voda.

Maće je zaselak sela Katići. Poznato je po posebnom narodnom graditeljstvu kamenih krovova od tankih ploča. „Prelepa priroda, čist vazduh, uređena seoska dvorišta i kuće koje su pokrivene maćanskom pločom, klima bez velikih oscilacija, te tradicionalno gostoprimstvo domaćina čine ovo selo privlačnom destinacijom čak i za one najprobirljivije poklonike seoskog turizma“, piše u vodiču.

Pomenućemo još samo nekoliko mesta na Goliji: selo Komadine i „Golijske konake“, vilu Avramović u Kumanici u samom podnožju Parka prirode i rezervata biosfere i selo Dajiće u srcu planine, sa kućom za odmor porodice Luković.

Slika
Golija

Znamenitosti Ivanjice

- Crkva Sv. cara Konstantina i carice Jelene sagrađena je 1838. godine, prilogom vernika. Živopis slikara Dimitrija Posnikovića iz 1862. i ikonopis u celini su sačuvani. Ovaj hram u centru grada, o kojem se lično starao knez Miloš Obrenović, danas se nalazi pod zaštitom države.
- „Jeremića kuća“, jedna od 12 koje su preživele veliki požar, nalazi se u centru grada, na kraju gradskog korzoa. Stavljena je pod zaštitu države.
- Kušića han nalazi se pored spomenika generalu Dragoljubu Mihailoviću. To je jedan od najstarijih spomenika seoskog neimarstva u Moravičkom kraju. I on se nalazi na listi dobara pod zaštitom države.
- Kameni most, u vreme izgradnje 1906. godine, bio je jedini jednolučni most na Balkanu, a tvrdi se da je i najveći. Povezuje obale Moravice na putu Javor-Dragačevo. Građen je od klesanog kamena, sistemom klinova. Zaštićen je kao kulturno dobro od velikog istorijskog značaja i jedan je od simbola Ivanjice.
- U vreme kada je struja bila nepoznanica i za mnoge evropske gradove, na Nikoljdan davne 1911. godine puštena je u rad hidrocentrala „Moravica“, kao deveta hidrocentrala u Srbiji. „Od danas je u Ivanjici večiti dan“, pozdravili su meštani njeno otvaranje. Hidrocentrala i danas radi i predstavlja neku vrstu muzeja. Posebna atrakcija je brana – vodopad na Moravici.

Svi putevi vode u Ivanjicu

Šetnja po selima neminovno počinje u Ivanjici i nju nas vraća. To je geografski, privredni, administrativni i kulturni centar ovog kraja. Kroz grad protiče Moravica, začetnica , Zapadne Morave, a potom Velike Morave, naše najveće reke.

Prvi pisani trag o Ivanjici potiče iz 1505. godine i čuva se u Dubrovačkom arhivu. Status varoši stekla je među prvima u Srbiji – 1866. godine ukazom kneza Miloša Obrenovića. Zbog ambijentalne vrednosti – autentičnog izgleda s kraja 19. veka, strogi centar Ivanjice proglašen je za prostorno-istorijsku celinu od velikog značaja.

Kada bismo iz vidnog polja uspeli da uklonimo reklamne suncobrane, logotipe planetarnih brendova i bankomate, šetnja glavnom gradskom ulicom bila bi uspešna plovidba u vreme romantične srbijanske varoši. Snažan duh te stare varoši izvire i danas iz starih, ali i modernih kafana i kafića, koji se doslovno nižu s obe strane glavne ulice. Spomenućemo samo restoran kafe „Kod Bankrota“, koji ima ambijent kafane iz šezdesetih godine 19. veka.

Zahvaljujući klimatskim uslovima Ivanjica je organizovanim turizmom počela da se bavi još 1938, kada je ravnopravno sa Dubrovnikom, Cetinjem i Kotorom proglašena za banjsko i klimatsko mesto. Sticajem političkih okolnosti, tek 1978, na inicijativu Instituta za hematologiju i Srpskog lekarskog društva, ovde je osnovan Zavod za rehabilitacju „Ivanjica“, u kojem se leče malokrvnost, alergije, plućne, srčane i neuroloških bolesti.

Odluku Vlade Srbije iz 2000. godine da Ivanjicu proglasi za vazdušnu banju u Turističkoj organizaciji smatraju potvrdom da Ivanjica, uz seoski turizam, ima mogućnost da razvija sve vidove turizma – zdravstveni, sportski, lovno-ribolovni, izletnički, verski, kongresni...

Pre Drugog svetskog rata grad je imao samo jedan hotel – „Spasović“, a danas u samom gradu gosti mogu odsesti u ekskluzivnom hotelu „Park“, koji ima četiri zvezdice, svoj zatvoren bazen i spa centar. Na mapi smeštajnih kapaciteta grada nalaze se „Vestern siti“, odmaralište „Golija“ i „Zavod za rehabilitaciju“.


b92

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 27 Okt 2013, 21:26
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Selo u kojem se prave ajvar žurke

Ako želite da pobegnete od gradske vreve, uživate u prirodi, šetnjama i tradicionalnoj srpskoj hrani, pravite ajvar i džem, pomažete u seoskim poslovima... onda je idealno mesto za vas (S)latkovac.

Slika

Etno selo Latkovac, ili kako ga od milja zovu gosti - Slatkovac, izniklo je na više od dva veka starom ognjištu predaka porodice Knežević. Pre dve decenije napušten zaseok Kavrići, danas je kulturno-turistički centar koji je tokom čitave godine otvoren za mnogobrojne goste.

Latkovac se nalazi u severozapadnom delu opštine Aleksandrovac. Selo je udaljeno 220 km od Beograda i smešteno je u podnožju planina Kopaonik, Goč i Željin na nadmorskoj visini od 430 metara. Smeštajne kapacitetei sela čini 25 lažajeva, restoran, biblioteka i etno dućan raspoređeni u četiri kuće koje čine zaseok. Pored bogate istorije, selo je specifično po predivnoj okolini i netaknutoj prirodi.

Slika

Ko dolazi u (S)latkovce

U (S)latkovac najviše dolaze ljudi između 25 i 35 godina starosti, umetnici, ljudi koji vole prirodu, porodice sa decom. Najčešće dolaze na produženi vikend, dok leti ostaju i po sedan i 10 dana.
"Slatkovac nije obično selo.On nosi onu divnu emociju iz detinjstva kada ste jedva čekali da odete na selo gde vas sa osmehom dočekuju, ušuškani ste dok brinu o vama, dani vam prolete", kaže direktorka Etno sela Sanja Knežević i dodaje da je selo dobro i za one koji žele pasivan, ali i za one druge koje vole aktivan odmor i naravno za one koji vole dobru tradicionalnu hranu.

"Naš zaseok ima 25 ležajeva i 30 mesta u restoranu što je sasvim dovoljno da sačuvamo mir i seosku idilu.Turisti nam dolaze tokom cele godine, najviše ih je tokom leta, ali pošto je i oktobar topao i ovih dana je gužva", kaže Knežević i ističe da u  selu ima gostiju i zimi - za Novi godinu, Božić i tokom zimskog raspusta.

Slika
Foto: Etno selo Latkovac

"Svake godine organizujemo doček Nove godine u našem restoranu. Te večeri se sluša starogradska muzika, ali organizujemo i karaoke što je gostima posebno drago. Za Božić je poseban doživljaj jer dolaze ljudi iz velikih gradova koji se nisu susretali sa starim seoski običajima, pa se trudimo da im pokažemo sve običaje, ali i da učestvuju u sečenju badnjaka, unošenju u kuću, da rade sve ono što radi položajnik... Deci je posebno zanimljivo", priča Sanja.

Mestašce je idealno za one koji vole da pešaće jer ima mnogo pešečkih staza, ali i za ribolovce jer je u blizini jezero, a i reka Rasina.

"Naši gosti mogu da beru kupine, maline, sakupljaju šljive, pečurke, da pomažu na kazanu da gde se peče rakija. Takođe, imamo lepu saradnju sa najboljim proizvođačima vina iz Aleksandrovca, pa gosti mogu da beru grožđe, ali i da učestvuju u procesu pravljenja ovog piča", ističe direktorka etno sela.

Idealno i za ljubitelje klasične muzike

U ovaj zaseok pokraj Aleksandrovca se dolazi i zbog Festival klasične muzike, kao i zbog edukacije koja se organizuje za studente muzičkih akademija. Učesnici i gosti sela bili su Egon Mihajlović, Marija Jonas, Mladen Jagušt i mnogi drugi eminentni umetnici.
Ono na šta su u Slatkovcu veoma ponosni je organizovano kuvanje pekmeza, slatkog, ali je, kako kaže Knežević, najzanimljiviji "ajvar party."

"Poslednjih godinu, dve ne moramo ni da istaknemo tablu da organizujemo pravljenje ajvara, jer ljudi već znaju i dolaze. Inače, to je izuzetno zabavano jer to nije samo pečenje, ljuštenje paprike, nego se ljudi šale, đuska se uz dobru muziku. Kada krenu kući, gosti dobiju po teglu ajvara u čijem su pravljenju učestvovali."

Osim spremanja zimnice, rada na poljima, u Slatkovcu možete naučiti, ili bar pokušati, da naučite stare zanate, ali i da učestvujete u slikarskim radionicama, izradi grnčarskih predmeta.

U ovom seocetu trude se i da podignu svest mladih o značaju zaštite životne sredine, pa se organizuju i ekološki kampovi.

Slika

"Osim edukativnog dela koji podrazumeva predavanja o zaštiti životne sredine, organizujemo i konkretne akcije kao što su postavljanje putokaza za šetnju u Latkovcu, čišćenje reke, postavljanje kanti za smeće", kaže Knežević.


Mondo

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 05 Dec 2013, 00:38
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Selenča: Najspremnije selo za turizam

Mesto Selenča kod Bača među dvanaest vojvođanskih sela najspremnijih za turizam. Nema dvorišta bez cveća i bar jednog reda vinove loze ispred ulaznih vrata

Slika

MALO gde kao u Selenči kod Bača može da se doživi nešto od čuvenih čari stare Vojvodine. Ima još mnogo kuća sa starim molerajem, masivnim krevetima i ormarima, obaveznim dunjama i jabukama, ima prelepih cvetnih dvorišta i vrtova ... Kad vam se, dok čekate na šoru, otvori velika amfor-kapija ući ćete u svet u kome najvišu cenu imaju mir i kult porodice i rada. Zbog toga je ovo mirno mesto vojvođanskih Slovaka istaknuto u turističkoj ponudi klastera turizma kao jedno od 12 najspremnijih u pokrajini da ugosti namernike i da se Srbija ne postidi. Naprotiv.


U Selenči nema dvorišta bez cveća i bar jednog reda vinove loze ispred ulaznih vrata. Kuće su živih boja, a molovanje je ponovo u modi. Najbolji majstori, pravi starinski soboslikari, jesu Jan Čapelja i Juraj Fodor Đusi.

U Selenči turista ima priliku da provede bogovski vikend, ali i da ostane nešto duže ako mu se sviđa. Gosti mogu da rade sa domaćinima u štali, bašti ili na njivi, da hrane životinje, poigraju se sa psima i mačkama. Pred “selenačkim stolom” gurmani mogu da zaneme.

- Tipičan slovački paorski obed počinje kulenom i šunkom, nastavlja se krompirom u rerni sa rebrima i kobasicama, a završava štrudlom ili pitom sa višnjama - priča meštanka Miroslava Benka.


OD NASTANKA 255 GODINA

OVE godine navršilo se 255 godina od nastanka Selenče i doseljavanja Slovaka po volji carice Marije Terezije. Danas u Selenči živi oko 3.400 stanovnika, razvijena je proizvodnja metli od sirka, a čuvene su građevinska firma “Slovan” i proizvodnja organske hrane u fabrici “Zdravo organik”. Međutim, mladi koji se školuju retko se vraćaju u svoje mesto, a mnogi odlaze i u inostranstvo, najčešće u Slovačku i Italiju.

Kulinarski brend lokalne kuhinje je svadbarski kolač sa pletenkom kao ukrasom. Marina Balaban, direktorka Turističke organizacije Bača, inače rodom iz Selenče, kaže da su vodili računa da program boravka turista u seoskim domaćinstvima bude aktivan.

Ona je ispričala da su njeni Selenčani “mnogo vredni ljudi” i da rade od jutra do sutra. Zato je kod njih veoma razvijen kult odmora i spavaće sobe.

- U njoj se odmaraju glave porodice ili mladenci. Sobe mirišu na dunje iz ormara u kojima su besprekorno složene krevetnine. Na ormarima su, već se zna, tegle sa dunstom, tako je u svakoj kući - priča Balabanova.

Autentična prošlost Selenče je u etnološkom muzeju, o kome brine penzionisana nastavnica Vijera Struharski. Ona kaže da čuva i pokazuje posetiocima oko 1.550 predmeta, najviše tradicionalne odeće sa mnogo ukrasa i živih boja. Ističu se detalji mladine odeće sa venčanja, zatim suknje “rancoške” i “fodroške”, košulja “slovenska”.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 20 Jun 2014, 01:05
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
BIKIĆ DO KOD ŠIDA
Grade karpatsku kuću


Malo fruškogorsko selo Bikić Do osim poljoprivrede i voćarstva uskoro bi moglo da bude poznato i po seoskom turizmu

Slika

MALO fruškogorsko selo Bikić Do, smešteno pored puta koji od Šida vodi prema Iloku, odnosno granici sa Hrvatskom, osim poljoprivrede i voćarstva uskoro bi moglo da bude poznato i po seoskom turizmu. Poviše sela se nalazi poznati podrum vina, a osim ljubaznosti domaćina, gostima će se ponuditi domaća hrana i pića, obilazak obližnjeg manastira u Privinoj Glavi, jezera na Sotu i slično.


U planu je i izgradnja drvene karpatske kuće u centru sela, na placu koje je vlasništvo Mesne zajednice. Prema rečima Dejana Bobalja, predsdnika Saveta MZ, uz pomoć lokalne samouprave i Turističke organizacije Šida, sačinjen je idejni projekat karpatske kuće.

- Na osnovu ovog projekta ćemo konkurisati za sredstva kod Pokrajine i Republike u cilju izgradnje pomenute kuće. Naše selo je poznato i po jednoj manifestaciji kakve u okruženju nema, a to je „Rušenje majskog drveta“, koje se uoči 1. maja donese iz šume i zakopa ispred Doma kulture, a na crkveni praznik Duhove (Sveta Trojica) se uz igru i pesmu obara sekirom - navodi predsednik Bobalj.



Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Seoski turizam  |  Poslato: 18 Feb 2017, 02:43
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Selo Donji Taor - kao iz bajke

Slika

Donji Taor je u srcu Povlena. Može da se dođe od Kosjerića, Valjeva, Bajine Bašte, a sve je to daleko. Donji Taor nije selo kakva poznajete. To je jedna prostrana oblast, priroda je puna iznenađenja... Ljudi sa kojima razgovarate su jednostavni, prirodni, kakvi su bili pre sto godina. Ovde urbani život nije iskvario ljude, trebali bi malo poživeti u Donjem Taoru da sve to upoznate.

Mogli biste malo da čuvate ovce... Da vidite koliko je dan dug kad se čuvaju ovce.
To nije urbani život, pa proleti dan dok se okrenete...

Selo Donji Taor je takoreći u srcu povlenske oblasti na granici triju opština i dosta je nepristupačno. Iako je kroz samo selo asvaltiran put sve do sela su makadamski putevi a neki su zaista loši. Donji Taor je bogato selo, kuće su lepo uređene a vidljivo je, dosta se i radi... uobičajeni seoski poslovi.Donji Taor je više od običnog seoskog turizma... To je skok iz jednog vremena i prostora u drugo, odlazak u srce Povlena, odlazak u prošlost koja je imala neponovljivu lepotu i čistotu.
Za one koji traže odmor i zaborav, dođite u Donji Taor i ostanite mesec dana, proživite jedan drugi život...

Slika


srbijuvolimo

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 75 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker