Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 19 Mar 2024, 06:01


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 13 Apr 2012, 10:12
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Običaji za Vaskrs

Teodorova subota

U subotu prve nedelje Časnog posta, pada praznik svetog Velikomučenika Teodora Tirona. Toga dana se u pravoslavnim domovima kuva žito kao za slavu. Tako se slavi uspomena na jedan događaj iz prvih vekova hrišćanstva. Naime, u vreme rimskog cara Julijana Apostate 362. godine, kada je bilo gonjenje hrišćana kao u vreme Nerona, naredi ovaj car da se sve namirnice po carigradskim pijacama i radnjama popršću krvlju od žrtvenih životinja, kako bi se hrišćani oskrnavili i ne bi mogli da se pričeste. Međutim, sveti Teodor Tiron javi arhiepiskopu carigradskom Evdoksiju, da hrišćani Carigrada ne kupuju ništa od namirnica, nego da u svojim domovima, te nedelje kuvaju pšenično žito i mešaju sa medom, i to uzimaju umesto hrane. Hrišćani tako i urade, i dostojni se pričeste u nedelju Pravoslavlja Kao uspomenu na taj događaj, u ovaj dan, domaćice kuvaju žito kao za slavu, i služe svoje ukućane i goste koji toga dana dođu u kuću.

Lazareva subota Vrbica

Subota uoči praznika Cveti (koji uvek padaju u šestu nedelju Časnog posta) posvećena je uspomeni na vaskrsenje četvorodnevnog Lazara, i na ulazak Hristov u Jerusalim, gde su ga deca svečano dočekala i pozdravila.
Tada se u našim hramovima u popodnevnim časovima služi večernje bogosluženje, i u crkvu se unose mladi vrbovi lastari, tek olistali. Pošto se vrba osveti, sveštenik narodu deli grančice, i zatim se vrši trokratni ophod oko hrama sa crkvenim barjacima, ripidama i čiracima. Narod obilazi oko hrama uz pevanje tropara Lazareve subote.
Ovaj praznik je isključivo praznik dece. Za taj dan majke svečano obuku svoju decu, pa čak i onu najmanju, od nekoliko meseci, donose, svečano obučenu, crkvi, kupuju im zvončiće vezane na trobojku i stavljaju oko vrata. Deca se raduju, trče po porti i učestvuju u ophodu oko crkve. Mlade vrbove grančice se odnose kućama i stavljaju pored ikone i kandila. Sa ovim danom počinju veliki Vaskršnji praznici.

Slika

Slika

Slika


Velika nedelja

Ova nedelja se zove još i Strasna sedmica, u kojoj se slavi uspomena na izdaju, hvatanje (hapšenje) i stradanje Gospoda Isusa Hrista. Ove sedmice se u našim hramovima vrše posebna bogosluženja, i poželjno je da vernici u njima redovno učestvuju. U ovoj nedelji su najvažniji praznici Veliki četvrtak i Veliki petak. Na Veliki četvrtak služi se liturgija svetog Vasilija Velikog, i toga dana je Gospod ustanovio svetu tajnu pričešća, zato je dobro da se toga dana pričestimo. Na taj dan uveče, čitaju se dvanaest jevanđelja o stradanju Hristovom, i dok se čitaju jevanđelja narod u crkvi kleči.
Na Veliki petak, kada se slavi uspomena na Hristovo raspeće, u našim hramovima, popodne iznosi se plaštanica (platno na kome je prikazano polaganje Hristovo u grob), koju vernici celivaju sve do Vaskrsa Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto (grob Hristov), ispred oltara. U nekim našim krajevima, običaj je da se vernici posle celivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica. Po narodnom verovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lepu želju, i ta želja će biti ispunjena.
Ove nedelje crkva zapoveda najstroži post bez ribe i ulja. Na Veliki petak poželjno je ništa ne jesti sve do iznošenja Plaštanice.

Vaskrs

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Toga dana je Gospod Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobedio smrt i svima ljudima od Adama i Eve do poslednjeg čoveka na zemlji darovao večni život. Zbog značaja ovoga praznika, svaka nedelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i svaka nedelja je mali Vaskrs. Vaskrs spada u pokretne praznike, i praznuje se posle jevrejske Pashe, u prvu nedelju posle punog meseca koji pada na sam dan prolećne ravnodnevnice, ili neposredno posle nje, nikada pak ne pre te ravnodnevnice. Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja po novom kalendaru.
Za Vaskrs su, takođe, vezani lepi običaji u našem narodu. U celom hrišćanskom svetu, pa i kod nas Srba, za ovaj praznik je vezai običaj darivanja jajima.
Jaje je simvol obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.

Farbanje vaskršnjih jaja

Jedan od najlepših i najradosnijih srpskih običaja, koji se nije iskorenio, čak ni u gradovima, jeste farbanje jaja za Vaskrs. Vredna domaćica, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boji (farba) na Veliki petak, u dan kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su sve naše misli upućene na strašni događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja, od ljudi, na Golgoti i Jerusalimu.

Kako se farbaju jaja?

Domaćica se najpre prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice koja je osvećena u toku vaskršnjeg posta. Na šporetu vri voda sa bojom (varzilom), domaćica u njega spušta jaja, pazeći da ravnomerno budu obojena, a deca obigravaju oko matere, i broje sveže ofarbana jaja, čiji broj raste svakoga časa. Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se "čuvarkuća".
Pre farbanja jaja se mogu "šarati". Naime, sa rastopljenim voskom i perom za pisanje, ili nečim sličnim, na jaje se nanosi topljeni vosak. Najpre se pero zagreje na plamenu sveće, pa se onako vruće umače u vosak, a potom se voskom po jajetu piše i crta. Pošto vosak ne prima boju, posle, prilikom farbanja, na jajetu ostaju bele nacrtane figurice i slova. Na jajetu se obično piše X. V. i V. V. (Hristos Vaskrse i Vaistinu Vaskrse), crtaju krstići, cvetići i druge lepe figurice. U novije vreme, izrađuju se specijalne nalepnice od papira ili plastike i one se mogu lepiti na jaja.

Simbolika

Farbanje jaja vrši se u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalina Mironosica (to je ona devojka, koja je sa Presvetom Bogorodicom, neprekidno bila uz Hrista u toku njegovog golgotskog stradanja, i kojoj se Hristos prvoj javio po vaskrsenju), putovala u Rim da propoveda Jevanđelje, i posetila cara Tiberija. Tada mu je, u znak pažnje, kao novogodišnji poklon, predala crveno jaje, i pozdravila ga rečima: "Hristos Vaskrse". Crvena boja simvoliše Spasiteljevu, nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja. Jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti. To je, dakle, prvenstveno boja hrišćana i crkve, bez obzira što su neki pojedinci i pokreti kroz istoriju pokušavali da ovu boju prisvoje i kompromituju.

Vaskršnje slavlje

Kada svane dan Vaskrsenja Hristova, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova, dugo, zvone sva zvona, i javljaju dolazak velikog praznika. Domaćin sa svojom čeljadi odlazi u crkvu na svetu vaskršnju službu. Posle službe, narod se međusobno pozdravlja rečima: "Hristos Vaskrse!" i "Vaistinu Vaskrse!" Taj pozdrav traje sve do Spasovdana.
Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin onda pali sveću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi celu kuću. Ukoliko se ne ume da otpeva vaskršnji tropar, naglas se čita "Oče naš" i druge molitve koje se znaju napamet, ili se čitaju iz molitvenika. Posle zajedničke molitve, ponovo, jedni drugima čestitaju Vaskrs i sedaju za svečano postavljenu trpezu.

Tucanje jajima

Na stolu stoji ukrašena čini-ja sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače. To predstavlja veliku radost za decu. Prilikom tucanja izgovara se, takođe, "Hristos Vaskrse" i "Vaistinu Vaskrse". Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo.
Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.

Pobusani ponedeljak

Prvi ponedeljak posle Vaskrsa zove se Pobusani ponedeljak. Toga dana, po narodnom verovanju i običaju, treba pobusati grobove umrlih srodnika busenjem sa zelenom travom. U nekim krajevima, ovaj dan se obeležava kao i zadušnice. Naime, izlazi se na groblja, pale se sveće, uređuju grobovi i sveštenik vrši parastose i pomene za pokoj duša pokojnika. Taj dan se iznose farbana vasršnja jaja na grob, i dele se potom sirotinji. Dakle, Pobusani ponedaljak je dan posvećen mrtvima.


SPC

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 13 Apr 2012, 10:24
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
SPC i vernici obeležavaju Veliki petak

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Veliki petak.

Slika
Vaskrs se slavi od ponoći

Večernjim bogosluženjima na Veliki petak obeležava se vreme smrti i skidanja sa krsta tela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen sto ispred oltara, koji predstavlja Hristov grob, iznosi plaštanica.

Sveštenici iznose crvenu plaštanicu i tri puta, uz zvuke klepala, obilaze oko crkve, što simbolično predstavlja hristovu sahranu.

Slika

Plaštanica se potom polaže ispred oltara, a vernici u tišini dolaze na celivanje sve do subote uveče, uoči Vaskrsa koji se slavi od ponoći i kada se u znak vaskršnje radosti oglašavaju i prva zvona.

U Srbiji je običaj da se na Veliki petak zaustave svi poslovi u kući i polju, običaj je da se farbaju jaja i to u crvenu boju, koja je simbol prolivene krvi Hristove i novog života koji se rađa iz njegove svesne žrtve.

Patrijarh srpski Irinej ukazao je da se na Veliki petak desio najveći i najstrašniji obračun u sveopšte istorijskoj borbi između dobra i zla, istine i neistine, života i smrti.

Srpska pravoslavna crkva obeležava Vaskrs u nedelju, 15. maja.

Irinej: Očuvajmo dostojanstvo

Slika

Patrijarh srpski Irinej pozvao je u Uskršnjoj poslanici vernike da se na dan Vaskrsenja Isusa Hrista, koji svojim značenjem, porukom i poukom obavezuje da svoju veru pravoslavnu čuvamo i pravilno je ispovedamo, neprestano mole za braću i sestre na Kosovu i Metohiji.

"Molimo ih da nikada ne klonu duhom i da ostanu verni svojoj pravoslavnoj veri na svom i našem pradedovskom ognjištu", poručio je patrijarh u uskršnjoj poslanici.

Patrijarh je kazao i da Vaskrs nalaže da svoj život provodimo u punom osećanju odgovornosti i dužnosti koje obavljamo valjano i odgovorno bilo da smo u svom domu, polju, fabrici, kao državnici ili čelnici ovog naroda.

"Obavezuje nas da iznad svega u svakom čoveku i u sebi samima očuvamo ljudsko dostojanstvo", kazao je poglavar Srpske pravoslavne crkve.


Blic

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 13 Apr 2012, 10:37
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Uskršnja dekoracija

Cvetni aranžmani, zeke i mnogo šarenih jaja uneće u vaš dom pravo praznično raspoloženje

Slika

Za Uskrs, najveći hrišćanski praznik, koji se tradicionalno dočekuje u porodičnom okruženju, kuća se ukrašava prigodnim detaljima koji odslikavaju svečanu atmosferu. Cvetni aranžmani, zeke i mnogo šarenih jaja uneće u vaš dom pravo praznično raspoloženje.

Kako Uskrs simbolizuje vaskrsenje Hristovo, uskršnji aranžmani treba da sadrže cvetove koji označavaju tu simboliku - raznobojne lale, narcise, irise, zumbule...


Tu su i nezaobilazni venčići od zelenih vrbovih grana i raznobojnog livadskog cveća, kao i postolja za ofarbana jaja. Ovi dekorativni elementi upućuju na simbole koji vekovima prate Vaskrs.

Osim verskog značenja, vaskršnja dekoracija je povezana i sa elementima buđenja proleća, živim bojama i pozitivnim raspoloženjem.

Zato se zaista potrudite da u svom domu stvorite ugodnu prazničnu atmosferu.

Crvena, žuta, narandžasta, zelena, ružičasta i plava samo su deo palete boja koje bi trebalo da se nađu u vašoj kući. Inspiraciju za dekoraciju svog doma potražite u prirodi. Na primer buket žutih ruža poziva na optimaizam, jer u vaš dom unosi boju sunca i svetlosti. Iskoristite prirodne grane divlje jabuke, forzicije, ukrasne vrbe i ukrasite ih tračicama, figuricama, zvončićima ili veštačkim jajima.

Slika

Košare koje će vas podsetiti na mala ptičja gnezda obložite prirodnim ili veštačkim cvećem i ispunite ukrasnim jajima. Ovako stilizovane košare odličan su dekorativan elemant koji možete postaviti u bilo koji deo stana.


Vaskršnji sto treba da bude dekorisan prirodnim cvetnim aranžmanima, ukrasnom svećom, tanjirima, čašama i salvetama vedrih boja. Sitni detalji u vidu cvetnih buketića od poljskog cveća, položenih uz svaki tanjir obradovaće sve za stolom. Uz tradicionalne motive jaja i pilića već duže vreme su sve popularniji i vaskršnji zečevi koje možete da kombinujete sa venčićem, svežim cvećem i šarenim čokoladnim bombonama u vidu jaja.

Slika

Sveže cveće je obavezan detalj, a lale u raznim bojama su nezaobilazne za takvu priliku, a možete staviti bele i plave zumbule, narcise... Ukoliko ste ljubitelj prirode, napravite venac od vrbovih ili brezovih grana, na njega stavite bršljan i raznobojno livadsko cveće, a u središnji deo košaricu ili posudicu koju ćete ispuniti jajima i čokoladicama. Napravite sami vaze za cveće od kokošjih ili pačjih jaja. Ispraznite nekoliko jaja tako što ćete izbušiti rupice na suprotnim stranama oštrom burgijom od jednog milimetra. Zatim ih izmućkajte, pa sadržaj s jedne strane izduvajte na drugu. Kada to završite pažljivo proširite otvor na vrhu, a otvor na drugoj strani iznutra zatvorite vrelim voskom ili silikonom. Ostavite da se ohladi i jaja napunite vodom.
Položite jaja na venčiće od vrbe, ili na staklene čaše sa vlaknima od sisala i čokoladicama. U jaja stavite strukove bele rade, ljubičica, dana i noći, primule ili drugog ranog cveća.

Kako napraviti uskršnji venčić i gnezdo - Za pravljenje venčića možete da koristite grane vrbe, breze ili loze.

Grančice spolja obložite mahovinom ili listićima bršljana, zatim provucite vlati trave ili žita. Nekoliko cvetova lala, margarete ili neko drugo sezonsko cveće, takođe, možete da upletete u venčić. Korpu ispunite mahovinom, položite venčić, stavite jaja i čokoladice i dobili ste uskršnje gnezdo.


Vecernje novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 14 Apr 2012, 01:03
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Interesantne ideje za farbanje jaja

Domaćica se najpre prekrsti i pomoli bogu, pa u vodu ukojoj će kuvati i farbati jaja, doda malo osveštane vodice, koja je osvećena tokom uskršnjeg posta

Slika

Jedan od najlepših i najradosnijih običaja, tokom Uskršnjih praznika, je farbanje jaja, koja žene farbaju na Veliki petak. Domaćica se najpre prekrsti i pomoli bogu, pa u vodu ukojoj će kuvati i farbati jaja, doda malo osveštane vodice, koja je osvećena tokom uskršnjeg posta. Jaja se prvo farbaju crvenom bojom, a prvo crveno ofarbano jaje ostavlja se da čitave godine štiti kuću od bolesti i nemaštine i zbog toga se zove „Čuvarkuća“. Sledeće godine, na Veliki Petak, to jaje se simbolično zakopava pod drvo koje rađa jestive plodove, da bi godina bila rodna. Da bi se jaja ulepšala, od davnina postoji i više načina da se na njima, tokom farbanja, naprave šare. Najstariji načini su „šaranje“ voskom (u rastopljen vosak se potopi guščije pero, pa se njime po jajetu crtaju krstići i drugi verski simboli, koji nakon kuvanja i farbanja ostaju kao šare na jajetu, jer vosak ne propušta boju), ili raznim sitnim listićima i travkama, koje se prislone na jaje, pa se ono umota u tanku tkaninu i potopi u boju. Tako na jajetu ostane veran otisak „slika“ biljke, koja se koristi.






FARBANJE JAJA UZ POMOĆ NALEPNICA



Čitav trik je u tome da se, pre farbanja, na jaja zalepe nalepnice u željenom obliku. Posle farbanja one se skinu i eto siluete. Definitivno vredno probe a sa oblicima možete eksperimentisati.





FARBANJE JAJA PUCKETAVOM FOLIJOM



Skuvajte jaja i sačekajte da se ohlade. Rastvorite akrilne boje i nanesite na pucketavu foliju, zatim pređite jajem preko folije. Ukoliko volite da jaja budu više šarena, ponovite postupak sa još nekom bojom.



Kako se kod nas u prodaji teško nalaze jaja u beloj boji, jaja možete ofarbati jestivim bojama iz prodavnice, a zatim iskoristite foliju kako bi napravili kontrast. Npr. crvena podloga za jaje lepo ide sa plavom i belom varijantom, žuta podloga sa zalenom i ljubičastom itd.



FARBANJE JAJA ALUMINIJUMSKOM FOLIJOM



Skuvajte jaja i sačekajte da se ohlade. Rastvorite akrilne boje i nanesite na parče alu folije koje ste prethodno dobro izgužvali. Stavite jaje u foliju i blago je obmotajte oko jajeta. Ukoliko volite da jaja budu više šarena, ponovite postupak sa još nekom bojom.

Kako i prethodna napomena, možete ofarbati jaje jestivom bojom, a zatim iskoristiti foliju kako biste ga došarali.



DEKUPAŽ JAJA



Skuvajte jaje ili ih obojite jestivim bojama, pa sačekajte da se potpuno ohlade. Izdvojite printani sloj salvete i makazama pažljivo isecite motiv koji ćete lepiti na jaje. Mesto na kome ćete zalepiti motiv namažite belancetom koristeći četkicu. Nakon nanošenja belanca stavite isečeni motiv i pažljivo pretiskajte prstima od centra motiva ka krajevima, kako se salveta ne bi pocepala. Kada se motiv zalepi, možete celo jaje ponovo premazati belacem.





FARBANJE JAJA SVILENOM KRAVATOM



Ako vaš suprug nema svilenu kravatu koju možete da iskoristite, znajte da u prodavnicama polovne robe možete naći vrlo jeftine svilene kravate. Najvažnije je da sastav kravate bude 100% svila.

Isecite kravatu po uspravnim šavovima, rastvorite je tako da dobijete što veću šarenu površinu. Isecite površinu sa dezenom tako da možete da u nju umotate celo jaje. Umotajte jaje u kravatu kao bombonu i na krajevima zavežite koncem da materijal ne bi skliznuo tokom kuvanja. Isecite trake od gaze i prekrite "bombone" i ušite na krajevima. Stavite jaja u vodu i kuvajte na visokoj temperaturi. Kada se jaja skuvaju, neka odstoje u toj vrućoj vodi još 15 minuta. Što duže kuvate jaja, boja će biti intenzivnija. Iz vruće vode umotana jaja prebacite u činiju sa hladnom vodom punom leda i ostavite da stoje par sati. proveravajte da li primaju boju, s vremena na vreme. Skinite trake i kravatu sa jaja i dobili ste jaje sa dezenom sa kravate.





FARBANJE JAJA UZ POMOĆ GUMICA ZA TEGLE



Omotajte gumice za tegle oko jajeta kreirajući dizajn po želji. Možete koristiti gumice iste debljine ili više različitih debljina, ili čak možete omotati izolir traku oko jajeta. Umočite jaje u posudu s bojom i ostavite da odstoji dok ne dobije željenu boju. Izvadite jaje uz pomoć šupljikave žice i osušite ga laganim tapkanjem papirnim ubrusom. Sa suvog jajeta skinite traku i gumice. Ovakvo jaje možete umočiti u drugu svetliju boju kako bi jaje izglegalo što lepše.



GLAMUROZNA JAJA



Jaje premažite običnim belim lepkom i pospite slojem šljokica u jednoj ili više boja. Osušite i naprskajte bezbojnim akrilnim lakom kako bi fiksirali šljokice.



JAJE ZA POKLON

Na obojano jaje zalepite svilenu ukrasnu traku (ili preko sredine ili uzduž). Na vrh uz pomoć pištolja s vrućim lepkom zalepite mini ukrasnu mašnu s ztrakom kojom jaje možete okačiti.


Vecernje novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 15 Apr 2012, 05:25
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Hristos vaskrse!

Srpska pravoslavna crkva i vernici slave danas Vaskrs, najveći hrišćanski praznik kojim se obeležava uspomena na dan kada je Isus Hrist vaskrsao iz mrtvih, pobedio smrt i svim ljudima na zemlji darovao večni život. Istog dana, Vaskrs slave i katolički vernici.

Slika
Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse!

Na Vaskrs pravoslavni hrišćani slave jednu od centralnih dogmi vere, Isusovo vaskrsnuće. Po hrišćanskom verovanju, to se desilo trećeg dana posle njegove smrti, uključujući i dan smrti - odnosno prve nedelje posle Velikog petka.

Na našim prostorima je Uskrs naziv za ovaj praznik kod rimokatolika, dok ga pravoslavni vernici nazivaju Vaskrs.

Vaskrsenje

Vaskrsenje (ili uskrsnuće) predstavlja povratak mrtve osobe u život. Ovo učenje čini sastavni deo judaizma, hrišćanstva i islama. Može se tumačiti doslovno kao oživljavanje mrtvog tela i u prenesenom značenju, kao ustanak iz mrtvila, odnosno duhovni preporod. Hrišćanska vera podrazumeva vaskrsenje pojedinaca, kao i opšte vaskrsenje čovečanstva na sudnji dan.
Vaskrs uvek pada u nedelju, međutim praznik traje duže, jer pripreme i obeležavanje Uskrsa počinju još u četvrtak večernjom liturgijom.

Vaskrs je nastao od reči vaskrsnuti koja vuče korene iz staroslovenskog glagola koji je značio rasti i razvijati se. Prefiksom uz- dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji glagol.

Prema hrišćanskom verovanju, Hrist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedelju je vaskrsnuo. Zato se u našem narodu praznuju Veliki petak, onda Velika subota koja prolazi u tišini crkve, da bi uveče usledilo Vaskršnje bdenje.

Zbog značaja ovoga praznika, svaka nedelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i svaka nedelja je mali Vaskrs.

Vaskrs spada u pokretne praznike, i praznuje se posle jevrejske Pashe, u prvu nedelju posle punog meseca koji pada na sam dan prolećne ravnodnevnice, ili neposredno posle nje, nikada pre te ravnodnevnice. Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja po novom kalendaru.

Slika

Za Vaskrs su vezani lepi običaji u našem narodu, a u celom hrišćanskom svetu i kod Srba na ovaj praznik je rasprostranjen običaj darivanja jajima.

Jaje je simbol rađanja, odnosno obnavljanja prirode i života. I kao što badnjak na Badnje veče pred Božić goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.

Vaskršnje slavlje

Kada svane dan Vaskrsenja Hristovog, sa svih tornjeva pravoslavnih hramova dugo zvone sva zvona, i javljaju dolazak velikog praznika.

Domaćin sa svojom decom odlazi u crkvu na Vaskršnju službu. Posle službe, narod se međusobno pozdravlja rečima: "Hristos Vaskrse!" i "Vaistinu Vaskrse!" Taj pozdrav traje sve do Spasovdana, koji pada 40 dana od Vaskrsa.

Slika

Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju tradicionalnim vaskršnjim pozdravom i ljube. Domaćin onda pali sveću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane koji stoje na molitvi, predaje nekom mlađem kadionicu i ovaj kadi celu kuću.

Ukoliko niko ne ume da otpeva vaskršnji tropar, naglas se čita "Oče naš" i druge molitve koje se znaju napamet. Posle zajedničke molitve, ponovo, jedni drugima čestitaju Vaskrs i sedaju za svečano postavljenu trpezu.

Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače.

Ovaj običaj predstavlja veliku radost za decu. Prilikom tucanja izgovara se, takođe, "Hristos Vaskrse" i "Vaistinu Vaskrse". Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo.

Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.

Farbanje vaskršnjih jaja

Slika

Jedan od najlepših i najradosnijih srpskih običaja, koji se nije iskorenio, čak ni u gradovima, jeste farbanje jaja za Vaskrs. Vredna domaćica, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boji na Veliki petak, u dan kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su sve naše misli upućene na strašni događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja, od ljudi, na Golgoti i Jerusalimu.

Pre nego što počne farbanje, domaćica se najpre prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuvati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice koja je osvećena u toku vaskršnjeg posta.

Na šporetu vri voda sa bojom (varzilom), domaćica u njega spušta jaja, pazeći da ravnomerno budu obojena. Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se "čuvarkuća".

Pre farbanja jaja se mogu "šarati". Naime, sa rastopljenim voskom i perom za pisanje, ili nečim sličnim, na jaje se nanosi topljeni vosak. Najpre se pero zagreje na plamenu sveće, pa se onako vruće umače u vosak, a potom se voskom po jajetu piše i crta.

Pošto vosak ne prima boju, posle, prilikom farbanja, na jajetu ostaju bele nacrtane figurice i slova. Na jajetu se obično piše X. V. i V. V. (Hristos Vaskrse i Vaistinu Vaskrse), crtaju krstići, cvetići i druge lepe figurice. U novije vreme, izrađuju se specijalne nalepnice od papira ili plastike i one se mogu lepiti na jaja.

U prošlosti jaja su bojena svetlim bojama da bi se proslavio dolazak proleća, a običaj darivanja jaja potiče još pre dolaska hrišćanstva. Dok nije bilo veštačkih boja za jaja, na selu su ljudi koristili boje iz prirode:

Crvena boja – dobijana iz korena broča, ljuske luka, crvenog radiča.
Crna boja - bobice bazge, dud ili čađ.
Tamno smeđa boja - od kore hrasta.
Zelena - od korena koprive, spanaća ili praziluka.

Često se jaje umotavalo u tkaninu unutar koje se postavlja travka ili listić, često detelina, tako da bi jaje istim postupkom dobilo zanimljiv ukras.

Simbolika

Farbanje jaja vrši se u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalena Mironosica (devojka koja je sa Bogorodicom neprekidno bila uz Hrista u toku njegovog golgotskog stradanja, i kojoj se Hristos prvoj javio po vaskrsenju), putovala u Rim da propoveda Jevanđelje, i posetila cara Tiberija. Tada mu je, u znak pažnje, kao novogodišnji poklon, predala crveno jaje, i pozdravila ga rečima: "Hristos Vaskrse".

Crvena boja simboliše Spasiteljevu, nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja vaskrsenja. Jer vaskrsenja nema bez stradanja i smrti. To je, dakle, prvenstveno boja hrišćana i crkve, bez obzira što su neki pojedinci i pokreti kroz istoriju pokušavali da ovu boju prisvoje i kompromituju.


Vesti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 15 Apr 2012, 06:09
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
USKRŠNJA POSLANICA
Patrijarh Irinej: Vaskrsenje da doživimo kao svoje izbavljenje


Poglavar SPC patrijarh Irinej pozvao je u Uskršnjoj poslanici vernike da "zdravo i trezveno prate događaje i vreme u kome živimo" i razlikuju dobro od zla, privremeno od večnog, i poručio da život provodimo u punom osećanju odgovornosti

Slika

BEOGRAD - U Uskršnjoj poslanici patrijarh srpski Irinej, čestitajući praznik napominje da zdravo i trezveno treba paziti na događaje i vreme u kome živimo, da razlikujemo dobro od zla, privremeno od večnog i nepropadljivo od propadljivog.

Poglavar SPC patrijarh Irinej pozvao je u Uskršnjoj poslanici vernike da "zdravo i trezveno prate događaje i vreme u kome živimo" i razlikuju dobro od zla, privremeno od večnog, i poručio da život provodimo u punom osećanju odgovornosti, "čuvajući se da niko zbog nas ne zaplače i ne bude žalostan".

"Molimo se vaskrslom Gospodu da njegovo vaskrsenje doživimo kao svoje sopstveno vaskrsenje i izbavljenje od duhovnih i moralnih bolesti i iskušenja svake vrste", naglasio je patrijarh Irinej.

On je poželeo da "sve vernike u otadžbini i rasejanju, kao i sve ljude dobre volje, obasjaju svetli zraci Hristovog vaskrsenja, uz tradicionalni pozdrav Hristos vaskrse, vaistinu vaskrse".

Ovaj veliki dan, obavezuje sve nas da svoju veru pravoslavnu čuvamo i pravilno je ispovedamo, Obavezuje nas da iznad svega - u svakom čoveku, i u sebi samima - čuvamo ljudsko dostojanstvo, ističe patrijarh Irinej.

Prema njegovim rečima, ovaj "praznik nam nalaže da svoj život provodimo u punom osećanju odgovornosti".

"Dužnosti koje obavljamo", naglasio je patrijarh, "bilo da smo u domu, u polju, u fabrici za mašinom, kao učitelji i vaspitači, kao sveštenoslužitelji i propovednici istine, kao državnici i čelnici ovog naroda, da ih obavljamo valjano i odgovorno".

"Uvek, u ime Boga koji nas je zadužio, da ljubavlju i žrtvom iskupljujemo vreme svoga života, pri tom čuvajući se da niko zbog nas ne zaplače i ne bude žalostan", rekao je patrijarh Irinej.

Neprestano se molimo za našu braću i sestre na Kosovu i Metohiji, poručio je patrijarh, da nikada ne klonu duhom i ostanu verni svojoj pravoslavnoj veri na svom i našem prededovskom ognjištu.

Jevađelski život, objašnjava patrijarh, znači da se "naoružamo sveoružjem Božijim, da se obučemo u oklop pravde, a povrh svega toga, da se obučemo u ljubav, koja je sveza savršenstva".

"Ovo vam zapovedam, kaže blagi Gospod, da ljubite jedni druge. Po tome će svi poznati da ste Moji učenici, ako budete imali ljubav među sobom", podseća patrijarh na zapovest Hristovu.

Nijedan zakonodavac, nijedan mudrac ovoga sveta, nije mogao izmisliti savršeniji i blagotvorniji zakon, jasan, jednostavan, koristan i svuda primenljiv, ocenio je patrijarh.

Prema njegovim rečima, ovaj zakon je osnov života, tamo gde nema ljubavi, vladaju mržnja, zlo, porok, greh, haos, zavist, zloba, osveta, uništenje života.

Poglavar SPC poručuje vernicima i da "čuvaju svetinju hrišćanskog braka", jer smatra da ona "osnov uzvišene, zdrave i čestite porodice", ukazujući da se "čedomorstvo, najveći zločin ovog veka, kao kuga širi u našem narodu".

Strašno je i pomisliti da pola miliona nerođene dece svake godine biva lišeno života, neugledavši svetlost sveta, napomenuo je patrijarh.

"Supružnici, imajte na umu reči Gospodnje: Ne ubij, jer ko ubije, biće kriv sudu", upozorio je patrijarh.

Patrijarh na kraju ističe značaj vaskrsenja Hristovog za celo čovečanostvo, jer ono "potvrđuje da je čovek stvoren za večnost, za besmrtnost, a ne za prolaznost".



Kurir

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: KORENI - običaji i tradicija kod Srba  |  Poslato: 18 Apr 2012, 11:12
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Svi simboli Uskrsa

Iako se običaji vezani za Uskrs razlikuju širom sveta, neki od simbola zajednički su za sve hrišćane, ma kojoj crkvi oni pripadali

Slika

Crkvena zvona


U većini zemalja širom Evrope crkvena zvona prestaju da se oglašavaju na Veliki četvrtak. Ona miruju u znak sećanja na Isusove muke i smrt. Ponovno počinju da zvone na Veliku subotu, i to kao veseli glasnici Hristova vaskrsnuća.

Krst


Osnovni simbol hrišćanske vere. Isus je bio prikovan za krst i preminuo je na njemu, da bi nakon tri dana vaskrsnuo.

Cveće


Ljiljan i drugo belo cveće podsećaju hrišćane na to kako je Isus vaskrsnuvši ponovno oživeo. Takođe, bela boja predstavlja simbol čistote Device Marije. Prolećno rascvetavanje narcisa i lala, kao i drugog cveća, takođe simboliše Hristovo ustajanje iz mrtvih.

Jagnje


Jagnje je simbol čoveka, jer se Hristos često predstavlja i kao Dobri pastir koji pazi na svoje ovce. Takođe, jagnjad se rađaju u proleće. Prema Starom zavetu, Izraelci su koristili jagnjeću krv kako bi spasili prvorođenčad od pogroma u drevnom Egiptu.

Zec


Zečevi predstavljaju asocijaciju na proleće i novi život.

Jaja


Ona su simbol proleća jednako kao i Uskrsa, jer predstavljaju znak novog života.

Pilići


Pilići se legu iz jaja i oni su kao i sve ostalo jasan simbol proleća i Vaskrsa.

Sveća


Sveća daje svetlo koje rastvetljava tamu. Na Hristosa se isto tako gleda – kao na večno svetlo koje hrišćanima pokazuje put od smrti do večnog života.

Grančice palme, masline, lišće i zelena trava


Predstavljaju simbol mira.

Hleb


Nafora se jede u znak sećanja na Tajnu večeru, koju je Isus podelio sa apostolima.

Vino


Crveno vino pije se u znak sećanja na Isusovu krv, koja je prolivena za sve ljude.


Telegraf

_________________
Slika


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Post  |  Poslato: 15 Maj 2012, 15:38
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Vernici Srpske pravoslavne crkve počinju višenedeljni božićni post kojim se pripremaju za proslavu jednog od najvećih hrišćanskih praznika – Božića, rođenja Isusa Hrista.

Slika

Božićni post traje do pričešća vernika na božićnoj liturgiji, 7. januara, i podrazumeva uzdržavanje od mrsne hrane, ali i loših dela.

Tokom božićnog posta, do 31. decembra, ponedeljkom, sredom i petkom posti se na vodi, utorkom i četvrtkom na ulju, a subotom i nedeljom na ribi.

U poslednjoj nedelji posta, ponedeljkom, sredom i petkom posti se na vodi, a utorkom, četvrtkom, subotom i nedeljom na ulju.

Prema tumačenju vladike Nikolaja Velimirovića, post se sastoji od uzdržavanja od mrsne hrane, zlih misli, pohotnih želja i rđavih dela, kao i u umnožavanju molitava, dobročinstava i revnosnom upražnjavanju hrišćanskih vrlina, jer je podvig posta telesni i duhovni.

Ciljevi su, poučava vladika Nikolaj "očišćenje tela, jačanje volje, uzdizanje duše iznad tela, a sve radi proslavljanja Boga i poštovanja njegovih svetitelja".


rts.rs

_________________
Slika


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Post  |  Poslato: 15 Maj 2012, 15:44
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Pravila Uskršnjeg (Vaskršnjeg) posta


Počinje Uskršnji post u ponedeljak 27 februara 2012 godine. Veći deo posta se odvija na vodi. Traje čitavih 7 nedelja. U donjem delu članka je raspored posta po danima, kada se kakva hrana jede, kada se sprema hrana na vodi, kada na ulju, kada je moguće piti vino a kada ribu.

Bolesni i svi kojima bi post načinio zdravstvenu štetu treba da traže od duhovnika razrešenje od posta. Ostali poste telesno i duhovno.

U zemlji bremenitoj negativnostima, jadom i patnjom većine naroda, u zemlji punoj nemira i agresivnosti, post se nameće kao sredstvo umirenja i spasa, po mišljenju verujućih i po Crkvenom predanju.

Raspamećen narod pun nemira, straha i divljine to teško prihvata, prizivajući pre milostinju svetskih sila umesto blagoslova Gospodnjeg. Onima koji još ne poverovaše, jedna kratka priča o proroku Joni iz Starog Zaveta i moć posta i okajanja greha na kraju članka.

Ipak, retki koji razumeju pouku posta, pokajanja i temelja pravoslavne vere, koji prihvate svim srcem svojim veru u jednog i jedinog Gospoda Boga i njegovu vlast kako na nebu tako i na zemlji, i svojom molitvom prizivaju sebi i najbližima Božiji blagoslov, mogu poboljšati sopstveni život, i živeće bolje.

Pomognite sami sebi, pomoći će vam i Gospod Bog.


Tabela Vaskršnjeg posta po danima za 2012-u godinu


Post počinje u ponedeljak 27 februara 2012 godine. Prva dva dana je suhojedenje, jede se suva hrana koja nije spremana ni na vodi - koštunjavo i osušeno voće.


Slika


Po strogosti, ili načinu uzdržavanja, postovi se dele u pet kategorija:
Potpuno uzdržavanje od svake vrste jela i pića (čak i vode). Na ovaj način se posti u prva tri dana Vaskršnjeg posta i na Veliki petak.
Suhojedenje - uzimanje suve hrane (u sirovom stanju), ili samo hleba i vode, jedanput na dan, i to u deveti čas (15:00 popodne).
Post na vodi - uzimanje jela pripremljenih na vodi, bez upotrebe ulja za kuvanje. Poznat i kao "strogi post" pred Pričešće.
Post na ulju - uzimanje jela pripremljenih na ulju, dva puta dnevno.
Post na ribi - uzimanje jela koja mogu da sadržavaju ribu, pripremljenih na ulju, dva puta dnevno. Vino je dozvoljeno. Ovo je najblaži način posta.Dakle, i najblaži oblik posta podrazumeva uzdržavanje od sve hrane životinjskog porekla. Uzimanje hrane više od jedanput na dan, zove se ublaženje posta, a kada se uzimaju ulje i vino, tada se čini razrešenje posta.
Vrste razrešenja posta su četiri:

Razrešenje "na vino i ulje" - post na ulju.
Razrešenje "na ribu" - post na ribi.
Razrešenje "na jaja i mlečne proizvode" - beli mrs.
Razrešenje "na sve" - mrs.

Treba naglasiti da pored ustanove određenih dana i perioda posta od strane Crkve, regulisanje pitanja razrešenja za svakog vernika posebno se ostavlja rasuđivanju njegovog duhovnog oca, koji ponekad postupa sa snishođenjem, dakle prema slabostima čoveka i prema meri na korist njegove duše.

Bratija manastira Visoki Dečani

_________________
Slika


Poslednji put menjao Komsinica dana 15 Maj 2012, 15:47, izmenjena samo jedanput


Vrh
Komsinica
Post  Tema posta: Re: Post  |  Poslato: 15 Maj 2012, 15:45
Korisnikov avatar
Forumski novinar
Forumski novinar

Pridružio se: 15 Maj 2012, 10:01
Postovi: 7882
Lokacija: Marakana, Sever

OffLine
Maštoviti uskršnji običaji u različitim delovima sveta


Vekovima se hrišćani na Uskrs pridržavaju određenih običaja, rituala, odlaze na misu i liturgiju, farbaju jaja i okupljaju oko svečane trpeze. Međutim, jedan od najvećih hrišćanskih praznika obiluje i mnogim drugim lepim i zanimljivim običajima. Evo kako će se u različitim delovima sveta danas proslavljati Uskrs.

Slika
Jaje je simbol obnavljanja prirode i života,
a uskršnje crveno jaje znači radost i za one
koji ga daruju i za one koji ga primaju



U Srbiji je očuvano niz narodnih običaja i verovanja vezanih za Uskrs.
U mnogim krajevima održao se običaj da se svaki čovek kada se na Uskrs probudi, protrlja crveno obojenim jajetom po licu, verujući da će tako bit zdrav i rumen.
U nekim mestima za Uskrs se umivaju vodom u kojoj je prenoćilo crveno obojeno jaje, a deci se daje da otpiju gutljaj crvenog vina radi zdravlja.
Jedan lep običaj održao se i u srpskim varošima i na selu, a to je da svaki ukućanin za Uskrs treba da dobije novu obuću i odeću, ili bar nečim da se ponovi.

U Bugarskoj najstarija žena u porodici prvim crveno obojenim jajetom pomiluje po licu svako dete, za zdravlje i snagu a ljudi nakon mise bacaju šarena jaja na zid crkve.

U Rumuniji se za Uskrs tradicionalno nabavlja nova odeća. U Švajcarskoj se uz čestitanje poklanja uskršnja golubica, "Paloma di Pasqua", kolač sa sušenim voćem.

U Nemačkoj se kuće dekorišu granama ukrašenim obojenim jajima, a za najmlađe se u bašte skrivaju korpe s jajima i čokoladnim figuricama.

U Francuskoj, nakon što se ponovo čuju crkvena zvona koja se nisu oglašavala tri dana, ljudi uz grljenje i ljubljenje čestitaju jedni drugima, a deca stoje u krugu i u vazduh bacaju i hvataju šarena jaja.

U Italiji se tradicionalno jede posebna uskršnja "Torta di Pasqueta", slani kolač s kuvanim jajima i spanaćem, a u Grčkoj uskršnja supa od jagnjećih iznutrica "Magiritsa". Grci sa Krfa na Uskrs bacaju lonce kroz prozor.

U Mađarskoj se ljudi međusobno prskaju namirisanom vodom a ponekad i čistim parfemima. U Austriji se na visoke drvene stubove postavljaju veliki venci od zelenila ukrašeni jabukama, pomorandžama i raznobojnim trakama.

U Švedskoj je boja Uskrsa žuta, a kuće se dekorišu brezovim grančicama i ukrasima od perja. Kako u to vreme još ništa ne cvate i grmovi po vrtovima dobijaju šarene ukrase.

U Španiji se održavaju procesije u kojima učestvuju muškarci kostimirani u kosture, a na uskršnju misu, na blagoslov, mladići donose obične palmine grančice, a devojke one ukrašene slatkišima.

U Irskoj je zakopavanje haringi uskršnja tradicija. Zakopavanjem haringi, koje su bile glavno jelo tokom posta, označava se njegov kraj i početak ponovnog uživanja u mesu i mesnim prerađevinama.

U nekim delovima Poljske se na Uskrs ljudi međusobno polivaju vodom, a u Finskoj se, za sreću i zdravlje, međusobno udaraju po leđima svežnjem brezovih grančica.

U Australiji verenici na Uskrs odlaze na obližnji potok ili reku da zahvate vodu kojom će se na dan venčanja poprskati za sreću u braku.

U Holandiji je običaj da se dečacima simbolično "ispraši tur", jer se tako isteruje loše ponašanje. Ovaj običaj imaju i Škoti, kod kojih postoji i izreka "istučen kao na Uskrs".

Zanimljivu tradiciju neguju i Norvežani, koji se na Uskrs posvećuju rešavanju ubistava. Na televiziji se prikazuju filmovi s detektivskim temama, časopisi objavljuju krimi priče, čak i kartoni mleka imaju priče o nerešenim ubistima. Njihovim rešavanjem se Norvežani zabavljaju na Uskrs.

U Americi je uobičajen "lov" na farbana jaja. Prijatelji ili rodbina koji zajedno slave Uskrs sakriju jaja u kući, dvorištu ili vrtu, a deca ih zatim traže, uverena da ih je preko noći sakrio uskršnji zeka, ostavljajući usput i slatkiše i druge poklone.

U Polineziji se za Uskrs krste školjke za koje se veruje da su povezane s morskim duhovima. Školjke se posle obreda vraćaju u more da uskrsnu novi život.

blic.rs

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 28 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker