Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 12:30


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 22 Maj 2013, 21:21
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
"TRGNI SE! POEZIJA!" OD 27. MAJA DO 1. JUNA

Sedmi festival poezije "Trgni se! Poezija!" pod sloganom "Ti, međutim..." svečano će biti otvoren u Biblioteci grada Beograda omažom Milošu Crnjanskom (1893-1977) čiji stih je i moto manifestacije

Slika

Do 1. juna, manifestacija će okupiti oko 17 domaćih i stranih pesnika, najavio je na današnjoj konferenciji za novinare direktor festivala Dejan Matić, dodajući da će se većina programa održavati u Biblioteci grada. Na otvaranju o pesniku će govoriti književnik Milo Lompar, a iste večeri biće prikazan film "Lament nad Beogradom" Neška Uskokovića, biće otvorena istoimena izložba Olge Krasić-Marjanović za koju je dizajn radila Dragana Nikolić, a potom će biti predstavljeni učesnici ovogodišnjeg festivala među kojima su Klas Anderson (Finska), Eva Lipska (Poljska), Stevan Tontić (Bosna i Hercegovina), Tua Forštrom (Finska), Snežana Minić (Nemačka/Srbija), Tatjana Daniljanc (Rusija)...

Učešće na festivalu uzeće i prevodioci Biserka Rajčić, Slavica Agatonović, Ana Seferović, Milan Dobričić, Goran Rajić, Ejnsli Morse, Ana Rostokina...

Program će obuhvatiti predstavljanje poezije kroz razgovore sa gostima, pesnicima i prevodiocima, čitanje poezije, programe kratkometražnih arthaus filmova čiji je kustos Tatjana Daniljac...

Takođe, u petak 31. maja biće prikaza film "Seobe II" Aleksandra Petrovića iz 1989. godine, a pre toga će pesnikinja i rediteljka Tatjana Danijalc izvesti performans "Stop!Snimljeno!", dok će 1. juna na dan zatvaranja festivala biti prikazan dokumentarac Daniljancove "Vrt koji je skriven" iz 2008. godine.

Matić je rekao da "nije siguran da će sledeće godine biti festivala", jer nema dovoljno sredstava da bi se on održao. "Iz mog ugla gledanja okolnosti to nedozvoljavaju, velike su finansijske potrebe, jedini izlaz vidim u čvršćoj saradnji sa gradskim institucijama", objasnio je direktor festivala. 


Vestionline

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 01 Jun 2013, 00:58
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Završeno jubilarno 50. Disovo proleće

Svečanom akademijom i uručenjem plaketa laureatima, u Domu kulture u Čačku večeras je završeno jubilarno, 50. Disovo proleće, književna manifestacija posvećena stvaralaštvu velikana srpske poezije Vladislavu Petkoviću Disu.

Slika

Direktor Gradske biblioteke, koja nosi ime velikog pesnika, Danica Otašević naglasila je, u pozdravnoj reči gostima, da je brojna publika od 5. marta do večeras uživala u nizu kulturnih sadržaja, a da su krunu na ovogodišnje Disovo proleće stavili svojim prisustvom 15 živih laureata koji su kazivali stihove.

"Pod zaštitom stiha, sa očima izvan svakog zla, kako je i nazvano ovo veče, u našem gradu već pola veka traje ova manifestacija na koju smo ponosni", kazala je Otašević Tanjugu.

Dis se zlatnim slovima upisao i istoriju naše književnosti i gotovo da ne postoji čovek koji ne zna kakva ga je sudbina zadesila, smatra ona.

Podsetila je da je ove godine počasna Disova plaketa dodeljena piscu Peteru Handkeu, izrazivši zadovoljstvo što je i on bio gost svečanosti posvećenih jednom od velikana srpske poezije.

Prema rečima akademika Matije Bećkovića, jednog od laureata, ovo je proleće svih velikana koji potiču iz čačanskog kraja, a Dis je zbirno ima za sve umetnike čačanskog kraja.

"Borhes je rekao da 100 nije broj, već znak za beskrajno i većeg broja od tog nema, a pola od beskraja traje Disovo proleće", rekao je Bećković Tanjugu ističući da su se gotovo svi posleratni pesnici u tom "Partenonu" uzdizali.

Ovo je proleće i Rastka Petrovića, Nadežde Petrović, Branka V. Radičevića, Brane Petrovića i mnogih drugih, rekao je on.

Manifestacija Disovo proleće nema čega da se postidi, niti da se menja, niti da prestane, jer, kako kaže Bećković, ona stoji na tvrdom postolju, i svojom tradicijom obavezuje i garantuje budućnost.

"Disovo proleće priziva i nerođene pesnike da se upišu u taj rodoslov", ističe on.
Na pitanje da li su poezija i kultura na marginama društva, Bećković je odgovorio da su sklonjene i predstavljaju "neku vrstu luksuza".

"Čini se da se i država odrekla kulture, a oni koji pišu nisu obavešteni o tome, pa ne znam kako se usuđuju da se time i bave", kaže on.

Međutim, naglašava akademik, poezija ima svoj život, kao što ga ima i jezik, a čitaoci i ljubitelji pisane reči nisu je izdali.

Vladislav Petković Dis rođen je 10. marta 1880. godine u selu Zablaću kod Čačka. Zbirku pesama "Utopljene duše"objavio je 1911, a dve godine kasnije knjigu rodoljubive poezije "Mi čekamo cara".

Brod "Italija" na kome je Dis putovao iz Francuske na Krf torpedovan je u zoru 17. maja 1917. godine. U talasima Jonskog mora, u plavoj grobnici smrti, ostao je zauvek "pesnik utopljenih duša".

Prvo Disovo proleće organizovano je 13. aprila 1964. godine, a Disova nagrada predstavlja krunu poetskog opusa jednog stvaraoca.

Organizatori 50. Disovog proleća su Gradska biblioteka i Odbor, a pokrovitelji Grad Ccačak i Ministarstvo kulture Republike Srbije.


blic

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 01 Jun 2013, 15:05
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Uručene nagrade Branko Ćopić

U salonu Kluba SANU svečano uručene su nagrade iz Fonda Zadužbine Branka Ćopića - Dragu Kekanoviću za roman "Veprovo srce" i Veroljubu Vukašinoviću za knjigu pesama "Iznad oblaka"

Slika
Nagrade uručene Dragu Kekanoviću i Veroljubu Vukašinoviću

U salonu Kluba SANU u sredu su svečano uručene nagrade iz Fonda Zadužbine Branka Ćopića - Dragu Kekanoviću za roman "Veprovo srce" (SKZ) i Veroljubu Vukašinoviću za knjigu pesama "Iznad oblaka" ("Prosveta").


O nagrađenim knjigama govorili su akademici Svetozar Koljević i Milosav Tešić, a u zahvalnim besedama, oba autora prisetila su se detinjstva i Ćopićevih junaka i knjiga uz koje su stasavali.

Kekanović, srpski pisac koji živi u Zagrebu, rekao je da "nema Brankove knjige koje nismo pročitali od korica do korica".

- Susret se zbio u nekom avionu, na nekoj "književnoj turneji". Ćopić je leteo u društvu Gustava Krkleca, a mi smo sedeli iza njih, mi, mladi pisci sakupljeni iz svih tadašnjih republika. Takva su to vremena bila: bardovi su uvek sedeli u prvim redovima, a naslednici su, iza njihovih leđa, tobože u šali, kovali zavere protiv svojih vođa. Treba li sada uopšte da vas podsećam da su baš ti iz onog mog jugo-čopora jedva dočekali da se ona stara država raspadne, kako bi se oni dokopali svog prestola i trona nakićenog nacionalnim insignijama. A da su u tome uspeli, nema sumnje. Mene je uskoro dočekalo još veće razočaranje: u mom rodnom selu više nije bilo ljudi kojima bih se pohvalio kako sam razgovarao s velikim piscem, a još donedavno smo, s ponosom, dakako, nosili nadimke po njegovim junacima - rekao je Kekanović.

KRHOTINE

- NEKAD su seoska deca pored bajki i priča iz sveta medveda i leptirova učila i onu društvenu bajku u koju je, kao mladić, poverovao i Branko Ćopić, zajedno sa Nikoletinom Bursaćem, a od koje su danas ostale samo krhotine - rekao je nagrađeni pesnik Veroljub Vukašinović.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 08 Jun 2013, 10:51
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Objavljena zbirka pesama Gvida Tartalje

Za književne sladokusce, posebno one sklone poeziji "Plato" je priredio iznenađenje: posle više od 70 godina, iz rukopisa objavljena zbirka pesama Gvida Tartalje

Slika

ZA književne sladokusce, posebno one sklone poeziji, i to klasičnoj, "Plato" je priredio lepo iznenađenje: iz rukopisne zaostavštine Gvide Tartalje (1899-1984), na čijim stihovima su odnegovane i veselile se mnoge generacije mališana, prvi put je objavljena zbirka pesama i to za odrasle, naslovljena "Pred-ratne pesme".

Napisana je od jula 1938. do aprila 1941. a priredili su je pesnikovi potomci, sin prof. dr Ivo Tartalja i unuk Marko.

Malo je poznato da je Gvido Tartalja književnu karijeru počeo kao veoma darovit i zapažen pesnik i prozaista za odrasle.


Objavio je zbirke pesama "Raskrsnica", "Pesme i grad", "Začarani krug" i "Lirika", za koju je predgovor napisao Jovan Dučić, kao i zbirku pripovedaka "Sablazan sa duhovima". Posle rata se okrenuo stvaralaštvu za decu i stekao renome nezaobilaznog klasika.

NAŠE TEME
PO rečima urednice Nataše Anđelković, za "Plato" je velika čast što je mogao da objavi ovu knjigu u kojoj se, kroz crne tonove nagoveštavaju ratne strahote i ono što će kasnije doći. - Gvido Tartalja daje ubedljive slike velikih razlika između bogatih i siromašnih, bilo da je reč o gradskoj ili seoskoj sredini. Mali ljudi žive u velikoj bedi kakav je dečak koji se gledajući u bogatašku kuću, seća svoje majke rano preminule od preteškog rada. Ili dadilja, koja dok priča priče dečaku koga čuva, misli na svog mališana prepuštenog sebi u nekoj zabiti. To su sve teme koje možemo, nažalost, da osetimo i danas.
U njegovoj opsežnoj zaostavštini ostalo je dosta rukopisa među kojima i jedan mali notes od 50 listova (veličine 9h13,5 cm) povezanih žičanom spiralom.

Beležnica je ispunjena stihovima pesama čitko ispisanih olovkom, koja je sada pred čitaocima.

- Iako pesme iz ove beležnice nisu međusobno vezane u ciklus, one kao zbirka predstavljaju celinu primetno drugačiju ne samo od pesama autorovih savremenika nego i od pesnikovih vlastitih radova, kako iz ranijih tako i iz kasnijih godina.

Elegičan ton i crni oblaci slutnje u njima nisu ostavili nimalo mesta onoj vedrini sa humorom koji u piščevoj poeziji za decu preovlađuje - ističe Ivo Tartalja.

Objašnjavajući zašto se toliko dugo čekalo da ovih 70 pesama, sabranih u jednu knjigu, ugledaju svetlost dana, Tartalja kaže da ih je za vreme rata bilo nemoguće objaviti.

Posle je došao socijalistički realizam kada se pesimistički tonovi, kojima je prožeta ova zbirka, nisu mogli ni zamisliti.

Slika

Usledio je period nadrealizma koji je izbegavao teme kakve su u ovoj zbirci. Paradoksalno je, dodaje Tartalja, da je socijalna problematika, koja predstavlja okosnicu ove knjige, danas ponovo aktuelna.
Tako se neke od ovih pesama iako nastale davno i u sasvim drugačijim okolnostima, doživljavaju na nov i aktuelan način.

U jednoj od najefektnijih pesama "Selo" Tartalja je načinio neočekivani obrt. Iz daleka selo se vidi kao idilična sredina sa poljima, srebrnom rekom, dvorištima, stadama, dečicom... A "izbliza - idila cela nestaje/beda što nagriza/kao znoj/i ne prestaje". Miriše sve na užegli loj a "život je nošen kao bačena krpa".

Uz knjigu ide i CD na kojem se može videti kako je pesnik svoje stihove priređivao, dopunjavao i pravio po nekoliko verzija jedne pesme.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 19 Jun 2013, 09:24
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Stan Branka Ćopića zvrji prazan

Sudbina doma poznaatog pisca u centru Beograda nije rešena. Neostvarena ideja o kulturnom predstavništvu RS

Slika

VIŠE od dve godine stan Branka Ćopića, u Ulici kralja Milana 23, zvrji prazan. U njemu je sa suprugom Bogdankom Cicom živeo od 1972. do smrti 1984. godine, pisao poslednje knjige i pesme, pa i „Baštu sljezove boje“. Danas je stan zaključan, pločica sa vrata je skinuta, i, kako je, za „Novosti“, jedan akademik slikovito opisao trenutno stanje - zavese jedu moljci.


Sledeće godine obeležićemo 30 godina od smrti velikog pisca, a sudbina ove važne adrese srpske kulture nikako da se reši na pravi način. Po Ćopićevoj želji, stan od 150 kvadrata je posle njegove smrti i smrti supruge Bogdanke Cice pripao SANU, i o njemu proteklih petnaestak godina brine Zadužbina Branka Ćopića, koja je osnovana pri SANU.

Zadužbina je sasvim renovirala stan. Pre obnove, ustupala ga je gostima Akademije koji bi dolazili u Beograd, ali je to obustavljeno jer je stan bio u lošem stanju. Od kada je sređen, godinama se bezuspešno traži trajno i dostojno rešenje.

Želja članova Zadužbine je da buduća uloga stana prvenstveno ima veze sa Ćopićevim imenom i delom, da se nađe pouzdana kulturna institucija koja bi se smestila u taj prostor i da izdavanje stana, koji je na izuzetnoj lokaciji, ne bude samo finansijski korisno. Jedna od ideja bila je da se Ćopićev stan ustupi predstavništvu srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“. Ali zbog Ćopićevog porekla i čuvanja jakih međusobnih kulturnih veza, Zadužbina je pre dve godine rešila da Vladi Republike Srpske, odnosno njenom Ministarstvu prosvete i kulture, ponudi ovaj stan na korišćenje. Iako su obe strane bile izuzetno zagrejane za ideju da RS u njega smesti neko svoje kulturno predstavništvo, od toga nije ispalo ništa.

SPOMEN-PLOČA

U AKCIJI „Vratimo dug piscima“, koju su vodili Ministarstvo kulture i „Večernje novosti“, 10. januara 2011, postavljena je spomen-ploča Branku Ćopiću u ulazu beogradske zgrade u kojoj je živeo.

SANU je 1995. godine, posle smrti Ćopićeve supruge, a po piščevoj želji, nasledila svu njihovu imovinu, koja se sastojala od ovog stana preko puta „Beograđanke“, svega što je u njemu bilo i nešto novca. Značajna biblioteka od oko 4.000 knjiga, preneta je u zgradu Akademije, u sobu koja je sada legat Branka Ćopića. Uz mnogo knjiga iz oblasti umetnosti, tu se nalaze sva njegova objavljena dela i uglavnom dela domaće književnosti.

Među knjigama koje je Ćopić od srpskih pisaca dobijao sa posvetama, posebno mesto imaju one koje mu je poklanjala prijateljica i komšinica Desanka Maksimović. Iz stana su u sobu legata prenete i slike: nekoliko Ćopićevih portreta, slike Peđe Milosavljevića, Safeta Zeca, Lazara Vujaklije... U Ćopićevom stanu vrlo značajno mesto zauzimala je fotografija njegove majke, kao i stvari koje je dobijao na poklon od ljudi iz naroda - sitnice i rukotvorine. Voljom njegove supruge osnovana je 1989. godine Zadužbina Branka Ćopića, koja savremenim srpskim piscima i pesnicima svake godine dodeljuje veliku nagradu „Branko Ćopić“ za prozu i poeziju.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 22 Jun 2013, 21:14
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Slobodan Jovanović – kritičar savremenog doba

Knjiga tekstova Slobodana Jovanovića, koja ga prikazuje kao kritičara i tumača književnosti. Pisao o Vuku, Skerliću, ali i o Stendalu i Prustu

Slika
Slobodan Jovanović i Bogdan Popović

ČITALAČKA publika deli se na obrazovanu manjinu i na masu. Prva, znajući strane jezike, gotovo je prestala čitati srpske stvari. Masa ne uživa u literarnim spisima, ona se hrani senzacionalnim romanima koji se opet iz strane književnosti prevode... Knjiga za narod nema dobrih. Ove što izlaze ne čitaju se; one se samo honorišu.


Iako deluju sasvim aktuelno, ove odgovore dao je Slobodan Jovanović (1869-1958) u intervjuu 1899. godine, na pitanja o uticaju stranih literatura u srpskoj književnosti, odnosno o domaćoj popularnoj književnosti.

Bio je rektor Beogradskog univerziteta, predsednik Vlade Kraljevine Jugoslavije u izgnanstvu, predsedik Srpske kraljevske akademije i najveći srpski pravnik. Da je u životu i neumornom radu ovog istoričara srpskog 19. veka, hroničara parlamentarnog života, nezaobilazno mesto imala književnost, srpska i strana, i njeno tumačenje, pokazuje knjiga „Slobodan Jovanović - Iz istorije i književnosti“, u izdanju „Beoknjige“, „Informatike“ i Srpskog liberalnog saveta, koja će u petak biti predstavljena u Narodnoj biblioteci Srbije.

Književnost, po rečima Mila Lompara, autora predgovora, nije samo područje duha na kojem se Slobodan Jovanović lako i uspešno kretao nego je i konstitutivno svojstvo njegovog duha. Ona pripada prirodi Jovanovićeve refleksije i u slučajevima kada je zalazio na druga naučna područja, posebno kada je pisao svoja istoriografska dela.

ZMAJEVO PEVANJE

„U ENGLESKOJ postoji zvanje dvorskog pesnika. Kome se ono poveri, taj ima dužnost da opeva sve važnije događaje u životu vladalačke porodice, rođenja, svadbe, umiranja... Taku dužnost od prilike vršio je kod nas Zmaj, ali s ovom razlikom. On se nije hteo izjednačiti samo s jednom porodicom našeg naroda, pa ma to bilo i silom najvišom. On se izjednačio s celim narodom. Nema tog događaja u narodnom životu u kome on nije učestvovao svojim stihovima. Njegova ‘Pevanija’ to je kronika našeg doba. Zmaj nije bio pesnik mimo sveta, što živi sam sa svojim snovima. On je zajedno sa svojim suvremenicima proživeo sve njihove značajne trenutke“, zapisao je Jovanović 1899, u tekstu „U Zmajevu spomenicu“.

- To nam, dakle, sugeriše kako kroz ispitivanje svojstava koje je ispoljio kao književni kritičar možemo nazreti konstante duhovnog lika znamenitog pravnog, političkog i istorijskog mislioca. To, takođe, znači da je on - ostavljajući pečat svog duha na književnim delima - istovremeno ispisivao osobenu definiciju vlastitog gledanja na svet, i, sledstveno, vlastitog - poglavito istorijskog - pripovedanja o svetu - kaže Lompar.

U izboru koji donosi ova knjiga, našli su se Jovanovićevi tekstovi o Filipu Višnjiću, Vuku Karadžiću, Ljubomiru Nediću, Jovanu Skerliću, Bogdanu Popoviću, Vojislavu Iliću, Dragiši Vasiću, Zmaju, Njegošu, Lazi Kostiću, srpskoj pozorišnoj književnosti, knjižari Gece Kona... U drugom delu knjige autor razmatra pisce koje je izdvojio na horizontu svetske književnosti: Voltera, Stendala, Džordža Meredita, Prusta, Zolu, Ibzena, Džonatana Svifta...

Jovanović je, premda moderan mislilac, skeptik i racionalista - umeo da oseti teški dah sudbine u književnom delu, da razume ono što je neumitno u junaku i u svetu. O njegovom osećanju umetnosti govori i ocena iz 1922. godine, kako je Prustov roman „jedan roman bez radnje“, kako je njegov stil „jedan stil koji više nagoveštava nego što potpuno kazuje“, jer Prust „bi hteo da utvrdi magnovene potrese, da obeleži jedva primetne prelive, da uhvati one male potajne utiske kojih smo jedva svesni“.

Njegovo izoštreno estetsko čulo bilo je nepogrešivo i kada je reč o srpskoj književnosti. Govorio je da od svih pisaca koji su se javili posle 1918, vrede samo dvojica, i to su Miloš Crnjanski i Rastko Petrović, jer samo oni imaju talenta, sve je ostalo prolazna stvar.

- To je izvanredno svedočanstvo kako je umetničko osećanje Slobodana Jovanovića bilo iznad njegovog građanskog pogleda na svet. Jer, iako nije mogao biti sklon radikalnom defetizmu modernih duhova u književnosti posle Velikog rata, on je izdvojio upravo onu dvojicu pisaca koji su svojim književnim radikalizmom, svojom duhovnom avangardnošću izazivali otpor tradicionalne i građanske svesti u nas - ističe Lompar.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 03 Avg 2013, 00:45
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Dani Bate Stojkovića od 10. do 13 avgusta

Četvrti put za redom Dani Bate Stojkovića održavaju se od 10. do 13. avgusta u Vrnjačkoj Banji, u čast velikana srpskog glumišta

Slika

Četvrti put za redom Dani Bate Stojkovića održavaju se od 10. do 13. avgusta u Vrnjačkoj Banji, u čast velikana srpskog glumišta, Danila Bate Stojkovića. Čast da ove godine otvori Batine dane, ima naš proslavljeni glumac Slavko Štimac.


Ovogodišnji Dani Bate Stojkovića nose naziv “Varljivo leto 2013.” a kao i prethodnih godina manifestaciju će obeležiti veliki broj pozorišnih predstava, filmskih projekcija, književnih večeri, izložbi.

Po rečima Nikole Džamića, predsednika Udruženja "Prijatelji Bate Stojkovića" svečano otvaranje je planirano za 10. avgust u 20.00h, u amfiteatru Danilo Bata Stojković, gde će biti odigrane sve predstave. Nakon otvaranja, pozorište iz Smedereva “ Kreativni haos” izvešće predstavu “Putujuće pozorište Šopalović”. Za 11. avgust u 21.00h planirano je da Teatar 91 iz Aleksinca izvede predstavu “Pozovi me radi preljube”.

Naš poznati glumac i pozorišni reditelj Radoslav Rale Milenković izvešće monodramu “Naši dani” i to 12. avgusta u 21.00h, a za 22.00h planirana je i prateća manifestacija “Glumci pevaju za Batu” u izvođenju glumice Ljiljane Stjepanović i mladih glumaca iz klase Milice Kralj i Svetlane Cece Bojković, uz muzičku pratnju Milana Nikolića i Barakuda benda. Književne večeri i izložba” Bata u Vrnjcima” biće održane u hotelu Solaris Resort.

Ove godine domaćin Dana Bate Stojkovića je naš legendarni glumac Dragan Gaga Nikolić, a svoje prisustvo, na ovoj sad već tradicionalnoj manifestaciji potvrdili su Batini prijatelji glumci: Milorad Mandić Manda, Mira Banjac, Ljiljana Dragutinović, Ljiljana Stjepanović, Milica Kralj.

Pokrovitelj manifestacije je opština Vrnjačka Banja, a kao i svih prethodnih godina, medijski pokrovitelj je RTV PINK.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 03 Avg 2013, 01:01
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Narodna biblioteka izložila dokument iz 1853

Kao raritet iz svojih bogatih kolekcija, Narodna biblioteka Srbije prvi put je izložila srpski prepis bračnog ugovora kneginje Julije Hunjadi i kneza Mihaila Obrenovića

Slika
Venčanje je obavljeno 1. avgusta 1853. u Beču

KAO raritet iz svojih bogatih kolekcija, Narodna biblioteka Srbije prvi put je izložila srpski prepis bračnog ugovora kneginje Julije Hunjadi i kneza Mihaila Obrenovića, kao i litografiju nepoznatog autora iz druge polovine 19. veka, na kojoj je prikazano njihovo venčanje.


Venčanje je obavljeno 1. avgusta 1853. u Beču, kada je sačinjen i bračni ugovor, u kojem su precizirane obaveze supružnika, kao i nasledna prava u slučaju smrti jednog od njih. Srpski prepis ovog dokumenta urađen je neposredno posle ubistva kneza Mihaila 29. maja 1868. po starom kalendaru. Vernost originalu pečatom i potpisom potvrdio je ministar inostranih dela Milan Petronijević.

Poreklom iz stare mađarske plemićke porodice, kneginja Julija je posle udaje za srpskog kneza zadržala katoličku veroispovest. Po dolasku u Beograd, a posebno za vreme druge vladavine svog supruga, organizovala je balove i dvorski život po ugledu na običaje u vladarskim porodicama evropskih prestonica. Brak, u kojem nije bilo dece, okončan je razvodom 1865, posle čega se Julija vratila u Beč, a Mihaila je atentat sprečio u nameri da se ponovo oženi. Prepis bračnog ugovora biće izložen do 1. septembra u specijalnoj komori koja se nalazi u holu ispred centralne čitaonice.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 12 Avg 2013, 22:52
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
OTVORENI BATINI DANI: Veliki glumac nije zaboravljen

Čast da otvori manifestaciju koja nosi naziv „Varljivo leto 2013“ pripala Slavku Štimcu, dok je njen domaćin Dragan Nikolić

Slika
Saradnju s Batom pamti samo po lepom... Slavko Štimac

Festival Batini dani, koji je osnovan u znak sećanja na jednog od najvećih srpskih glumaca Danila Batu Stojkovića, otvoren je preksinoć u Vrnjačkoj Banji.
Manifestacija se održava pod sloganom „Varljivo leto 2013“, po naslovu legendarnog ostvarenja iz bogatog Batinog opusa.

Čast da otvori trodnevni festival pripala je Slavku Štimcu, koji je u pomenutom filmu igrao sina legendarnog glumca.
- Velika mi je čast bila da radim s Batom i Mirom Banjac. Veoma sam iznenađen što su mi ukazali čast da otvorim dane. Bez razmišljanja sam prihvatio poziv i doputovao u Vrnjačku Banju - rekao je Štimac.

Publici u amfiteatru koji nosi Batino ime obratio se telefonski i Bogdan Diklić.
- Žao mi je što nisam s vama večeras u Banji. Ne prođe dan a da ne se ne setim Bate što kroz priču, što preko divnih filmova koje nam je ostavio - rekao je Diklić, koji je iskoristio priliku da pomene i Miru Banjac:
- Pozdravljam sve kolege u publici, a posebno moram da pošaljem poljupce mojoj filmskoj majci Miri.

Predsednik udruženja Prijatelji Bate Stojkovića Nikola Džamić gostima letnje pozornice ispričao je kako se upoznao s Batom i otkad datira njihovo prijateljstvo. Domaćin ovogodišnjeg druženja je Dragan Nikolić, koji je s prisutnima podelio jednu od anegdota iz kafane s Batom.

Nakon zvaničnog otvaranja, pozorište iz Smedereva Kreativni haos izvelo je predstavu „Putujuće pozorište Šopalović“.

U sali bioskopa sinoć je izvedena monodrama „Naši dani“, čiji je autor glumac Radoslav Rale Milenković, dok će večeras koncert uz podršku mladih glumaca održati Ljiljana Stjepanović.

Slika
Velika imena... Otvaranju manifestacije prisustvovala i Mira Banjac

Slika
Danilo Bata Stojković

Slika
Dobar domaćin... Dragan Nikolić


kurir

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 20 Avg 2013, 00:27
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Veri Čukić priznanje "Pavle Vuisić"

Laureat nagrade za životno delo "Pavle Vuisić", koju Udruženje filmskih glumaca dodeljuje za izuzetan doprinos umetnosti glume u domaćem filmu, ove godine je Vera Čukić

Slika

LAUREAT nagrade za životno delo "Pavle Vuisić", koju Udruženje filmskih glumaca dodeljuje za izuzetan doprinos umetnosti glume u domaćem filmu, ove godine je Vera Čukić.


Glumica koja je, otkako se prvi put pojavila na ekranu, svojom energijom, harizmom, a pre svega sugestivnom glumom i paletom likova definisala sebe kao glumicu koja je dala pečat jednom vremenu, čiji je ona značajni segment, kako se kaže u saopštenju za nagradu, svečano će primiti ovo priznanje na Filmskim susretima u Nišu.

- Divan je osećaj kad dobiješ nagradu, mada sve što kažem o tome može da zvuči stereotipno. Nagrada ipak znači da su ljudi primetili i da cene ono što ste uradili, i žele da vam uzvrate - kaže Vera Čekuć za "Novosti".

- Tako doživljavam i ovo priznanje - kao uzvraćanje za ono što smo Pavle Vuisić i ja radili zajedno. Sa njim sam igrala od 15. godine, od filma "Kroz granje nebo" Stoleta Jankovića, u kome sam debitovala 1958. godine. I kasnije, u nekim značajnim filmovima i TV serijama bili smo zajedno, a neke od svojih najboljih uloga napravila sam upravo s Pavlom.


NOVE ULOGE
Glumica koja je odigrala oko 80 filmskih i TV uloga, i ostvarila nezaboravne likove u ostvarenjima koji obeležavaju nekadašnju jugoslovensku kinematografiju, kaže i to da ne bi volela da nagrada za životno delo znači i kraj njene karijere, već samo nastavak rada i nove uloge.

To je, recimo, bio lik Anđe u seriji sarajevske televizije "Porobdžije", u kojoj je on igrao mog muža. Sećam se i filma "Funta sa štedne knjižice", koji je 1965. režirao Zdravko Šotra, a posle 10 godina, u novoj verziji ove priče Pavle i ja igrali smo iste likove. Malo je reći da smo svi mnogo voleli Pavla, pogotovu glumci, mnogo ga poštovali i mnogo mu se divili, zbog čega nam nagrada koja nosi njegovo ime i najviše znači - ističe Vera Čukić.

Nagrada "Pavle Vuisić" sastoji se od plakete sa likom Pavla Vuisića, monografije i dokumentarne filmske storije o dobitniku.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 58 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker