Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 01:13


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 17 Avg 2014, 23:47
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Kalendar poznatijih srpskih slava

Proslava slave je jedan od najvažnijih dana u godini u kući svakog pravoslavca, zato je nužno da budemo upoznati ne samo sa datumom svog sveca, već i sa svim ostalim. Pročitajte u nastavku spisak poznatijih slava koje se proslavljaju u Srbiji.

Slika

Januar
09. Sveti Stefan

14. Sveti Vasilije

20. Sveti Jovan Krstitelj

27. Sveti Sava

29. Sveti apostol Petar (Časne verige)

Februar
12. Sveta Tri jerarha

14. Sveti Trifun

Mart
22. Svetih 40 mučenika (Mladenci)

April
07. Blagovesti

Maj
06. Sveti Georgije (Đurđevdan)

08. Sveti evanđelist Marko

12. Sveti Vasilije Ostroški

Jun
28. Sveti knez Lazar (Vidovdan)

Jul
07. Rođenje Svetog Jovana Krstitelja (Ivandan)

12. Sveti apostoli Petar i Pavle (Petrovdan)

30. Sveta velikomučenica Marina (Ognjena Marija)

Avgust
2. Sveti prorok Ilija

4. Sveta Marija Magdalina (Blaga Marija)

8. Sveta mučenica Paraskeva (Trnova Petka)

19. Preobraženje Gospodnje

28. Uspenje presvete Bogorodice (Velika Gospojina)

Septembar
21. Rođenje presvete Bogorodice (Mala Gospojina)

27. Krstovdan

Oktobar
12. Sveti Kirijak (Miholjdan)

14. Pokrov presvete Bogorodice

19. Sveti apostol Toma

27. Prepodobna Paraskeva (Sveta Petka)

31. Sveti evanđelist Luka

Novembar
08. Sveti Dimitrije (Mitrovdan)

16. Sveti Georgije (Đurđic)

21. Sveti arhanđel Mihailo (Aranđelovdan)

24. Sveti Stefan Dečanski (Sv. Mrata)

Decembar
04. Vavedenje presvete Bogorodice

17. Sveta Varvara

19. Sveti Nikola

Lazareva subota i Cveti (subota i nedelja sedam dana pred Vaskrs)


lisa

_________________
Slika Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 29 Okt 2014, 19:42
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
OBIČAJI ZA KRSNU SLAVU

Na slavskoj trpezi i zablude

Veliki broj pravoslavnih vernika ne tumači ispravno obrede i verske običaje vezane za krsnu slavu. Pogrešno se smatra da se na Aranđelovdan ne sprema žito, jer je reč o „živom svecu“

Slika

KRSNA slava jedan je od najvećih brendova srpskog naroda, naročito vidljiv od jeseni do proleća. Iako svi pravoslavni vernici slično slave, postoji i puno različitih običaja kojih se svečari pridržavaju. Najveći broj njih, međutim, nema nikakve veze sa hrišćanskom verom niti crkvenim kanonima, već je samo izraz ukorenjenih navika, pogrešnog verovanja ili prosto - verske neukosti.


Iako se suštinom hrišćanskog obeležavanja kućnog sveca zaštitnika smatraju sveća, vino, slavski kolač i žito (koljivo), Aranđelovdan je primer slave koja se ovako - ne proslavlja. U našem narodu ukorenjen je stav da je Sveti arhangel Mihailo, čiji se Sabor proslavlja 21. novembra, „živ svetitelj“ i da se zbog toga na ovaj dan ne iznosi slavsko žito. Crkveno tumačenje sasvim je suprotno.

- Pravoslavni vernici na Aranđelovdan, kao i na dan svake druge krsne slave pripremaju slavsko žito ili koljivo - objašnjava diplomirani teolog i veroučitelj Slobodan Čegar. - Pravoslavna vera sve svetitelje smatra živim, jer u Bogu niko nije mrtav. Žito je dar Bogu, koje simbolizuje veru u opšte vaskrenje i žrtvu koja se prinosi u ime svetitelja na čiji dan se prinosi. Sveti arhangel Mihailo, iako nije proživeo biološki život i smrt, u tom pogledu nije nikakav izuzetak.

Verovanje da se na Aranđelovdan ne osvećuje i ne služi koljivo rođeno je u činjenici da se žito sprema i za parastose pokojnicima. Smisao i simbolika prinošenja žita Bogu u ime preminulih ili pak svetitelja, u osnovi je identična. Iako se crkva protivi slavljenju Aranđelovdana bez koljiva, suprotna praksa veoma je jaka. Osnovni argument vernika jeste tradicija, odnosno da su tako „sa kolena na koleno“ naučeni.

GREŠE I SVEŠTENICI


SOPSTVENI necrkveni život, često i uprkos snažnim verskim osećanjima, većina naših ljudi pravda - manama crkvenih velikodostojnika i sveštenika. U SPC priznaju da i u svom jatu imaju one koji ne služe na čast crkvi, ali i napominju da bi svako trebalo da se trudi da izabre najbolji put kojim će da se kreće. Mane i gresi ljudi u mantijama, prema ovom tumačenju, ne mogu da se uzimaju kao opšti model, niti je opravdano pozivanje na njih kao opravdanje sopstvenom necrkvenom životu.

- Tipičan je i odgovor vernika da ne slavi slavu, jer mu je otac „nije preneo“, odnosno, zato što je „preuzeo stariji brat“. Za proslavljanje krsnog imena neophodna je samo dobra volja. Tradicija i nastavak porodične istorije je dobrodošla, ali ne bi trebalo da bude prepreka slavljenju svetitelja. Na kraju krajeva, uz blagoslov Crkve, svako je slobodan da izabere svetitelja kojeg će smatrati zaštitnikom svoga doma - kaže Čegar.

U srpskoj pravoslavnoj tradiciji nedopustiva je i praksa da se slave proslavljaju bez prethodnog osvećenja darova - slavskog kolača, žita i vina u crkvi. Poseban je problem i sveprisutna zamena duhovnog smisla slave za prostu gozbu namenjenu gostima. Koliko slepo pridržavanje lokalnim običajima može osnovni smisao vere da dovede do apsurda svedoči i slavljenje Nikoljdana u pojedinim krajevima, kao mrsne slave.

U crkvi kažu da slave nisu ni mrsne ni posne, nego da su takvi dani kada se proslavljaju. To znači da se Sveti Nikola obavezno slavi uz posnu trpezu, jer uvek pada u vreme božićnog posta. Ostale slave uvek su posne ako se slave sredom ili petkom, ili na dan u kalendaru određen kao posan.

- Smisao okupljanja oko sveće jeste molitveno zajedništvo svečara i zahvalnost Bogu, a ne preterivanje u hrani i piću - ističe Čegar. - Snaga porodičnog praznika leži u slavskom kolaču i žitu, kao i ljubavi koja se služi na trpezi.

O važnosti sveca zaštitinika u srpskom narodu najbolje svedoči odnos naših predaka prema kućnom patronu. Njemu je iskazivano veliko poštovanje, prizivao se u pomoć u nevolji. smatralo se velikim grehom psovati ili loše govoriti i svecu. Otud je i običaj da domaćin na slavi ne seda za sto, već goste „dvori“ stojeći, jer time on zapravo iskazuje poštovanje prema zaštitniku.

Slika


NIKOLjDAN NAJČEŠĆA SLAVA

SRPSKI narod obeležava više od 80 krsnih slava. Sveti Nikola je svetitelj koji bdi nad najviše pravoslavnih porodica. Ova slava bez konkurencije se najviše slavi u Srbiji, ali i u Crnoj Gori, Republici Srpskoj, ali i drugim krajevima. U krugu najpopularnijih slava su Aranđelovdan, Jovanjdan i Đurđevdan.

U SPC kažu da je trend povećanja broja domova koja proslavljaju krsnu slavu prisutan već godinama. U parohijama su posebno radosni što se slavama vraćaju i porodice koje su tokom komunizma potpuno napustile ovaj običaj.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 22 Nov 2014, 22:27
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Sveti Arhangel Mihailo: anđeo koji čuva veru i bori se protiv jeresi

Aranđelovdan je hrišćanski praznik koji se proslavlja 21. novembra. Po broju ljudi koji je u srpskom narodu slavi kao svoju krsnu slavu, ona se nalazi na drugom mestu.

Slika

Po crkvenom predanju, anđeo Mihailo je prvi stupio u borbu sa zlim duhom i to ime po crkvenom tumačenju označava "onog koji je kao Bog". Na grčkom jeziku reč "arhi" znači glavni, prvi, a "angelos" znači vesnik, anđeo.

Prvi među arhangelima Arhangel Mihailo na ikoni predstavlja se kao borac - vojvoda, sa mačem ili kopljem u ruci, a narodno verovanje smatra da on dolazi i uzima ljudske duše, kad je kome kucnuo čas.

Na ikoni se ponekad predstavlja kako je pobedio Denicu, okovao ga verigama i stao mu nogom za vrat. On se smatra čuvarem vere pravoslavne i borcem protiv jeresi.

Mnoga su narodna verovanja ο ovom anđelu. Kažu da on obilazi sve bolesnike i ako stane kod nogu – nije dobro, a ako je kod glave – bolesnik će ozdraviti.

Slavi se u jesen, a po narodnom verovanju to je zato što kad su sveci delili uloge, Arhanđel Mihailo dobio je jesenje i zimsko vreme - vreme zime i zimskih teškoća. Govori se da u ovo vreme Arhanđel luta svetom obučen u prosjaka da izgrdi nevernike i pomogne nevoljnicima.

Jedno narodno verovanje kaže da se prema vremenskim uslovima na ovaj dan, može odrediti kakva će biti godina. Kaže se: kakvo je vreme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cele zime i proleća! U nekim krajevima Srbije, ovaj anđeo se slavi i kao zaštitnik stočara jer se veruje da samo on može oterati vukove.

Postoji verovanje i običaj kod mnogih hrišćana koji slave svetog Mihaila, da, pošto ga smatraju živim svetiteljem, ne spremaju žito, što je neopravdano i netačno. Neophodno je pripremiti žito za slavu, jer svi svetitelji i svi umrli živi su pred Bogom.


lisa

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 22 Nov 2014, 22:41
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Kako se slavi Aranđelovdan: Žito je obavezno za slavu svetog Arhangela Mihaila

Žito za slavu se ne donosi za sveca već za naše upokojene pretke!

Slika

Da li će Aranđelovdan biti proslavljen uz posnu ili mrsnu trpezu, zavisi od toga na koji dan pada. Ako pada u sredu ili petak, onda treba da bude posna, a žito je obavezno.

"Žito za slavu se ne donosi za sveca već za naše upokojene pretke", objašnjava sveštenik Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke Gligorije Marković koji nam priča i kako se slavi Aranđelovdan na službi u hramu Svetog Cara Konstantina i Jelene na Voždovcu.

Arhangel Mihailo je "vođa nebeskih vojski" koji se uvek javljao na mestima na kojima se javljala i Bogorodica tako da predstavlja nebesku silu i zaštitu na zemlji.


lisa

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 27 Nov 2014, 23:44
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

Kazivanje Vuka Stefanovića Karadžića o tome kako se nekada slavila krsna slava:

Svaki Srbin ima po jedan dan u godini koga on slavi i to se zove krsno ime, sveti, sveto ili blagi dan. Domaćin se stara i pripravlja celu godinu kako će i sa čim će proslaviti krsno ime. Kada bude uoči krsnog imena pred noć, onda izađe jedan iz kuće (obično mlađi) pa po selu zovne sve seljake koji to krsno ime ne slave. Taj pred svakom kućom skine kapu i obično ovako počne: „Božja kuća i vaša! Pozdravio je otac (ili brat) da dođete doveče na čašu rakije; da se razgovaramo i da malo noći pokratimo, što bude svetac doneo nećemo sakriti, dođite, nemojte da ne dođete." Kada zvanice dođu svečarima u kuću, obično ovako govore: „Dobar veče i čestito ti sveto! Slavio ga mnogo ljeta i godina u zdravlju i veselju.” Gdekoji ponesu jabuke, ili po varošima limun, te dadu domaćinu kad mu nazovu dobro veče. A prijatelji iz drugih sela dođu i nezvani, pa tu svi večeraju, piju, razgovaraju se i pjevaju do neko doba noći" - pisao je Vuk Karadžić o slavskim običajima.

U srpskom narodu, za ovaj praznik vezana su i mnoga verovanja među kojima i ono da ga treba provesti kod kuće, kako cele godine ne bi noćivali po tuđim kućama. Poznato je i da su se na Mitrovdan hajduci razilazili i odlazili da prezime kod jataka, da bi se opet sastali na Đurđevdan.

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 28 Nov 2014, 00:00
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Dekoracija stola za slavu

Slika

Od slavske trpeze uvek se očekuje nešto novo, pa ako ukusnim jelima i poslasticama, koje ove godine pripremate, nameravate prijatno da iznenadite goste, možete i dekorom na stolu da priuštite nov doživljaj.

Iako slava u svojoj osnovi predstavlja čuvanje porodične tradicije običajima koji se ne menjaju, dekoracija trpeze pruža mogućnost da modernim elementima oplemenite rustičnu postavku stola.

Izbor jela i ukrašavanje slavske trpeze zavise od vas. Dekor prilagodite broju gostiju i izgledu i veličini prostorije da bi sve delovalo skladno.

Za manje prostore: jednobojnost i jednostavnost. Jednobojan stolnjak, jednostavan geometrijski dizajn posuđa i čaša, escajg svedenog dizajna bez previše detalja, da biste postigli elegantan i svečan efekat vaše trpeze.

Veliki stambeni prostor: pustite mašti na volju. Na raspolaganju vam stoji veliki izbor dezena stolnjaka, dekora na stolicama, svećnjaka i posuđa.

Ipak, važno je da trpeza bude u skladu s izgledom enterijera .


Stolnjak

Stolnjak, koji je u našoj tradiciji često rustičan, može imati svedeniju šaru, a ako ste tradicionalista koji bi da se okrene savremenom načinu života, jednobojni stolnjak možete razigrati tkaninom u nekoj kontrastnoj boji, što je zanimljiv način za postizanje dinamike.

Tanjiri

Bela boja servisa u kombinaciji sa zlatnom ornamentikom biće zanimljiv pandan belom cveću. Ovakvi tanjiri uvek će se lepo složiti s kontrastnim bojama pribora ili čaša. Nije bitno samo da postavite duboki tanjir na plitki, već je potrebno uskladiti i dezen tanjira s ostatkom stola, mada to ne mora da predstavlja specijalan zadatak. Dovoljno je odabrati dve do tri boje koje će se provlačiti vašom slavskom trpezom.

Escajg

Iako se često ne razmišlja o posebnosti escajga, on može biti vrlo dekorativan, kreativan, elegantan, jednostavan ili kakav god poželite. Dizajn kašika, viljušaka i noževa može biti jedina okosnica pri postavljanju stola za slavu. Čak i kada su svi drugi detalji izostavljeni, postići ćete utisak stila odabirom lepog i neuobičajenog escajga.

Domaćice koje su romantičnog raspoloženja, klasičan pribor mogu povezati nekom ukrasnom trakom ili mašnom u boji.

Čaše

Odabir čaša zavisiće od vrste pića koje ćete služiti. Tu će se svakako naći čaše za vodu i vino. Nemojte se opterećivati time da one budu istog dizajna ili stila. Čak će spoj čaša različite obrade i oblika biti zanimljiva dekoracija na jednostavno postavljenom slavskom stolu. Poigrajte se kombinovanjem visokih i niskih čaša, uskih i širokih, obojenih i neobojenih. Uparite ih prema njihovim različitostima, ali samo u okviru jednog mesta za sedenje.

Činije i poslužavnici

Činije i poslužavnici iznose se na sto kada svi sednu, ali upravo iz tog razloga se na njih obraća najveća pažnja. Potrebno je imati na umu da bi činije i poslužavnici, na kojima ćete iznositi hranu, trebalo da budu istog dizajna i boje, jer će jedino tako uspostaviti harmoniju u svom šarenilu peciva, salata, kolača i ostalih delikatesa.

Salvete

Salvete su neizostavni praktični ukras svake trpeze. Mogu biti papirne i platnene. Iskoristite salvete za dodatno ukrašavanje vašeg stola tako što ćete odabrati odgovarajuću boju i dezen koji će se uklopiti uz sve ostale već postavljene elemente. Ukoliko niste vešti u pravljenju figura od salveta, iskoristite mogućnost da je uvežete u "prsten". Ali ako se niste pripremili za to, biće dovoljno jednostavno i uredno postaviti složenu salvetu pored tanjira.



expres

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 28 Nov 2014, 00:03
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slava treba da bude skroman i pobožan susret

Za obeležavanje slave najvažniji su sveća, kolač, žito i vino, a u moderna vremena se ponekad zaboravlja na sveca a suviše velika pažnja posvećuje hrani i piću.

Slika

Krsna slava, kao simbol identiteta srpskog naroda, ostala je neokrnjena, ali se usled društvenih promena način obeležavanja menjao - i danas domaćini nastoje da pripreme što bogatiju trpezu, dok iz Srpske pravoslavne crkve podsećaju da hrana i piće nisu suština slave.

Proslava sa mnoštvom preterivanja nije ono što se može vezati samo za kraj 20. i početak 21. veka, smatra muzejski savetnik u Etnografskom muzeju Marko Stojanović, piše Tanjug a prenosi "Politika" 22. novembra 2014. godine.

On je ukazao da je Stevan Sremac svoju „Ivkovu slavu ", pošto nije reč o naučnoj fantastici, sasvim sigurno bazirao na primerima iz svoje okoline i dodao da je slava ostala do danas neokrnjena.

„Proslavlja se i danas na način koji prepoznaju ne samo oni koji učestvuju, već i posmatrači koji pripadaju drugim konfesionalnim, etničkim zajednicama", istakao je Stojanović.

Koncept kojeg se treba pridržavati prilikom obeležavanja slave postavio je Sveti Sava i on se praktikuje već devet vekova, a do promena je dolazilo usled različitih društvenih okolnosti - promena sistema, okupacija...

Stojanović je ukazao da je nekada proslavljanje slave jednim delom čak i u posne dane morao da bude mrsan ukoliko dođu Turci, a slavska sveća je držana pod loncem kako se ne bi videla iz daljine, posebno zimi.

„U socijalizmu je, na primer, mnogo ljudi proslavljalo nešto što se može nazvati krsnom slavom, ali ona nije imala sva verska obeležja. Tako su članovi Saveza komunista proslavljali neku svetovnu varijantu slave", rekao je on.

Slava je ostala u svesti ljudi i kada su napuštali svoje tradicionalne seoske zajednice u procesima urbanizacijie i industrijalizacije - pa je preneta i u gradove.

Međutim, usled nedostatka vremena i prostora, kao i brojnih poslovnih obaveza, u gradovima se neretko dešava da domaćini kupuju gotove slavske kolače, kao i da slavu obeležavaju u kafani ili restoranu.

Kupovina gotovog slavskog kolača ne menja osnovnu strukturu slave, smatra Stojanović i ukazuje i da Crkva ne zabranjuje poslavu u kafani.

Protojerej Aleksandar Sredojević pri Hramu Svetog Save je, međutim, ukazao da takva proslava često ume da krene u pogrešnom pravcu, kao i da pojedinci pripremaju samo gozbu bez verskih obeležja što, kako je ocenio, „vodi u izmotavanje".

Za obeležavenje slave najvažniji su sveća, kolač, žito i vino, naglasio je on i primetio da se ponekad zaboravlja na sveca i suviše velika pažnja posvećuje hrani i piću.

To je pogrešan primer, kao i to što pojedini domaćini u dane posta, u želji da udovolje gostima, za slavu pripremaju mrsnu hranu. Takođe, članovi porodice u kojoj se obeležava slava moraju biti kršteni.

Slavu treba obeležeti u krugu porodice i skromno, podvukao je Sredojević.

Sa tim stavom saglasan je i predsednik Centra za istrazivanje religije, politike i društva Nikola Knežević.

„Hrana i piće nisu suština slave, već okupljanje oko vrednosti, ideala i vere koje je zastupao svetitelj", naveo je Knežević za Tanjug, istakavši da ne treba preterivati i pretvarati jedan, pre svega verski susret, u svadbarsku svečanost.

Slava, dodao je, treba da bude skroman i pobožan susret - koji približava ljude i ukazuje na duhovnu vertikalu.

Knežević je istakao da su vreme i kontekst sasvim sigurno uticali na način kako se krsna slava obeležava, podsetivši da je današnji oblik slave manje više dobio svoju formu u 19. veku, koju je ustanovio Mitropolit Srbije Mihajlo.

Kada je reč o broju onih koji slave slavu, on je ocenio da ih sigurno ne može biti malo buduću da se između 86 odsto i 89 odsto građana Srbije deklariše kao pravoslavno - religiozno.

Knežević je, takođe, ukazao i da nije redak slučaj da se praktikuje jedna deklarativna i folklorna forma hrišćanstva gde se suština često izgubi.


lovesensa

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 28 Nov 2014, 00:07
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
NA LISTI UNESKO
Srpska slava postala deo kulturnog nasleđa čovečanstva


Srpska slava je u sedištu Uneska u Parizu upisana na listu nematerijalne kulturne baštine čovečanstva. Uskoro nominacija narodnog kola

Slika


SRPSKA slava je u četvrtak u sedištu Uneska u Parizu upisana na listu nematerijalne kulturne baštine čovečanstva! To je, ujedno, prvo zvanično uvrštavanje nekog našeg nematerijalnog nasleđa na reprezentativnu Uneskovu listu.


- Izuzetna nam je čast što je slava upisana na svetsku listu. To nas obavezuje da i dalje negujemo slavu u okviru naše tradicije, da se nastavi njeno prenošenje na buduće generacije - istakla je u Parizu za "Novosti" pomoćnik ministra za kulturu Srbije Asja Drača Muntean.

Konkretno, slava je na svetskom nivou dobila srpski epitet, kao blago našeg naroda, odnosno priznanje da je nasleđe koje postoji na našoj teritoriji. Naša sagovornica ističe da je bilo uloženo mnogo truda u koordinaciji ministarstava za spoljne poslove i kulturu Republike Srbije sa Centrom za nematerijalno kulturno nasleđe čije je sedište u Etnografskom muzeju u Beogradu, da bi se postigao ovaj uspeh.

Zna se i šta će biti sledeći korak.

- Već je pokrenuta procedura za nominaciju narodnog kola. Očekujemo da će Komitet Uneska sledeće godine razmotiriti upis ovog našeg nasleđa na svoju listu - otkriva nam pomoćnica ministra za kulturu.

NEKA SE SPREMI - ĐURĐEVDAN

KAO što se i očekivalo, nominacija Đurđevdana je odložena za naredno zasedanje. Predlog za unošenje Đurđevdana na listu zajedno su podnele Srbija, Rumunija, Moldavija, Turska, Makedonija i Hrvatska.


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 20 Jan 2015, 11:17
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
DANAS JE JOVANDAN Praznik poštenja, bratimljenja i kumstva

Sabor Svetog Jovana Krstitelja - Jovandan, jedan od praznika posvećenih svetitelju i proroku koji je najavio dolazak Spasitelja i krstio ga na reci Jordan, proslavlja se danas u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve i u pravoslavnim domovima kao jedna od najčešćih srpskih slava.

Slika

Prema predanju, mnogi su mislili da je Jovan obećani mesija, ali je on, prepoznavši Isusa kada je slušao njegove prve javne propovedi, rekao: "To je jagnje Božije koje uze na sebe grehe sveta".

U Crkvi je svetitelj poznat i kao Jovan Preteča, a njegov praznik svrstava se u red najvećih proročkih praznika, jer se za Svetog Jovana, najbližeg sledbenika i bliskog rođaka Isusa Hrista, vezuje početak misije Spasitelja i početak hrišćanske propovedi.

Običaj bratimljenja
Sveti Jovan je uzor poštenja i karaktera, pa se i u srpskom pravoslavlju poštuje i običaj bratimljenja i okumljavanja na Jovandan.
Ovaj praznik se slavi dan poslije Bogojavljenja, kao sećanje na Krštenje Isusovo i ulogu svetitelja koji je pripremao narod za novu vjeru.

"Ja vas krstim vodom, ali onaj što ide za mnom jači je od mene... On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem", reči su Svetog Jovana koji je krstio narod u reci Jordan i pozivao na pokajanje.

Na pravoslavnim ikonama Sveti Jovan je najčešće predstavljen sa krstastim štapom u levoj ruci i natpisom - "Pokajte se, jer je blizu Carstvo nebesko".

Branilac morala

Od mladosti je bio posvećen veri i kao branilac javnog morala suprotstavljao se razvratu rimskog društva koji je u njegovo vreme dostigao vrhunac.

Sveti Jovan je javno osudio i cara Iroda Antipu koji je preoteo ženu svom bratu Filipu. Carica Irodijada je, kaže predanje, nagovorila kćerku Salome da od Iroda zatraži glavu Jovanovu.

Plodna ili jalova godina
Verovanje kaže da ruka Jovana Krstitelja predskazuje plodnu ili jalovu godinu, u zavisnosti od toga u kom je položaju kad je mitropolit na važan verski datum iznese pred narod.
Zanesen Salominom igrom, Irod je naredio pogubljenje Jovana Krstitelja.
Ovom događaju posvećen je poseban praznik poznat kao Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja, a na ikonama se slika svetitelj koji u desnoj ruci drži svoju odsečenu glavu.

Za ovaj praznik vezuje se, kako je zapisao Sveti jevanđelista Luka, i događaj prenošenja ruke svetitelja u Antiohiju iz Sevastije, gde je pogubljen.

Desna ruka Svetog Jovana, kojom je krstio Hrista, oduvek je čuvana kao najveća svetinja, a sada se nalazi na Ostrogu.

Odkud ruka svetog Jovana na Ostrogu?

Slika

Ruka apostola Jovana samo je jedna od desetak relikvija u koje narod godinama veruje da su čudotvorne. A za put kojim je ova relikvija dospela u Mitropoliju cetinjsku vezuje se interesantna priča.
Ruka Jovana Krstitelja dospela je u posed malteških vitezova. Oni su je doneli u Rusiju, a ruski car je namenio Karađorđevićima. Početkom Drugog svetskog rata kralj Petar ovu relikviju ostavlja u manastiru Ostrog.


blic

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta  |  Poslato: 16 Nov 2015, 22:45
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slavska tradicija: Kako da spremite savršeno žito na starinski način! (RECEPT)

Tradicionalno ukrašavanje slavskog žita podrazumeva i orašaste plodove

Slika

Iako se može učiniti jednostavno, spremanje slavskog žita nije tako lako!

Ali, uz ovaj stari, tradicionalni recept sigurno će vam uspeti!

Belu, krupnu pšenicu beliju očistiti, pa je dva dana ranije potopiti u lonac sa čistom vodom i ostaviti da odstoji do sutradan. Ujutro stavite da se kuva uz povremeno mešanje - pazite, pšenica može lako da zagori, pa je najbolje da je sve vreme držite na tihoj vatri.

Kuvanu pšenicu isprati pod mlazom vode, ispirati sve dok sa nje ne nestane sve belo. Ostaviti da se dobro ocedi.

Slika

Za to vreme, veći sto zastrti čistim stolnjakom, pa po njemu rasporediti oceđenu pšenicu, ali tako da ne dođe zrno preko zrna. Preko toga staviti drugi čisti stolnjak i ostaviti da prenoći. Sutradan rano ujutro staviti pšenicu u dublji sud i po želji samleti u mašini za mlevenje mesa.

Samleveno žito pomešati sa malo šećera, radi lepšeg ukusa i sipati u činiju u kojoj ćete služiti život za slavu.

Tradicionalno ukrašavanje slavskog žita podrazumeva orašaste plodove - na primer, napravite oblik krsta pomoću mlevenih oraha ili celih badema, lešnika... Budite kreativni!

Stari običaj kaže da je obavezno da se domaćica, pre nego što otpočne mešenje ili mlevenje žita, prekrsti, a prvi ga probaju sveštenik ili domaćin.

Slika


Kurir

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 89 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker