Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 19 Mar 2024, 11:25


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 05 Jan 2016, 18:09
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
DAN KADA SE PRIPREMA BOŽIĆNA PEČENICA Danas je Tucindan

Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, danas se obeležava Tucindan - dan kada se priprema božićna pečenica.

Resized Image - Click For Actual Size
Tucindan - dan kada se priprema božićna pečenica, Foto: N. Knežević


Na Tucindan se kolje prase ili jagnje, koje će se peći na Badnji dan, a jesti za Božić. Na Tucindan, po narodnom verovanju, decu ne valja tući jer će cele godine biti nevaljala i bolešljiva.


Alo

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 06 Jan 2016, 16:31
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
BADNJAK: Srpski običaji u vezi sa sečenjem hrasta i simbolika drveta koje se unosi u kuću na Badnje veče

Badnjak preko dana stoji napolju. U nekim delovima Srbije ga oblače u košulju. Uveče, pred večeru, unosi se u kuću uz ritual. Kada ga domaćin unosi u kuću, zajedno sa slamom, domaćica ga posipažitom, a domaćin ga stavlja uz ognjište.

Slika

Badnjak se seče pre izlaska sunca. Domaćin sa sinovima ili unucima ide u šumu da seče badnjak, jer je obavezno da ide neko ko je mlad. Drvo koje se bira za badnjak je skoro uvek mladi hrast ili cer. Veoma retko, ako je takav predeo, bira se jela ili bor. Bira se mlado i pravo stablo, veličine tolike da ga domaćin na ramenu može doneti kući. Pre nego što ga poseče, domaćin mu se obraća kao da se radi o živoj osobi “Dobro jutro badnjače i čestit ti Božić”. U nekim krajevima domaćin prvo prinosi darove badnjaku, vino ili med, pa potom pristupa seči. Prvi udar sekirom je sa istoka. Badnjak treba iseći iz tri puta. Ponegde se treći udarac zadaje sa zapada da bi badnjak pao ka istoku i dočekuje se na rame. Negde se pak pušta da padne nepresečen u potpunosti. Tada se lomljenjem, uvrtanjem i sukanjem odvoji od korena a taj lomljeni deo se zove brada. Iver koji izleće od badnjaka ima posebno značenje.U nekim krajevima pokušavaju da ga hvataju u vazduhu dok izleće. Iver se koristi u mnoge svrhe. U nekim krajevima ga stavljaju među karlice- posude gde se drži kajmak “da bi kajmak bio debeo kao iver” ili među košnice da pčele budu zaštićene od zla ili u vodu koju potom smatraju lekovitom.

Kada se za badnjak ide organizovano, ispred sela, tada se prangijama i puškama oglasi odlazak u šumu, izabere u šumi hrast koji se prethodno osvešta i zalije vinom i medom. Pored čeza ili kočija momci jašu neosedlane konje i čine veliku veselu povorku koja glasno objavljuje svoj odlazak po badnjak.

Badnjak preko dana stoji napolju. U nekim delovima Srbije ga oblače u košulju. Uveče, pred večeru, unosi se u kuću uz ritual. Kada ga domaćin unosi u kuću, zajedno sa slamom, domaćica ga posipa žitom, a domaćin ga stavlja uz ognjište.

Badnjak se, u nekim krajevima, prvo celiva i maže medom. Potom se pali i pristupa se “džaranju”. To je običaj čačkanja i raspaljivanja plamena koji je kod hrasta karakterističan po iskrama koje iskaču iz plamena.

Hrišćanska simbolika badnjaka

Badnjak simboliše hrast koji su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu gde je rođen Isus i koje je pravedni Josif založio da ugreje hladnu pećinu. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj. Takođe, badnjak je najava Časnog krsta Hristovog.

Paganska simbolika badnjaka

Prema istoričaru religije Čajkanoviću, badnjak predstavlja božanstvo svoje vrste koje se spaljuje da bi ponovo oživelo. Prema Drobnjakoviću, on je bitan momenat što se pri Badnjoj večeri prizivaju “domaći pokojnici” što govori o vezi sa kultom pokojnika. Pogotovo što je trpeza posna, služi se na slami i ne posprema se tri dana već samo dodaje. Drugi autori ističu posebnu ulogu badnjaka kao neku vrstu zaštitnika ognjišta. Badnjak je povezan sa sunčevim ciklusom i potiče iz kulta poštovanja sunca. Spaljivanjem hrasta (svetog drveta) se iz vatre rađalo novo sunce i zato je proslavljano u krugu ognjišta.

Badnjak kod drugih naroda

Iako se misli da je kult badnjaka autentično slovenski, on je raširen svuda po Evropi. Više autora tvrdi da je poznato da su Kelti palili hrast kao deo kulta čekanja sledećeg leta. Od njih je to ostalo prisutno dugo na britanskim ostrvima a poznato je među mnogim evropskim narodima.

Srbi i Rusini lože badnjak. Rusi i Bugari lože jelku, a nekada su ložili hrast (Bugari su ga zvali bdnik). Francuzi kao badnjak lože trešnjino drvo.

Slika


opanakrs

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 06 Jan 2016, 16:37
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
NARODNA VEROVANJA VEZANA ZA BADNJI DAN: Koje sve radnje odlučuju o sudbini kuće i ukućana

Gotovo sve magijske ili kultne radnje o tim praznicima bile su inspirisane težnjom da se obezbedi sreća i napredak u godini

Slika

Najznačajniji i običajima najbogatiji hrišćanski praznik je Badnji dan. Iako se Badnji dan smatra pre svega hrišćanskim praznikom narod ga je proslavljao na način koji se teško može okarakterisati kao hrišćanski. Većina badnjedanskih i božićnih običaja utemeljena je na saznanju da tih dana počinje nova godina i na verovanju da se baš tada odlučuje o sudbini kuće i ukućana u narednom jednogodišnjem periodu. Gotovo sve magijske ili kultne radnje o tim praznicima bile su inspirisane težnjom da se obezbedi sreća i napredak u godini.

Evo nekih od tih starih narodnih običaja koji se ponegde i dalje poštuju:

Ne valja na Badnje veče zaspati dok badnjak ne pregori, jer će ukućani umirati bez predznaka ili neviđeno.
Ne valja bos ići po slami, jer će ukućane boleti noge, zato se odmah posle izuvanja navlače čarape na noge.
Kada ukućani poležu, baba ili neka druga starija žena zabode nož u vrata iznutra ili stavi glogov kolac iza vata i na njega obesi malo luka da bi se ukućani sačuvali od uroka, veštica i nečistih sila.
Na Badnji dan se ništa ne pozajmljuje iz kuće, a ako je šta ranije pozajmljeno, to se traži natrag, jer se ne valja da ono što pripada kući bude van nje na Božić.
Na ovaj dan žene bi trebalo da zaklapaju grebene, jer će se tako zverima zatvoriti usta.
Na Badnji dan i Božić ne valja da se vatra na ognjištu raspiruje duvanjem, da vetar ne bi otresao pšenicu i da se stoka ne nadima od trave. Umesto duvanja, vatra se raspiruje lisnatim granama.
Na Badnji dan uveče se stoka se pospe solju, žitom i projom da bi se sačuvala od čini.
Posle večere poređaju se sve kašike uza zid po starešinstvu, pa čija preko noći padne, taj će umreti dogodine.
Na Badnji dan kada se svi poslovi završe, rastopi se u jednoj većoj šerpi ili tiganju mast, pa se u njoj ogledaju svi ukućani. Ko ne vidi svoju glavu, taj će dogodine umreti.
U nekim ovčarskim krajevima, čobanin na Badnji dan nosi pod jezikom kamičak, jer će se vuku tako skameniti vilice ako se približi stadu, pa neće moći da kolje ovce.
Ako na Badnji dan bude oblačno, biće rodna godina.
Ako se na Badnji dan nakupi dosta pepela na badnjaku koji gori na ognjištu, veruje se da će zima biti jaka sa dosta snega.
Ako varnice iz badnjaka iskaču same iako niko ne džara po vatri, veruje se da će biti dosta meda.


Slika
za obrede kojima se štiti stoka od magije najčešće se koristie pšenica i kukuruz


opanakrs

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 06 Jan 2016, 16:50
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
SIMBOL SLAME ZA BADNJI DAN: Legenda i običaji vezani za Hristovo rođenje i slamu

U nekim krajevima, pre nego što se slama unese u kuću, dmaćin sa njom prođe triput oko kuće.

Slika


Simbol Hristovog rođenja je slama, pošto se veruje da je Hristos rođen u štali na slami. Iz tog razloga narod je uveo običaj da uoči Božića u svoj dom unosi slamu. Slama se unosi odmah iza badnjaka. Domaćin ili neki drugi odrasli muškarac iz kuće unosi u kuću veliki naramak slame koji je tog jutra načupan iz stoga, zavezan užetom i odložen u nekom delu dvorišta da sačeka veče.

Ponegde se slama unosi u velikom džaku spremljenom za tu svrhu, a poslese preko tog džaka postavlja badnjačka večera.

Slama se unosi po istom obredu kao i badnjak. Onaj ko unosi slamu pozdravlja ukućane rečima: Srećno vam Badnje veče, a ovi mu odgovaraju: Bog ti dobro dao i sreće imao. Domaćica ga zasipa žitom iz sita, a zatim onaj koji je uneo slamu spušta je na tlo i imitira kvocanje kvočke: kvo, kvo, kvo. Deca čupkaju slamu i imitiraju piliće: piju, piju, piju… Ovaj običaj upražnjava se da bi živina bila u svemu napredna. Slama se zatim rastura po celoj kući, posebno tamo gde će se spavati. Ponegde postoji običaj da preko slame prostru zatirače i pa svi ukućani te veče spavaju zajedno na slami.

Tamo gde slamu unose u džaku, ne rasturaju je po kući, jer je obično nema mnogo. Takva slama se najčešće stavlja pod sto i u jedan kraj kuće.

U nekim krajevima, pre nego što se slama unese u kuću, dmaćin sa njom prođe triput oko kuće.

Posle unošenja badnjaka i slame u kuću, domaćin sa nekim čobaninom odlazi u štalu i tor i stoku posipa žitom i vinom.

Za običaj unošenja slame vezuje se i ova legenda:

U štali gde se Hristos rodio bili su vo, konj i mazga. I dok su vo i konj bili zadovoljni žitom koje im je Bogorodica bacila, mazga je prišla i počela da grize slamu. Bogorodica je tada proklela mazgu, pa je od tada mazga neplodna.

Slika
rođenje Htistovo na slami


opanakrs

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 14 Jan 2016, 00:36
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
EVO KAKO SE OBELEŽAVA MALI BOŽIĆ: Jedu se krofne, pije se vino i gleda se u plećku!

U našem narodu praznik posvećen Obrezanju Gospodnjem naziva se i Mali Božić, pa se u mnogim krajevima na današnji dan ponavljaju neki obredi i radnje svojstveni Božiću.

Slika

Na Mali Božić se često ponegde mese od kukuruznog brašna okrugli kolačići sa kajmakom- vasilice- nazvane po svetom Vasiliju ili čistu proju, a ponegde ”poparenicu” takođe do kukuruznog brašna. Ponegde u tu poparenicu, kao i božićnu česnicu, stavljeju od drveta izrezane predmete, koji predstavljaju vrste stoke, imanje… Poparenica se tako zove s toga što se ona pre mešanja popari vrelom mašću.

Negde, opet, za Mali Božić, mese istu česnicu, kao i za Božić. O novogodišnjem ručku, pojede se glava i plećka božićne pečenice. Tom prilikom vešti ljudi iz plećke pečenice predskazuju šta će se tokom sledeće godine dogoditi u toj kući i oko nje.

U novije doba, preovlađuje običaj da mladi uoči Nove godine priređuju zajednička veselja na kojima ispraćaju staru i dočekuju novu godinu. Taj običaj uzima sve više maha i na selu i u gradu, a pored mladih u novogodišnjem slavlju učestvuju i stari. Na tim zajedničkim, porodičnim dočecima Nove godine, glavno obeležje su vruća rakija- šumadijsi čaj, krofne i vino, pored ostalih đakonija. Od Nove godine, ljudi se pozdravljaju sa Srećna Nova Godina.

Ako na Novu godinu pada sneg, veruje se da će biti rodna godina u poljima, pčelama i stoci.


kurir

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 18 Jan 2016, 00:39
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
NE PROPUSTITE JEDAN OD 15 NAJVEĆIH HRIŠĆANSKIH PRAZNIKA

SUTRA ČEKAMO BOGOJAVLJENSKU NOĆ: Kada se otvore nebesa, zamislite želju i desiće se čuda...

Pravoslavni vernici i Srpska pravoslavna crkva (SPC) u januaru proslavljaju Bogojavljenje kao jedan od petnaest najvećih hrišćanskih praznika.

Slika

Prema hrišćanskoj tradiciji, Hristos je, kada je napunio 30 godina, došao na reku Jordan kako bi ga krstio Sveti Jovan.

Osećajući da je pred njim Mesija, Sveti Jovan dočeka Isusa rečima: "Ti treba mene da krstiš, a ti dolaziš meni da ja tebe krstim". Isus mu na to odgovori: "Ostavi sad to, jer nam treba ispuniti svaku pravdu".
Posle tih reči Sin Božji uđe u Jordan. Tada se nad njim otvori nebo i Duh Sveti siđe na Isusa u vidu goluba. Istovremeno se sa neba čuo glas Boga Oca koji je rekao: "Ovo je Sin moj ljubljeni. On je po mojoj volji".

Tako se, pri Isusovom krštenju, Bog javio u tri ličnosti - Bog Otac je govorio sa neba, Bog Sin se krstio u Jordanu, a Bog Duh Sveti je, u vidu goluba, sišao sa neba nad Hristovu glavu.Taj trenutak predstavlja objavljivanje Bogočoveka i uvođenje Hrista u mesijansku misiju. Događaj objavljivanja Bogočoveka, navodi se u svetim knjigama, slavi se kao Bogojavljanje.

Takođe, Crkva je ustanovila Svetu tajnu krštenja za svako ljudsko biće. Krštenjem se postaje član Hristove crkve i duša se čisti od svakog greha. Na Krstovdan (uoči Bogojavljenja), kao i na sam praznik, posle liturgije, vrši se veliko osvećenje vode u hramu ili u porti hrama. Ta voda se uzima i nosi kući. Čuva se kao čudotvorna sveta dragocenost. Nikada se ne kvari. Njom se kropi kuća radi osvećenja i zaštite od demona i ostalih nečistih sila. Pije se tokom cele godine radi isceljenja i zaštite od svih bolesti, očišćenja od zlih strasti i radi oproštaja grehova, očišćenja duše i tela.

Slika
Vikipedija

Bogojavljensku vodicu nekada su pile trudnice da bi se "otvorile kao nebo na Bogojavljenje" pa da se lako porode. Ta se voda sipa i u bunar da se pročisti ako u njega padne kakva životinja. U stara vremena osvećena vodica davala se bolesnicima koji nisu mogli da odu u crkvu na pričest.

Vernici se, na Bogojavljenje, pozdravljaju rečima "Hristos se javi" a otpozdravljaju sa "Vaistinu se javi".
Nekada se smatralo da su dani pogodni za venčanja počinjali od Bogojavljenja.

Od Božića do Bogojavljenja mrsni su dani; mrsi se i sredom i petkom, ali se dan uoči Bogojavljenja, na Krstovdan, posti ma koji dan bio. Dani od Božića do Bogojavljenja u narodu se zovu "nekršteni". Veruje se da se, u gluvo doba, uoči Bogojavljenja, na tren otvara nebo, da se krste (ukrštaju) vetrovi što duvaju zimi s onima što duvaju leti i da sva voda postaje sveta. Ko se tada zatekne na otvorenom i to vidi može od Boga da zatraži ispunjenje jedne želje.

Srbi su obnovlili stari običaj da se u reku baci krst, a mladići se takmiče da do njega stignu i prvi ga uhvate.

Osim ovog, prema mišljenju mnogih najlepšeg običaja za Bogojavljenje, ovaj praznik karakteriše i veliki broj drugih verovanja preteklih iz davnina. Veruje se da će neudate devojke, ukoliko stave ogledalce pod jastuk 18. januara uveče sanjati muškarca za koga će se udati.

Takođe, u pojedinim krajevima mlade devojke mese po četiri loptice od testa. U tri stave papirić sa imenima svojih simpatija, a jedan ostave prazan. Zatim se te loptice ubace u ključalu vodu i koja prva izbije na površinu, ona nosi papirić sa imenom ljubavi te devojke. Ukoliko je isplivala prazna loptica, znači da devojka još nije upoznala svog suđenog.

Verovalo se i da vreme na Bogojavljenje predskazuje kakvo će vreme biti cele godine. Ako bude jak mraz ili pada sneg, godina će biti rodna. Ako pak, bude vedro, biće sušna godina. Ukoliko 19. januar bude kišovit, cele godine će biti dosta padavina i poplava.

Na ovaj dan se osvećuje voda za koju se veruje da je lekovita i čudotvorna i naziva se bogojavljanska voda. Nju vernici nose kućama njome krope svoje domove i čuvaju je kao lek tokom cele godine.

Slika


kurir

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 14 Feb 2016, 20:57
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
VEROVANJA NA SVETOG TRIFUNA Ovo radite da biste bili srećni

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Svetog Trifuna.

Resized Image - Click For Actual Size
Sveti Trifun, Foto: Printscreen youtube

Sveti Trifun živeo je u trećem veku, a rođen je u Kampsadi, u Frigiji. Roditelji su mu bili vrlo pobožni i tu pobožnost su preneli i na svog sina.

Trifun se u svom životu bavio čuvanjem gusaka, ali pošto je bio odan Hristovoj veri, Bog ga je obdario darom čudotvorstva, te je svojim molitvama lečio mnoge bolesnike od raznih bolesti.

Po predanju Sveti Trifun je, između ostalih, iscelio i ćerku rimskog cara Gordijana Gordu, koja je patila od teške duševne bolesti, koju nijedan lekar nije mogao da je izleči.

Kada je na vlast došao car Dekije, Sveti Trifun je mučen zbog sledbeništva Hrista, a sva mučenja podneo je s velikom radošću.

– O kad bih se mogao udostojiti, da ognjem i mukama skončam za ime Isusa Hrista Gospoda i Boga moga – rekao je.

Pošto mu nijedna muka nije naškodila, mučitelji su mu 250. godine odrubili glavu mačem.

U narodu je ovaj svetac veoma omiljen. Postoji verovanje da će, ako na svetog Trifuna pada sneg ili kiša, godina biti kišna i rodna, a ako je vedro, godina ce biti sušna i nerodna.

Prema narodnom verovanju valja se da se na ovaj praznik poreže barem jedan čokot vinove loze u vinogradu, a ako na Svetog Trifuna pada kiša, rodiće šljiva.

Na Trifundan se ponegde u vinogradima priređuju i ručkovi na koje se pozivaju i slučajni prolaznici, jer se smatra da će to domaćinu i celoj kući doneti sreću.


Alo

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 13 Mar 2016, 14:29
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
OBELEŽAVANJE POČETKA VELIKOG POSTA
DANAS SU BELE POKLADE: Evo šta bi na današnji dan obavezno trebalo da uradite


Verovatno ovo niste znali, ali današnja nedelja je u srpskoj narodnoj tradiciji veoma posebna i za nju se vezuje mnogo običaja i verovanja od kojih su se neka zadržala sve do današnjih dana.

Slika

Iako većina poklade vezuje za katoličke narode i njihove proslave, reč je zapravo o običaju koji je duboko ukorenjen i u našoj tradiciji. Kod Srba one se obeležavaju pred početak svakog velikog posta, pa su tako danas Bele poklade - zadnji dan kada se jede mrsna hrana!

Već sutradan, u ponedeljak počinje Uskršnji post i vernici će se u narednih šest nedelja uzdržavati od hrane, pića, ali i loših misli i dela. Koreni poklada su paganski i vezani su za obeležavanje kulta Sunca i dolaska proleća. Ipak, običaje je vremenom prihvatila hrišćanska crkva i prilagodila ih.

Prema narodnim običajima, poklade su praznik koji uvek za ručak treba da okupi sve članove porodice. Trpeza Belih poklada, treba da bude ispunjena jelima koja se spremaju od jaja, sira i drugih mlečnih prerađevina. Stari kažu da se na današnji dan pozivaju i siromašni susedi i prijatelji jer svi treba da se "omrse" tokom zajedničkog obreda i složno i u veselju uđu u post koji će trajati do Uskrsa. Takođe, poklade su vreme kada mlađi članovi porodice treba da "vode glavnu reč" -danas se zbijaju šale, organizuju se igranke i svi se zabavljaju.

U nekim krajevima Srbije i danas se zadržao običaj maskiranja tokom poklada - mladići i devojke pod maskama i uz mnogo graje idu od kuće do kuće i zbijaju razne pošalice na opšte veselje ukućana i svih prisutnih. Nakon toga, domaćin treba da "mačkare" časti - jelom, pićem ili nekom drugom sitnicom.

Bele poklade su najsvečanije i najrasprotranjenije poklade u toku godine. Dobile su naziv po Beloj nedelji, a zovu se još i Velike poklade, Završne poklade, Sirne poklade... Poznate su i kao Proštene poklade - Proćke, jer se na ovaj dan opraštaju svađe i uvrede. Smatra se da u period velikog posta treba ući bez greha i neraščišćenih računa.

U nekim srpskim selima Bele poklade su vreme kada zetovi obavezno moraju da obiđu tasta, taštu, kuma, starojka i traže "proćku" tj. oproštaj da mogu časno da započnu post. Kada uđu u kuću, oni treba da pozdrave tasta i kažu: "Oprosti dedo", a tast da odgovori: "Neka ti je prosto sinko".

U seoskim krajevima pokladni dan obavezno se završava velikom vatrom na glavnom trgu oko koje se okupljaju svi, pa uz šalu i dobro raspoloženje, teraju strah i zajedno ulaze u novi dan. Bilo da verujete u ove običaje ili su oni za vas samo "bapske priče", provedite današnji praznik sa svojom porodicom i ljudima do kojih vam je stalo. Razgovarajte, šalite se i budite veseli. Videćete, u životu će vas pratiti samo sreća.

Slika


Kurir

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 07 Apr 2016, 13:15
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Blagovesti, dan kada žene treba da se mole Bogorodici: Svi običaji vezani za veliki praznik!

Na Blagovesti žene se ne češljaju, a dobro je na ovaj dan umiti se u reci ili potoku

Slika

Na Blagovesti se ustaje rano pa čak i u ponoć, ili barem u praskozorje, a dan je počinjao devojačkom pesmom. Devojke bi uoči ovog dana nakupile suvih grančica i drva, od kojih je razbuktavana velika vatra, obično na brdu ili seoskom raskršću. Uz vatru su se veselili i muškarci i žene, a ponegde, uz mlade, i stariji.

Bilo je uobičajeno da se vatra preskače, a vladalo je verovanje da će onaj ko preskoči ovu vatru biti zaštićen od ujeda zmije. Zbog verovanja da se na ovaj dan bude gmizavci iz zimskog sna, na Blagovesti se nisu spominjale zmije. Ali, uoči Blagovesti, deca su lupala mašicama o gvozdene predmete obilazeći oko kuće, štala i tora i vikala: "Bež'te zmije i gušteri, bež'te zmije i gušteri!"

Verovalo se i da se na Blagovesti žene ne češljaju, kao i da ne valja na taj dan praviti nove opanke. Dobro je na ovaj dan umiti se u reci ili potoku, a Blagovesti naročito slave žene. One koje žele da zatrudne, odlaze u crkve i manastire gde su ikone posvećene Blagovestima i mole se Bogorodici.

Od tog dana počinje setva žita i tada se iznosi seme na sunce. Voćari smatraju Blagovesti najsrećnijim i najboljim danom za kalemljenje voća, a vinogradari orezuju lozu.


stilkurir

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 07 Jul 2016, 17:28
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
VEROVANJA NA IVANJDAN Hoćete li usniti budućeg partnera?

Pravoslavni vernici danas slave Ivanjdan, kao spomen na proroka Jovana Preteču i Krstitelja, koji je najavio Hristov dolazak.

Resized Image - Click For Actual Size
Na Ivanjdan možete usniti budućeg partnera, Foto: shutterstock

Jovan se naziva Krstiteljem, jer je u reci Jordan krstio Gospoda Isusa Hrista, kao i Pretečom, jer je najavljivao dolazak Hristov i pozivao ljude na pokajanje.

Ovaj svetitelj rođen je od starijih roditelja - oca, sveštenika Zaharija i majke Jelisavete, Bogorodičine rođake.

Kada je Jelisaveta ostala trudna, Zaharije je zanemeo. Kada se rodio Preteča, od njegovog oca Zaharija je zatraženo da na pločici napiše ime deteta i kada je on napisao sinovljevo ime, istog časa je progovorio.

Kao mlad Jovan je otišao u pustinju gde se hranio korenjem i divljim medom. U propovedima je kritikovao moralno posrnuće svojih savremenika, pozivajući ih da se pokaju i vrate životu po Božijim zakonima.

On je krštavao ljude u reci Jordan, govoreći im da ih on krsti vodom, a da za njim "ide onaj koji će ih krstiti Duhom Svetim i ognjem".

Jovana Preteču je pogubio judejski kralj Irod.

U kalendaru SPC Svetom Jovanu se čini pomen tri puta godišnje i to, osim Ivanjdana, još i 20. januara - Sabor Svetog Jovana Krstitelja - Jovanjdan, te 11. septembra - Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja.

Običaji na Ivanjdan

Širom Srbije na Ivanjdan pletu se venčići od poljskog bilja i cveća, kojim se kite kapije. Venčići se čuvaju do narednog Ivanjdana, a bilje se koristi i u ishrani zbog blagotvornog uticaja. Vencima od ivanjskog cveća pokazuje se da je priroda u razvoju došla do svoje najviše tačke - sredine leta i da se time ovenčala.

U Timočkoj krajini, čim svane Ivanjdan, ljudi odlaze na livadu i zarivaju glavu u rosnu travu da bi obezbedili dobro zdravlje tokom cele godine.

Narodno praznovanje Ivanjdana potiče iz prethrišćanskog perioda, od ratarskog kulta u kojem se slavi sunce kada u vreme letnje dugodnevice isijava najveću snagu, kao i početak žetve. U predvečerje toga dana, u mnogim slovenskim krajevima palile su se po brdima ivanjske vatre oko kojih se igralo i pevalo.

Postoji i verovanje da se na Ivanjdan može videti lik budućeg bračnog partnera. Naime, u poslednji zalogaj doručka treba huknuti i sačuvati ga do večeri, a onda zajedno sa ogledalcem i malo ivera staviti pod jastuk da bi se u snu pojavio lik budućeg partnera.


alo

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 19 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker