Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 11:59


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 21 Feb 2013, 15:00
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Srbija i jubilej Milanskog edikta (3): Antika prekrivena peskom

U godini obeležavanja Milanskog edikta restoran na niškom aerodromu ne radi, a u Nišu ne postoji hotel sa pet zvezdica gde bi odseli visoki zvaničnici. Medijana je još prekrivena peskom i čeka građevinare. Avionski letovi su otkazani, a organizatori se trude da ne pokažu paniku. Proslava 17. vekova Milanskog edikta uveliko traje, a lokalitet Medijana je pust. Gradonačelnik Niša Zoran Perišić za "Vesti" kaže da su svi tenderi za izvođače radova propali.

Slika
Poslednji radnici na Medijani prošle godine




- Dva puta je propao tender i raspisan je treći. Zaista ne znam šta da kažem jer sam od polovine prošle godine gradonačelnik i zatekao sam očajno stanje. Prethodna vlast dobila je 50 miliona dinara i ništa nije uradila, nedavno smo od nove vlasti iz republičkog budžeta dobili još 120 miliona. Sada imamo novac, ali nemamo izvođača radova, a ni vremena. Arheolozi koji dođu u Medijanu u potpunom su šoku. Sve je ispod peska, pa šta da pokažemo strancima? Treba nam minimum pet meseci za radove, i da sam se pitao, trebalo je s radovima da se počne pre godinu-dve da bi lokalitet bio spreman za turiste. Žao mi je, ali ne mogu ništa. Medijana verovatno neće biti restaurirana i biće otvorena za turiste samo delimično. Trudim se da budem optimista, ne živimo mi samo ove godine, tako da mi je plan da se radovi nastave i u narednih 10 godina. U ovom trenutku stranci nemaju šta da vide - objašnjava gradonačelnik za "Vesti".




Bivši ministar kulture Predrag Marković je prilikom posete Medijani još u junu prošle godine kazao da je nezadovoljan zatečenim stanjem i upozorio da će zbog različitih mišljenja i nadležnosti Niš propustiti poslednju šansu za dostojanstveno obeležavanje jubileja, a sledeća prilika je za 100 godina! U Nišu je još krajem 2010. osnovan Savet za obeležavanje Milanskog edikta. Do današnjeg dana verovatno niko ne zna ni čemu je tačno služio, jer priprema za proslavu ovog događaja izgleda nema ni na papiru. Krajem 2012. u Nišu je otvorena kancelarija za proslavu Milanskog edikta gde će građani moći da dostavljaju predloge za proslavu ovog jubileja. Pravo je pitanje šta će sa svim idejama uoči početka manifestacije.


Zvanična proslava počela je 17. januara uveče u Narodnom pozorištu u Nišu, gde su bili predsednik Srbije Tomislav Nikolić, patrijarh Irinej, ruski ambasador i predstavnici ostalih verskih zajednica. Na gradskom trgu tom prilikom bilo je jedino malo Nišlija jer su bili neobavešteni!


Vesti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 23 Feb 2013, 16:43
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Srbija i jubilej Milanskog edikta (4): Liturgija na pisti

Nakon što je Katolička crkva najavila da će proslavi Milanskog edikta u Nišu prisustvovati oko 100.000 hodočasnika, odlučeno je da se liturgija, koja je zakazana za 21. septembar, služi na pisti niškog civilnog aerodroma Konstantin Veliki.

Slika
Predrag Blagojević

Poziv da prisustvuju ovoj svečanosti upućen je biskupima i nadbiskupima svih biskupskih konferencija u regionu, pa se očekuje i dolazak velikog broja vernika iz Mađarske, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske, Rumunije.



Prvobitni plan bio je da se liturgija služi na stadionu Čair, ali je onda utvrđeno da ovaj sportski objekat može da primi svega 40.000 ljudi. Pravo je pitanje da li je turistima koji žele da prisustvuju proslavi dovoljno reći "dobro došli".


Glavni i odgovorni urednik "Južnih vesti" Predrag Blagojević smatra da su i prethodna i sadašnja gradska vlast jubilej shvatile neozbiljno.




- Svi govore da ih samo kritikujemo, a mi samo prenosimo istinu. Niš nije spreman za turiste, i to je odgovornost onih koji vode grad i njihovih prethodnika. Na sajtu Turističke agencije Niš ne možete dobiti nikakve konkretne informacije, pa kako stranci da se upute na proslavu jubileja?! Ne piše ništa! Kad kliknete na Milanski edikt, dobijete dve-tri rečenice o tome po čemu je značajan. Na zvaničnom sajtu Milanskog edikta veća pažnja je poklonjena tome ko organizuje proslavu, nego turističkoj ponudi. Nema objašnjenja kako doći u Niš, gde se može naći smeštaj, a nema ni detalja u vezi s događajima - objašnjava Blagojević.


Let iz prošlosti

Glavni i odgovorni urednik "Južnih vesti" Predrag Blagojević kaže da bez obzira na to što avioni italijanske kompanije Vind džet od oktobra 2010. ne lete iz Niša, turistima se na sajtu Turističke organizacije Niša ovi letovi i dalje preporučuju. U rubrici "kako stići u Niš avionom" pored Montenegro erlajnsa, koji leti za Podgoricu, navode se i letovi za Italiju.



Vesti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 23 Feb 2013, 16:57
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Srbija i jubilej Milanskog edikta (5): Mudrost je rođena na Istoku

Milanski edikt doneli su carevi Konstantin, tada tetrarh Zapada, i Licinije, tetrarh Istoka, u februaru 313. godine u Milanu. Bio je to najznačajniji civilizacijski događaj u ljudskoj istoriji jer su religije izjednačene, a dotad krvavo progonjeni hrišćani mogli su slobodno ispovedaju svoju veru. Hrišćanstvo je postalo ravnopravno sa svim paganskim kultovima što mu je utrlo put da krajem 4. veka bude proglašeno i za zvaničnu religiju Rimskog carstva.

Slika

Najveći datum u istoriji: Radivoj Radić



Profesor Radivoj Radić, šef katedre za istoriju Vizantije na Filozofskom fakultetu, autor brojnih naučnih radova i knjiga o Vizantiji, kaže da je 313. godina promenila ljudsku istoriju.





Kako su naučnici odgovorili na proslavu Milanskog edikta?
- Već čitavu deceniju u Nišu se organizuje naučni skup posvećen Konstantinu, a ove godine su organizovana tri, doduše u vrlo kratkom roku, od kraja maja do početka juna. S naučne i bogoslovske strane jubilej je dobro pokriven. Godinu dana sam pisao scenario za dokumentarnu seriju "313" na RTS-u, prave se mnogi okrugli stolovi, multimedijalna predstava, pravi se čak i animirani film o Konstantinu.





Da li znate kako se svet priprema za ovakav jubilej?


- Čuo sam da se Milano veoma ozbiljno spremio i da su tamo već u prodaji suveniri. Carigradska patrijaršija ima malo hrišćana, ali neke islamske zemlje sakupljaju novac da se obeleži i tamo jubilej osnivača Konstantinopolja. Verovatno će proslavu praviti i u Jorku, gde je umro car Konstancije, a njegovog sina Konstantina legionari su tada podigli na veliki štit i proglasili carem. Tek će od 5. veka čin krunisanja postati crkveni čin velelepnog sjaja, kad su carevi krunisani u Svetoj Sofiji.



Šamar Svetog Nikole



Sabori u Nikeji su bili vrlo živopisni, u verskim raspravama su navodno pljuštali i šamari?


- Arijan Marcelin, najveći istoričar 4. veka, piše da drumovi bili puni hrišćanskih sveštenika koji su jurili na konjima od grada do grada da bi se raspravljali. Po jednoj legendi sveti Nikola je lupio šamar svešteniku Ariju, koji je verovao da Isus Hrist nije bio Bog. O tome se raspravljalo nekoliko decenija dok nije doneta dogma.


Koji je u stvari značaj Milanskog edikta za ljudski rod?


- To je jedan od najvećih datuma u istoriji. On je vanvremenski jer u ovom dokumentu piše da svako veruje kako mu srce hoće. Ta poruka važi i danas, to je akt koji je išao ispred svog vremena. Svi najvažniji događaji su nastali na Istoku (Mala Azija, Bliski istok, severna Afrika), jedan nemački istoričar je rekao: "Sva ljudska mudrost je nastala na istoku... ali se završava na Zapadu." Svi bogoslovski sporovi, koji su rešavani na sedam vaseljenskih sabora, svoje korene imali su na Istoku.



Zašto je zaboravljen Galerijev edikt koji je donet 311. godine i isto hrišćanima dopušta slobodno ispovedanje religije?


- Galerije (izgradio je grad Feliks Romulijanu, današnji Gamzigrad kod Zaječara) svoj edikt je doneo bukvalno nekoliko dana pred smrt, hrišćanski pisci tvrde da se raspadao, pa mu je proradila griža savesti. Međutim, on se do 311. tako stravično mučio i proganjao hrišćane da su čak i pagani bili zgroženi. Navodno se i gvožđe lomilo od silnih mučenja, zato njega ne slave ni hrišćani ni istorija. Nepravedno je zapostavljen i Licinije, Konstantinov savladar koji je takođe potpisnik Milanskog edikta.



Koliko je bilo hrišćana u Rimskom carstvu u Konstantinovo i Licinijevo vreme?


- Početkom 4. veka Rimsko carstvo je imalo oko 50 miliona stanovnika i protezalo se od Britanije do Mesopotamije. To je danas pedesetak država. Od tih 50 miliona ljudi je svaki sedmi bio hrišćanin. Hrišćani su tada pokazivali solidarnost i požrtvovanost koja je udivljavala i pagane, u vreme epidemija oni su negovali bez zazora i hrišćane i pagane.


Kad se car zakune



Šta kaže nauka o viziji krsta na nebu koja je nagnala Konstantina da se priliži hrišćanstvu?


- Car Konstantin bio je poklonik Apolona, boga Sunca, ali mešanje religija nije bilo neobično u Rimskom carstvu. Njemu se Hristov monogram ukazao pred bitku sa Maksencijem, koji se utopio u Tibru, tako da je Konstantin 312. postao jedini gospodar zapadnog dela Rimskog carstva. Pre bitke navodno mu se ukazala vizija krsta od sjajnih zvezda i poruka "pod ovim znakom". Konstantin je krst stavio na štitove vojnika i pobednički ušao u Rim. Navodno je istu viziju car imao i 310. godine, ali paganski savetnici su krstu dali pagansko značenje. Taj događaj su pokušale da objasne prirodne nauke kao dvostruki solarni halo-efekat. Zbog sunčevih zraka oko Sunca se pravi znak koji liči na krst. Moguće da ima istine u pisanju carevog biografa Evsevija koji piše: "To mi je car rekao pod zakletvom".



Vesti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 09 Mar 2013, 11:05
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Niš: Katolička crkva daruje skulpturu

Još jedna gradska aktivnost povodom obeležavanja jubileja Milanskog edikta. Poklon će biti postavljen na teritoriji GO Medijana

Slika

NIŠ - Povodom obeležavanja 17 vekova od Milanskog edikta, Katolička crkva pokloniće gradu na Nišavi vrednu skulpturu: prikaz ptice koja se seća nastanka sveta i simbolizuje Hristovo raspeće, dok centralnim delom dominira glava cara Konstantina - prikazana kroz različita razdoblja njegovog života.

Tim povodom, gradonačelnik Niša, prof. dr Zoran Perišić, i nadbiskup beogradski, monsinjor Stanislav Hočevar, već su se u načelu dogovorili o tehničkim detaljima vezanim za postavljanja skulpture visoke oko pet metara. S obzirom na to da je forma skulpture obelisk na postamentu, njega će granitom opremiti Katolička crkva, dok će betonski temelj postaviti grad Niš.


Skulptura će, kako saznajemo, biti postavljena na teritoriji Gradske opštine Medijana i zasada je u opticaju nekoliko lokacija u centralnoj gradskoj zoni, koje će zajedno odrediti predstavnici Katoličke crkve i carskog grada.

Ipak, još nije precizirano kada će ovo umetničko delo biti predato Nišlijama, ali je najverovatnije da će se to dogoditi krajem septembra. Pre toga, župna katolička crkva dobiće dva vredna mozaika iznad prezviterija ili oltara, radove čuvenog umetnika dr Marka Rupnika.



AUTOR

AUTOR nesvakidašnjeg vajarskog dela je prof. dr Dragan Mladenović iz Beograda, koji će - kako je najavljeno - uskoro imati i samostalnu izložbu u Vatikanu.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 25 Apr 2013, 02:19
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Viminacijum: Prave arenu kao u doba cara Konstantina

Vaskrsava gigantski amfiteatar gde će se održati svečanost povodom Milanskog edikta. Uz "borilišta" podiže se tribina visoka 12 metara za 1.200 gledalaca

Slika
Izgradnja velikog amfiteatra u kome će biti održana svečanost



ARHEOLOZI, arhitekte i građevinari na lokalitetu Viminacijum u Starom Kostolcu danonoćno rade na rekonstrukciji jedinog očuvanog rimskog amfiteatra od Pule prema jugu i istoku Evrope. Radovi će biti do 18. maja, kad će se u areni, izvođenjem opere "Aida" obeležiti centralna svečanost jubileja 17 vekova Milanskog edikta. Predstava će biti izvedena na istom borilištu gde su u antici krv prolivali gladijatori, a hrišćani bacani zverima.

Građevinari iz Vlasotinca ubrzano obnavljaju zidine arene povezujući ogromno kamenje rimskim malterom, a uz njih postavljaju drvenu rešetkastu konstrukciju, jedinstvenu u svetu, koja predstavlja vernu kopiju antičkog gledališta.

- Tribine za 1.200 posetilaca biće visoke 12 metara, a najvažniji gosti smestiće se u loži na kuli visine 15 metara - objašnjava arhitekta mr Emilija Nikolić.

TVRĐAVA

KAMENE zidine arene Viminacijuma koje se sada rekonstruišu bile su visoke bar 12 metara, ali moderni graditelji nemaju dovoljno materijala da ih u celini obnove. - Dobar deo velikih blokova iz zidova je odnet i u srednjem veku uzidan u Smederevsku tvrđavu. Neverovatno je kako su antički graditelji manipulisali tim blokovima pomoću drvenih dizalica i užadi - kaže prof. dr Miomir Korać.

Ona je rekonstruisala izgled rimskog amfiteatra na osnovu istraživanja arheologa Snežane Nikolić, Ivana Boganovića i Ljubomira Jeftovića. Proračune je radio inženjer Zoran Cekić, a izvanredne drvene konstrukcije inženjer Krstan Laketić. Do 18. maja biće završena četvrtina od 5.000 sedišta arene, koje će se u budućnosti dizati oko elipsastog "borilišta", dužine 55, i širine 45 metara.

- U originalnoj areni bilo je od 7.000 do 10.000 sedišta. Za antičko doba to je bio ogroman broj, što svedoči da je Viminacijum, prestonica Gornje Mezije, bio evropska metropola - objašnjava prof dr Miomir Korać, direktor Arheološkog parka Viminacijum. - Tek kad smo se upustili u poduhvat rekonstrukcije arene, shvatili smo kolika su bila stara graditeljska znanja i kakva je šteta što su mnoga zaboravljena.

Slika

Moderne tribine prave se od ariša, sibirske jele, pošto oko Viminacijuma više nema velikih hrastova koje su koristili stari Rimljani. Arheolozi istražuju tajne starog amfiteatra spuštajući se u rupe prečnika skoro metar i dubine oko tri metra, u kojima su nekada bili moćni hrastovi šipovi koji su držali kamene zidove. Njihovi temelji su i posle 1.700 godina ispod zemlje još čvrsti, zahvaljujući rimskom malteru i betonu izuzetnog kvaliteta.

- Analizirali smo u laboratoriji četiri različita uzorka maltera iz amfiteatra, da bismo otkrili šta su koristili tadašnji građevinari umesto cementa. Uspeli smo da odgonetnemo deo tajne i napravili kopiju rimskog maltera s odličnim rezultatima - kaže mr Emilija Nikolić.

RIMLJANI OTKRILI BETON

STARI Rimljani su pronalazači betona zahvaljujući kom su njihovi objekti ostali tako dugo očuvani, kažu naučnici. Prvi betonski blokovi napravljeni su u Italiji, zahvaljujući specifičnoj vulkanskoj prašini kakve ima samo u blizini grada Pocuoli, koja je korišćena umesto cementa.

- Posle laboratorijskih ispitivanja odgonetnuli smo da su kod nas kao cement koristili mineral zeolit - kaže mr Emilija Nikolić.

Arheolozi su otkrili da su kao dodatke u svoj beton Rimljani dodavali i konjsku dlaku, pa čak i krv koja je doprinosila boljoj otpornosti na niske temperature.

TAJANSTVENI BUNAR

Slika

REKONSTRUKCIJA viminacijumskog amfiteatra donela je neočekivana otkrića - neobični oltar na mestu buduće VIP sale arene i podzemne odaje ispod borilišta.

- Poznato je da su velike arene imale pokretne podove i liftove kojima su gladijatori i životinje podizani na spektakularan način, ali to nismo očekivali u Viminacijumu. Duboko ispod zemlje otkrili smo i misteriozan objekat nalik na bunar, kod koga je bio ogroman kamen za ritualne svrhe. Pretpostavljamo da su se tu gladijatori obraćali božanstvima donjeg sveta pre borbe na život i smrt.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 15 Maj 2013, 00:52
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Niš: Naučnici o caru Konstantinu

Jubilej hrišćanstva, 17 vekova od donošenja Milanskog edikta, iz ugla naučnika. Organizatori kažu da se, uprkos svemu, neće obrukati

Slika

NIŠ - Rodni grad cara Konstantina, od 31. maja do 2. juna, biće domaćin velikog međunarodnog naučnog skupa „Sveti car Konstantin i hrišćanstvo“, koji organizuju značajne naučne institucije iz zemlje i sveta, i Srpska pravoslavna crkva. I dok nadležni iz grada i države još ne pokazuju poseban interes da pomognu, profesor Dragiša Bojović, upravnik Centra za crkvene studije iz Niša i potpredsednik Organizacionog odbora, obećava da se organizatori neće obrukati pred 160 naučnika, od kojih su dve trećine iz inostranstva.


Iako godina velikog jubileja ulazi u drugu polovinu, a do sada ju je, uglavnom, obeležila nespremnost da se valjano izađe u susret značajnom događaju, u niškoj lokalnoj samoupravi stidljivo se pravdaju da su „palicu“ preuzeli „jači igrači“ iz Beograda. Zato se i došlo u situaciju da međunarodni naučni skup - iako jedini događaj koji je na vreme osmišljen i priprema se od 2009. - bude na ivici fijaska...

- Da smo, pre četiri godine, znali kako će teći obeležavanje jubileja i kakav će biti odnos države, nikada ne bismo ulazili u organizaciju ovog skupa. Sada je, međutim, kasno da odustanemo, iako za ogromne napore niko do sada nije dobio ni dinar honorara. Uostalom, naučni rezultati su već tu i, uoči skupa, svi radovi biće objavljeni u dva toma zbornika, što je retka praksa i svojevrsni uspeh, a u oktobru će se pojaviti i treći tom - kaže Dragiša Bojović, napominjući da su organizatori i Institut za slovenske-vizantijske studije „Ivan Dujčev“ iz Sofije, Odeljenje za istoriju Filozofskog fakulteta iz Beograda, Institut za pravoslavne hrišćanske studije iz Kembridža, Institut za nacionalne i verske studije iz Soluna i Filozofski fakultet u Nišu.


PATRIJARH

KAKO je najavljeno, naučni skup u Svetosavskom domu, 31. maja, otvoriće patrijarh srpski Irinej, a na plenarnom zasedanju govoriće prof. dr Radomir Popović, akademik Anatolij Turilov iz Rusije i akademik Endrju Laut iz Velike Britanije. Promocija dva toma Zbornika, u istom prostoru, zakazana je za 2. jun u 20 sati.

Porgramski savet, pored domaćih, čine i ugledni naučnici iz sveta: Markus Plestid (Kembridž), Atanasios Angelopulos (Solun), Vasja Velinova (Sofija), Frančesko Braski (Milano), Anatolij Turilov (Moskva), Aleksandar Naumov (Krakov)...

- Ovo će biti najznačajniji naučni skup o caru Konstantinu koji je ikada održan, pa je nedopustivo da prednost imaju potpuno marginalni programi, beznačajni u kulturnom, naučnom i civilizacijskom smislu. Uostalom, Centar za crkvene studije planirao je i više događaja koji nisu naučnog karaktera, poput izložbe najstarijih sinajskih krstova, koncerta najboljih pojaca vizantijske muzike iz Grčke, nekoliko postavki o Svetom caru Konstantinu i carici Jeleni, ali nemamo kome da ih ponudimo - zaključuje Dragiša Bojović.


SVESTRANI DOPRINOS

CENTAR za crkvene studije je udruženje naučnih istraživača, osnovano 2002, uz blagoslov episkopa niškog.Članovi su naučnici različitih profila i struka koji tumače teme iz oblasti pravoslavne hrišćanske kulture i duhovnosti. Centar je značajno doprineo osnivanju Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Nišu i ovogodišnji je dobitnik najznačajnije gradske nagrade „11. januar“.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 17 Maj 2013, 12:21
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Verdijeva Aida sutra u Viminacijumu

U okviru Državnog programa proslave jubileja Milanski edikt 313 – 2013, Srbija, 18. maja u Rimskom amfiteatru Arehološkog parka Viminacijum, ansambl Opere Narodnog pozorišta u Beogradu izvešće Aidu Đuzepea Verdija.

Slika

U podeli su Jasmina Trumbetaš Petrović (Aida), Jelena Vlahović (Amneris), Frančesko Anile (Radames) k.g., Elia Fabian (Amonasro) k.g., Ivan Tomašev (Ramfis), Stefan Pavlović (Kralj), Nenad Čiča (Glasnik) i Ivanka Raković Krstonošić (Sveštenica), a dirigent je Ivan Kozuharov k.g. (Bugarska)

Slika

U predstavi učestvuju Hor, Balet i Orekstar Narodnog pozorišta.

Slika

Jedna od najpoznatijih svetskih opera - Aida, u režiji gosta iz Bugarske Ognjana Draganova, pod upravom nemačkog dirigenta Pitera Leonarda, premijerno je izvedena 10. aprila na Velikoj sceni.


story

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 18 Maj 2013, 15:42
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
U spomen caru Konstantinu

U subotu, 18. maja, Viminacijum će biti centar obeležavanja jubileja Milanskog edikta. Na izložbi će biti predstavljeno 180 artefakata. Poseban spektakl - nova postavka Verdijeve „Aide“

Slika

ARHEOLOŠKI park Viminacijum 18. maja biće srce državnog projekta povodom obeležavanja 17 vekova Milanskog edikta, jer će u njemu najpre biti otvorena izložba posvećena Konstantinu Velikom i rađanju hrišćanstva na prostoru Srbije, a potom iste večeri biće izvedena Verdijeva opera "Aida".


Na izložbi Narodnog muzeja "Konstantin Veliki i Milanski edikt 313. - Rađanje hrišćanstva u rimskim provincijama na tlu Srbije" biće predstavljeno 180 artefakata nulte kulturne vrednosti koji su otkriveni na prostoru današnje Srbije.

- Preporučujemo svim turistima da ove godine nađu vremena da bar jedan vikend provedu u znaku velikog jubileja - kaže Sandra Vlatković iz Turističke organizacije Srbije. - Viminacijum, Medijana, Sirmijum, Gamzigrad i ostali rimski lokaliteti prijatno će iznenaditi naše turiste.

Arheološki predmeti koje će posetioci Viminacijuma moći da pogledaju do 18. juna predstavljaju autentična svedočanstva o vladavini Konstantina, Milanskom ediktu i počecima hrišćanstva na tlu Srbije.

INFO
* Viminacijum je od Beograda udaljen 95 km
* Muzej je otvoren od 9 do 17 časova
* Parking je besplatan, toaleti su obezbeđeni
* Na svaki pun sat organizuju se obilasci s vodičem, na srpskom i engleskom jeziku
* Više informacija možete dobiti u info-centru Turističke organizacije Srbije, Čika Ljubina broj 8
* Više o proslavi - dictofmilan2013.com
* Sve o Viminacijumu - viminacium.org.rs
Posetioci će moći da, između ostalog, vide Konstantinov portret - bronzanu bistu koja je verovatno bila deo konjaničke statue, Beogradsku kameju na kojoj je predstavljen Konstantin na konju s pogledom koji upire u nebesa, poput Aleksandra Velikog, potom zlatni nakit, kao i predmete iz Gamzigrada i Sirmijuma. Izložba će posle Viminacijuma biti premeštena u Beograd, od 2. jula do 9. septembra, a potom, 19. septembra, u Niš.

Najveći spektakl biće izvođenje nove postavke čuvene Verdijeve opere u četiri čina, u rekonstruisanom amfiteatru Viminacijuma. Spektakularnu predstavu u jednom od retkih amfiteatara sačuvanih na tlu Evrope izvešće ansambl Narodnog pozorišta u Beogradu.

Reditelj opere je Ognjan Draganov, dirigent će biti Ivan Kožuharov, dok će kao Aida nastupiti prvakinja Opere Narodnog pozorišta Jasmina Trumbetaš Petrović. Uloga egipatske princeze Amneris poverena je Jeleni Vlahović, a specijalni gost iz Italije Frančesko Anile tumačiće ulogu egipatskog vojskovođe Radamesa.

Direktor Arheološkog parka Viminacijum Miomir Korać najavljuje da će amfiteatar biti u potpunosti rekonstruisan. Drvena struktura biće izvedena u arisu, vrsti sibirske jele koja može da izdrži i kišu i sunce i traje godinama.

- Tako ćemo da rešimo problem pokrivanja amfiteatra - kaže Korać. - Pošto se naslanja na bedem, biće i on rekonstruisan. Kako svaki bedem ima kulu, u našoj, visokoj oko 15 metara, biće VIP gosti. Amfiteatar će zaživeti i biti "balkanska Verona". Dižući objekat za jedan trenutak, dižemo ga za desetine narednih godina, možda i stotine.

I ovogodiŠnja 53. međunarodna biciklistička trka "Kroz Srbiju", koja će se održati od 11. do 16. juna, biće posvećena obeležavanju 1.700 godina od donošenja Milanskog edikta. Do cilja u Beogradu, 25 ekipa sa svih kontinenata u šest etapa će preći stazu dužine 886 kilometara koja oslikava "Puteve rimskih imperatora".


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 26 Maj 2013, 19:21
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Poklon iz Graca: 17 česama za 17. vekova hrišćanstva

Akciji centralne gradske opština Medijana u okviru obeležavanja godišnjice Milanskog edikta, pridružio se i Grac iz Austrije

Slika
Izgled buduće česma na Trgu patrijarha Pavla

NIŠ - Akciji centralne gradske opština Medijana "Sedamnaest česama za sedamnaest vekova hrišćanstva" u okviru obeležavanja godišnjice Milanskog edikta, pridružio se i Grac iz Austrije, koji će darivati jednu česmu, a uradiće je poznati niški arhitekta Ivan Redi, koji godinama živi u pomenutom gradu. Ova česma krasiće Trg patrijarha Pavla kod Lutkarskog pozorišta i po rečima Redija, biće pravi "dragulj" koji će davati svetlost tom prostoru.


Patrijarh Irinej, prvi se uključio u ovu akciju. On će takođe darivati jednu česmu, a biće postavljena u porti crkve Svetog Luke. Među darodavcima su još i Pirot, Knjaževac, Zaječar, Kragujevac, opština Koprivštica iz Bugarske, Kolo srpskih sestara iz Niša, predstavnici pet ovdašnjih klubova Rotarijanaca... a kako ističe predsednik opštine Medijana, dr Nebojša Krstić, interesovanje je iznad očekivanja.

Već su poznate lokacije i za većinu ostalih česama, kao što su Trg kod OŠ "Učitelj Tasa", park kod Banovine, okretnica na Trošarini, Vizantijski bulevar u Duvaništu,Sinđelićev trg, Trg avijatičara itd.

- Ovim projektom i česmama, želeli smo simbolično da izrazimo svoju zahvalnost Gospodu, jer voda koja će tu poteći, simbolizuje život, a znamo koliki značaj voda ima u našoj veri - kaže Krstić.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Milanski edikt  |  Poslato: 26 Maj 2013, 19:25
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Nema originala Milanskog edikta

Nesvakidašnji zaključak reprezentativnog naučnog skupa povodom 1.700 godina akta iz Milana. Originalni tekst nije sačuvan, pa mnogi istoričari sumnjaju da je uopšte postojao

Slika

NIŠ - Prvi međunarodni naučni skup na temu „1.700 godina Milanaskog edikta“, održan minulog vikenda na univerzitetu u gradu na Nišavi, završen je jedinstvenom konstatacijom gotovo svih učesnika u raspravi da je ono što se danas naziva istorijskim aktom, zapravo, samo njegov reskript, odnosno vladareva naredba. Jer, niko nikada nije imao priliku da vidi originalni tekst...


- Sačuvan je samo dokument Eusebija, crkvenog istoričara iz četvrtog veka, u kojem se kaže da je Licinije, rimski car od 308. do 324, posle sastanka u Mediolanumu, što je latinski naziv za današnji Milano, februara 313, u svojoj rezidenciji u Nikomediju, današnji Izmit u Turskoj, izdao pravni akt koji može biti edikt ili reskript, ali pre bi se moglo reći mandatum, u kojem je dao uputstvo provincijskom guverneru da primeni sadržinu sporazuma iz Milana. Konkretno, da hrišćanima omogući potpunu slobodu veroispovesti i nadoknadi im imovinu oduzetu u vreme progona - kaže dr Srđan Šarkić, profesor istorije države i prava na Pravnom fakultetu u Novom Sadu, objašnjavajući da upravo taj dokument danas nazivano Milanskim ediktom.


PROSLAVA

- O STVARNOJ pozadini donošenja dokumenta koji označava početak verske tolerancije i koji je doneo slobodu svim veroispovestima, ne samo hrišćanima, raspravljalo je čak stotinu najistaknutijih naučnika, autora ukupno 74 referata koji će biti objavljeni u zborniku - kaže domaćin skupa, dekan Pravnog fakulteta u Nišu, prof. dr Miroslav Lazić, podsećajući da je Srbija proslavu 1.600 godina od Milanskog edikta svojevremeno organizovala odmah posle Balkanskog rata i velikih epidemija kolere i pegavog tifusa.

S obzirom na to da nijedan akt koji je Konstantin Veliki u februaru 313. izdao u Milanu nije sačuvan, neki istoričari postavljaju pitanje da li je Milanski edikt uopšte postojao!

Po Šarkiću, najverovatnije je da Konstantin nikakav dokument nije ni izdao, jer u zapadnom delu rimskog carstva - kojim je on upravljao - nije bilo progona hrišćana, pa ni potrebe za njihovom zaštitom. S druge strane, u istočnom delu imperije, koji je bio mnogo gušće naseljen i sa znatno više hrišćana, Konstantin je imao mnogo razloga da prisili neprijateljski raspoloženog Licinija da izda pomenuti dokument. Zato se, navodno, sva zasluga za ono što tradicionalno nazivamo Milanski edikt pripisuje Konstantinu.

- Moram posebno da istaknem da edikt, reskript, označava početak slobode, verske tolerancije ne samo za hrišćane već za sve veroispovesti. Ali, s obzirom na to, kako sam već napomenuo, da su hrišćani tada u carstvu bili najmnogobrojniji, onda je to protumačeno kao sloboda veroispovesti za hrišćane - kaže prof. Šarkić i dodaje da u tom dokumentu piše „ne samo hrišćanima, već svim ostalim veroispovestima“.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 36 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker