Srbija Forum http://srbija-forum.com/ |
|
KORENI - običaji i tradicija kod Srba http://srbija-forum.com/viewtopic.php?f=55&t=31 |
Stranica 13 od 17 |
Autoru: | Senka [ 21 Jul 2015, 19:51 ] |
Tema posta: | Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba |
NARODNA VEROVANJA NA SVETOG PROKOPIJA: Evo šta nikako ne treba raditi na dan zaštitnika dece i mladenaca! Kao pobedilac ušao je u Jerusalim i objavio majci da je on hrišćanin. Izveden pred sudiju, on skide sa sebe pojas vojvodski i mač, i baci pred sudiju, pokazavši time, da je on samo vojnik Hrista Cara Sveti velikomučenik Prokopije je hrišćanski svetitelj iz 4. veka. Rođen je u Jerusalimu. Ime po rođenju bilo mu je Neanije, a bio je vojvoda u službi cara Dioklecijana. Prema legendi, u vreme progona hrišćana, Dioklecijan je odredio Neanija da s jednim odredom vojske ide u Aleksandriju i tamo zatre hrišćane. Na tom putu, Neaniju se desilo nešto slično kao nekada Savlu, kasnije apostolu i svetitelju Pavlu. Desio se jak zemljotres, nakon čega mu se obratio Bog rečima: „Neanije, kamo ideš, i na koga ustaješ?”. Na njegovo pitanje: „ko si ti, Gospode? Ne mogu da te poznam.” pokazao se u vazduhu presvetao krst, kao od kristala, i začuo se glas: “Ja sam Isus raspeti Sin Božji, ovim znamenjem koje si video pobeđuj neprijatelje svoje, i mir moj biće s tobom”. Taj doživljaj potpuno je obrnuo i promenio život vojvode Neanija. Kao pobedilac ušao je u Jerusalim i objavio majci da je on hrišćanin. Izveden pred sudiju, on skide sa sebe pojas vojvodski i mač, i baci pred sudiju, pokazavši time, da je on samo vojnik Hrista Cara. Posle velikih mučenja bačen je u tamnicu, gde mu se javio opet Gospod Isus Hristos, koji ga i krsti i dade mu ime Prokopije. Jednog dana dođoše mu na tamnički prozor 12 žena i rekoše mu: „i mi smo sluškinje Hristove.” Optužene za ovo one behu bačene u istu tamnicu, gde ih sv. Prokopije učaše veri Hristovoj a naročito tome kako će primiti venac mučenički. Zato se u činu venčanja bračnih pominje sv. Prokopije, pored bogovenčanog cara Konstantina i Jelene. Tih 12 žena su kasnije strašno mučene. Gledajući njihove muke i hrabrost majka Prokopijeva takođe poverova u Hrista, te svih 13 budu pogubljene. Kada sv. Prokopije bi izveden na gubilište on diže ruke prema istoku i pomoli se Bogu za sve bedne i nevoljne, sirote i udove, a naročito za Crkvu svetu, da uzraste i rasprostre se i da Hrišćanstvo sija do skončanja vremena. Sv. Prokopije preminuo je u Kesariji Palestinskoj 21. jula 303. godine. Spada u red “ognjenih svetaca” u koje se ubrajaju još i Sveti Ilija i Ognjena Marija. U nekim srpskim krajevima smatra se da je ovaj dan pogodan za svadbe, jer sv. Prokopije pohodi i blagosilja mladence. Danas se izbegava kopanje, cak i sahranjivanje. Takođe se na svetog Prokopija nije kupalo. U starini su Srbi rudari smatrali ovog svetitelja svojim patronom. Smatra se i zaštitnikom dece. Slavili su ga kamenoresci i bunardžije. Po svim srpskim krajevima postoje razni običaji i verovanja u vezi ovog praznika i pridaje mu se veliki značaj, iako nije upisan crvenim slovom u kalendar. Postoje i porodice, doduše retke, koje slave sv. Prokopija kao krsnu slavu. telegraf |
Autoru: | Senka [ 30 Jul 2015, 20:40 ] |
Tema posta: | Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba |
Danas je Ognjena Marija: Ovo treba da znate Srpska pravoslavna crkva danas slavi praznik Svete velikomučenice Marine, u narodu poznate kao Ognjena Marija, koja se poštuje kao borac za hrišćansku veru i zaštitnica žena. Ni konac u iglu ne uvlačite Prema narodnom verovanju, Sveta Marina spada u "ognjevite" svece jer pali i kažnjava ognjem i kao Sveti Ilija. U narodnom predanju čuvaju se primeri o vatri ili gromovima koji su u vrele praznične dane spalili žito, seno i domove ljudi koji su se ogrešili radeći na praznik Ognjene Marije. Običaj je da se na ovaj praznik, kada zbog velike vrućine "gori nebo i zemlja", ne rade nikakvi poslovi. Sveta velikomučenica Marina posečena je mačem u doba cara Dioklecijana zbog vere u Hrista. Mošti ove svetiteljke nalazile su se u Carigradu do dolaska krstaša, a danas se njena ruka nalazi u svetogorskom manastiru Vatopedu. U manastiru Svete Marine u Albaniji, na planini Longa iznad Ohridskog jezera, počivaju njene čudotvorne i svete mošti, koje posećuju i klanjaju im se i pravoslavni i muslimani. Svetiteljka se i u istočnom i u zapadnom slikarstvu predstavlja sa krstom i palmom, simbolom mučeništva u rukama, sa zmajem pod nogama i često sa kućama u plamenu u njenoj pozadini. Ognjenu Mariju neke pravoslavne porodice obeležavaju kao krsnu slavu. U crkvenom kalendaru praznik nije obeležen "crvenim slovom", ali se ipak veoma poštuje, a žene toga dana odbijaju da zadenu i iglu u konac iz strahopoštovanja prema ovom prazniku. Vestionline |
Autoru: | Senka [ 30 Jul 2015, 21:23 ] |
Tema posta: | Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba |
DANAS JE OGNJENA MARIJA: Svi kojima se OVO dogodilo, treba da slave današnji dan Dan kada crkva slavi Svetu mučenicu Mariju, koja je stradala u vreme Dioklecijanovih progona. Posle mučeničke smrti, njene mošti postaše čudotvorne i isceliteljske. Zato su oduvek poštovane. U narodu se veruje da je Ognjena Marija sestra Svetog Ilije i da svetac uvek u leto pita sestru kada je njegov dan, a ona od njega krije datum jer svetac može toliko da se raspusti i šenluči da gromovima pobije čitav svet. Ognjenu Mariju slave oni koji su nekad imali štete od groma ili oluje. Postoji narodna poslovica: Ko slavi Mariju, siguran je u letinu! Priča iz Vasojevića kazuje da je baba Vida ovog dana grebenala vunu, kad u zlo doba kuća poče da se trese i zidovi da pucaju. Baba iznenađeno skoči i dohvati dvoje sinovljeve dece, svoje unučadi, pa potrča na vrata. Na vratima je Ognjena Marija zaustavi i reče da bi celu kuću satrla da nije dece u babinim rukama. Baba joj se pokloni i kroz plač izmoli oproštaj. Ognjena Marija odmahnu rukom i babi iskrivi usta od uva do uva, a decu blagosilja. Kasnije su babu jedva izlečili u Manastiru Svetog Vasilija Ostroškog, a mnogi Vasojevići od tada slave ovaj dan. nadlanu |
Autoru: | Senka [ 19 Avg 2015, 18:33 ] |
Tema posta: | Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba |
VEROVANJA NA PREOBRAŽENJE: Danas nema popodnevne "dremke", evo zašto Pored hrišćanske tradicije koja govori o Hristovoj pojavi koji se obasjan svetlošću prikazao na gori Tavor pokazavši tako svoju božansku prirodu, za Preobraženje se vezuju i mnogobrojna narodna verovanja i običaji. Kako se veruje u narodu, na Preobraženje ne valja spavati preko dana. Ko na taj dan odspava, veruje se da će se preobraziti tako da će cele godine biti dremljiv i krmeljiv. Dakle, ništa od popodnevne "dremke". Isto tako, smatra se da nije dobro plakati na Preobražanje, jer će taj plač preći u naviku. A kako kažu stari, ne valja ni ceo dan provesti u mehani jer će ti ljudi postati zgubidani i raspikuće. Prema tome, u skladu sa novim tendencijama, trebalo bi izbegavati ne samo kafane, nego i kafiće i noćne klubove. U nekim krajevima Srbije bio je običaj da devojke i žene tog dana odrade od svakog ženskog posla po malo, kako bi cele naredne godine bile vredne. Drugi su opet na ovaj dan kačili deci šapu od krtice ili novčić vezan crvenim koncem, kao zaštitu od uroka. Od Preobraženja ni voda u rekama i potocima nije za kupanje. Tada se preobražava sva voda, ali istovremeno i postaje hladnija. Narod oko reke Jasenice veruje, za onoga ko se okupa nakon Preobraženja u reci, da ga može ujesti zmija. Veruje se da se od ovog datuma, ne samo voda, nego i sva priroda menja. Lišće počinje da žuti i praktično počinje jesen. Kod ljudi takođe nastupaju promene. Ko je preko leta pocrneo, koža počinje da mu beli. A preobražava se i samo nebo. Tako su etnolozi zabeležili narodno verovanje da se u gluvo doba noći nebo tri puta preobražava, slično kao na Bogojavljenje koje pada pet meseci kasnije, 19. januara. Ali ko vidi to i otkrije drugome šta je video, kaže narod, sići će sa uma. Zbog određenih sličnosti sa Bogojovljenjem, Preobraženje se naziva i letnja Bogojavljenska noć. srbijadanas |
Autoru: | Senka [ 27 Okt 2015, 20:53 ] |
Tema posta: | Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba |
SPOMEN NA SLAVNU SVETITELJKU DANAS JE SVETA PETKA: Žene ne treba da rade težak posao! Ljudi sa zdravstvenim problemima čekaju ovaj praznik verujući da će im slavna svetiteljka pomoći BEOGRAD - Srpska pravoslavna crkva (SPC) obeležava u utorak, 27. oktobra praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi - u narodu poznat kao Sveta Petka. Ova slavna i kod Srba veoma poštovana svetiteljka je zaštitnica žena, koja je pomagala bolesne i siromašne. Narodna verovanja kažu da na današnji dan ne sme da se pere veš, da se šije, da se radi težak posao, pogotovu to ne treba da rade žene. Na Svetu Petku, dešavala su se velika čuda. Mnogi bolesni su ozdravili na današnji dan. Zato ljudi sa zdravstvenim problemima čekaju ovaj praznik verujući da će im slavna svetiteljka pomoći. Na periferiji Beograda, u Železniku, nalazi se čudotvorni izvor velike hrišćanske svetiteljke Prepodobne mati Paraskeve - Svete Petke. Izvor se nalazi u prelepoj šumi koja na sve strane odiše božanskim mirom i blagoslovom Svete Petke. Legenda kaže da je izvor nastao kao izraz zahvalnosti oca, zbog čudesnog izlečenja svoje bolesne kćeri. Nekada davno baš ovom trasom, vodio je put od Ostružnice do Beograda. Bogati i ugledni ostružnički trgovac ovim putem često je svoju kćer, slepu od rođenja vodio kod lekara u prestonicu. Na jednom od takvih proputovanja, zastali su pored izvora malo da se okrepe, umiju i popiju malo hladne izvorske vode. Sledeće jutro, posle buđenja kroz plač, devojčica je uzviknula da vidi svetlost. Tu noć u snu trgovcu se javila Sveta Petka. Kao znak zahvalnosti, na tom mestu bogati trgovac je uredio izvor i postavio mermernu ikonu Svete Petke. Prema predanju, čudotvorni izvori Svete Petke nastali su prilikom prenošenja njenih svetih moštiju, iz Carigrada, preko Srbije, dalje putem za Rumuniju do grada Jaši. Na svim mestima gde je povorka zastajala da prenoći, nastajao je čudotvorni izvor sa svetom i lekovitom vodom. Kurir |
Stranica 13 od 17 | Sva vremena su u UTC + 2 sata |
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group http://www.phpbb.com/ |