Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 19 Mar 2024, 08:37


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 27 Okt 2016, 19:38
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
DANAS JE SVETA PETKA, A OVU JEDNU STVAR ste morali da uradite pre spavanja

Ovo su običaji koji mogu da vam promene život

Slika

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave danas praznik posvećen Svetoj Petki – Prepodobnoj mati Paraskevi, koja je bila zaštitnica žena, siromašnih i bolesnih. Prema verovanju, ovo ste morali uraditi pred spavanje.

Posle večere obično se ide na spavanje. Obavezno se treba tri put prekrstiti, pa izgovoriti molitvu:”Pomozi Bože, Sveta Petko i Sveta Nedeljo, oprosti nas ako smo što pogrešili; pomozi mi i sačuvaj me Bože od tuđe bede neviđene; sačuvaj me od rđavih misli; pomozi sutrašnji danče; daj Bože zdravlje, dobro da spavam, rđavo da ne snim, već smilje i bosilje; daj Bože zdravlje, sreću i napredak i da zdravi i živi dočekamo sutrašnji dan!

Ovako se obično moli samo domaćin, a žene i deca se samo tri puta prekrste. Posle molitve se spava. Glava se uvek u spavanju okreće istoku, jer se tako valja. Jedna ruka se stavi pod glavu, a druga pruži. Uvek se leže na desnu stranu, jer se tako valja.


Gde ima dece, soba se okadi tamjanom, da se deca ne bi u snu plašila.

Ovakvi običaji vezuju se za selo i to samo noć pred Svetu Petku, ali ne bi škodilo da svaku noć svi ovako idemo na spavanje.

Zanimljivo je da ukoliko na selu oko večere zapevaju petlovi, jedna od žena uzme malo vune, baci je u vatru i tri puta vikne:”Vi ste krivi, mi nismo, na vas bolest, na nas zdravlje!

Ove petlove ljudi na selu zovu “krivci”. Veruje se da kad oni kukurikanjem najavljuju bolest ili nečiju smrt.


telegraf

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 31 Okt 2016, 01:49
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Običaji na sv. Luku - Lučindan

Danas nikako ne bi trebalo da budete preki i nervozni, da se upuštate u svađe i rasprave, jer je Sveti Luka bio blag i miran i uvek pomagao ljudima!

Zato i vi pomozite nekome danas u sećanje na Svetog Luku!


Slika

Običaji

Na Lučindan se puštaju ovnovi da skaču na ovce, a čobanima se daje svečana i bolja užina ili im se nose pite, koje u Hercegovini zovu pazarice. Kada ovca "zateže", kažu da će biti teška zima. Ako ovce lakše primaju ovnove, veruje se da će proleće ranije doći.

U Srbiji se na Svetog Luku koncima opasuju torovi da vukovi ne bi davili stoku, a kaže se i: „Ide Luka, eto vuka“ ili „Sveti Luka, sneg do kuka“, jer dolazi zima tokom koje vukovi dolaze do sela.

U južnoj Srbiji se po prvom gostu koji uđe u kuću na gleda kakva će zima ili godina biti.

U Crnoj Gori kažu da je duga na nebu pojas Svetog Luke.

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 17 Nov 2016, 17:43
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
NARODNA VEROVANJA NA ĐURĐIC: Domaćina koji ne poštuje ovog sveca čeka velika kazna!

I slavski dani koji nam predstoje imaju svoju uvertiru u neobičnim narodnim verovanjima. Pročitajte u šta se sve nekad verovalo oko slave svetog Georgija, a kako je danas

Slika

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju spomen na prenos moštiju svetog Georgija, velikomučenika i borca za hrišćastvo, koji je česta krsna slava u Srba.

Na liturgijama u hramovima pominje se stradanje svetog Đorđa, čije su mošti, po želji samog svetitelja, prenete u Lidu palestinsku, u hram njemu posvećen.

Sveti Georgije je veoma poštovan u našem narodu i slavi se dva puta godišnje – kao praznik prenosa moštiju svetitelja (Đurđic) i 6. maja (23. aprila po kalendaru SPC) kada se obeležava dan njegove smrti (Đurđevdan).

Dani od Đurđica do Svetoga Mrate nazivaju se Mratinci ili Vučiji dani jer je sveti Mrata zaštitnik vukova. U vreme mratinaca ništa se ne daje iz kuće, ne prede se vuna i ništa se ne pere. Krojači i obućari odmaraju, a žene ne rade ručne radove

U selima zapadne Srbije u ove dane se klalo, ćuteći u ranu zoru na kućnom pragu, crno pile ili mlad crni petao. Prethodno se piletu ili pevcu zaveže crnim koncem kljun da ne bi pustio nikakvog glasa.

Odsečena pileća glava vezivala se crvenim koncem o verige, pa se sa njom bajalo u vreme dolaska vukova.

Resized Image - Click For Actual Size

Hercegovci su u ove dane klali crno jare. Odranu kožu su zakopavali u zemlju, a glavu pobijali na vrh tora. Vukove tih dana niko nije lovio, jer bi im to donelo veliku nesreću.

Narodna priča govori o čoveku koji je sekao drva u šumi, kada su ga presreli vukovi, predvođeni najvećim, hromim vukom, koji ga je upitao da li slavi svetog Mratu.

Uplašen seljak ga je slagao da slavi posle čega su se vukovi pokupili i otišli. Čovek otrča pravo kod popa i javi mu da uzima Mratu za prislavu, a od te godine vukovi nisu više zalazili u njegov tor.

Dok je u bogoslužbenom kalendaru Đurđevdan obeležen crvenim slovom, Đurđic nije – on ne spada u zapovedne praznike iako je od velikog značaja za pravoslavnu crkvu.

Sveti Georgije pogubljen je 303. godine, zato što je kao Hristov vojnik odbio poslušnost caru Dioklecijanu, velikom progonitelju hrišćana, izjavivši da se ne plaši da umre za svoju veru.

Propovedao je novozavetnu veru i, prema predanju, čak je i carevu ženu Aleksandru uspeo da preobrati u hrišćanstvo. Oboje su osuđeni na smrt odsecanjem glave, a predanje kaže da je carica preminula pre izvršenja carske naredbe.

Na pravoslavnim ikonama sveti Georgije predstavljen je kako sa krstastim mačem ubija aždaju koja je simbol pagnske vere, dok je na ikoni koja se iznosi na Đurđic predstavljen kako drži koplje u rukama.

Slika

Veruje se da je u noći uoči stradanja, sveti Geordije je video Hrista, koji mu je na glavu stavio venac pobednika i rekao da će uskoro biti sa njim.

Sveti Georgije je to snoviđenje ispričao svom slugi i zamolio ga da njegovo telo prenese u Palestinu, zavičaj njegove majke. U vreme cara Konstantina, u Lidi Palestinskoj, hrišćani su sazidali divan hram posvećen svetom Georgiju.

Resized Image - Click For Actual Size

Jedna od najlepših legendi koja se vezuje za svetog Georgija glasi ovako:

– Po predanju, u jezeru u blizini grada Lida, u Palestini, živio je ogroman zmaj, koji je meštanima obližnjeg grada Virita stvarao brojne neprilike. Zmaj je često izlazio iz jezera i proždirao ljude koji bi se našli u blizini jezera a, pored toga, imao je i otrovan zadah od koga su se ljudi razboljevali i često i umirali. Žitelji ovog kraja su se najzad obratili i svom vladaru za pomoć ali im on zapovedi, da bi se rešili svojih problema sa zmajem, da svakog dana na obali jezera žrtvuju po jedno dete. Narod to prihvati i od sutrašnjeg dana započne žrtvovanje dece.

Svakog jutra je po jedno dete bilo ostavljano kraj jezera i ubrzo i proždirano. Na kraju je došao red i na ćerku tog vladara, jedinicu, koju okitiše i pripremiše za žrtvu zmaju. Dok je uplakana devojka stajala kraj jezera, pred njom se ukazao sveti Georgije, jašući na konju, sa kopljem u ruci. Tad je i zmaj izašao iz jezera a Georgije je pojurio ka njemu i zabio mu koplje u čeljust, prignječivši ga za zemlju. Po Georgijevom naređenju, devojka vezuje svoj pojas zmaju oko vrata i vodi ga prema gradu. Gradski vladar i svi žitelji zbog toga primiše hrišćanstvo a u gradu ubrzo bude izgrađena i velika crkva posvećena presvetoj Bogorodici i svetom Georgiju.


telegraf

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 21 Nov 2016, 20:23
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
NARODNA VEROVANJA
POČELI SU VUČJI DANI: Evo šta NIKAKO da ne iznosite iz kuće narednih sedam dana!


U vreme mratinaca ništa se ne daje iz kuće, ne prede se vuna i ništa se ne pere. Krojači i obućari odmaraju, a žene ne rade ručne radove.

Slika

Prema narodnom verovanju, od 16. novembra, pa sve do 24. novembra vremenske prilike ukazaće nam kakva će biti predstojeća zima.

Naime, ako dani budu magloviti, zima će biti promenljiva i maglovita, a ako bude vedro zima će biti oštra sa dosta mraza!

Slika

Inače, po narodnom verovanju, dani od Đurđica (16. novembar) do Svetog Mrate (24. novembar) pokazuju kakva će biti zima, koji se još nazivaju i Mratinci ili Vučiji dani jer je sveti Mrata zaštitnik vukova.

U vreme mratinaca ništa se ne daje iz kuće, ne prede se vuna i ništa se ne pere. Krojači i obućari odmaraju, a žene ne rade ručne radove.

Slika

Veruje se da Sveti Mrata u ove dane gleda ko kako radi, zatim drži većanje s vukovima i određuje im koji će na koju stranu da navali.

Domaćinu koji najviše greši u ove dane, ne ide u crkvu i ne poštuje Svetog Mratu, u kuću i torove na zimu će doći hromi vuk, zvani kriveljan, koji je najopasniji i koga niko ne može da spreči u njegovoj nameri. U vreme Mratinaca ništa se ne daje iz kuće.

U Srbiji je običaj da se u ove dane klalo crno pile ili mlad crni petao. Klalo se ćuteći, u ranu zoru, na kućnom pragu. Prethodno se piletu ili pevcu crnim koncem zaveže kljun da ne pišti, da ne bude nikakvog glasa. Odsečena pileća glava vezivala se crvenim koncem o verige, pa se sa njom bajalo u vreme dolaska vukova.


kurir

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 18 Dec 2016, 20:19
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
PRIPREMA KREĆE NA NIKOLJDAN: Evo kako da zasadite BOŽIĆNU PŠENICU da bi godina bila berićetna

Daj, Bože, zdravlja i veselja...

Slika

Jedna od najvećih slava kod Srba je Nikoljdan. Tada ujedno počinje intenzivno da se oseća i praznično raspoloženje, a počinje i da se priprema i obavezan ukras za božićnoj trpezi: mlada pšenica koja simbolizuje plodnu godinu. Pšenica je potrebno da proklija i ozeleni do Božića, te je potrebno na vreme da je posadite.

Božić je hrišćanski praznik kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista. Ovaj najradosniji hrišćanski praznik prožet je mnogim običajima. Obavezan je Badnjak koji se unosi u kuću, česnica koja se lomi i kandilo koje gori do Bogojavljenja... Pored toga obavezno je i Božićno žito.

Slika

Veruje se da ono pokazuje koliko će naredna godina biti berićetna , a svetlost sveće ili kandila koja probija kroz zelenilo pšenice obasjava dom domaćina u dolazećoj godini srećom i toplinom.

Kako posaditi božićnu pšenicu?

Plitku posudu prekrijte vlažnom salvetom, a potom na nju poređajte zrna pšenice tako da je celu prekriju.

Posudu ostavite na sobnoj temperaturi na svetlom mestu.

Ukoliko želite, možete na sredini postaviti čašicu sa svećom, a žito poređati okolo.

Saveti

Nemojte na dno posude da stavite mnogo zrna, dovoljan je jedan red pšenice. Ukoliko je previše gusto, klica će tražiti svoj put nepravilno pa neće izgledati lepo.

Pšenica ne treba da stoji u blizini peći ili radijatora. Najbolje raste na sobnoj temperaturi.

Pšenicu prekrijte pamučnom mokrom tkaninom kako bi zrna ravnomerno bubrila sve dok se ne pojave prve klice, a onda je otkrijte kako bi nesmetano mogla da raste.

Svakodnevno je ravnomerno prskajte vodom 3-4 puta dnevno.

Izraslu pšenicu, pre nego što je stavite na sto, možete makazama ošišati kako bi bila lepša i uredna.

Postavite sveću u sredinu, a potom okolo vežite crvenom mašnom.

Ne zalivajte preterano, u posudi ne treba da se zadržava voda. Najbolje je samo često prskati.

Pravo vreme da se posadi pšenica je sv. Nikola. Prema narodnom verovanju, smisao ovog običaja je da se umoli Bog da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina, uz molitvenu zdravicu na dan Božića:


"Daj, Bože, zdravlja i veselja u ovom domu, neka nam se rađaju zdrava dečica, neka nam rađa žito i lozica, neka nam se uvećava imovina u polju, toru i oboru."


srbijadanas

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 18 Dec 2016, 20:22
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 26 Dec 2016, 16:21
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
STRNDŽANJE: Običaj grljenja i milovanja do zore

Slika
Strndžanje je predstavljalo pripremu za brak

Reč strndžanje poreklom je iz rumunskog jezika, a znači grljenje, odnosno, milovanje. Dakle kako sama reč kaže, mladići i devojke su se ljubili, grlili i milovali i to svako sa svakim, sve do zore.

Ovaj običaj je vezan za istočni deo Srbije, tačnije, predeo oko Negotinske krajine. Ovaj davni običaj bio je neka vrsta pripreme za brak mladića i devojaka. Naime, pod, kako se govorilo, strogom kontrolom roditelja, mladići i devojke, stasali za brak, odlazili bi u obližnju pećinu kad padne mrak i tu se grlili, ljubili i milovali do jutra.

Strndžanje je podrazumevalo da svaki momak može biti sa svakom devojkom koja se tu nalazila i obrnuto. U strndžanju su često učestvovali i stariji, koji bi dovodili svoju decu na ovu “pripremu” za brak. Često bi se događalo da su majke prosto gurale ćerke u naručje mladićima, a zatim bi se i same rado priključile ovom ritualu. Zanimljivo je bilo da su devojke, koje su rado i često učestvovale u strndžanju bivale poželjnije i često su se bolje udavale od onih koje nisu učestvovale u ovom ritualu.

Na obim okupljanjima mladi su ponekad donosili i životne odluke, jer se, ako roditelji dozvole, naravno, prilikom strndžanja rađao i poneki brak. Ali, ono čega nije bilo, to su vanbračna deca, jer je celo dešavanje bilo pod kontrolom strogih moralnih pravila.

U selima nadomak Homolja, ovaj običaj se sporvodio malo drugačije. Naime, u strndžanju je mogao da učestvuje ko god je hteo iz sela – i stari i mladi, i device i one koje to nisu, otac i ćerka, sin i majka. U jednu pećinu nadomak sela, najstariji muškarac uđe i zapali vatru koja će moći da traje celu noć, da bi ugrejali pećinu i da bi ljudi mogli da se vide. Uslov za učesnike strndžanja je da svi nose maske i da se ne zna ko je ko. Takođe, svi su morali da šapuću.

Zatim su se birali ljubavnici, najčešće po figuri. Za razliku od sprovođenja ovog običaja oko Negotina, ovde su seksualni odnosi bili dozvoljeni. Svako bi opštio sa svakim ko se nađe u pećini. Ujutru bi se maske dobro skrivale, da se ne bi saznalo ko je sa kim bio, jer je često dolazilo i do incesta. Svake godine pravila bi se nova maska.

Ovaj običaj u Homolju su svi jedva čekali, jer su na taj način doživljavali neku vrstu oslobođenja.


prvars

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 26 Dec 2016, 16:32
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
NAJBIZARNIJI SEKS-OBIČAJI U SRBIJI: Kad umre muž, žena ima seks s njegovim bratom. Dok je muž živ, seksa se sa svekrom!

Neproverene priče kažu da su se neki od njih zadržali u najruralnijim sredinama

Slika

Naša kultura prepuna je rezličitih običaja, za koje većina generacija nikad nije čula dok ih se se u nekim krajevima još pridržavaju. Svakako najinteresantniji jesu seks i svadbeni običaji u Srbiji, zbog kojih se danas moglo i na sud. Insteresantno je da i da neproverene priče kažu da su se neki od njih zadržali u najruralnijim sredinama.

STRNDŽANJE

Jedan od njih je strndžanje. Predstavlja jedan od najbizarnijih običaja a prosto rečeno predstavlja milovanje, ljubljenje, maženje između mladića i devojaka koji nisu u vezi. Strndžanje je nastalo još u vreme Turaka a kod nas se najviše upražnjavalo u Negotinskoj krajini.

Tada bi se obično stanovnici nekog vlaškog sela našla u pećini u kojoj je gorela vatra, pa bi se svi ljubili i dodirivali. Sve devojke bi isprobale sve muškarce i obrnuto, i svi bi nosili maske. Partneri su se menjali do iznemoglosti.

Slika

SNOHAČENJE

Podrazumeva seks između snaje i svekra. Ovaj je običaj, koji potiče iz vremena slovenskih zajednica, bio je rasprostranjen na području Pomoravlja i u Vranju, gde se prenosio s kolena na koleno. Nastao je, reklo bi se, iz nužde, kada su se maloletni dečaci ženili odraslom devojkom pa je u tom slučaju otac, odnosno svekar, obavljao bračnu dužnost. Snohačenje je postojalo do punoletnosti sina, a često su se rađala deca kao rezultat ovog bizarnog običaja.

Trag ovog običaja zabeležen je u romanu “Nečista krv” Bore Stankovića.

SORORAT

Radi se o braku udovca sa svastikom. Ovaj običaj se uglavnom praktikovao ukoliko žena ili muškarac nisu imali potomke sa preminulim partnerom. Ustanovljeno je da je sororat postojao sve do polovine XX veka u Istočnoj Srbiji. Muž koji ostane udovac mogao je da oženi sestru svoje žene, pod uslovom da ona već nije udata. Kao razlog ovog braka navodi se da o deci koja su ostala bez majke najbolje može da brine majčina sestra.

Slika

LEVIRAT

Predstavlja bračnu zajednicu koju sklapa žena sa bratom svog preminulog supruga. I ovaj običaj, kao u slučaju sororata, praktikovao se ukoliko žena ili muškarac nisu imali potomke sa preminulim partnerom. Kod nekih narod, levirat je bio institucija bračnog prava, po kojoj se brat mora oženiti udovicom umrloga, ukoliko on nije imao dece, kako bi se nastavila loza.


MNOGOŽENSTVO

Iako se ovaj oblik bračne zajednice dešavao retko, ipak je zabeleženo nekoliko slučajeva. Ovaj običaj je podrazumevao da muškarac ima pravo da se oženi sa više žena. U Vojvodini su ovi slučajevi zabeleženi još u prvoj polovini 18. veka. Ovaj običaj je bio protiv zakona, pa se svako ko je otkriven, bio kažnjavan. Međutim, bogatim ljudima se gledalo kroz prste kada je u pitanju ovaj običaj.

Slika

KOLEKTIVNI SEKS

Prastari običaj kolektivnog seksa obavljan je u određenim prilikama i zbivanjima kao ritual. Potiče od starih balkanskih naroda i Slovena. Kod Srba se praktikovao u patrijarhalnim seoskim skupinama pčinjskog kraja. U vreme svadbenog veselja, dok se u potpunosti nije oblikovao svadbeni ritual, u svadbenoj ekstazi nije se vodilo računa ko je s kim seksualno opštio


telegraf

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 05 Jan 2017, 13:39
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Tucindan: Stradaju prasići, a ako ste dužni...

Pravoslavni vernici danas obeležavaju dva praznika - Tucindan i svetog Nauma Ohridskog.

Slika

Smatra se da je Tucindan tako nazvan jer se tog dana pečenica (pečenje, životinja za pečenje), odnosno živinče prvo tuklo ušicama sekire preko grudvice soli u platnenoj vrećici stavljenoj na čelo životinje, pa se onda tako ošamućeno prase ili jagnje klalo.

Pečeno prase ili jagnje nazivalo se i "božićnjara".

Za pečenicu se obično kolje nazime (mlado svinjče) ili jagnje "veselica", a ima ljudi koji zakolju i ćurku, gusku ili kokošku.

Kokoška, guska, patka ili ćurka, međutim, u mnogim se krajevima ni u kom slučaju ne smeju naći na prazničnoj trpezi zbog verovanja da je pernata živina simbol "nazadovanja i rasturanja kuće jer kljuca i baca zemlju iza sebe". Tamo gde se, ipak, kolje za supu, odmah se odbace glava i noge.

Običaj vezan za klanje pečenice ostao je verovatno iz predhrišćanskih, mnogobožačkih vremena i vezan za prinošenje žrtvi. Pravoslavna crkva ga je prihvatila i blagoslovila, jer posle božićnog posta, koji traje šest nedelja, jača hrana dobro dođe, pogotovo što su tada izuzetno jaki mrazevi i zime.

Na Tucindan su ponegde decu "koja to zasluže" i kažnjavali, pa i tukli, a posle tog dana ne, jer bi, po verovanju, na mestu udarca iskočili čirevi. Tako se na Tucindan održao običaj, kao u nekim mestima severnog Banata, da roditelji simbolično "tuku" decu da bi bila valjana i poslušna.

Neki izvori, međutim, navode i da se na Tucindan deca nikako ne smeju tući, jer će im izaći čirevi na mestima po kojima su udarana.

Od Tucindana počinje i uređenje i spremanje kuće za Božić, praznik rođenja Hrista.

Domaćica priprema brašno za mešenje, posudu sa zrnevljem žita, a u selima menja slamu u gnezdima za živinu, pribavlja suve šljive, smokve, orahe, novčiće i bombone koje će prosuti na Badnje veče po slami razastrtoj u kući, a deca ih pokupiti pijučući.

Na Tucindan se, prema narodnom verovanju, ne sme ništa davati iz kuće, a to je dan kada se tradicionalno vraćaju dugovi da domaćin ne bi bio dužan do sledećeg Božića.

U nekim krajevima, na Tucindan se ne večera za stolom nego na podu. Prvo se postavljaju so i beli luk, a onda hleb, pasulj, kupus i ostala posna hrana. Za večerom domaćin mora biti okrenut istoku.

Pečenica bi trebalo da je bela, bez belega i telesnog nedostatka. Peče se sutradan i na Badnje veče unosi se u kuću.


mondo

Hm...a u mom kraju obavezno ide nešto što ima krila...simbolika leta i napretka...a negdje,vidim,zabranjeno... [smusen.jpg]

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 07 Jan 2017, 19:37
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
U slavu vitlejemske noći

Na Badnji dan i Božić vernici proslavljaju rođenje sina Božijeg Isusa Hrista. Centralni događaj proslavljanja u srpskom narodu je unošenje badnjaka

Slika

BOŽIĆ je dan kada se hrišćanski vernici prisećaju čudesne noći kada se u jaslama vitlejemske pećine, daleko od sjaja i raskoši, rodio Bogočovek, prvi u istoriji koji je ljudima doneo spasenje i put u večni život. Srpska pravoslavna crkva i ostale sestrinske pravoslavne crkve uče svoje vernike da, prisećajući se dolaska Bogočoveka, prizovu u svoja srca strpljenje, mir i ljubav prema svim ljudima.

Srpski narod ovaj dan provodi u porodičnim okupljanjima oko badnjaka, u duhu zdravica, sloge i čestitki. Prazničnu sliku upotpunjuju praznična trpeza, toplina doma i međusobna ljubav ukućana.

Događaj kojem srpski narod daje počasno mesto u obeležavanju Badnjeg dana i Božića je unošenje badnjaka (mlado cerovo ili hrastovo drvo) u kuću. Prema verovanju, sa hrastovim granjem na Badnji dan u svaki dom ulazi i Isus, a slama koja u kući stoji sva tri dana praznovanja, podseća na onu u kojoj je rođen sin božiji. Veruje se da ona kući donosi mir i božiji blagoslov.

Badnjak se seče na badnje jutro. Glava kuće ustaje rano, obično popije malu domaću rakiju, koja se smatra vesnikom radosti, berićeta i životnog okrepljenja, posle čega kreće u šumu. U gradskim uslovima u domove se unose badnjaci kupljeni na pijacama ili trgovima.

Polaznik (ponegde zvan i radovan, jer donosi radost i sreću u dom) omiljeno je dete ili čeljade u porodici. Sa domaćinom se na božićno jutro pozdravlja i ljubi izgovarajući reči: "Hristos se rodi!" a domaćin odgovara: "Vaistinu se rodi!"

Badnjak, koji obično stoji u prostoriji gde se familija okuplja, polaznik prvo daruje, potom prilazi vatri i džarajući je izgovara: "Koliko varnica, toliko zdravlja, radosti, veselja, parica...". Upućuje najlepše želje za domaćina i blagostanje u njegovom domu, pa ga zato domaćica obavezno daruje.

Hrastovo drvo oduvek je važilo za simbol plodnosti. Ono u sebi čuva pojedine prethrišćanske elemente. Prema predanju, to je drvo koje su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu i naložili ga kako bi ugrejali Bogomajku i Hrista. Istovremeno, badnjak predstavlja i samog Hrista, pa se zato često kaže da ovo mlado, za Srbe sveto drvo, dok razbuktava vatru na ognjištu, jarkim plamenom osvetljava ne samo naš dom, već i najmračnije delove ljudske duše, donoseći blagodet hrišćanskog mira i ljubavi.


večernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 16 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker