Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 12:00


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: Re: NAJVEĆI SRPSKI VITEZOVI  |  Poslato: 17 Jun 2014, 22:56
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Vojvoda Novak odbranio Carigrad

Kralj Milutin i njegova vojska slomili pre sedam vekova osmansku okupaciju Velike Romanije. Romejski car Andronik Drugi organizovao trijumf za srpske ratnike u Konstantinopolju

Slika
Srpski konjanik sa štitonošom

VELIKI vojvoda Novak zvani Grebostrek verovatno je jedini Srbin koji je doživeo da mu 1313. romejski car Andronik II Paleolog organizuje trijumf u Konstantinopolju. Ovakvu počast dobijale su samo vojskovođe Rima u vreme njegove stare slave. Srpski vojvoda dočekan je kao oslobodilac starih maloazijskih gradova Nikeje, Nikomedije i Bruse.




Godinu dana ranije on je s kraljem Milutinom već stekao slavu u slamanju osmanske okupacije Velike Romanije, prostora između Crnog mora, Dunava i Adrijanopolja (današnjeg Jedrena).

Finalna bitka ovog evropskog pohoda odigrala se na Galipolju, strateškoj tački na kojoj je sultan Osman planirao da koncentriše trupe i krenu na opsadu Carigrada, koji se nije oporavio od krstaške okupacije.

Srpske pobede na Galipolju i Maloj Aziji razlog su zašto je vojvoda Novak Grebostrek jedina ličnost koja se imenom pominje u srednjovekovnim „Životima kraljeva i arhiepiskopa srpskih“, a da nije član vladarske porodice Nemanjića, ni arhijerej.

Istoričari kažu da su srpske pobede 1313. bile finale višegodišnjeg rata s odmetnicima Katalanske kompanije, najopasnije plaćeničke vojske svog doba, i Osmanlijama koji su kao konjanici bili u njihovoj službi. Prvo je plemić-monah, a kasnije arhiepiskop Danilo Drugi, sa svojim vojnicima uspeo da odbrani Hilandar od trogodišnje opsade, posle čega se kompanija raspala.


IZBIO TURKE
VEST o srpskoj pobedi 1313. je ulila očajničku nadu umirućem Romejskom carstvu, a svedočanstvo o njoj kralj Milutin ostavio je u Crkvi Svetog Đorđa, ratnog zaštitnika Nemanjića, koju je kao zadužbinu podigao u Starom Nagoričanu. „Sazda se dom svetog i velikoslavnoga mučenika Hristovog Georgija u dana svetorodnog i previsokog kralja Uroša Milutina i Bogom samodršca sve srpske zemlje i pomorske pri blagočestivoj kraljici Simonidi i pri igumanu Antoniju godine 6821. (1313). Te godine kralj izbi Turke“, urezano je na granitnoj ploči iznad zapadnih vrata hrama Svetog Đorđa.

Deo najamnika ponudio se da služi srpskom kralju Milutinu, verujući da će uspeti da ga iznenade kao njegovog tasta cara Andronika i otmu mu zemlju. Međutim, srpski vladar je bio drugačijeg kova i spremno je dočekao pobunu.

„Nije pazio ni na svoje telo od njihovih napadaja, no kao neboparni orao posred njih prolazeći javljaše se jasno“, zapisao je Milutinov biograf.

Odlučni srpski vladar nije se zaustavio slamanju pobune najamnika, već je pored svoje garde mobilisao državnu vojsku i rasturio razbojničku državu koju su Osmanlije i Katalani napravili u Velikoj Romaniji. Taj poduhvat su godinama ranije bezuspešno pokušavale i vizantijske trupe i latinski krstaši.

- Srpska vojska toga doba bila je moderna, dobro obučena i opremljena. Sudeći po srednjovekovnim tekstovima, Milutin je u slamanju pobune prvo angažovao i ličnu gardu, koju su činili profesionalci najamnici Germani. Zatim je mobilisao plemiće-pronijare koji su imali obavezu da uvežbavaju i opreme određen broj boraca. Naravno, i sitnu vlastelu, koja je poznata pod imenom vojnici - kaže Branko Bogdanović, vojni istoričar.

On smatra da podatak vizantijskog letopisca Nićifora Grigora da je Milutin u evropski pohod poveo 2.000 konjanika nije celovit.

- Uz njih je sigurno išla i pešadija, koja je i u srednjem veku bila osnova vojske. Srpske vojskovođe su sigurno vodile svoje čuvene lukonoše, koji su bili dobro poznati zbog veštine hitrog ispaljivanja strela. U srednjem veku oni su imali ulogu mitraljeza. Za razliku od već zastarele rimske pešadije, srpska je bila lako zaštićena verižnom košuljom, šlemom i malim štitom koji je služio i za odbijanje napada i kao oružje. Koristili su srpski mač koji je bio veoma cenjen, ali i sablju jer su od istočnjaka videli da je mnogo efikasnija za sečenje, što je naročito važno kod konjice.

On smatra da su Srbi ratujući tokom opsade Hilandara protiv Katalanske kompanije i Osmanlija u njenom sastavu dobro procenili taktiku neprijatelja i uspešno joj se suprotstavili.


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: NAJVEĆI SRPSKI VITEZOVI  |  Poslato: 27 Nov 2014, 22:05
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Hrabre srpske vojvode Čarapić i Kolarac u odbrani Beograda

Slika

Kao što je početak Prvog srpskog ustanka, na Sretenje 15. februara 1804. godine, značio početak uzdizanja novovekovne srpske države, tako je opsada Beograda, koja je ubrzo otpočela i uspešno završena njegovim osvojenjem krajem 1806. odnosno početkom 1807. godine, značila vraćanje ovog grada u matični civilizacijski krug i u funkciju srpskog stonog grada.

Slika

Pogibija Vase Čarapića na Stambol-kapiji, akvarel Anastasa Jovanovića iz 1860. godine

Osvojenje Beograda 1806-1807. gotovo dve godine posle početka Prvog srpskog ustanka, najveća je prekretnica u novovekovnoj srpskoj istoriji po svom pozitivnom značaju, po svojim dometima, po svojim posledicama – uprkos privremenom porazu 1813. godine.

Događaji koji su usledili posle uspešno završenog Drugog srpskog ustanka 1815. godine, naročito u razdoblju od 1818 do 1839, u vreme kada je Kragujevac bio prestoni grad vazalne kneževine Srbije i kada je postupno osvajana i učvršćivana vlast u knez-Miloševoj Srbiji, kao da su bacili senku na devet godina postojanja države Prvog srpskog ustanka, države sa svim atributima. Otuda i prodor oko 25.000 ustanika, pod vrhovnim zapovedništvom vožda Karađorđa, podeljenih u četiri grupe koje su predvodili Miloje Petrović Trnavac, knez Sima Marković, vojvoda Vasa Čarapić i Vule Ilić Kolarac, kroz sve četiri čvrsto branjene kapije Beograda u decembru 1806. nije bio samo junački čin jedne vojničke formacije već i istorijski čin uspostavljanja punog državnog legitimiteta.

Četiri sledeće godine, od 1808. do 1812, bile su presudne za formiranje najvažnijih upravnih, sudskih, prosvetnih i drugih ustanova. Od 1811. deluju i prva popečiteljstva, u stvari resorna ministarstva, kako bi se to danas reklo, među kojima je, kao jedno od vrlo važnih, bilo i Popečiteljstvo prosveščenija, čiji prvi popečitelj, istina zakratko, od januara do marta, postaje Dositej Obradović.

Moglo bi se reći da su učinci baš na prosvetnom polju za to kratko vreme od nekoliko godina bili i najznačajniji. Dositej Obradović je već 1808. postao direktor svih škola u Srbiji, a neposredno po svom dolasku u Srbiju, krajem 1807, izdejstvovao je naređenje upravnim starešinama po nahijama da naročitu pažnju poklone školama i vaspitanju dece. Rezultat je bio da je u 14 varoši srpskih toga vremena bilo škola: u Smederevu, Šapcu, Kragujevcu, Valjevu, itd. "Za dvadeset godina Miloševe mirne vladavine nije otvoreno ni onoliko škola koliko ih je bilo za vreme Prvog srpskog ustanka", piše Živojin S. Đorđević.

Jedan događaj u 1808. godini, ipak, ima istorijski značaj. Bilo je to otvaranje Velike škole 1. septembra te godine. Poznato je da je njen osnivač i prvi profesor bio Ivan Jugović, rođen u Somboru 1773, upisan u knjige rođenih kao Jovan Savić, Srbin iz Vojvodine koji je već krajem 1805. prešao u Srbiju i u Smederevu bio pisar Sovjeta, a od 1807, posle smrti Bože Grujovića, i njegov sekretar. S obzirom na to da je svojom poznatom besedom Veliku školu otvorio Dositej Obradović, često se o ovoj ustanovi govori kao o Dositejevoj, pri čemu se, takođe, često zaboravlja i na Karađorđevu besedu, koji je, između ostalog, rekao: "Vidite, mi imamo dovoljno mišica za odbranu Srbije, ali nemamo dovoljno veštih ljudi za upravljanje. Da mi znamo državu voditi onako kako znamo voditi vojsku drugačije bismo sada stajali. Učite se vi, dakle, da nastavite naše srećno započeto delo. U vama je sva naša nadežda sa te strane".

Ko su bili vodeći ljudi Srbije koji su stali uz Karađorđa 1804. i gradili državu Prvog srpskog ustanka? Nemački istoričar Hans-Mihael Midlih piše: "Srbi su još pre pojave janičara u zemlji 1801. živeli u svojim samoupravnim knežinama pod biranim, naslednim knezovima, koji su knezovali delimično 30 i više godina potpuno poštovani i akceptovani od žitelja njihovog područja". Knez je, dodaje ovaj istoričar, kao i svaki od "viđenijih" ljudi, morao da bude: 1. domorodan, 2. ugledan, 3. častan, 4. pametan, 5. imućan i 6. rečit. Takvi su bili knezovi iz porodica Nenadovića, Čarapića, Markovića i drugih.

Tako je, uz učene ljude koji su dolazili iz Vojvodine ili s drugih strana, poput D. Obradovića, I. Jugovića i mnogih, mnogih drugih, društvenu i političku elitu, da upotrebimo taj izraz, države Prvog srpskog ustanka sačinjavao krug uglednih ljudi iz Srbije, dotadašnjih knezova koji su zauzimali visoke položaje u hijerarhiji novoustanovljenog poretka u Srbiji. Bilo je isuviše kratko vreme da se taj poredak ustali, a poredak koji se uspostavio posle 1815, po principu naše isključivosti nije bio spreman da očuva pravi kontinuitet ustaničke Srbije u dve faze zbacivanja jarma turske vladavine.

Danas, dve stotine godina od tog značajnog datuma ulaska Srba u Beograd, u njegovoj simboličkoj dimenziji koja ga povezuje sa istorijom, u nazivima pojedinih ulica, sačuvana su i imena nekih ustaničkih junaka. Postoje samo tri ulice koje postojano, od njihovog imenovanja 1872, nose imena poznatih ustanika: Vasina, Uzun Mirkova i Kondina. Zanimljivo je, međutim, da prilikom prvog imenovanja beogradskih ulica, 1848, kada je popečitelj vnutrenih dela bio Ilija M. Garašanin, a za vreme vlade Aleksandra Karađorđevića, nije prošao predlog da jedna ulica nosi ime Karađorđa. Današnja Karađorđeva ulica dobila je taj naziv tek 1906. godine, dakle posle majskog prevrata 1903. Još je interesantnije da je današnja Ulica kneza Sime Markovića taj naziv dobila tek 1948. godine. U svakom slučaju, bez Miloja Petrovića Trnavca, kneza Sime Markovića, vojvode Vase Čarapića i Vuleta Ilića Kolarca ne bi bilo ni današnjeg Beograda.


srbijuvolimo

_________________
Slika Slika


Vrh
vuja kojic
Post  Tema posta: Re: NAJVEĆI SRPSKI VITEZOVI  |  Poslato: 29 Nov 2014, 00:10
Korisnikov avatar
SIROTINJA RAJA

Pridružio se: 06 Dec 2012, 23:15
Postovi: 9836
Lokacija: što dalje od nekih ljudi

OffLine
Ajde mani se mitomanije, kakvi Srpski vitezovi, kakav red Crvenog zmaja, kakvi oklopnici.....to su izmislili babe i guslari u besanim noćima.

_________________
Nije sve u sarkazmu,
ima nešto i u klasičnom podjebavanju.


Vrh
Ophisaurus
Post  Tema posta: Re: NAJVEĆI SRPSKI VITEZOVI  |  Poslato: 01 Dec 2014, 00:17
Korisnikov avatar
Mr. G
Mr. G

Pridružio se: 10 Feb 2014, 23:47
Postovi: 2943

OffLine
vuja kojic je napisao:
Ajde mani se mitomanije, kakvi Srpski vitezovi, kakav red Crvenog zmaja, kakvi oklopnici.....to su izmislili babe i guslari u besanim noćima.



Tako je.


Slika

_________________
Mr. G


Vrh
vuja kojic
Post  Tema posta: Re: NAJVEĆI SRPSKI VITEZOVI  |  Poslato: 02 Dec 2014, 15:49
Korisnikov avatar
SIROTINJA RAJA

Pridružio se: 06 Dec 2012, 23:15
Postovi: 9836
Lokacija: što dalje od nekih ljudi

OffLine
Evo dokaza, zaključavaj temu ili je stavi u bajke.

_________________
Nije sve u sarkazmu,
ima nešto i u klasičnom podjebavanju.


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: NAJVEĆI SRPSKI VITEZOVI  |  Poslato: 02 Dec 2014, 15:52
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Vujke,jesi ti neki nevjerni Toma... [001_smile.gif]
Meni je sve ovo stvarno,i baš volim ovu temu [dancing2.gif]

_________________
Slika Slika


Vrh
vuja kojic
Post  Tema posta: Re: NAJVEĆI SRPSKI VITEZOVI  |  Poslato: 02 Dec 2014, 15:55
Korisnikov avatar
SIROTINJA RAJA

Pridružio se: 06 Dec 2012, 23:15
Postovi: 9836
Lokacija: što dalje od nekih ljudi

OffLine
Nisam ja Toma nego Dobrica....
i mislim da si velika za bajke.

_________________
Nije sve u sarkazmu,
ima nešto i u klasičnom podjebavanju.


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: NAJVEĆI SRPSKI VITEZOVI  |  Poslato: 02 Dec 2014, 15:57
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Čitaj,Vujkane,čitaj...vidjećeš kakvi su to veliki junaci bili... [namigusa.gif]

_________________
Slika Slika


Vrh
vuja kojic
Post  Tema posta: Re: NAJVEĆI SRPSKI VITEZOVI  |  Poslato: 02 Dec 2014, 15:58
Korisnikov avatar
SIROTINJA RAJA

Pridružio se: 06 Dec 2012, 23:15
Postovi: 9836
Lokacija: što dalje od nekih ljudi

OffLine
samo starog Vujadina priznajem.....al taj nije bio vitez

_________________
Nije sve u sarkazmu,
ima nešto i u klasičnom podjebavanju.


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: NAJVEĆI SRPSKI VITEZOVI  |  Poslato: 02 Dec 2014, 16:01
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
A šta je on bio do vitez,životati... [smilie_denk_47.gif]

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 68 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker