Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 22:16


Autoru Poruka
Maša
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 25 Mar 2013, 10:22
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Predstava "Do gole kože" danas na "Danima komedije"

Na Pozorišnom festivalu najboljih komediografskih ostvarenja "Dani komedije" u Jagodini, danas će biti odigrana šesta, odnosno pretposlednja predstava u konkurenciji za nagrade, "Do gole kože" po motivima priče Stivena Sinklera i Entonija Mekartena, u adaptaciji i režiji Pjera Valtera Polica, a u izvođenju Knjaževsko-srpskog teatra Kragujevac.


Slika


"Predstava ''Do gole kože'' nam govori o snazi pozorišta da nam menja život. To je priča koja se tiče svih nas, nas koji sanjamo o tome da budemo lepi, poželjni i uspešni, a u realnom životu se, ustvari, u borbi za opstanak suočavamo sa sopstvenim strahovima, slabostima i porazima", rekao je o predstavi Pjer Valter Polic.

Rađena je po motivima odličnog i poznatog engleskog filma. Priča o radnicima koji ostaju bez posla nakon zatvaranja fabrike...

"Dani komedije" su otvoreni 20.marta i traju do 27.marta.

Do sada su odigrane predstave "Sumnjivo lice" Branislava Nušića, režija Jagoš Marković, u izvođenju Jugoslovenskog dramskog pozorišta Beograd, "Sluga dvaju gospodara" Karla Goldonija, režija Boris Liješević, u izvođenju Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, "Čudo u poskokovoj dragi" hrvtaskog novinara i književnika Ante Tomića, režija Snežana Trišić, u izvođenju Narodnog pozorišta Subotica, "Hamlet u selu Mrduša Donja, Ive Brešana, režija Kokan Mladenović, u izvođenju Narodnog pozorišta Sombor i "Građanin plemić" Molijera, režija Darijan Mihajlović, u izvođenju Prištinskog pozorišta sa sedništem u Mirovici.

Predstavi "Sumnjivo lice" publika je dala do sada najveću ocenu - 4,67, "Čudu u poskokovoj dragi" 4,51, "Slugi dvaju gospodara" 4,02.


Press Online

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 22 Apr 2013, 01:09
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Prestonica bogatija za šest spomenika kulture

Na teritoriji Beograda sada ima 390 registrovanih kulturnih dobara. – Zavod za zaštitu spomenika kulture predložio zdanja Vlada Srbije dodelila „titulu”

Slika

Dom sindikata, Bitef teatar, sinagoga „Sukat Šalom”, termoelektrana „Snaga i svetlost”, kuća knjižara Marka Markovića i Binderova kuća novi su spomenici kulture u prestonici.

Tu „titulu” dodelila im je Vlada Srbije, čime se broj registrovanih kulturnih dobara na teritoriji Beograda popeo na 390. Trećina tog blaga nalazi se u opštini Stari grad, a najmanje ih ima u Mladenovcu, samo šest.

Njihove istorijske, arhitektonske, estetske i umetničke vrednosti, kako kažu u gradskom Zavodu za zaštitu spomenika kulture, koji je predložio da zdanja dobiju status kulturnog dobra, kvalifikovale su ih da to i postanu.

– Zakon o kulturnim dobrima propisuje te kriterijume. U nekim slučajevima zastupljeni su svi, nekad samo jedan ali i to ume da bude dovoljno. Na primer, da ima izuzetne arhitektonske vrednosti, da su se u objektu zbili značajni istorijski i kulturni događaji, da su u njemu boravile ličnosti koje su ostavile izuzetan trag od nacionalnog značaja...

Kuća Milutina Milankovića u Profesorskoj koloniji, koju je on i projektovao, postala je spomenik kulture jer je u njoj živeo svetski priznati naučnik – objašnjava Saša Mihajlov, istoričar umetnosti gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Da bi kulturno dobro ponelo to zvanje, bilo da je reč o spomeniku kulture, arheološkom nalazištu, prostornoj celini i znamenitom mestu, potrebno je da prođe najmanje 30 godina otkako je podignuto ili otkriveno, složna je struka, iako to zakonom nije propisano.

Ali, dok se čeka da prođu tri decenije da bi zdanje bilo zaštićeno, dešava se da se pretvori u ruinu. Primer je termoelektrana „Snaga i svetlost”.

– To ne umanjuje njihove istorijske i arhitektonske vrednosti. Akcenat na industrijsko nasleđe kao poseban segment baštine stavlja se u poslednje dve decenije – ističe Mihajlova.

Struka se stara da objekat zadrži autentičan izgled. Ali održavanje spomenika kulture prepušteno je vlasnicima ili korisnicima. Oni su dužni da budu dobri domaćini i da od stručne službe traže saglasnost kada požele da srede fasadu, prozore, postave klima-uređaj...

Ne smeju da ih ruše ili nadograđuju. Za mnoge status kulturnog dobra je samo trošak, a ne neprocenjiva vrednost.

– U svetu je privilegija živeti u objektima koji su spomenici kulture. Vlasnici Doma Jevrema Grujića, kuće od velikog značaja, ponosni su što je ona kulturno dobro. Njena vrata rado otvaraju i pokazuju je – kaže Mihajlova.

Procedura

Teritorijalni zavod za zaštitu spomenika kulture predlaže objekte, celine, nalazišta za nepokretno kulturno dobro na osnovu sveobuhvatnog istraživanja.

Predlog upućuje Republičkom zavodu koji ga razmatra i šalje resornom ministarstvu. Poslednju reč daje vlada.

Procedura je ista i za kulturna dobra od izuzetnog značaja samo što se taj stepen zaštite izglasava u republičkom parlamentu.

I građani mogu da pokrenu inicijativu, a stručna služba procenjuje da li je ona osnovana. Od pokretanja do okončanja postupka može da prođe i do pet, šest godina.

Vrste kulturnih dobara

Prethodna zaštita

Stručna služba pretpostavlja da objekat ima vrednost, proveravaju se osnovne pretpostavke, istražuju se činjenice i teren i nalažu mere zaštite po zakonu. Ima ih 187, a među njima su i: Crkva Svete trojice u Kumodražu, Palata glavne pošte u Takovskoj, Stambeno-poslovni centar Geneks, Sokolski dom u Obrenovcu...

Kulturno dobro

Poseduje arhitektonske, umetničke, kulturološke, društvene... vrednosti od opšteg interesa, u Beogradu ih je 324.
Stari dvor, Dom Narodne skupštine (urađen predlog za utvrđivanje za kulturno dobro od izuzetnog značaja), Tehnički i Pravni fakulteti... samo su neki od njih.

Kulturno dobro od velikog značaja

Značajno je za određeno područje ili razdoblje, svedoči o društvenim ili prirodnim pojavama, o događajima i ličnostima iz nacionalne istorije, i takvih je 51. Neki od njih su Spasićeva zadužbina, Kosančićev venac, Bajrakli džamija, Dom Jovana Cvijića, Manastir Fenek...

Kulturno dobro od izuzetnog značaja

Ima poseban značaj za društveni i istorijski, kulturni razvoj u nacionalnoj istoriji, svedoči o događajima i ličnostima, predstavlja jedinstvene primerke stvaralaštva svog vremena, ima izuzetnu umetničku i estetsku vrednost i u Beogradu ih je 15. To su konaci kneza Miloša i kneginje Ljubice, kosturnica u Lazarevcu, Topčider, Knez Mihailova ulica, Saborna crkva, Vinča...

Blago Beograda

353 spomenika kulture
21 arheološko nalazište
9 prostorno kulturno-istorijskih celina
7 znamenitih mesta

Mere zaštite spomenika kulture:

• očuvanje izvornog izgleda spoljašnje arhitekture i enterijera, oblika i nagiba krova, svih konstruktivnih i dekorativnih elemenata, stilskih karakteristika
• ažurno praćenje stanja i održavanje konstruktivno-statičkog sistema, krovnog pokrivača, svih fasada, enterijera i ispravnosti instalacija
• zabrana radova koji mogu ugroziti statičku stabilnost, zabrana prepravki, dogradnje, pregradnje i nadgradnje
• instaliranje gromobranskih i uređaja za zaštitu od požara
• vođenje elektro i TT vodova podzemnim putem
• zabrana postavljanja priključnih kutija, ormara i rashladnih uređaja na fasadama
• uređenje dvorišta, redovno održavanje dekorativne flore

Sinagoga „Sukat Šalom”

Aškenatska sinagoga zidana je od 1924. do 1929. godine po projektu Franje Urbana sa izmenama u toku gradnje koje je projektovao Milutin Jovanović. Objekat u Ulici maršala Birjuzova 19 vrednovan je sa kulturno-istorijskog aspekta prvenstveno po funkciji. Beogradska sinagoga jedina je aktivna jevrejska bogomolja u Srbiji.

Prema planovima, zgrada je trebalo da sadrži sinagogu, ritualna kupatila, školu, kancelarije društva. U zgradi sinagoge nalazi se i Omladinski klub, prostorije koje koristi jevrejska zajednica.

Dom sindikata

Građen je od 1947. do 1955. godine prema projektu arhitekte Branka Petričića. Zdanje je izvedeno u duhu socrealizma sa uticajem kasnog modernizma. Kao simbol ranog perioda posleratne izgradnje položajem i volumenom trajno je odredio obrise jednog od najznačajnijih javnih prostora – Trg Nikole Pašića.

Kao mesto održavanja skupova političkog i kulturnog sadržaja predstavlja kulturno-istorijsku vrednost. Površina zdanja je 6.250 kvadrata, ima četiri sale, a u velikoj dvorani je 1.600 mesta.

Evangelistička crkva – Bitef teatar

Podignuta je na zemljištu Beogradske opštine. Zidana je od 1940. do 1951. godine. Idejne planove uradio je nemački arhitekta Oto Barting, a tehnički biro Đorđa Staševskog u Beogradu ih je razradio.

Arhitekta Đorđe Staševski bio je nadzorni organ, a 1943. godine uneo je neznatne izmene enterijera u okviru stambenog dela u Drinčićevoj ulici. U toku osamdesetih godina prošlog veka objekat je promenio namenu i u crkvu se 1987. godine uselio Bitef teatar.

Kuća knjižara Marka Markovića

Sagrađena je 1904. godine prema projektu prve srpske žene arhitekte Jelisavete Načić kao ugaona, akademski oblikovana prizemna porodična kuća sa baštom. Objekat u Gospodar Jovanovoj 45-a jedini je sačuvani primer porodične kuće iz stvaralačkog opusa autorke i do danas je neizmenjenog izgleda.

Svojim opštim arhitektonskim i urbanističkim konceptom, kuća Marka M. Markovića, dvorskog knjižara u vreme Karađorđevića, predstavlja autentični urbanistički izraz jednog vremena. I danas se koristi za stanovanje.

Termoelektrana „Snaga i svetlost”

Termoelektrana „Snaga i svetlost” u Ulici Dunavski kej građena je od 1930. do 1932. godine, prema projektu Švajcarskog društva za elektrifikaciju i saobraćaj iz Bazela. Tada se prvi put koristi niskonaponska distributivna mreža za napajanje naizmeničnom strujom.

Kompleks čini zgrada elektrane, portalni kran sa rukavcem, pumpne stanice i filtersko postrojenje. Arhitektura kompleksa ima odlike Bauhaus stila i u upotrebi je bio do početka šezdesetih godina 20. veka.

Binderova kuća

Binderova kuća u Zemunu kao reprezentativna stambena jednospratnica podignuta je 1911. godine prema planovima Franja Jenča. Oblikovana je u duhu secesije. Predstavlja kuću jedinstvenog arhitektonskog koncepta u okviru prostorne kulturno-istorijske celine Staro jezgro Zemuna. Danas je adresa ambulante Vojnomedicinskog


politika

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 27 Apr 2013, 21:05
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Konak kneza Miloša dobija stalnu izložbu

U nedelju otvaranje nove stalne postavke u Konaku kneza Miloša na Topčideru. Otisak Karađorđevog pečata i njegov top, posmrtna maska kneza Miloša

Slika
Kaclerov „Takovski ustanak“

POVODOM 198 godina od početka Drugog srpskog ustanka u nedelju će biti otvorena nova stalna postavka u obnovljenom Konaku kneza Miloša u Topčideru. Otvaranje ovog ogranka Istorijskog muzeja Srbije događa se na pravoslavni praznik Cveti, kada je ustanike u borbu protiv Turaka poveo knez Miloš Obrenović.


Postavka se sastoji od dve stalne i jedne povremene tematske izložbe. U bočnim sobama prizemlja, u okviru stalne postavke smeštena je izložba "Život u Srbiji u 19. veku". Ona predstavlja život u građanskom i seoskom domaćinstvu - kulturu ishrane i stanovanja, negu tela, odevanje, razvoj saobraćaja i pojavu turizma... Istovremeno ukazuje na uticaje vekovnog života u okvirima Osmanskog carstva, ali i postepeno prihvatanje evropskih dostignuća i trendova.

USKORO I DOLAMA

PO završetku aktuelne izložbe o dve srpske dinastije, Karađorđevićima i Obrenovićima, u Istorijskom muzeju Srbije na Trgu Nikole Pašića, stalnu postavku Miloševog konaka upotpuniće dolama kneza Miloša, dvorska zastava i nameštaj. Tu će se naći i mnogi drugi umetnički i lični predmeti vladarske kuće Obrenović, koji su trenutno deo pomenute postavke.
- Centralni deo prizemlja rezervisan je za povremene tematske izložbe - kaže, za "Novosti", Nenad Beljinac iz Istorijskog muzeja Srbije. - Za ovu priliku priređena je izložba "Slike srpske revolucije", posvećena Prvom srpskom ustanku, u istoriografiji poznatom kao Srpska revolucija. Njome je otpočeo proces oslobođenja od viševekovne osmanske vladavine i stvaranja moderne srpske države.

U okviru ovog dela izloženi su otisak pečata vožda Karađorđa, njegov top izliven u beogradskoj livnici davne 1811. godine i poznata platna "Zbor na Orašcu" Veljka Stanojevića, "Paljenje hanova" Božidara Prodanovića, "Smrt Karađorđa" mađarskog slikara Tana Mora.

- Prizemlje je poslužilo i za osvrt na Topčider, tadašnju periferiju Beograda, gde je knez Miloš 1831. godine podigao ovo zdanje i njegovu neraskidivu povezanost sa porodicom Obrenović - objašnjava Beljinac. - Topčiderski park u kom je smešten Konak u drugoj polovini 19. veka bio je omiljeno beogradsko izletište. O značaju i lepoti ovog u osnovi dvorskog parka, koji je služio i javnoj upotrebi najbolje svedoče reči poznatog putopisca Feliksa Kanica: "Teška srca sam se odvojio od ovog divnog mesta u Topčideru, koji za Beograđane ima istu privlačnu snagu kao recimo Sen Klu za Parižane ili Šenbrun za Bečlije".

Slika

U prostorijama na spratu prikazan je period borbe protiv osmanske vlasti, stvaranje nezavisne moderne srpske države, diplomatija koja je tome doprinela i razvoj kulture, nauke i prosvete tokom vladavine dinastije Obrenović.
- Ovde se nalazi orijentalna soba za razgovor i odmor tzv. divanhana. U rekonstruisanoj sobi kneza Miloša Obrenovića izložena je njegova posmrtna maska. U ostalim prostorijama, kroz veliki broj likovnih dela, litografija, dokumentarnog materijala i ličnih predmeta prikazani su knez Miloš, njegova supruga kneginja Ljubica i porodica, naslednici i život na srpskom dvoru.

Autorke koncepcije postavki u prizemlju su kustoskinje mr Katarina Mitrović i Dragana Spasojević, a koncepcije na spratu muzejski savetnik Nebojša Damnjanović i viši kustosi mr Katarina Mitrović i Vladimir Merenik. Dizajn postavki u Konaku osmislili su Borjana Šuvaković i Rastko Šurdić.

SVEČANOST

STALNU postavku u Konaku kneza Miloša u nedelju će u 11.30 svečano otvoriti Aleksandar Vučić, prvi potpredsednik Vlade i ministar odbrane. Zvanicama će se tom prilikom obratiti i ministar kulture i informisanja Bratislav Petković.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 29 Apr 2013, 00:42
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Otvorena nova postavka Konaka kneza Miloša

Slika

BEOGRAD - Prvi potpredsednik vlade i ministar odbrane Alekandar Vučić otvorio je danas novu stalnu postavku Konaka kneza Miloša, istakavši da se sećanjem na dela najslavnijih vladara deca Srbije ne uče prošlosti, već budućnosti.

Vučić je, na ceremoniji u Topčiderskom parku, koja je upriličena na praznik Cveti kada je pre 198 godina pod vođstvom kneza Miloša Obrenovića podignut Drugi srpski ustanak, rekao da je Srbija i danas suočena sa problemima koje joj nameću strane sile, i da sama pokušava da opstane na vetrometini.
"Naš cilj je da nešto Miloševog znanja, umeća, hrabrosti i mudrosti iskoristimo da sačuvamo Srbiju, dobijemo što više prijatelja i saveznika i da gradimo modernu i prosperitetnu Srbiju", rekao je Vučić.

Kako je podsetio, knez Miloš je stvaralac moderne srpske države i čovek čijim radom i delom Srbija može najviše da se ponosi, jer je ogromnim trudom i energijom uspeo da se izbori za autonomiju u okviru Porte, i koji je nekada mačem a nekada lukavstvom donosio boljitak Srbiji.
"On je čovek koji je u svoja oba dela vladavine pokazao umeće vrsnog diplomate znanje i umešnost najvećih političara. Nije slučajno što danas ovde ovaj park za Beograd predstavlja isto ono što je Šenbrun za Beč i što se Srbija ponosi velikim Milošem", kazao je Vučić.

Ministar kulture i informisanja Bratislav Petković je na ceremoniji u Topčiderskom parku podsetio da je konak kroz istoriju menjao svoj namenu, ali da danas svedoči o teškim i herojskim danima borbe za nezavisnost i slobodu srpske države.
"O glavnim akterima te borbe istorija još nije rekla svoju polednju reč. Ta borba nekim svojim delom i danas traje, opominjući nas da se istorijske greške ne praštaju i da se ponekad moraju donositi teške odluke o kojima će tek budući naraštaju donositi prave sudove, najčešće mereći boljitak u svom svakodnevnom životu", rekao je Petković.

Kako je upozorio, Srbija i srpski narod su pred još jednom prekretnicom u svojoj istoriji.
"Kojim teškim putem će biti usmerena naša budućnost zavisiće dobrim delom i od pravih odluka koje ćemo svi zajedno doneti, poštovati i sprovoditi", rekao je Petković, koji je govor završio znamenitom rečenicom knjaza Miloša: "Nije vreme da sabljama zemlje delimo i glavama granice udaramo".

U prizemlju konaka nalazi se postavka "Život u Srbiji u 19. veku" i privremena izložba "Slike srpske revolucije", dok je spratni deo konaka u potpunosti posvećen dinastiji Obrenović.
Izložba "Život u Srbiji u 19. veku" prikazuje različite aspekte života običnog coveka i značajnih kulturnih i društvenih promena tokom 19. veka.

Posetioci mogu, kroz uređenje doma, kulturu ishrane, negu tela, odevanje, modiranje, da prate transformaciju od osmanske kulture do evropske i izgradnju građanskog društva u Srbiji.
Centralni deo prizemlja rezervisan je za povremene tematske izložbe, a ovom prilikom predstavljene su slike posvećene Prvom srpskom ustanku, u istoriografiji poznatom kao Srpska revolucija, koji je označio početak oslobađanja od viševekovne osmanske vladavine i stvaranja moderne srpske države.

Na spratu su autentične prostorije sa originalnom dekoracijom iz vremena izgradnje konaka 1831. koje su malo obnovljene, a u ostalim sobama su izložene slike, grafike, fotografije koje svedoče o istoriji 19. veka, ličnim i političkim biografijama članova vladarske kuće Obrenović.
Muzej će za posetioce biti otvoren svakog dana od 10 do 17 časova, osim ponedeljkom.

Slika

Vučić je izjavio da većina građana nije srećna zbog briselskog sporazuma, ali zna da mora da se nastavi borba i za Kosovo i za opstanak, prosperitet i budućnost Srbije.
"Imate 10 posto ekstremista koji će da izgovaraju najružnije reči, 10 posto lažnih građanskih ekstremista koji će da prihvate da se odmah odreknemo i Negotina i Zaječara i Kragujevca, i imate 80 odsto običnog naroda, u koje računam da spadam i ja, koji nisu srećni, ni zadovoljni, pomalo su tužni, ali znaju da mora da se živi, da život teče dalje i da moramo da nastavimo borbu za Kosovo i za opstanak i prosperitet Srbije i za napredak Srbije", rekao je Vučić.

Vučić je ponovio da "sasvim razume" Srbe sa KiM i da "niko nije srećan, ni zadovoljan" sporazumom.
Zbog toga što "ne lažemo ljude, što nismo fabrikovali istinu i što nismo predstavljali nešto boljim nego što jeste, ljudi i te kako shvataju poziciju u kojoj se Srbija nalazi", kazao je prvi potpredsednik vlade za Pink 3 na svečanosti otvaranja stalne postavke u Konaku kneza Miloša.

On je podsetio da je knez Miloš Obrenović jedan od najzaslužnijih za stvaranje moderne Srbije i da je "znao kada treba da se napravi razlika između glava i granica i kako i koliko je potrebno sačuvati srpske glave".

Miloš je čovek koji je svojim britkim umom, ali istovremeno i svojom strogošću i odlučnošću usudio bih se da kažem najzaslužniji za stvaranje moderne srpske države, primetio je Vučić.

Vučić je ukazao da sprovođenje briselskog sporazuma neće biti ni lako, ni jednostavno, jer neki u Prištini pokušavaju da sprovode ono što nije deo sporazuma, ali će, upozorio je, pregovarački tim Beograda voditi računa o nacionalnim interesima.
"Vidim da neki ne žele ni da čitaju sporazum u Prištini, već bi ono što su pre bili naumili sada da sprovode. Očigledno neće biti lako, ni jednostavno, ali to je na timu koji će da razgovara i sasvim sigurno će voditi računa o našim nacionalnim interesima", rekao je Vučić.


Tanjug

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 03 Maj 2013, 21:04
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Spomen – ploča Oliveri Marković

Glumici Oliveri Marković u petak će biti otkrivena spomen-ploča na kući na Banovom brdu u kojoj je živela. Obeležje će biti otkriveno na rođendan glumice

Slika

GLUMICI Oliveri Marković u petak će biti otkrivena spomen-ploča na kući na Banovom brdu u kojoj je živela.


Prema želji njenog sina Gorana Markovića na spomen-ploči će pisati: "U ovoj kući je živela dramska umetnica Olivera Marković (1925-2011), rođena i umrla na Čukarici".

Spomen-ploča biće otkrivena na rođendan istaknute filmske, pozorišne i televizijske glumice, dobitnice Dobričinog prstena za životno delo i drugih priznanja, koja je preminula u julu 2011. u Beogradu, u 87. godini.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 08 Maj 2013, 12:56
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Kralj Milutin - srpski Henri Osmi

Prva savremena studija o kralju Milutinu i njegovoj vladavini, iz pera vizantologa Vlade Stankovića. Bio je vladar prema kome su podanici osećali strah i poštovanje. Zbog vlasti pet puta pred oltarom


Slika


SA Stefanom Urošem Drugim, kako je glasilo zvanično vladarsko ime kralja Milutina (1254-1321), nastupa jedna od velikih, presudnih promena u srpskoj srednjovekovnoj istoriji: u potpunosti se menja pravac kojim će se razvijati država Nemanjića, ali i karakter samog srpskog društva tog i nadolazećeg doba. Tako započinje Vlada Stanković (1973) vanredni profesor vizantologije na Filološkom fakultetu u Beogradu, svoju studiju "Kralj Milutin", prvu savremenu biografiju vladara, o kojem je, inače, ostalo malo pouzdanih činjenica i dokumenata.


Ako bi se u srpskoj srednjovekovnoj povesnici potražila ličnost koja bi bila svojevrstan pandam engleskom vladaru Henriju Osmom, izbor bi, nema sumnje, pao na kralja Milutina, ističe recenzent profesor Radivoj Radić. U oba slučaja radilo se o vladarima nespornih državničkih sposobnosti, o kraljevima koji su imali visoko mišljenje o svome položaju i suverenima koji su na svoje podanike ostavljali dubok utisak, zapravo nekakvu mešavinu uvažavanja i strahopoštovanja. Pri tome, ne nedostaju ni živopisne podudarnosti koje se odnose na njihove raskalašne prirode: nasuprot šest žena Henrija Osmog stoji Milutin sa svojih pet supruga.

Mnoge nejasnoće, praznine, pa i zagonetke u Milutinovom dugom životu, Stanković je pokušao da protumači i razreši na novi način, postavljajući neka nova pitanja. Među njima je i priča o prvom planiranom braku Milutina i Ane, ćerke vizantijskog cara Mihaila Osmog Paleologa, čime je trebalo da bude potvrđen čvrst politički savez između Srbije i Carigrada. Istraživače je taj događaj zbunjivao i zadovoljavali su se podatakom iz zapisa Georgija Pahimera, prema kojem je dogovor propao zbog neodlučnosti Milutinovog oca, kralja Uroša. Stanković piše da se to ipak dogodilo, najverovatnije 1269. ili 1270, iako u to vreme srpski princ nije bio stariji od petnaest godina, a princeza Ana bila mlađa od njega barem osam, a možda i deset godina. Njih dvoje su ostali vereni sve do velikih promena izazvanih Lionskom unijom crkava, ili kada su braća, predvođena starijim Dragutinom svrgla kralja Uroša 1276. godine. Odgovor na pitanje ko je bila majka Stefana Dečanskog, za koga se smatra da je rođen 1275. godine, nije moguće izričito dati, jer su posredi problematične godine velikih previranja unutar Srbije, kao i u širim diplomatskim i političkim odnosima na Balkanu. Mogućnost da je Stefan rođen iz vanbračne Milutinove veze mora i dalje važiti kao jedna pretpostavka - piše Stanković.

U svrgavanju i proterivanju oca, Dragutinu je svakako pomagao mlađi brat, ali o tome nema nikakvih pouzdanih podataka. Zna se da su se braća dugo godina veoma dobro slagala. Tome je doprinelo i to što su bili oženjeni sestrama, ćerkama ugarskog kralja Stefana V, Katarinom i Jelisavetom. U novi brak Milutin je stupio najverovatnije u leto 1284. sa Anom Terter, ćerkom prevratničkog bugarskog cara Georgija.

Dragutinov pad s konja pod Jelečom i prelom noge nije mogao biti razlog što je krunu prepustio bratu Milutinu. Očigledno je da je Milutin bio sposobniji i dalekovidiji, što će pokazati njegova dugogodišnja vladavina, u čijem je drugom delu došlo do preokreta. Shvatajući nove istorijske okolnosti, Milutin se od 1299. u potpunosti okrenuo Vizantiji, što je dovelo do razlaza sa bratom.

- U pregovore sa vizantijskom stranom ušao je čvrsto rešen da svoju porodičnu granu izdvoji iz šire srpske vladarske porodice. Sam, duboko u petoj deceniji života, sa ćerkom Anom udatom za naslednika vidinskog gospodara Mihaila Šišmana, on je mogao u osvit novog doba u odnosima s Vizantijom i na Balkanu biti uveren da će i njegov sin Stefan (koga je poslao tatarskom kanu Nogaju kao taoca) imati značajnu ulogu u borbi za prevlast sa Dragutinom, koja je neumitno predstojala. Dok je kralj Dragutin bio čvrsto usmeren na povezivanje sa zapadom, oženivši svog sina Vladislava Konstancom Marozini, nećakinjom ugarskog kralja Andrije Trećeg, dotle je Milutin u isto ovo vreme potpuno okrenut istoku i jugu.


Slika


Novi savez trebalo je učvrstiti i novim brakom, ovoga puta to je bila petogodišnja Simonida, ćerka vizantijskog cara. Venčanje je obavio u Ohridu tamošnji arhiepiskop Makarije 19. aprila 1299. U godinama koje su usledile Milutin je ušao u sukob sa strijim bratom, štićenikom katoličke Ugarske, iz koga je, uz pomoć vizantijskih snaga, izašao kao pobednik.
DANTE O MILUTINU

ISTORIJSKA ličnost kralja Milutina odavno je prešla granice ne samo srpske države nego i takozvanog Vizantijskog komonvelta, kaže dr Radivoje Radić. Kao ilustraciju navodi da ovog vladara pominje veliki italijanski pesnik Dante Aligijeri u svom čuvenom delu "Božanstvena komedija". Milutin se pominje i u jednom italijanskom viteškom romanu, u kome se govori o italijanskim vojnicima u službi srpskog vladara, o čemu se kazuje i u jednom natpisu iz Treviza iz 1304. Ugledni aragonski plemić Francisko de Monkada u svom istorijskom spisu doneo je i vest o braku Simonide i "kralja, vladara, Tribala iz Srbije".


BORBA ZA PRESTO
PRAVI problem Milutinove vladavine bilo je pitanje naslednika prestola. Do kraja života ostaće nepoverljiv prema svim pretendentima, nesiguran u njihovu vrednost ili vernost. Sa Simonidom nije imao dece i zakoračivši u sedmu deceniju života, posle mnogo promena i predomišljanja odredio je sina Konstantina - kraljevića, koji je morao poticati iz braka sa Anom Terter, za svog naslednika, ali je, očigledno, njegova volja bila nedovoljno snažna ili stvarna moć proklamovanog naslednika premala da bi se porodična vlast nastavila upravo tim putem. Sukobivši se sa ocem, Stefan Dečanski je u suštini nastavio tradiciju njegove vlasti, što će uraditi i potonji Stefan Dušan.


Novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 14 Maj 2013, 12:18
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kraj muka za ulične svirače

Ulični svirači, slikari, žongleri, pantomimičari i igrači i zvanično postaju deo kulturnog života Beograda. Prve dozvole danas će biti uručene za nastupe u Knez Mihailovoj ulici gde će na odobrenih 14 lokacija prolaznike zabavljati 40 uličnih zabavljača.

Slika

DOZVOLA - Krenuli smo od Knez Mihailove ulice, kao najatraktivnije lokacije u gradu, i danas smo pozvali 19 slikara da dođu po pečatirane dozvole. Za sutra je pozvano 12 muzičara koji su pozitivnim ocenama ispunili uslove, dok će u četvrtak svoje dozvole preuzeti devet artista - kaže Darko Glavaš, predsednik Komisije za razmatranje zahteva izvođača kulturnog i artističkog programa.

U Knez Mihailovoj muzičari i artisti će se na dva sata smenjivati, a programi uličnih zabavljača ograničeni su vremenski i to od 10 do 22 sata, s tim što se muzički programi neće izvoditi u periodu od 14 do 17 sati.

Dozvola za nastup umetnika je besplatna i ona glasi na 90 dana, a odobrenje za izvođenje daje Sekretarijat za kulturu. Sa dozvolama za nastupe uskoro bi Beograđane moglo da zabavlja svih 90 umetnika koji su dobili pozitivne ocene na javnom času tokom Dana Beograda.

Slika
Naša naslovnica 23. oktobra | Foto: 24 sata
 
- Onima koji budu poštovali pravila, dozvola za nastup biće produžena za još 90 dana, dok će automatski biti ukinuta onima koji se ne budu pridržavali i poštovali pravila. Dozvole će biti prosleđene gradskoj i opštinskim komunalnim inspekcijama, komunalnoj policiji i policijskim stanicama. Umetnici su i sami u obavezi da odnesu primerak odobrenja u policijsku stanicu na teritoriji na kojoj nastupaju - dodaje Glavaš.

Već od sledeće nedelje počeće kontrola da li svi nastupaju u određeno vreme na dodeljenoj lokaciji, kao i da li se pridržavaju pravilnika o izvođenju kulturnog i artističkog programa na javnim površinama.

Oni koji nisu učestvovali u prvim audicijama nemaju razloga za brigu jer će uskoro i oni dobiti šansu.

- Nova audicija za ulične zabavljaće biće održana prvog dana Belefa i biće to prilika za sve one koji to nisu učinili, da se prijave i pokažu svoja umeća - kaže Glavaš.

Ulični zabavljači nastupaće na ulicama, trgovima, u parkovima i na drugim javnim zelenim površinama, a komisija Sekretarijata za kulturu predvidela je ukupno 56 mesta u 24 gradske zone. Raspored izvođenja programa na lokacijama biće objavljivan na internet stranama Grada Beograda i TOB-a.
 
Lokacije gde će nastupati svirači, žongleri, slikari, pantomimičari

Centar
Knez Mihailova
Zeleni venac
Podzemni prolazi na Terazijama
Podzemni prolaz na Zelenom vencu
Beograđanka
Terazije
Bezistan
 
Ostali delovi grada
Kalemegdanska tvrđava
Kalemegdan
Savsko šetalište
Ada Ciganlija
Skadarlija
Zemunski kej
Tašmajdan
Plato Šoping centra Ušće
 
Konačno rešenje inicirao naš list
POBEDA - Inicijativa da se status uličnih zabavljača legalizuje pokrenuta je zahvaljujući pisanju besplatnih novina „24 sata“, nakon čega su usledile brojne akcije podrške i konačno rešenje. U većini evropskih glavnih gradova položaj uličnih izvođača odavno je regulisan propisima.


24.sata

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 14 Maj 2013, 20:27
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Izložba cipela u MPU

Izložbom “Ah, te cipele!” Muzej primenjene umetnosti predstavlja svoju kolekciju ženske obuće 19. i 20. veka. Postavkom će biti predstavljeno stotinak pari obuće

Slika

Izložbom “Ah, te cipele!” Muzej primenjene umetnosti predstavlja svoju kolekciju ženske obuće 19. i 20. veka. Postavkom, koja se otvara 16. maja, biće predstavljeno stotinak pari ženske obuće iz 19. i 20. veka, koji se čuvaju u zbirkama Odseka za tekstil i kostim i Odseka za savremenu primenjenu umetnost MPU. Ovu obuću, nošenu u Srbiji, sa strašću su sakupljale tri generacije kustoskinja muzeja, a sada je publici predstavljaju autorke izložbe Bojana Popović i Draginja Maskareli.


Obuća datira iz perioda od oko 1830. do 1918. godine i prati proces transformacije kroz koji prolazi odevanje srpske građanske klase, od tradicionalne orijentalne nošnje ka evropskoj modi. Prvi primerci obuće ušli su u muzej odmah po osnivanju, 1951, sa zbirkom slikara i grafičara Ljube Ivanovića. Reč je o tradicionalnim vrstama obuće koja je nošena kao deo gradske nošnje u 19. veku: papučama, meštvama i nanulama. Prvi primerci evropske modne obuće pridružili su im se 1957. godine: čizme za šetnju iz 1914. godine i satenske cipele za veče napravljene oko 1927. godine.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 17 Maj 2013, 12:36
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Beogradska filharmonija izvodi danas Bruknerovu Romantičnu simfoniju

Pod upravom šefa-dirigenta Muhaja Tanga, članovi orkestra Beogradske filharmonije izvešće Bruknerovu Četvrtu simfoniju, poznatiju kao Romantična u petak, 17. maja na Kolarcu, sa početkom u 20 časova.

Slika

Četvrta simfonija je jedna od najizvođenijih dela ovog kompozitora. Podnaslov Romantična, prema rečima Bruknera, ne asocira na romantičnu ljubav, niti na romantizam u muzici, već na srednjevekovne romanse i poeziju tog doba. Kao zakleti Vagnerijanac, pratio je tematiku viteških simbola i heroja oličenih u Vagnerovim operama, i te priče su pronašle svoje mesto u ovoj simfoniji.

Prema rečima Tanga, program koji radi Fsa orkestrom je sve ambiciozniji.

- Posle Vagnera i Štrausa, čija smo kapitalna dela radili u toku sezone, pred nama je i Bruknerova simfonija, a za sam kraj sezone očekuje nas Betovenova Deveta, kojom ćemo obeležiti devedeseti rođendan Filharmonije - istakao je poznati dirigent.


story

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 18 Maj 2013, 19:49
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Subotica kandidat za Evropsku prestonicu kulture 2020.

Sama kandidatura ne znači da će grad biti evropska prestonica kulture, ali donosi niz koristi gradu

Slika

SUBOTICA - Subotica će se kandidovati za Evropsku prestonicu kulture 2020. godine, najavio je gradonačelnik Subotice Modest Dulić.

Dulić je na pres konferenciji najavio da će Skupština grada na sledećoj sednici podržati kandidaturu Subotice za Evropsku prestonicu kulture 2020. godine, a nakon što takva odluka bude doneta, biće formiran tim za koji je ocenio da će "spremno dočekati raspisivanje konkursa".

"Na prvi pogled možda deluje da smo se na ovakav potez odlučili kasno u odnosu na ranije objavljene kandidature Beograda i Novog Sada, ali mi smo u međuvremenu razmatrali komparativne prednosti našeg grada u odnosu na protivkandidate i realne mogućnosti da se upustimo u jedan ovako ozbiljan projekat", rekao je gradonačelnik Subotice.

Naglašavajući kako ne želi da potceni "suparnike", Dulić je ocenio da prednost Subotice predstavlja to što su "ključne dimenzije programa usklađene sa kriterijumima koje je postavila Evropska komisija", dodavši da "Subotica nema infrastrukturu kakvom se mogu pohvaliti Beograd i Novi Sad", ali da su "tradicija, kulturni život i sposobnosti kulturnih radnika na njenoj strani".

"Važno je istaći da je praksa Evropske komisije da se titula Evropska prestonica kulture ne dodeli glavnim gradovima, a najbolji primeri u okruženju su Maribor, koji je bio Evropska prestonica kulture prošle godine, i Pečuj, koji je 2010. godine zahvaljujući ovom prestižnom naslovu potpuno izmenio svoj izgled", rekao je Dulić.

On je dodao da sama kandidatura i "pored svih očiglednih prednosti u odnosu na protivkandidate" ne znači da će Subotica i biti evropska prestonica kulture, ali da donosi niz koristi gradu.

On je dodao da je većina gradova kandidata koji nisu dobili naslov Evropska prestonica kulture, u godinama koje su usledile iz fondova EU izgradila većinu projekata definisanih u procesu kandidature."Gradovi koji uđu u proces kandidature za Evropsku prestonicu kulture ne gube ništa, a istovremeno u marketinškom, ekonomskom i kulturnom smislu dobijaju mnogo", zaključio je Dulić.


kurir

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 36 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker