Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 04:29


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 25 Jan 2013, 19:29
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Vlasotince : Novi sjaj "Gigine kuće"

Posle skoro pet godina, završena je rekonstrukcija zgrade vlasotinačke biblioteke "Desanka Maksimović" koja je izgorela u požaru 2008. godine

Slika

POSLE skoro pet godina, završena je rekonstrukcija zgrade vlasotinačke biblioteke "Desanka Maksimović" koja je izgorela u požaru 2008. godine. Svečanim otvaranjem objekta, koji je pod zaštitom države, u utorak je obeležena i stogodišnjica bibliotekarstva u ovom mestu.

U obnovu vlasotinačke biblioteke, pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Niša, uloženo je više od 20 miliona dinara, a korisnici usluga dobili su opremljen prostor za ovu delatnost.



Crvenu traku presekli su Endrju Hedi, šef trećeg sektora operacija Delegacije EU u Srbiji, i predsednik opštine Nebojša Stojanović.

- Ovo reprezentativno zdanje podigli smo iz pepela. Vratili smo mu stari sjaj i sačuvali ga od zaborava - kazao je u utorak na svečanosti Stojanović.

Direktor biblioteke Srboljub Takić naglasio da će od sada građani imati sveobuhvatan pristup informacijama kao i naučnim, obrazovnim, stručnim i kulturnim sadržajima. On je izrazio zahvalnost brojnim pojedincima i ustanovama koji su pomogli obnavljanje fonda biblioteke koji čini oko 60.000 naslova.

Čuvena "Gigina kuća", u kojoj je smeštena vlasotinačka biblioteka, u požaru je gotovo potpuno uništena, a knjižni fond je prepolovljen. U vatrenoj stihiji je nestala i Zavičajna zbirka - autentična istorijska građa stara skoro dva veka. Ovaj objekat je varoška kuća stara više od 150 godina, građena je u orijentalno-balkanskom stilu i jedan je od četiri spomenika kulture u ovom mestu.




LEGAT NAGORNOG

Uz biblioteku otvoren je i legat Miodraga Nagornog, grafičara, rođenog Vlasotinčanina, koji je na Bijenalu u Parizu 1967. godine proglašen najboljim mladim slikarom. On je oko 600 svojih grafika, slika, knjiga i drugih predmeta darivao vlasotinačkoj biblioteci.

- Oduvek sam želeo da moje slike dođu tu gde se rađala moja umetnost - kazao je profesor Nagorni.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 05 Feb 2013, 22:57
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Sećanje na Uroša Predića - 60 godina od smrti

Povodom 60 godina od smrti Uroša Predića (1857 -1953), Narodni muzej Zrenjanin u ponedeljak, 11. februara organizuje program posvećen tom slikaru

Slika

Uvodno predavanje održaće Olivera Skoko, kustos-istoričar umetnosti koja upravlja zbirkom u okviru koje je Legat Uroša Predića - tu je inventar njegovog beogradskog ateljea iz poslednjih godina njegovog života.

Biće prikazan polusatni dokumentarni film Slavuja Hadžića "Uroš Predić slikar koji je ispunio svoju dužnost".

Obeležavanju godišnjice Uroša Predića iste večeri pridružiće se članovi Udruženja vinogradara i vinara "Vesela braća" iz slikarevog rodnog mesta, Orlovata.


Akter

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 11 Feb 2013, 02:18
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Dve decenije od smrti Desanke Maksimović

Godina u kojoj se navršavaju dve decenije od njenog upokojenja, biće u znaku dela i velike kulturne zaostavštine Desanke Maksimović

Slika

U njenoj rodnoj Brankovini, u ponedeljak će biti održan pomen velikoj srpskoj poetesi Desanki Maksimović. Godina u kojoj se navršavaju dve decenije od njenog upokojenja, biće u znaku dela i velike kulturne zaostavštine Desanke Maksimović.



U svečanoj sali Valjevske gimnazije večeras će biti priređeno književno veče Desanki u čast, na kome će učestvovati nagrađene pesnikinje Radmila Lazić, Mirjana Stefanović i Valjevka Danica Vukićević. U Matici srpskoj u utorak će biti predstavljena celokupna dela velike poetese, kapitalno izdanje, jer se u srpskom izdavaštvu do sada nije dogodilo da bude objavljeno svih deset tomova.

- Imali smo privilegiju da je Desanka bila naša, Valjevo je nikad nije zaboravilo, narednih godina učinićemo sve da još više promovišemo njeno delo i u tome pomognemo svim ustanovama kulture i svima drugima koji u gradu to čine - kaže Jelica Stojanović, načelnica Gradske uprave za društvene delatnosti grada Valjeva.

Glumica Rada Đuričin u valjevskoj Matičnoj biblioteci "Ljubomir Nenadović" kazivaće 20. februara monodramu Dragomira Brajkovića "Oporuke Desanke Maksimović", a potom, šest dana kasnije, gostovaće pesnik Tomislav Milovanović. U Brankovini, 16. maja, biće obeleženo 20 godina od dodele pesničke nagrade "Desanka Maksimović", uz pesničko veče posvećeno Desanki, na kome će učestvovati dobitnici nagrade. U oktobru, na tradicionalnom "Desankinom miholjskom letu", posvećenom njenoj poeziji, učestvovaće učenici osnovnih i srednjih škola koje nose njeno ime.


JUBILEJ

- OVA, 2013, proglašena je za godinu Desanke Maksimović, tim povodom biće izdata markica, zlatnik ili srebrnjak sa njenim likom - kaže Zorica Milinković, direktorka Matične biblioteke "Ljubomir Nenadović" u Valjevu. - U Desankinoj školi pesnikinja Radmila Lazić, dobitnica nagrade koja nosi ime slavne poetese, govoriće o njenom odnosu prema poetskom delu.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 13 Feb 2013, 03:25
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Tri izložbe povodom Sretenja

Povodom Dana državnosti tri nacionalne ustanova kulture - Narodni muzej, Arhiv Srbije i Narodna biblioteka u četvrtak će otvoriti prigodne izložbe

Slika

POVODOM Dana državnosti tri nacionalne ustanova kulture - Narodni muzej, Arhiv Srbije i Narodna biblioteka u četvrtak će otvoriti prigodne izložbe.


U Galeriji fresaka biće prikazane kopije fresaka, ikona i kamene plastike iz manastira Dečani, Gračanica, Pećka patrijaršija i Bogorodica Ljeviška.

- Upoznajući se sa rezultatima arheoloških istraživanja Čečena, Novog brda, Svetih arhanđela, Crkve Svetog Nikole u Prizrenu, Pećke patrijaršije ili Dečana, saznaćemo kako je tokom srednjovekovne epohe izgledao svakodnevni život u nestalim gradovima, palatama i hramovima - kaže Bojan Popović, autor postavke „Kosovo i Metohija. Zadužbine i darovi. Zbirke Narodnog muzeja u Beogradu“ i upravnik Galerije fresaka.

Autor jedinstvene i dragocene zbirke fotografija srpskih manastira i crkava na KiM, koja će biti predstavljena u Arhivu Srbije, jeste Aleksandar Radoš.

Povodom državnog jubileja, a i u sklopu obeležavanja 20 godina od smrti pesnikinje Desanke Maksimović, u Narodnoj biblioteci biće priređena izložba „Ostavljam vam samo reči“. Postavku čine najdragoceniji segmenati pesnikinjine zaostavštine - beleške, koncepti, autografi pesama, prve i poslednje verzije tekstova, pisma pesnika čije je stihove prevodila, pisma i razglednice dece koja su je pozivala u svoju školu, nagrade koje je dobijala... Javnosti će prvi put biti predstavljeni Desankini najznačajniji rukopisi koji su do sada čuvali potomci. Autorke izložbe su Mirjana Stanišić, Biljana Kalezić i Brankica Resan, a postavku je osmislila Ozarija Marković Lašić.


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 13 Feb 2013, 20:02
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Uskoro film i serija o Lazi Kostiću

Prema planu scenarista Milovana Vitezovića, Pere Zupca, reditelja Zdravka Šotre i produkcijske kuće "Košutnjak", burni život pesnika Laze Kostića do kraja godine biće pretočen u seriju, a potom i u film

Slika

AKO se ostvare planovi scenarista Milovana Vitezovića, Pere Zupca, reditelja Zdravka Šotre i produkcijske kuće "Košutnjak", burni život pesnika Laze Kostića, do kraja ove godine biće pretočen u seriju, a potom i u film.


Prva klapa serijala planira se za jesen ove godine, a poslednja narednog leta. Koproducent, kako se najavljuje, biće RTV Vojvodine uz finansijsku podršku vojvođanske Vlade. Od Republike se, pak, očekuje podrška za film koji će osvetliti spone Laze i Lenke Dunđerski, njegove inspiracije za srpsku pesmu nad pesmama "Santa Maria della Salute".

Prvu verziju scenarija Zubac je već priveo kraju, a Vitezovićev posao biće dijalozi i "brušenje" istorijskog rama. Kroz život i delo Laze Kostića (1841-1910), jedne od najmarkantnijih figura srpske poezije, serijal će dati ceo istorijsko-politički okvir današnje Vojvodine, a negdašnjeg srpskog vojvodstva u granicama asustrougarskog carstva.

- Scenario je vrlo zahtevan i sadržajan, kakav je bio i Lazarev život, ali i tadašnje vreme - kaže za "Novosti" Pero Zubac, autor čuvene knjige "Lenka" i libreta za istoimenu operu.

Zubac nagoveštava da će serijal osvetliti i ostale velikane toga doba, Kostićeve savremenike: veleposednika Lazara Dunđerskog, Zmaja, narodnog tribuna Svetozara Miletića, dvojicu Jaša - Tomića i Ignjatovića, Mišu Dimitrijevića, Polita Desančića, Jovana Hadžića...


JEDAN GLUMAC

PROSLAVLjENI reditelj Zdravko Šotra potvrdio je u ponedeljak "Novostima" da su za njega veliki izazov serija i film koji će obuhvatiti celu jednu epohu kroz priču o pesniku. - Rano je govoriti o glumačkoj podeli, ali sigurno je da će samo jedan glumac, uz pomoć dobre šminke, moći da iznese lik i mladog i vremešnog pesnika - otkriva Šotra.

- Svi ti ljudi obeležili su veoma značajan period u istoriji Vojvodine i cele Srbije - kaže Zubac kome smo nakratko odvukli pažnju sa političko-filozofske biografije Laze Kostića.

Vitezović otkriva "Novostima" da će kroz serijal prodefilovati oko stotinu likova koji će dočarati period od organizovanja srpske omladine u Austrougarskoj do smrti pesnika Kostića 1910. godine.

- Ukazaćemo i na nagoveštaj prisajedinjenja Banata, Baranje, Bačke i Srema matici Srbiji koje je usledilo osam godina posle Kostićeve smrti - kaže Vitezović.

Naš proslavljeni pisac i scenarista dodaje da je serijal veoma zahtevan u svakom smislu jer osim u Novom Sadu, Kovilju, Krušedolu i Somboru, neki kadrovi morali bi zbog autentičnosti da budu snimljeni u Pešti gde je Kostić bio narodni poslanik i gde je odbranio doktorat iz oblasti pravnih nauka.

- Serija neće biti kompletna ni autentična ako ne obradi celu priču o Tesli, zatim najčudnija svedočenja o Lazi iz vremena provedenog na Cetinju i, najzad, u Beču gde je Miletić robijao, a pesnik okončao svoj uzbudljiv i zanimljiv život - zaključuje Vitezović.

Zanimljivo je još nešto: ovo će biti prvi tv serijal i film posvećen Lazi Kostiću, našem velikom pesniku, filozofu, novinaru, pravniku, poligloti, političaru i zaljubljeniku u sportsku rekreaciju.


Novosti


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 21 Feb 2013, 00:45
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
DAN BEOGRADSKOG DRAMSKOG: "Ne igraj na Engleze" po 150. put, izostaju godišnje nagrade

UO BDP-a odlučio je "zbog smanjenog obima produkcije, nezavidnog materijalnog položaja institucija kulture u Gradu i zemlji, te maksimalnog zalaganja svih članova i saradnika BDP-a da se ugled i ime Kuće ne naruše, ovoga puta ne dodele pojedinačne godišnje nagrade, kao ni Gran pri 'Tatjana Lukjanova'"

Slika

Beogradsko dramsko pozorište 65. “rođendan” obeležava jubilarnim, 150. izvođenjem jednog od najvećih hitova ovog teatra “Ne igraj na Engleze”, na Velikoj sceni “Rade Marković”.

Premijera te savremene domaće komedije bila je 2007. godine, po tekstu Vladmira Ðurđevića, tada studenta dramaturgije, u režiji Staše Koprivice, kojoj je to bio prvi profesionalni angažman. U odličnoj glumačkoj ekipi su Daniel Sič, Ivan Tomić i Marko Živić.

Za Dan BDP-a tradicionalno su dodeljivane godišnje nagrade, ali je to ovoga puta izostalo, a Upravni odbor je odao priznanje celom kolektivu.

UO BDP-a odlučio je “zbog smanjenog obima produkcije, nezavidnog materijalnog položaja institucija kulture u Gradu i zemlji, te maksimalnog zalaganja svih članova i saradnika BDP-a da se ugled i ime Kuće ne naruše, ovoga puta ne dodele pojedinačne godišnje nagrade, kao ni Gran pri ‘Tatjana Lukjanova’”.

- Napori, hrabrost i istrajnost svih angažovanih poslenika BDP-a na očuvanju kontinuiteta i uspešnog rada Kuće u finansijski više nego skromnoj situaciji zaslužuju posebno, kolektivno priznanje – saopštio je Upravni odbor.

BDP je osnovan 1947. godine odlukom Narodnog odbora grada Beograda, a prvo ime bilo mu je Gradsko pozorište.

Za Dan pozorišta određen je 20. februar jer je tog datuma 1948. godine izvedena prva premijera – “Mladost otaca”. U toj drami Borisa Gorbatova u režiji Petra S. Petrovića igrali su Milivoj Popović Mavid, Tatjana Lukjanova, Jovan Nikolić, Predrag Tasovac i drugi.


Telegraf

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 09 Mar 2013, 23:53
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Lepe, ali i borbene i uporne

Delo "Spomenar - znamenite žene srpske" istoričarke Ljiljane Čubrić vraća iz zaborava 12 heroina. Portreti knjeginje Ljubice, kraljice Natalije, Mine Karadžić, Katarine Ivanović...

Slika
Vilhelmina Karadžić Vukomanović, Katarina Ivanović, kneginja Ljubica i kraljica Natalija Obrenović

NAJZNAMENITIJE Srpkinje zaslužile su mnogo više pažnje nego što im je dato, a literatura o njima je, uglavnom, oskudna. Njihovim životnim pričama pozabavila se istoričarka Ljiljana Čubrić, upravnica Muzeja Vuka i Dositeja, u knjizi "Spomenar - Znamenite žene srpske", koju je objavio Zavod za udžbenike. Ona je iz zaborava vratila 12 najumnijih žena, od naše prve slikarke Katarine Ivanović do prve pesnikinje Milice Stojadinović Srpkinje.


- U knjizi sam dala životne priče onih žena koje su se prve u svom okruženju usudile da, kako je o sebi govorio Vuk Karadžić, "tumarnu kroz trnje da bi oni koji idu za njima lakše prošli" - ističe autorka. - Obrazovanje su stekle u Švajcarskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Austriji, u začetku građanske klase u Srbiji, bile su lepe, tragične, ali i borbene. Ipak, pre svega bile su uporne, a da nisu bile takve teško da bi nešto postigle.

Jedina junakinja knjige koja je bila nepismena jeste prva kneginja obnovljene Srbije, Ljubica Obrenović, supruga kneza Miloša. I pored toga, u literaturi piše da je žena na kojoj su "ostale oči" budućeg kneza Miloša bila umna, razumna i prema svima dobra.

- Ne zaboravljajući svoje gazdinsko poreklo, kada je htela - umela je da pokaže ko je i šta je - kaže Ljiljana Čubrić. - Ljubaznošću je pridobijala okolinu. Govorila je lepo i lako, ali i ubedljivo. Uvek se trudila da učini kakvo bogougodno delo i pomogne sirotinji. Umela je, kad je to potrebno, da razgovara sa narodom. Uz svog muža, Ljubica je u 19. veku svakako bila najpopularnija ličnost u narodu. Neki stranac, koji je tridesetih godina posetio Srbiju, zapisao je: "Srbi dobro cene svoju kneginju i kada bi njen muž slučajno umro, javno je mišljenje da bi namesništvo kneževsko pripalo Ljubici".

PROGNANA

- ELISAVETA Načić bila je prva žena arhitekta u Srbiji - podseća Ljiljana Čubrić. - Projektovala je crkvu Aleksandar Nevski, Osnovnu školu "Kralj Petar Prvi", čuveno stepenište koje sa Kalemegdana vodi ka francuskoj ambasadi, i mnogo toga što je sačuvano samo na fotografijama, jer je uništeno u bombardovanjima. Kraj njene karijere bio je slavoluk na Terazijama 1913. u čast pobednika iz balkanskih ratova na kome je pisalo: "Još ima neoslobođenih Srba". Zbog te rečenice za vreme okupacije tokom Prvog svetskog rata internirana je u logor u Mađarskoj. Tamo je upoznala albanskog revolucionara profesora Luku Lukaija, za koga se udala. Više nije mogla po tom progonu da se bavi arhitekturom, sve delatnosti u zemlji bile su joj zabranjene, i s mužem odlazi u Skadar...
Autorka knjige iznosi brojne primere Ljubičine hrabrosti. Kada je u boju na Ljubiću Miloš uzmakao pred Turcima i sa vojnicima se vratio kući, Ljubica je rekla: "Kecelje ženske pašite, a mi žene idemo da se bijemo...!"

Mada nije bila srpskog porekla, u knjizi o znamenitim ženama srpskim neizostavna je kraljica Natalija, supruga kralja Milana Obrenovića. O njoj je austrijski nadvojvoda Rudolf rekao: "Srpski narod mnogo voli svoju kraljicu, a ona voli srpski narod mnogo više od kralja i mnogo se trudi oko vojske". Čubrićeva ističe da se malo zna o nepravdi koja je prema njoj učinjena. Koliko je narod voleo, govori to da su, kada je proterivana iz Srbije, na beogradskim ulicama organizovane demonstracije. Vraćena je u dvor, ali je sledeće noći, ipak, krišom proterana.

Čubrićeva ukazuje na to da su sudbine znamenitih žene naše istorije uglavnom bile tragične. Srpsku vojsku pratile su bolničarke, a među njima i najveća srpska slikarka Nadežda Petrović. Ona je 1915. umrla u Valjevskoj bolnici od tifusa, negujući ranjenike i bolesnike.

Tokom Prvog svetskog rata bolničarka je bila i prva žena lekar u Srbiji - Draga Ljočić. Ona je u miru morala je da osnuje privatnu bolnicu, jer nikada nije dobila dozvolu da radi u državnoj. Čak je bila prinuđena da naknadno pred komisijom tada poznatih lekara polaže poseban ispit da se dokaže, iako je imala diplome iz Ciriha i Ženeve i specijalizaciju očnih bolesti. Naša Jovanka Orleanka, Milunka Savić, devet puta je ranjavana u balkanskim i Prvom svetskom ratu. Jedina je žena ovenčana svim vojnim odlikovanjima, kako našim tako i međunarodnim.

- Od kad je počeo da saobraća, čuveni voz "Orijent ekspres" kasnio je samo jednom i to sa beogradske železničke stanice - piše Ljiljana Čubrić. - Kada je 1928. u Francuskoj obeležavana deseta godišnjica savezničke pobede u Prvom svetskom ratu, francuski ambasador, koji je prisustvovao ukrcavanju u voz srpskih zvaničnika i generala, slučajno je primetio Milunku Savić. Začuđen, upitao je zašto ona ne ide, odgovorila je da nema novca za to. Znajući za sve njene ratne zasluge, prolaznici su za tili čas sakupili novac, ambasada Francuske je obezbedila potrebnu dokumentaciju, a putnici "Orijent ekspresa" sačekali su je da se ukrca na voz.

Znamenite Srpkinje najčešće su bile usamljene, a i one koje su se i udale ostale su udovice i nikada više nisu stekle životnog saputnika. Mina Karadžić je već prešla tridesetu kada se udala za Aleksu Vukomanovića, bratanca kneginje Ljubice, koji je godinu dana po venčanju umro. Ostala je sama s detetom, brinula se o ocu, majci, bratu koji je raskalašno živeo. Njih dvoje su jedini od 13 Vukove dece nadživeli roditelje. Minin sin je umro u 19. godini - po jednoj verziji od tuberkuloze, a po drugoj u ruskom ruletu.

Istraživajući Ljiljana Čubrić je došla i do Minine prepiske sa prvom pesnikinjom Milicom Stojadinović Srpkinjom.


ZABORAVLJENE

MEĐU pomalo zaboravljenim ženama iz naše istorije je Katarina Milovuk. Ona je osnovala Prvu žensku učiteljsku školu, a njenom zaslugom kasnije je nastalo Kolo srpskih sestara, sa osnivačima Delfom Ivanić, ćerkom nekadašnjeg hercegovačkog vojvode Ivana Musića i Nadeždom Petrović. Prva moderna balerina bila je Marija Maga Magazinović. Uvela je balet na našu scenu i bila je prva žena novinar.

- Mnogo je sarađivala sa Vukom Karadžićem, prikupljala mu narodne umotvorine, a kada je umro, radila je sa Minom - objašnjava naša sagovornica. - Boraveći u Beču kod Vuka i Mine upoznala je crnogorskog vladiku Njegoša. Postoji priča da je Njegoš, kada ju je video, rekao: "Ja poeta, ona poeta, da nijesam vladika, eto kneginje Crnoj Gori." Da li je to tačno, niko ne može da potvrdi, ali je poznato da su je mnogi prosili.

I Miličina sudbina je bila tragična. Braća su je prekorevala što je umesto da se uda i bavi kuhinjom i šporetom izabrala pero, i kako kaže "samo'rana sa knjigom ostala". Pošto su joj umrli roditelji, preselila se u Beograd, gde je završila drugujući sa rakijskom bocom. Njeni savremenici su zapisali da se pijana i čupava teturala beogradskim ulicama, da su je deca ismevala, gađala kamenčićima... Život heroina ove knjige se preplitao, pa je perom Milice Stojadinović Srpkinje zabeležen boravak Katarine Ivanović u Beogradu.

- U vreme kada je žena u javnom životu Evrope bila istinsko čudo, jedna darovita gospođica drznula se da postane slikar. Prva sjajna zvezda umetničkog panteona, prva Srpkinja akademik bila je Katarina Ivanović. Danas je teško i zamisliti do koje je mere četrnaestogodišnja crnooka devojčica zapanjila patrijahalnu porodicu kada je glasno i odlučno rekla da želi da postane "živopiskinja". Dalekovidi trgovac Georgije Stanković rekao je da će sve učiniti da tako i bude, pa je finansirao njen slikarski pohod i obrazovanje. Kada je odlučio da svoju štićenicu pošalje u Peštu, kod tada najboljeg slikara Mađarske Jozefa Peškija, nije ni slutio da je narodu darovao prvu ženu slikara.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 10 Mar 2013, 16:24
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
STOTO IZVOĐENJE MJUZIKLA "NEKI TO VOLE VRUĆE"

Popularni mjuzikl Pozorišta na Terazijama "Neki to vole vruće" 10. marta biće sutra izveden stoti put na sceni tog beogradskog pozorišta

Slika

Ova predstava je najdugovečnija na repertoaru našeg jedinog muzičkog teatra. Originalnu verziju režirala je Soja Jovanović, a 2007. godine obnovili su je glumci Svetislav Goncić i Rade Marjanović.

Njih dvojica već 20 godina igraju iste likove - Džoa i Džerija, dok je Puslica u početku bila Ivana Mihić, a sada je u alternaciji igraju Bojana Stefanović i Ivana Jovanović.

Kritika je pre dve decenije zapisala da je Soja Jovanović imala smelosti i velemajstorskog umeća da, posle filmskog hita i Brodveja, uspešno realizuje ovaj mjuzikl na domaćoj sceni.

Naša publika je odmah zavolela ovu urnebesnu priču o dvojici muzičara koji se, zarad posla, a i bežeći od gangstera iz Čikaga, preoblače u žene i kreću na banjsku turneju sa ženskim orkestrom, o plavuši iz bajke koja sanja milionera, o stvarnom milioneru koji se zaljubljuje u muškarca...

Postavka Soje Jovanović s početka devedesetih bila je poslednja premijera na Terazijama pre nego što je počela rekonstrukcija tog teatra, a ansambl otišao u, kako se ispostavilo, četrnaestogodišnje "izgnanstvo" u Dom kulture "Vuk Karadžić".Obnova tog mjuzikla na renoviranoj matičnoj sceni označila je metaforički luk koji spaja prošlost, sadašnjost i budućnost ovog teatra, istuču u Pozorištu na Terazijama.

Duhoviti mjuzikl Pitera Stouna (libreto), Boba Merila (songovi) i Džula Stajna (muzika) nastao je 1972. na Brodveju na osnovu filma "Neki to vole vruće" Bilija Vajldera sa Džekom Lemonom, Tonijem Kertisom i Merlin Monro u glavnim ulogama.

Tekst je na srpski preveo Dragoslav Andrić, songove prepevao Ljubiša Bačić, muzičke aranžmane uradio Predrag Vasić. Koreografiju Miljenka Štambuka obnovila je Snežana Vesković. Scenograf i kostimograf je Miodrag Tabački.

U predstavi učestvuju i Zinaida Dedakin, Veselin Stijović, Božidar Stošić, Miroljub Turajlija, Milan Antonić, kao i Hor, Balet i Orkestar Pozorišta na Terazijama.


Akter

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 16 Mar 2013, 04:59
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Studija o Nušiću ponovo pred čitaocima

Piscu, koji ne samo da je "obećavao" nego i više od očekivanog ostvario, Milan Đoković posvetio je celu studiju "Branislav Nušić", koja se prvi put pojavila 1964. godine, a odnedavno je ponovo pred čitaocima

Slika

POČETNIČKI i mladićki posao, ali zaslužuje svaku pažnju. Sa nešto korekture i prerade valjana prinova originalnoj drami. Obraćam pažnju upravi da sa puno obzira prihvati mladoga pisca koji obećava budućeg koreografa - zapisao je u jednoj od prvih kritika o Nušiću (zapravo recenziji na omotu rukopisa "Narodnog poslanika" 1883. godine) Laza Lazarević, prepoznajući u devetnaestogodišnjem, još nepoznatom autoru, novog komediografa.



Piscu, koji ne samo da je "obećavao" nego i više od očekivanog ostvario, Milan Đoković posvetio je celu studiju "Branislav Nušić", koja se prvi put pojavila 1964. godine u izdanju "Nolita", a odnedavno je ponovo pred čitaocima, ovog puta kao naslov u "Fondaciji Milan Đoković".




Autor je obuhvatio širok spektar tema: od piščevog odnosa prema junacima, političkog držanja 1903. godine, sudbine humoriste, do "odziva" savremenika, među kojima je bio i Laza Lazarević. Kako u recenziji novog izdanja ističe Milovan Vitezović, nije mogao Milan Đoković ni "sakriti" da je i sam dramski pisac, jer je studija urađena gotovo sa dramskim planom, pokazujući dramski nerv i veliku dramu Branislava Nušića.

- Đoković se, pišući ovu studiju, klonio svake patetike, a prisnosti je svodio na činjenice. Posebnu pažnju posvetio je ispravljanju većih nepravdi učinjenih Nušiću, bilo zlonamerno iz zavisti i hotimice, bilo iz neznanja i nehotice. Da bi izbegao ono što se u dramaturgiji zove "udarac u glavu", pisac studije se u njoj nije bavio sitnijim životnim detaljima, ma koliko i oni mogu biti značajni - naglašava Vitezović.

Iz bogatog sadržaja ove knjige, možda bi za čitaoce bilo posebno zanimljivo Đokovićevo poređenje Sterije i Nušića: dok prvi, kako kaže, čitavim svojim pozorišnim delom hoće da ukaže potomstvu na nove puteve, drugi gledaoca ostavlja da razmišlja i da se s njim, možda, posle složi.


Slika

"Zlu društvenom, kolektivnom, i zlu individualnom Nušić se smejao lukavo i čovekoljubivo kao što su se zlima smejali svi veliki komediografi, od Aristofana i Plauta preko Molijera i Bomaršea, do Gogolja i Gribojedova. Smejao se na svoj način, drukčije nego oni jer je i ponikao u jednoj drugoj i drugačijoj sredini. Zašto mu onda određivati mesto njihovim merama, kada su njegove sopstvene mere dovoljne da mu odrede značaj među nama", zapitao se Đoković gotovo pre pola veka.

FONDACIJA

- PRE nekoliko godina osnovao sam Fondaciju "Milan Đoković" sa željom da neguje delo mojih roditelja, Milana i Divne, kao i da u okvirima svojih mogućnosti pomaže mladim i talentovanim ljudima - kaže Dušan Đoković, direktor Fondacije, osnivač i predsednik Akademije umetnosti u Beogradu. - Do sada smo objavili "Izabrane drame" Milana Đokovića, "Sistem Stanislavski" u njegovom prevodu, "Onaj stari Beograd", a posle "Branislava Nušića" (čija je promocija 22. marta u Muzeju Narodnog pozorišta), planiramo i petu knjigu - "Dnevnike iz Jugoslovenskog dramskog pozorišta


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Kalina
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 19 Mar 2013, 13:16
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 25 Feb 2013, 00:15
Postovi: 490

OffLine
BDP obeležava Svetski dan pozorišta

s

Beogradsko dramsko pozorište već petu godinu za redom obeležava Svetski dan pozorišta, 27. mart, kada će posetioci ovog poznatog beogradskog teatra imati priliku da prisustvuju različitim manifestacijama, diskusijama i radionicama.

U okviru ovogodišnje proslave Svetskog dana pozorišta, BDP će već tradionalno otvoriti vrata svojoj publici i pokušati da prikaže delić onoga što se krije iza kulisa, šta se to dešava u pozorišnim radionicama, gde se pravi scenografija, gde se čuvaju kostimi. Biće organizovana diskusija na temu Kako nastaje pozorišna čarolija?, 27. Marta, sa početkom u 17 časova, u kojoj će učestvovati glumci, reditelji, kostimografi, scenografi, tehničko osoblje, operativci.

U okviru obeležavanja ovog značajnog datuma, biće održana i manifestacija Dani knjige u BDP-u. Ovo će biti drugi put da je BDP domaćin ove manifestacije koja povezuje ljubitelje knjige i pozorišta, a koja će biti održana u periodu od 25. Do 27.marta, u terminu od 18 do 22 časa.

Povodom proslave Svetskog dana pozorišta biće organizovana i Mala škola šminkanja BDP-a, 30. i 31. marta, u terminima od 10 do 13 časova, kao i od 14 do 17 časova.

Na sceni Rade Marković, 27. marta, sa početkom u 20 časova, biće izvedena predstava Doktor D, po tekstu i u režiji Gorana Markovića. To je priča o progonjenom čoveku koji se skriva i menja identitet, dok na kraju i sam ne poveruje da je neko drugi. Glumačku ekipu čine: Dragan Petrović Pele, Pavle Pekić, Slobodan Ćustić, Slobodan Boda Ninković, Dragiša Milojković, Milica Zarić, Savo Radović, Srđan Dedić.


Story

_________________
Kad zaćutim, okrenem se i odem. To ne znači da si ti pobedio.
To znači da više nisi vredan mog vremena.
Čarls Bukovski


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 54 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker