Srbija Forum
http://srbija-forum.com/

KORENI - običaji i tradicija kod Srba
http://srbija-forum.com/viewtopic.php?f=55&t=31
Stranica 17 od 17

Autoru:  Senka [ 11 Jan 2020, 22:21 ]
Tema posta:  Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba

DA LI ZNATE TRADICIJU? ZAŠTO SE NA BADNJE VEČE PALI BAŠ BADNJAK, A NE NEKO DRUGO DRVO?

Već u ranu zoru Badnjeg dana, pucanjem iz pušaka i prangija, objavljuje se odlazak u šumu po badnjak. Drvo seku isključivo muškarci, najčešće domaćin i najstariji sin, u rano jutro, pre izlaska sunca.

Slika

Danas se seče grana hrasta koji je kod Slovena oduvek važio za sveto drvo i vezivao se za božanstvo Svetovida. Ova odsečena grana danas postaje Badnjak – božićno drvo koje u kuću unosi sreća, zdravlje i napredak.

Slika
Badnji dan

Paljenje Badnjaka ispred gradskih crkvi svakako je centralni događaj proslave Badnjeg dana. Ovo drvo kada gori razvija veliku toplotu i svetlost, pa se veruje da je tako postalo simbol ljubavi i svetlosti, zajedništva, jedinstva i porodičnog života.

Osim ovoga, pred veče domaćin unosi badnjak u dom. Kuca na vrata i najavljuje da “Badnjak dolazi u kuću”, a kada prekorači prag okupljene ukućane pozdravlja sa rečima “Srećno vam badnje veče”, dok ga domaćica dočekuje sipajući po njemu žito iz sita.

U nekim krajevima do danas se zadržao običaj po kome, noseći badnjak, domaćin treba da obilazi kuću kvocajući kao kvočka, a domaćica i sva deca idu za njim pijučući kao pilići. Domaćin obilazi sve uglove doma bacajući po jedan orah u svaki ugao, što se smatra žrtvom precima.

Uz Badnjak, domu se daruje i žito da bi naredna godina bila plodna. Obavezno je i unošenje slame jer je to običaj još iz predhrišćanskog perioda i zato što se na taj način prinosi žrtva duhu Hrista koji je i rođen na slami.


istorijskizabavnik

Autoru:  Senka [ 11 Jan 2020, 22:30 ]
Tema posta:  Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba

ČUVAJTE SE, OVO SU NEKRŠTENI DANI! NEMOJTE DA VAS MRAK ZATEKNE VAN KUĆE, MOGU DA SE DOGODE STRAŠNE STVARI

U današnje vreme, u gradovima koji nikada ne spavaju i gde svetla stalno gore i rasteruju mrak, većina stanovništva će vam reći da su legende naših starih "gluposti i bapske priče". Ipak, u unutrašnjosti Srbije, po malim varošima i zabačenim selima, priča je potpuno drugačija. Upravo ako se ovih dana zateknete na nekom od ovih mesta, neki baka ili deka sigurno će vas upozoriti da nikako ne krećete na put kući po mraku, a da bi vam najbolje bilo i da vas ni sumrak ne zatekne na otvorenom.



Slika

Od danas pa sve do Bogojavljanja 19. januara traju “Nekršteni dani”!

Reč je o verovanju koje je od davnina jako i duboko utkano u svest našeg naroda, pa će vam stariji i danas objasniti da je ovo period godine kada Isus Hrist još uvek nije bio kršten i da je zbog toga i danas u ovo doba zemlja otvorena da mrtvi izlaze, a zajedno sa njima i đavoli i razni drugi demoni.

Ove nečastive sile vladaju od trenutka kada se smrkne pa sve dok ne zapevaju prvi petlovi. Zbog toga, narod kaže, preko noći nikako ne treba izlaziti iz kuće. Onaj ko se usudi da putuje nakon zalaska sunca, kaže predanje, neće dobro proći, a ako neko baš mora da izlazi trebalo bi da sa sobom nosi beli luk, krst ili neki oštar metalni predmet.

Slično, u nekim krajevima Srbije još se i danas pažljivo pazi da u Nekrštene dane žene nikako ne predu, ne tkaju i ne peru. Napolju se ne ostavlja ništa belo, a naročito se brine da van ne ostane dečja odeća jer bi zle sile bajalicama i urocima mogle preko stvari da naškode deci.

Po nekim selima, naročito u Vlaškim krajevima, krije se čak i svetlost iz kuća tako što se na prozore stavljaju zavese ili spuštaju roletne. Noću se ne pije voda jer predanje kaže da se demoni uvlače u kućne posude i tu vrebaju neoprezne.

Narod kaže da Nekršteni dani nisu dobro vreme za rađanje. Veruje se da će dete koje dođe na svet između Božića i Bogojavljanja biti bolešljivo i nesrećno. Da bi se mališani “odbranili od uroka”, stari su smislili ovo – deca rođena u Nekrštene dane moraju svake godine u tom periodu da sa sobom nose posebnu košulju, tkanu na kaminu.

Ako vas sve ovo rastužuje i čini nespokojnim, ne brinite! Kako bi “odagnao bedu i smanjio muku” u ovom sumornom periodu, narod je smislio i “protivlek” za Nekrštene dane – nekada su po selima i gradovima u Srbiji na sve strane išle maskirne povorke koje su predstavljale duhove, čudovišta i mrtve pretke. Ovi koledari su se kretali od kuće do kuće i tražili priloge: slaninu, jaja, meso, brašno, mleko, rakiju i vino…

Slično zapadnoj Noći veštica, nakon skupljanja ovih ponuda čitave porodice bi se okupljale oko trpeze i uživale u hrani i piću. Nekršteni dani uvek su mrsni, a ne posti se čak ni sredom ni petakom. Samo je Krstovdan dan za post, a on pada neposredno uoči Bogojavljanja.

Veruje se da će graja, muzika i smeh oterati nečastive sile. A uz hranu, piće i “čašicu razgovora” svaki strah i muka se lakše podnesu i briže prođu.



istorijskizabavnik

Autoru:  Senka [ 18 Jan 2021, 15:18 ]
Tema posta:  Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba

Danas se slavi Krstovdan - dan strogog posta

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 18. januara, obeležavaju Krstovdan - dan strogog posta koji se slavi uoči Bogojavljenja. Krstovdan mnogi Srbi slave i kao svoju krsnu slavu.

Slika

Prema predanju, prvi koji su primili hrišćansku veru i prve pouke nove vere pominju se kao katihumeni ili - oglašeni, dok je u srpskoj crkvi i narodu dan krštenja prvih hrišćana poznat kao - Zimski Krstovdan.

Praznik se vezuje za svetkovanje Bogojavljenja, praznika Krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u reci Jordanu.
Praznuju se, zapravo, dva događaja, u vezi s Časnim krstom - pronalazak Časnog krsta na Golgoti i povratak iz Persije u Jerusalim.

Zimski Krstovdan prethodi sledećem velikom prazniku, Bogojavljenju, kao i prekosutrašnjem Svetom Jovanu - Jovanjdanu, koji su u crkvenom kalendaru upisani crvenim slovom.

Narodni običaji

Prema narodnim običajima u nekim delovima Srbije na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća. Posti se strogo, prvi put posle Božića, jer je do ovog dana bilo razrešenje zbog velikog praznika. Zato je u srpskom narodu ostala izreka: “Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti”.

Po narodnom predskazivanju vremena, koji vetar duva na Krstovdan, taj vetar će najčešće duvati tokom godine. U Sremu se govorilo da se ovoga dana vetrovi krste (tj. ukrštaju, duvaju jedan drugome u susret), pa koji nadjača.

U dvanaest dana, počinjući od Božića a zaključno s Krstovdanom, ogleda se dvanaest meseci godine koja dolazi, pa kakvo je vreme kog dana takvo će biti u mesecu koji tom danu odgovara po redosledu.

Na Krstovdan su se, prenose hroničari, jeli ostaci badnjedanskog pasulja i - spremane su pihtije. Ali kako je Krstovdan posni dan, to su ih jeli sutradan, na Bogojavljenje.

Prema predanju, u Bogojavljenskoj noći otvara se nebo i veruje se da se svaka želja može ispuniti. Tačno u ponoć treba pogledati u nebo i zamisliti želju.

Slika


Zimski Krstovdan slavi se uvek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike. U kalendaru SPC nije obeležen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog Krsta, na kojem je na Golgoti razapet Hristos.

Krstovdan se obeležava, kao uspomena na prve hrišćane - katihumene ili oglašene, koji su primili veru na početku širenja hrišćanstva.

Kako su prvi hrišćani bili naznaka globalnog širenja religije, tako i Krstovdan prema narodnim verovanjima u Srba može dati naznake kakva će biti godina.

U nekim krajevima postoji običaj da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu. Ako se krst smrzne, veruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva.

U pravoslavnim hramovima se na Krstovdan služi liturgija svetog Jovana Zlatoustog, uz ritual velikog osvećenja vode, koji prati praznično bogosluženje.

Kad je Krstovdan preko nedelje, u hramovima se pre podne služe carski časovi, posle podne liturgija. Nakon liturgije obavlja se veliko osvećenje vodice u samom hramu, dok se sutradan, na praznik, voda osvećuje van hrama, na rekama, ili drugim otvorenim mestima.

Krstovdanska vodica

Krstovdanska vodica se posle vodoosvećenja deli vernicima i, prema običaju, čuva u kućama radi zdravlja. Prilikom vodoosvećenja, moli se da voda bude na izbavljenje od grehova, za isceljenje i očišćenje duše i tela, na osvećenje srca i uma i na svaku izvrsnu korist, da ona bude voditelj u večni život i odgoni svaki nasrtaj vidljivih i nevidljivih neprijatelja.

U tu svrhu, za koju je osvećena, dovoljno je poneti je u nekoj manjoj boci, i čuvati preko godine, koristeći je samo u izuzetnim prilikama. Vernici SPC dan kasnije slave Bogojavljenje, praznik krštenja Isusa Hrista kojim je počela njegova misija i propovedanje hrišćanske vere.


rtvbn

Autoru:  Senka [ 18 Jan 2021, 18:26 ]
Tema posta:  Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba

Bog se javi: pozdrav, verovanja i narodni običaji na Bogojavljenje

Većina običaja i obreda za Bogojavljenje bila je podstaknuta željom za zdravljem - otuda ritualno kupanje u reci koje može da obavi samo onaj ko je zdrav.

Slika

Pravoslavni kalendar prati kretanje Zemlje oko Sunca i njegove stožerne tačke su dani prolećne i jesenje ravnodnevice kao i letnje dugodnevice i zimske kratkodnevice.

Današnju osnovu kalendarskog praznovanja među Srbima čine petnaest velikih hrišćanskih praznika u koje se broje osam Hristovih (Božic, Bogojavljenje, Sretenje, Cveti, Spasovdan, Trojice, Preobraženje, Krstovdan ), četiri Bogorodična ( Rođenje, Vavedenje, Blagovesti, Uspenje ), dva Pretečina (Ivanjdan, Usekovanje) i jedan vrhovnih apostola (Petrovdan), a nad njima je, po učenju Crkve, praznik nad praznicima - Vaskrs.



Bogojavljenje se slavi 19. januara, na dan kada je 30. godine naše ere, Isus Hrist - koji je dotle, kao drvodelja, živeo uz materu i njenog muža Josifa - napunivši tri decenije, pozvao je Jovana Preteču da ga u reci Jordanu krsti. Po krštenju, koje je obavljeno trostrukim poranjanjem u vodu, otvorilo se nebo iz kog se začuo glas Boga Oca koji je obznanio da je Isus sin njegov, a na Isusa je u vidu goluba sleteo Sveti Duh.

Otuda se na Bogojavljenje pravoslavni vernici pozdravljaju drevnim pozdravom „Bog se javi - Zaista se Bog javi".


lovesensa

Autoru:  Senka [ 18 Jan 2021, 18:32 ]
Tema posta:  Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba

TAČNO U PONOĆ

VEČERAS SE NEBO OTVARA I ISPUNJAVA SVAKU ŽELJU: Veruje se da na Bogojavljensku noć devojke mogu da vide budućeg muža


Resized Image - Click For Actual Size

Veruje se da se, u gluvo doba, uoči Bogojavljenja, na tren otvara nebo, da se krste (ukrštaju) vetrovi što duvaju zimi s onima što duvaju leti i da sva voda postaje sveta.

Bogojavljenje se obeležava 19. januara i to je nepokretni praznik, ne menja se iz godine u godinu. Prema hrišćanskoj tradiciji, Hristos je, kada je napunio 30 godina, došao na reku Jordan kako bi ga krstio Sveti Jovan.

Osećajući da je pred njim Mesija, Sveti Jovan dočeka Isusa rečima: “Ti treba mene da krstiš, a ti dolaziš meni da ja tebe krstim”. Isus mu na to odgovori: "Ostavi sad to, jer nam treba ispuniti svaku pravdu".

Posle tih reči Sin Božji uđe u Jordan. Tada se nad njim otvori nebo i Duh Sveti siđe na Isusa u vidu goluba. Istovremeno se sa neba čuo glas Boga Oca koji je rekao: “Ovo je Sin moj ljubljeni. On je po mojoj volji”.

Iako se, pri Isusovom krštenju, Bog javio u tri ličnosti – Bog Otac je govorio sa neba, Bog Sin se krstio u Jordanu, a Bog Duh Sveti je, u vidu goluba, sišao sa neba nad Hristovu glavu.

Taj trenutak predstavlja objavljivanje Bogočoveka i uvođenje Hrista u mesijansku misiju. Događaj objavljivanja Bogočoveka, navodi se u svetim knjigama, slavi se kao Bogojavljanje.

Takođe, Crkva je ustanovila Svetu tajnu krštenja za svako ljudsko biće. Krštenjem se postaje član Hristove crkve i duša se čisti od svakog greha. Na Krstovdan (uoči Bogojavljenja), kao i na sam praznik, posle liturgije, vrši se veliko osvećenje vode u hramu ili u porti hrama.


Ta voda se uzima i nosi kući. Čuva se kao čudotvorna sveta dragocenost. Nikada se ne kvari. Njom se kropi kuća radi osvećenja i zaštite od demona i ostalih nečistih sila. Pije se tokom cele godine radi isceljenja i zaštite od svih bolesti, očišćenja od zlih strasti i radi oproštaja grehova, očišćenja duše i tela.

Bogojavljensku vodicu nekada su pile trudnice da bi se “otvorile kao nebo na Bogojavljenje” pa da se lako porode. Ta se voda sipa i u bunar da se pročisti ako u njega padne kakva životinja. U stara vremena osvećena vodica davala se bolesnicima koji nisu mogli da odu u crkvu na pričest.

Vernici se, na Bogojavljenje, pozdravljaju rečima "Hristos se javi" a otpozdravljaju sa "Vaistinu se javi".

Od pre desetak godina kod Srba je obnovljen stari običaj da se u reku baci krst, a mladići se takmiče da do njega stignu i prvi ga uhvate. Kao i kod drugih praznika, i za Bogojavljenje postoje razni običaji.

Postojalo je verovanje da će mlade devojke na bogojavljensku noć (18. na 19. Januar) na nebu ugledati lik onoga za koga će se udati.

U nekim krajevima devojke su koristile ogledalo da bi ugledale lik suđenog. Pored ogledala stavljale su se sveće, a moralo se voditi računa da se ogledalo slučajno ne pregreje i ne pukne. Umesto da mlada devojka ugleda lik onoga za koga će se udati, mogla bi postati žrtva još jednog narodnog verovanja – sedam godina nesreće u ljubavi.


kurir

Autoru:  Senka [ 18 Jan 2021, 18:45 ]
Tema posta:  Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba

OTVARAJU SE NEBESA, OBAVEZNO POGLEDAJTE KROZ PROZOR I ZAMISLITE ŽELJU Ovo je osam rituala za Bogojavljenje

Devojke mese loptice od testa, bacaju žitarice u izvor...

Resized Image - Click For Actual Size

Vaša srodna duša traži vašu ili čeka da je vi pronađete, ali pre toga možete otkriti njegovo ime i dati svom srcu mali nagoveštaj! Evo kako su nekada devojke tražile pomoću običaja, rituala i verovanja ljubav svog života...

1. Otvaranje nebesa

Ovo je najpoznatiji običaj vezan za Bogojavljensku noć. Naime, veruje se da se dan pred Bogojavljenje, u gluvo doba noći, tačno u ponoć otvaraju nebesa. Tom prilikom treba da se pogledaju nebo i zamisle želje za koje se veruje da će se sigurno ostvariti.

2. Ogledalce ispod jastuka


Običaj je da neudate devojke veče pred Bogojavljenje stave ogledalce ispod jastuka, jer se veruje da će tako sanjati mladića za koga će se udati.Pored ogledala stavljale su se sveće, a moralo se voditi računa da se ogledalo slučajno ne pregreje i ne pukne, pa bi tako mlada devojka, umesto da ugleda lik onoga za koga će se udati mogla bi postati žrtva još jednog narodnog verovanja – sedam godina nesreće u ljubavi.

3. Loptice od testa

Takođe, u pojedinim krajevima mlade devojke mese po četiri loptice od testa. U tri stave papirić sa imenima svojih simpatija, a jedan ostave prazan. Zatim se te loptice ubace u ključalu vodu i koja prva izbije na površinu, ona nosi papirić sa imenom ljubavi te devojke. Ukoliko je isplivala prazna loptica, znači da devojka još nije upoznala svog suđenog.

4. Voda sa izvora


U nekim krajevima je običaj da na Bogojavljensko jutro mlade devojke odlaze do netaknutog izvora vode, bace u njega nekoliko zrna pšenice ili neke druge žitarice i kažu: “Kako ide voda, tako da ide i berićet u naše njive”. Zatim zahvataju vodu i nose je svojim ukućanima. Ponegde se još sačuvao običaj da ukućani popiju malo te vode preko sekire, jer se veruje da će se na taj način izbeći svađa među njima.

5. Predskazanje vremena

Običaj je negde da starije žene na Bogojavljenje vode računa o vremenskim prilikama i tako predskazuju kakva će godina biti. Ako, recimo, taj dan bude mraza i snega, veruje se da će godina biti rodna, a vedro vreme najavljuje sušnu godinu.

6. Ukrštanje vetrova najavljuje narednu godinu

Na Bogojavljenje izlazi se na neku vetrometinu sa malo pepela u ruci. Pepeo se pušta da bi se odredilo koji se vetra zakrstio, odnosno, koji vetar je bio pobednik na Krstovdan. Godina će biti sušna ako duva istočni vetar, zapadni vetar predskazuje rodnu godinu, dok južni vetar predskazuje kišnu i bolešljivu godinu.

7. Kupanje u reci za zdravlje

Zarad boljeg zdravlja u reci se ritualno izvodilo kupanje pred samo svanuće na Bogojavljenje. Ovaj ritual mogli su da izvode isključivo zdravi ljudi.

8. Trka za krst


U reku se baca Časni krst, a mladići se takmiče koji će prvi da stigne do njega. Za onog mladića koji prvi dopliva do njega veruje se da će imati sreće tokom cele godine.


alo

Autoru:  Senka [ 20 Jan 2021, 14:33 ]
Tema posta:  Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba

DANAS JE SVETI JOVAN, A OVI OBIČAJI SE POŠTUJU: Evo šta se NIKAKO ne sme jesti, piti i raditi na Jovanjdan

Sveti Jovan je uzor poštenja i pravdoljublja, pa u srpskom narodu postoji običaj da se ljudi na Jovanjdan bratime i kume "po Bogu i Svetom Jovanu". Pravoslavci slave krsnu slavu svetog Jovana, koja je na trećem mestu po broju svečara koji slave, 20. januara.

Resized Image - Click For Actual Size

Ovaj dan mu je posvećen odmah posle Bogojavljenja, kada se bog javio sa nebesa glasom, a Sveti duh spustio u vidu goluba na glavu Isusa Hrista kojeg je Jovan krstio.



Naši preci su odvajkada verovali da se baš na dan svetog Jovana dešavaju razna čuda uz pomoć ovog svetitelja i odatle potiče mnoštvo narodnih običaja vezanih upravo za ovaj dan:



Na svetog Jovana vernici, po mogućstvu, u ruke ne uzimaju nož, u znak sećanja na stradanje Jovanovo. Deci se na ovaj dan ne daje ništa što je crvene boje. Ni jabuka, niti sok. Ne jede se i ne pije ništa što je crveno, jer boja simbolizuje nevino prolivenu svetiteljevu krv.



Hercegovci na ovaj dan ne obavljaju teže poslove i vode računa da ne rade ništa oko semenja. Paze na koji je dan palo Usekovanje i u toku cele godine izbegavaju da tog dana imaju bilo šta sa semenom.



Rođenje, život i smrt ovog sveca praćeni su čudima Božjim: Jovanovom ocu Zahariju se, dok je kao sveštenik služio u hramu, javio anđeo Gospodnji kazavši da će mu žena Jelisaveta, iako stara, zatrudneti i roditi sina.



Došapnuo mu je i da sinu treba dati ime Jovan i da će se kroz njega mnoga srca obratiti Gospodu. Zaharija je bio zbunjen i nije poverovao u vest arhangela, zbog čega je ostao nem do rođenja Jovanovog. Tada se uverio da mu je sin čudotvorac kojeg je Bog poslao da pripremi dolazak obećanog Spasitelja.



Jovan se smatra zaštitnikom pevača, muzičara, krojača, kožara, krznara, vunara, remenara, gostioničara, nožara, brusača, zatvorenika, osuđenih na smrt, uzgajivača ptica, obolelih od epilepsije, krštenika, Malte, Jordana i velikog broja gradova širom sveta.



Narodni običaji kažu da danas žene nikako ne treba da diraju pletivo, makaze niti igle "da im miševi ne bi grizli veš". S druge strane, danas je idealan dan za polazak na put, ukoliko ste ga planirali, jer ćete imati zaštitu ovog sveca.



U narodu postoji običaj da se ljudi na ovaj dan bratime i kume, jer se Jovan smatra uzorom karaktera i poštenja. Na današnji dan se ne jede se i ne pije ništa što je crveno, jer boja simbolizuje nevino prolivenu svetiteljevu krv.



Sveti Jovan je mnoge preobratio u hrišćanstvo, a njegova glavna poruka: "Volite jedan drugog" postala je jedno od glavnih načela hrišćanstva koje se sačuvalo do današnjih dana.


glossy.espreso

Autoru:  Senka [ 08 Nov 2021, 01:31 ]
Tema posta:  Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba

Sutra je Mitrovdan, a verovanje kaže da svi treba da budu u svojoj kući PRE PONOĆI: U suprotnom, evo šta će se dogoditi

Sutra se obeležava Mitrovdan, odnosno dan Svetog velikomučenika Dimitrija. Ovo je jedna od najvećih srpskih slava sa dosta verovanja i običaja.

Slika
Mitrovdan Foto: Wikipedia

Narodna verovanja kažu da bi uoči Mitrovdana i Đurđevdana svako trebalo da bude kod svoje kuće, jer ko tada ne bude u svom domu, taj će preko cele godine noćivati po tuđim kućama. To se ujedno smatra i najvažnijim mitrovdanskim običajem.

Negde se veruje i da do Mitrovdana moraju da budu završeni svi veliki radovi na polju i druge stvari koje se rade napolju.

Veruje se da je posle Mitrovdana zima može svakog časa da iznenadi pa se zato ustalilo mišljenje da je loša sreća ako se neki posao ostavi za posle velikog praznika.


ženablic

Stranica 17 od 17 Sva vremena su u UTC + 2 sata
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
http://www.phpbb.com/