Srbija Forum http://srbija-forum.com/ |
|
SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta http://srbija-forum.com/viewtopic.php?f=55&t=2361 |
Stranica 4 od 6 |
Autoru: | Astra [ 08 Nov 2013, 19:44 ] |
Tema posta: | Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta |
SREĆNA SLAVA: Vernici i SPC danas slave Mitrovdan Solunski hrišćani su Dimitrija tajno sahranili, na mestu njegovog groba kasnije je podignuta crkva i proglašen je zaštitnikom grada Soluna što je i danas. Dimitrijev grob je odisao bosiljkom i smirnom, te je zato nazvan Mirotočivi BEOGRAD - Srpska pravoslavna crkva (SPC) slavi danas dan Svetog Dimitrija - Mitrovdan. Praznik je posvećen antičkom komandantu Soluna koji je pogubljen zbog širenja hrišćanstva. Rođen u Solunu u trećem veku naše ere, Dimitrije je ignorisao naređenje cara Maksimilijana da progoni hrišćane, i javno je propovedao hrišćanstvo. Kada je car čuo da je solunski zapovednik hrišćanin, naredio je da ga bace u tamnicu gde je mučen i pogubljen. Solunski hrišćani su Dimitrija tajno sahranili, na mestu njegovog groba kasnije je podignuta crkva i proglašen je zaštitnikom grada Soluna što je i danas. Po predanju, Dimitrijev grob je odisao bosiljkom i smirnom, te je zato nazvan Mirotočivi. Crkveni spisi navode da je potom sveti Dimitrije "bdeo nad tim gradom i spasavao ga zemljotresa i drugih nesreća", a i danas se veruje u lekovitost njegovih moštiju. I srednjovekovnoj Srbiji posvećeni su mu mnogobrojni hramovi, uključujući crkvu u Pećkoj patrijaršiji i kapelu u manastiru Visoki Dečani. Po broju vernika koji slave tu slavu u Srbiji, Mitrovdan je na šestom mestu. Kurir |
Autoru: | Astra [ 08 Nov 2013, 22:26 ] |
Tema posta: | Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta |
MITROVDAN Slava ili krsno ime je srpski narodno-crkveni običaj i najvažniji porodični praznik, uvek povezan sa danom određenog hrišćanskog svetitelja. Slava je isključivo srpski običaj, jer i kad je praznuju pripadnici drugih naroda, slave je kao srpski i pravoslavni običaj. Ove nedelje 8. novembra mnoge porodice slave Mitrovdan Sveti Dimitrije, koji je zaštitnik Soluna i pokrovitelj Sibira, uvek se praznuje 8. novembra po novom kalendaru, a Mitrovdan je krsna slava mnogih srpskih rodova. Praznik Svetog velikomučenika Dimitrija, ili Mitrovdan kako se naziva u srpskom narodu, obeležen je u crkvenom kalendaru crvenim slovom, a u Bogoslužbenom ustavu Crkve označen je znakom srednjeg praznika druge vrste (crvenim krstićem), što znači da po rangu i značaju pripada trećoj od šest grupa u koje su svrstani svi praznici u godini. Mitrovdan je nepokretni praznik, što znači da je uvek istog datuma, odnosno 8. novembra po novom ili 26. oktobra po starom kalendaru. U našem narodu Mitrovdan je jedna od većih slava, krsno ime nekih esnafa i dan održavanja zavetine u mnogim mestima. Sveti velikomučenik Dimitrije rođen je u Solunu, otac mu je bio vojvoda, koji je potajno verovao u Isusa Hrista, ne usuđujući se da javno ispoveda njegovo ime zbog progona hrišćana od strane cara neznabošca. Po očevoj smrti, naredbom cara Maksimijana, Dimitrije postaje carski namesnik celog grada Soluna, sa zadatkom da očisti tu oblast od bezbožnih hrišćana. Verujući i sam u Hrista, Dimitrije je počeo javno da proslavlja Gospoda, a kada je car saznao za to, smestio ga je u tamnicu. Posle nekoliko dana vojnici su izboli kopljima svetitelja, iako su ga našli u molitvi. Tu, u Solunu, hrišćani su kradom sahranili njegovo telo, a na grobu su se mnogi isceljivali. Nad tim grobom podignuta je mala crkva, a kasnije je nad svetiteljevim moštima podignuta i mnogo veća crkva. Sveti Dimitrije smatra se isceliteljem bolesnika i zaštitnikom Soluna, jer je spasao grad od neprijateljske vojske. Rusi ga takođe slave i smatraju ga za pokrovitelja i zaštitnika Sibira, a svi pravoslavni hrišćani slave ovog velikomučenika, verujući u njegove isceliteljske moći. U Mitrovu nedelju ne treba sejati žito, zato što je to zadušna nedelja, u kojoj, po narodnom verovanju, posejano žito rađa prazne klasove. Po ovcama se gleda kakva će biti zima: ako na Mitrovdan leže skupljenih nogu, biće blaga zima, ako leže opruženih nogu, biće oštra. Ako na Mitrovdan bude oblačno, biće topla zima; bude li vedro, biće oštra. Ako pada sneg, kaže se da je sveti Dimitrije došao na belom konju. Svetog Dimitrija slave Grci, Rusi i Srbi. Kod Rusa je njegov kult počeo da se širi još u 12. veku. Oni su ga 1581. izabrali za zaštitnika Sibira. Njegov praznik je jedan od najvećih praznika u Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Srbi smatraju da do Mitrovdana treba završiti sve velike poslove, pošto počinje zima, a ako je praznik pod snegom, to je znak da će biti vrlo hladna zima. Običaj iz prošlosti kod našeg naroda je da se na Mitrovdan otpuštaju sluge kojima je istekao ugovor i unajmljuju nove. KRSNA SLAVA Vuk Karadžić najbolje opisuje kako se nekada slavila krsna slava: Svaki Srbin ima po jedan dan u godini koga on slavi i to se zove krsno ime, sveti, sveto ili blagi dan. Domaćin se stara i pripravlja celu godinu kako će i sa čim će proslaviti krsno ime. Kada bude uoči krsnog imena pred noć, onda izađe jedan iz kuće (obično mlađi) pa po selu zovne sve seljake koji to krsno ime ne slave. Taj pred svakom kućom skine kapu i obično ovako počne: „Božja kuća i vaša! Pozdravio je otac (ili brat) da dođete doveče na čašu rakije; da se razgovaramo i da malo noći pokratimo, što bude svetac doneo nećemo sakriti, dođite, nemojte da ne dođete." Kada zvanice dođu svečarima u kuću, obično ovako govore: „Dobar veče i čestito ti sveto! Slavio ga mnogo ljeta i godina u zdravlju i veselju.” Gdekoji ponesu jabuke, ili po varošima limun, te dadu domaćinu kad mu nazovu dobro veče. A prijatelji iz drugih sela dođu i nezvani, pa tu svi večeraju, piju, razgovaraju se i pjevaju do neko doba noći" - pisao je Vuk Karadžić o slavskim običajima. TAMJAN Tamjan je mirišljava sagoriva materija za koju znaju mnoge religije. U hrišćanstvu je kađenje propisano bilo kao čin pripreme i osvećivanja ili kao izraz svetoga poštovanja. Smisao kađenja je teranje zlih duhova. Prijatni miris tamjana utiče blagotvorno na čoveka. SVEĆA I KANDILO Smisao sveće i kandila, kao kulta izvora svetlosti, jeste u vatri od koje zrači svetlost. Vatra čisti nečisto, a svetlost odgoni tamu i time razgoni nečiste duhove. Svetlost iz kandila dolazi od ulja. Nekad je to bilo isključivo maslinovo, a sad se upotrebljava i ulje drugih biljaka. VINO Vino je potrebno da sveštenik njime prelije kolač i žito, a ono što ostane u čaši ili flaši domaćin po običaju popije. Vino je zamena za beskrvnu žrtvu, ono služi za prelivanje koljiva i kolača. Upotreba vina u gozbi na krsnom imenu pripada magiji koja dočarava izobilje: „Kolač se preliva vinom, a dom mirom, životom, zdravljem, dobrom." ZDRAVICA Veoma značajan element slavskog ceremonijala je zdravica. To je, po opštem shvatanju, kao i prekada, najsvečaniji čin. Ustajanjem u slavu izražava se prvobitno poštovanje sunca jer se svi učesnici obreda okreću prema istoku. Dalje, ustajanje u slavu, sem izuzetaka, obavlja se pre podne, dok sunce, odnosno dan, napreduje. Ako se ovome doda okretanje krsnog kolača „za suncem”, onda se krsno ime s razlogom može povezati sa kultom sunca. Veliku građu o slavama u narodu sabrao je Vuk Karadžić i on je to činio u vreme kada su mnogi naši običaji, pa i slavski, još bili vrlo sveži. Najbolji pokazatelj za to su zdravice koje se izgovaraju u određenom trenutku. Na primer, u zdravici se kaže: „U čije se zdravlje vino pilo, sve mu zdravo i veselo bilo, rodilo mu i žito i vino, ponajviše pšenica belica i u kući sve muška dečica". Slavska jela su se ranijih godina posluživala na sofri, odnosno na podu dok su ukućani sedeli na tronošcima. Vatra se ložila čitave noći, jer su ukućani i gosti znali zajedno, uz jelo, piće, razgovor i pesmu da dočekaju zoru Odnedavno se pojavio novi običaj među našim ljudima da se slava obeležava u kafani. Prema strogim verskim običajima, krsno ime slavi se isključivo kod kuće. Na nju se ne poziva niti se zakazuje vreme posete. Ko je jednom bio kod domaćina na slavi nastavlja da ga posećuje na taj dan i taj običaj se prenosi s kolena na koleno Još jedan stari običaj vezan za slavu, koji se još ponegde zadržao, jeste i takozvano „dvorenje slave". Radi se o tome da domaćin i ukućani koji toga dana proslavljaju svoje krsno ime uopšte ne sedaju, u znak poštovanja prema svome svetitelju, već poslužuju goste i sa njima razgovaraju stojeći Na svečano postavljenom stolu okrenutom ikoni, uoči dolaska sveštenika, treba da se nalazi: sveća na čiraku, slavski kolač, koljivo (žito), čaša crnog vina, kadionica sa tamjanom, šibica, kao i spisak članova porodice radi pominjanja u molitvi Stil |
Autoru: | Senka [ 14 Nov 2013, 22:27 ] |
Tema posta: | Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta |
Danas su Sveti Vrači, slava lekara Srpska pravoslavna crkva obeležava praznik posvećen Kozmi i Damjanu, u narodu poznat kao Vračevi ili Vrači. Ovi sveci se smatraju zaštitnicima lekarske profesije. Osim u hramovima Srpske pravoslavne crkve i pravoslavnim domovima, ovaj praznik se obeležava i u mnogobrojnim zdravstvenim ustanovama koje svetitelje i lekare slave kao zaštitnike svoje profesije. Svet Kozma i Damjan su pomagali i lečili ne tražeći za uzvrat ništa Prema predanju, svetitelji su pomagali i lečili ne tražeći za uzvrat ništa "radi dobitka i bogaćenja, već Boga radi" pa su u narodu poznati kao sveti Bezsrebrenici. - Sveti Kozma i Damjan, braća po telu, rodom iz Azije, sijali su dobrim delima, pa dobiše od Boga dar isceljenja i darovaše zdravlje i dušama i telima lečeći svaku slabost i svaku nemoć, zapisao je vladika Nikolaj Velimirović. Zapisano je, takođe, da je Kozma "ljuto zamerio Damjanu kada je od Paladije, žene koju su izlečili od teške bolesti, uzeo tri jajeta i da je čak tražio da ga po smrti ne sahrane pored brata". Svetitelji su ipak sahranjeni jedan pored drugoga u mestu Feremanu. Svetitelji Kozma i Damjan, u narodu poznati i kao sveti Vrači, predstavljaju se na ikonama i freskama u srednjevekovnoj odeždi, s kovčežićima u kojima su nosili lekove. Jedna od najpoznatijih fresaka s likovima svetih Kozme i Damjana nalazi se u Pećkoj patrijaršiji, iznad sarkofaga arhiepiskopa Danila Drugog. Vestionline |
Autoru: | Astra [ 16 Nov 2013, 20:46 ] |
Tema posta: | Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta |
Danas je Đurđic Pravoslavni vernici obeležavaju praznik prenosa moštiju Svetog Georgija, u narodu dan poznat kao Đurđic. U hramovima Srpske pravoslavne crkve danas se obeležava Đurđic. To je jedna od najčešćih slava srpskih porodica. Svetog Georgija crkva pominje kao velikomučenika i borca za hrišćanstvo. Sveti Georgije, koji je kao Hristov vojnik odbio poslušnost caru Dioklecijanu, velikom progonitelju hrišćana, izjavivši da se ne plaši da umre za svoju veru, pogubljen je 303. godine. Propovedao je novozavetnu veru i, po predanju, čak je i carevu ženu Aleksandru uspeo da preobrati u hrišćanstvo. Oboje su osuđeni na smrt odsecanjem glave, a predanje kaže da je carica preminula pre izvršenja carske naredbe. Na pravoslavnim ikonama i srednjovekovnim freskama, Sveti Đorđe je predstavljen kako na konju, u vojvodskom odelu sa krstastim mačem, ubija aždaju, koja je simbol paganske vere. Na ikonama za praznik, Đurđic se predstavlja kao pešak u stojećem stavu sa kopljem ili mačem u ruci. U pravoslavnim manastirima, Sveti Georgije je prvi u redu svetih ratnika sa štitom i krstastim mačem. Sveti Georgije je veoma poštovan u našem narodu i slavi se dva puta godišnje. Jednom 16. novembra kao praznik prenosa moštiju svetitelja, Đurđic, i drugi put 6. maja kada se obeležava dan njegove smrti, Đurđevdan. RTS |
Autoru: | Astra [ 21 Nov 2013, 13:48 ] |
Tema posta: | Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta |
Danas je Aranđelovdan: Arhanđel Mihailo je "živi svetac", po potrebi i danas silazi među ljude Srpska pravoslavna crkva danas slavi Sabor svetog Arhangela Mihaila, u narodu poznat kao Aranđelovdan, što je vrlo česta slava. Arhanđeo Mihailo Po crkvenom predanju, andjeo Mihailo je prvi stupio u borbu sa zlim duhom i to ime po crkvenom tumačenju označava "onog koji je kao Bog". Na grčkom jeziku reč "arhi" znači glavni, prvi, a "angelos" znači vesnik, anđeo. Verovanje kaže da taj anđeo nije umro i da i dalje po potrebi silazi među ljude, na zemlju - kao putnik ili prosjak. Arhanđel Mihailo je, prema verovanju, "živi svetac". Crkva procenjuje da je Aranđelovdan kao slava, po broju vernika na drugom mestu, posle svetog Nikole. blic |
Autoru: | Astra [ 24 Nov 2013, 20:01 ] |
Tema posta: | Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta |
SREĆNA SLAVA: Danas je Sveti Stefan Dečanski - Mratindan! Sveti mučenik i srpski kralj Stefan Uroš III Nemanjić poznat kao Stefan Dečanski, jedna je od najtragičnijih figura srpske istorije. Naime, po naređenju oca kralja Milutina bio je oslepljen, a lakomisleni sin potonji car Dušan naredio je da ga zadave Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Svetog mučenika Stefana Dečanskog – Mratindan. Sveti mučenik i srpski kralj Stefan Uroš III Nemanjić, poznat kao Stefan Dečanski, jedna je od najtragičnijih figura srpske istorije. Naime, po naređenju oca kralja Milutina bio je oslepljen, a lakomisleni sin, potonji car Dušan naredio je da ga zadave. Pri oslepljenju, Stefanu Dečanskom javio se Sveti Nikola u hramu na Ovčem polju i obećao mu da će mu vratiti vid. Printskrin: Youtube / NLOsrbija Pet godina proveo je ovaj mučenik u Carigradu kao zatočenik u manastiru Svedržitelja (Pantokratora). Divljenje ne samo monaha, već celog Carigrada izazivao je svojim vrlinama, pre svega mudrošću i trpeljivošću, ali i podvigom i blagougodnošću. Pošto mu je nakon pet godina Sveti Nikola čudotvorno vratio vid, on je iz zahvalnosti počeo gradnju hrama Visoki Dečani, koji važi za jedan od najlepših bisera vizantijske umetnosti i srednjovekovne arhitekture na tlu srpske države. Sveti Stefan Dečanski upokojio se 1336. godine, a zajedno sa Svetim Savom i Svetim knezom Lazarom danas čini trojstvo najmudrijih, najpožrtvovanijih i najblagorodnijih ličnosti i svetitelja koje je dao srpski narod. Telegraf |
Autoru: | Astra [ 09 Jan 2014, 17:13 ] |
Tema posta: | Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta |
Danas je Sveti Stefan Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, dan u narodu poznat i kao – Stevandan Sveti Stefan PRAVOSLAVNI vernici danas proslavljaju Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, dan u narodu poznat i kao - Stevandan. Ovaj praznik se slavi kao sećanje na život svetitelja koji je prvi postradao za hrišćansku veru. Sveti Stefan bio je Jevrejin i rođak apostola Pavla. Prozvan je arhiđakonom jer je prvi od sedmorice koga su rukopoložili sveti apostoli i postavili u službu pomaganja sirotinje u Jerusalimu. Snagom svoje vere činio je mnoga čudesa. Kao propovednik u Jerusalimu, kamenovan je do smrti. Kao krsnu slavu ovog svetitelja slavi i Republika Srpska, koja je i osnovana na današnji dan 1992. godine. Novosti |
Autoru: | Astra [ 09 Jan 2014, 17:20 ] |
Tema posta: | Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta |
Sveti Stefan - Stevanjdan U srpskom narodu slavi se 78 krsnih imena ili slava kuće, koje se proslavljaju kao krsne slave. Najveći broj svečara slavi Svetog Nikolu (oko polovine), pa Svetog Georgija (Đurđevdan i Đurđic), Svetog Arhanđela Mihaila, Svetog Jovana, Svetog Dimitrija, Svetu Petku, Svetog Luku itd. Sveti Stefan ili Stevanjdan pada na treći dan Božića i prva je krsna slava po Božiću. Stevanjdan, spada u red slava koje se najviše praznuju u srpskom narodu. Sveti Stefan je prvi od sedmorice đakona (Stefan, Filip, Prohor, Nikifor, Timon, Parmen, Nikola), služitelja, pomagatelja, koje su sveti apostoli rukopoložili, pa se zbog toga i naziva arhiđakon Stefan – prvi među đakonima.. Naime, aspostoli su predložili da se izaberu posebni ljudi koji će preuzeti brigu oko administrativnih i drugih poslova, kako bi dvanaestorica (apostola) neprestano mogla da prebivaju u molitvi. Ime Stevan ili Stefan (radi se o različitom obliku istog imena), potiče od grčke reči Stephanos (Στεφανοσ), što znači onaj koji je krunisan, koji je ovenčan. Sveti Stefan je bio propovednik u Jerusalemu, odveden iz grada i kamenovan do smrti, te se zato naziva i Prvomučenik Stefan. U kamenovanju je učestvovao i njegov rođak Savle, poznat kasnije kao apostol Pavle. Kult ovog sveca je vrlo razvijen u srpskom narodu i podignuto je preko 40 hramova sa njegovim imenom. Pomen arhiđakonu Stefanu crkva daje četiri puta godišnje, a 15. avgusta se slavi Prenos moštiju svetog Stefana – Sveti Stefan letnji ili Stevan Vetroviti. Postoji veliki broj narodnih običaja vezanih za Stevanjdan. Najrasprostranjeniji je onaj da se tog dana iznosi božićna slama iz kuće. Pažljivo pometena, slama se nije bacala, jer se verovalo u njenu plodotvornu moć, pa je stavljana radi podsticanja roda i napredovanja, u raklje drveća voćaka, u pčelinjak ili privredne zgrade. Slavski kolač za Stevanjdan mesi se dan pre slave, i ukrašava se figuricama ptica, žita, grožđa, burencima, knjigom itd. Iznosi se na već obogaćen sto sa suvim voćem, orasima, medom, jabukama i narandžama a zatim posvećuje i seče ili lomi (po tradiciji i obicajima). Za ovu slavu, šaljivo kažu da je drže škrtice, jer siti gosti posle Božićnog slavlja, teško da mogu mnogo da pojedu i popiju. Ipak, za ovu kao i za sve slave slavljene na tlu Srbije najvažnije je da domaćin na sto iznese slavski kolač, da na trpezi uz ikonicu sveca – Svetog Stefana, gori slavska sveća i da u domaćinovu kuću dođu njegovi najbliži, rodbna, kumovi, bliski prijatelji. Samo tada, u krugu familije, slava ima smisla. Srećna ti slava, domaćine. topsrbija |
Autoru: | Astra [ 20 Jan 2014, 18:21 ] |
Tema posta: | Re: SRPSKE SLAVE – čuvari ognjišta |
Danas je Sveti Jovan Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Svetog Jovana Krstitelja, praznik posvećen svetitelju i proroku koji je krstio Isusa Hrista na reci Jordanu. Praznik Sveti Jovan Krstitelj koga danas slavi Srpska pravoslavna crkva, posvećen je Isusovom rođaku, poznatom kao Jovan Preteča. Jovan se zove Krstitelj, jer je, po verskom učenju, krstio Isusa Hrista, a Preteča zato što je najavljivao Hristov dolazak. Jovan je u reci Jordanu krštavao svakoga ko se pokajao. Živeo je jednostavno i asketski hraneći se insektima i medom divljih pčela, a odevao se u haljinu od kamilje dlake. Jovan je ubijen za vreme kralja Judeje Iroda koji je naredio da se proroku odseče glava. U narodu postoji običaj da se ljudi na Jovanjdan bratime i kume, jer se Jovan smatra uzorom karaktera i poštenja. Vernici, bilo pravoslavci ili katolici, vrlo često daju Jovanovo ime svojoj deci. Pravoslavci slave krsnu slavu svetog Jovana, a katolici obično slave imendan. Procenjuje se da je Sveti Jovan po broju onih koji ga slave na trećem mestu među Srbima. Najviše se slave Sveti Nikola i Sveti Arhanđel Mihail. RTS |
Stranica 4 od 6 | Sva vremena su u UTC + 2 sata |
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group http://www.phpbb.com/ |