Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 16:18


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 08 Dec 2012, 01:30
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Hit mjuzikl Rebeka premijerno 9. decembra u Madlenijanumu

Slika

U Madlenianumu su počele pripreme za premijeru mjuzikla Rebeka, hitmejkera, uglednog filmskog i pozorišnog kompozirota Silvestera Levaia čiji se mjuzikli izvode po celom svetu. Mesec dana pre brodvejske premijere zakazana je srpska premijera u Madlenianumu na Velikoj sceni 9. decembra 2012., prva repriza je 11. decembra 2012.

Muziku i orkestraciju napisao je Silvester Levai, libreto i stihove uradio je Majkl Kunc . Mjuzikl je inspisrisan poznatim romanom Dafne di Morije Rebeka. Roman je širom sveta proslavio Alfred Hičkok snimivši istoimeni film, koji i danas smatramo remek delom svetske kinematografije.

Rebeka se postavlja kao spektakl koji naš Osnivač gospođa Madlena Zepter daruje Beogradu povodom jubilarne 15 sezone rada Opere i teatra Madlenianum.

Umetnička ekipa predvođena rediteljem Nebojšem Bradićem i dirigentom Đorđem Stankovićem dočaraće nam priču o bogatom Englezu Maksu de Vinteru i njegovoj novoj i mladoj supruzi, kao i Mrs. Denvers domaćici zamka – gazdarici dvorca, koje sve progoni duh Maksove prve supruge Rebeke u zloslutonom dvorcu Menderleju.

Posebno je značajna inovirana tehnologija koja će se koristiti u vizuelnoj opremi scene, a kao deo scenografije koristiće se i engleski nameštaj epohe, koji će, kao i kostimi, veoma doprineti likovnosti i sceničnosti dela.

Uloge tumače Ivan Bosiljčić, Katarina Gojković, Nataša Marković, Dejan Lutkić, Žarko Stepanov, Dušica Novaković, Zoran Leković, Goran Daničić i dr, a od dve mlade, nežne heroine koje tumače mladu Mrs. De Vinter, Branislave Podrumac i Snežane Jeremić očekujemo da postanu nove zvezde.

Svetsku premijeru mjuzikl Rebeka doživeo je 2004. u Tokiju, a 2006. i evropsku premijeru u Beču. Rebeka je postavljena i u Budimpešti, Bukureštu, Finskoj, Švajcarskoj i Nemačkoj. Izvodi se na engleskom, japanskom, nemačkom jeziku. Eksluzivnost produkcije Madlenianuma je izvođenje na srpskom jeziku.


Story

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 08 Dec 2012, 01:45
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Sutra prenos opere Bal pod maskama

Slika

Direktan prenos poznatog Verdijevog dela, opere Bal pod maskama biće organizovan u subotu, osmog decembra u bioskopima Cineplexx i Vilin grad, sa početkom u 18 časova i 55 minuta.

Sezona direktnih prenosa iz Metropolitena u bioskopima Cineplexx u Beogradu i Kragujevcu i Vilinom Gradu u Nišu nastavlje se sutra, osmog decembra, prenosom Verdijeve opere Bal pod maskama.

Novu postavku ove Verdijeve opere o ljubomori i osveti režirao je proslavljeni Dejvid Alden, koji se na pozornicu Metropoliten opere vraća nakon više od 20 godina. Orkestrom će, po prvi put ovom operom u Metropolitenu, dirigovati Fabio Luisi. Kao Amelija nastupa Sondra Radvanovski. U ostalim ulogama pojavljuju se: Marselo Alvarez kao Gustav III, Dmitri Hvorostovski kao Ankarstrom, Stefani Blit kao proročica Ulrika i Ketlin Kim kao Oskar.

Slika


Story

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 14 Dec 2012, 01:43
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Likovna Kritika: Snaga malih stvari

Izložba “Enterijeri iz ateljea” Dušana Mikonjića u galeriji “Beograd”. Mikonjić zna da su Sezanu bile dovoljne dve jabuke i jedna vaza da stvori remek-delo

Slika

Ozbiljnom umetniku nisu potrebne velike istine da bi stvorio remek-delo. Dovoljni su mu pabirci sitnica koje pod njegovom rukom i kroz njegovo osećanje progovaraju jezikom istinite umetnosti. Tu leži tajna bakropisa koje je Dušan Mikonjić stvarao od kraja šezdesetih do sredine osamdesetih godina prošlog veka i ovom prilikom izložio u Prodajnoj galeriji “Beograd”. To vreme je zaboravljeno. Nema ga više. Druge se prnje danas nose. Ovi listovi premošćuju vremenski jaz i brišući udaljenost. U njima je sažeta istorija koja se odigrala za četrdesetak godina našeg života. Mikonjić zna da su Sezanu bile dovoljne dve jabuke i jedna vaza da stvori remek-delo. Njemu je bila dovoljna jedna polica, sa slučajno zatečenim i nebiranim inventarom kojim stvara predstavu jakih i brzih ritmova punih osećanja. Linija određuje konturu dovodeći flaše, flašice, ćupove, tegle, teglice do vrhunca umetničke prefinjenosti. Linije unose boju koje stvarno nema. Sve je crno-belo, a utopljeno u bogat koloristički doživljaj. Mape šrafura koje su pune preseka crta iste debljine određuju i svetlost i dubinu. Njegov minimalistički izražajni aparat izvlači iz lista svetlo Vermera, dramatiku Munka, jednostavnost Matisa, raspevanost Mondrijana i Klea. I to bez preterivanja ili ugledanja. Jedini model je njegov atelje na Starom sajmištu. Jedina boja crna linija koja svojom igrom daje svetlost. Tu su hiljade života sa skrivenom intimnošću. Mrlja, velika ili mala, nastala presecanjem bezbroj linija, površinu potpuno zatamnjuje. Njihovim proređivanjem svetlost koja dolazi iz dubine osvetljava čitav prostor. Mikonjić je majstor atmosfere koja obitava u njegovim listovima. Nije to palo s Marsa već je plod upornog traganja. Početak se može naći u “Podrumu”, bakropisu nastalom 1969. godine u kom je prisutna elegancija svakog poteza. To vodi ka istraživanju na čijem su kraju dva “Enterijera”, jedan iz 1986. i drugi iz 1987. godine - alfa i omega ovog ciklusa. Prvi okupan svetlošću a drugi doveden do donje tamne lestvice svedoče o izuzetnoj snazi izloženih Mikonjićevih grafika.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 15 Dec 2012, 12:48
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Nagrada "Dobričin prsten" Mikiju Manojloviću

Ovogodišnju nagradu "Dobričin prsten" za životno delo dobio je istaknuti glumac Predrag Miki Manojlović, saopštilo je danas Udruženje dramskih umetnika Srbije

Slika

BEOGRAD - Ovogodišnju nagradu "Dobričin prsten" za životno delo dobio je istaknuti glumac Predrag Miki Manojlović, saopštilo je danas Udruženje dramskih umetnika Srbije.

Manojlović je 28. laureat tog visokog staleškog priznanja, a u konkurenciji je ovoga puta bilo ukupno 15 istaknutih glumica i glumaca.

Pored njega, kandidovani su i Radmila Andrić, Mirko Babić, Vlastimir Velisavljević, Milan Gutović, Milena Dravić, Sonja Jauković, Đorđe Jelisić, Mirjana Karanović, Dragan Nikolić, Marko Nikolić, Nikola Simić, Ljiljana Stjepanović, Renata Ulmanski i Đurđija Cvetić.


Sedmočlani žiri doneo je odluku većinom glasova, a radio je u sastavu: glumci Ružica Sokić, Vojislav Brajović, Predrag Ejdus (prethodni dobitnici "Dobričinog prstena") i Dušanka Stojanović Glid, teatrolog Ksenija Šukuljević Marković, reditelj Slavenko Saletović i dramski pisac Igor Bojović.

Podršku dodeli nagrade dali su Ministarstvo kulture i informisanja Srbije i Sekretarijat za kulturu grada Beograda.

Termin i mesto održavanja svečanosti uručenja zlatne kopije prstena Dobrice Milutinovića (izrada Zlatare Majdanpek) Predragu Mikiju Manojloviću biće saopšteni naknadno.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Truth and Pain
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 18 Dec 2012, 10:49
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 04 Jul 2012, 21:49
Postovi: 946

OffLine
Braća Teofilović i Miroslav Tadić u januaru na Kolarcu

Slika

Jedinstveni izvođači drevne srpske i balkanske vokalne muzike, braća Teofilović, zajedno sa srpskim Raj Kuderom, gitaristom Miroslavom Tadićem, održaće koncert u velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine 17. januara u 20 časova u organizaciji My Way koncertne agencije.

Na repertoaru će se naći brojne izvorne pesme po kojima su Ratko i Radiša Teofilović stekli svetsku slavu, kao i repertoar sa novog albuma Vidarica koji je snimljen zajedno sa gitaristom Miroslavom Tadićem. Na albumu Vidarica nalazi se četrnaest obrada narodnih pesama sa područja uže Srbije i Kosova, Bosne, Dalmacije i Makedonije, koje čine uzbudljivu muzičko-poetsku priču i zabeležene su tokom samo dve sesije snimanja u Los Anđelesu marta 2011. Tonski inženjer Kronos Kvarteta, Skot Frejžer, radio je na ovom albumu, a većina numera snimljena je iz prvog pokušaja, što obezbeđuje utisak ekskluzivnosti, koji će se preneti i na koncertni nastup u Kolarčevoj zadužbini.

Braća Teofilović održali su veliki broj koncerata u mnogobrojnim gradovima širom sveta, od Francuske, Nemačke, Italije, Austrije, Švajcarske, Rumunije, Mađarske, Poljske, do Japana i Kanade. Nastupili su u nekim od najznačajnijih koncertnih sala sveta, kao što su Kenedi centar u Vašingtonu i Franc List u Budimpešti, kao i na velikim svetskim festivalima poput Circom Festivala (Norveška), World Performing Arts Festival (Osaka - Japan), Siget festival (Budimpešta), Estivoce Festival (Korzika), Duboka Glotka festival (Moskva), Lent festival (Maribor), Mehr als Musik (Linc), Krems Festiva (Austrija), Grac – The sound of Stubing (Austrija), Stans festival ( Švajcarska) i mnogi drugi. Mnoge od pesama koje izvode braća Teofilović bile su skrivene duboko u kolektivnom pamćenju naroda, mnoge sasvim zaboravljene, ili sačuvane samo u fragmentima. Teofilovići su tragali za njima, pronalazili ih i pevali u izvornom obliku, sa dubokim poštovanjem tradicije.

Tadić je čuven po svom gitarskom umeću nevezanom za muzički žanr (od baroka i klasike do bluza, džeza i roka), a tokom svoje karijere sarađivao je sa brojnim velikanima muzičke scene, među kojima su: Plasido Domingo, Hauard Levi, Joahim Kun, Teodosi Spasov, Maria Žoao i mnogi drugi.

Ulaznice se mogu nabaviti na blagajni Kolarca od 14. decembra, po cenama: 1600 i 1900 dinara.


S Media

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=b04ShbtaNnc


Vrh
Truth and Pain
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 19 Dec 2012, 10:08
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 04 Jul 2012, 21:49
Postovi: 946

OffLine
Holandski plesni teatar u bioskopu Cineplexx

Slika

Direktan prenos večeri sa Solom Leonom i Polom Lajtfutom iz Holandskog plesnog teatra biće organizovan u četvrtak, 20 . decembra u bioskopu Cineplexx u Beogradu.

Ovo veče obuhvata tri predstave u koreografskom viđenju poznatog dvojca Sola Leona i Pola Lajtfuta, a koje će izvesti igrači prve trupe Holandskog plesnog teatra.

Prva predstava Shoot the Moon, za koji je muziku komponovao Filip Gles, daje uvid u ljubavni život nekoliko karaktera. Same Difference je priča o haotičnom uticaju ega na ljudsko biće, koje lako može da se distancira od njega, takođe uz muziku Glesa. Karakterističan stil špansko-britanskog koreografskog dua izrazit je u završnom humorističnom performansu SH-Boom, u kome zaljubljeni muškarac pokušava da impresionira ženu. Ova verzija do sada nije bila izvođena u Holandiji.


Slika


Story

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=b04ShbtaNnc


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 23 Dec 2012, 18:22
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Koncert ansambla Kola u Sava centru

Slika

BEOGRAD - Ansambl "Kolo" održaće večeras u Centru "Sava" koncert pod nazivom "Čuvari tradicije" koji je osmišljen kao program najuspešnijih koreografskih dela postavljenih i obnovljenih u periodu od 2002-2012. godine.

Kako najavljuju iz ansambla koji obeležava 65 godina rada, biće zastupljene igre i pesme iz svih etnokoreoloških oblasti Srbije kao i krajeva u kojima živi srpski narod. Autori dela su naši priznati koreografi starije i mlađe generacije.



Više od 80 umetnika Ansambla "Kolo" izvešće program "Čuvari tradicije". Program obuhvata različite žanrove koreografija, instrumentalnih i pevačkih numera, od tradicionalnih do stilizovanih.

Pored igrača-pevača, predstaviće se narodni orkestar, tamburaški orkestar i svirači na tradicionalnim instrumentima.



Ovim programom biće prikazana sva lepota, raznolikost i bogatstvo naše folklorne umetnosti, kao i bogati stvaralački duh našeg naroda i koreografskih stvaralaca, najavljuju iz "Kola".


glasjavnosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 03 Jan 2013, 05:48
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Katalog dela Paje Jovanovića: Otkriveno lice tajanstvene Mirke

Pripremajući Sistemski katalog Paje Jovanovića, kustos Petar Petrović sakupio 1099 dela, od kojih petnaestak - vidimo prvi put

Slika
Delo "Izdajica"

KAKO bi konačno sakupio sve slike, skice i crteže i napravio Sistemski katalog dela Paje Jovanovića (1859-1957) Petar Petrović, kustos Narodnog muzeja, za proteklih pet godina intenzivnog rada obišao je sve galerije, muzeje i privatne kolekcije u zemlji ali virtuelno putovao i na nekoliko kontinenata.

Sakupio je 1099 dela najpoznatijeg, najpopularnijeg i još uvek - kako pokazuju aktuelni aukcijski izveštaji - najskupljeg srpskog slikara. Tokom tog predanog i dugotrajnog traganja Petrović je otkrio i petnaestak dela koja se pripisuju slavnom srpskom slikaru ili su nastala pod njegovim uticajem. Međutim, deo slika je nastao u krugu same porodice Jovanović. Svetislav, njegov mlađi brat je bio takođe slikar, obrazovan u Parizu koji je slikao i po motivima starijeg brata, dovršavao njegove slike ili ih kopirao kad se Paja "gušio" od porudžbina.

- Možda će se naknadnim analizama uspostaviti da je neke slike koje su ušle u Sistemski katalog Paje Jovanovića, i koje je Paja potpisao slikala zapravo Svetina ruka - kaže Petar Petrović.

PORTRET

SOFIJA Ciklaj je poklonila Narodnom muzeju svoj portret koji je Paja Jovanović naslikao 1943. - kad je imala 16 godina. Publika će ovaj poklon koji stiže iz Argentine, iz Buenos Ajresa, moći da vidi u okviru "Izložbe jedne slike" u Narodnom muzeju od 13. decembra.

On objašnjava da su braća od 1884. delila Pajin minhenski atelje.

Oba brata na svoja putovanja kreću sa te lokacije i tu se sa prikupljenim materijalom za nova dela vraćaju. Obično je u ateljeu radio Svetislav dok je Paja bio na putu, a kad bi Sveta putovao, stariji brat bi razapinjao platna. Slikarstvo mlađeg brata u Srbiji nije dovoljno poznato jer je Svetislav živeo u inostranstvu i njegovo delo je poznatije u Francuskoj nego u Srbiji. Kao zanimljiv podatak, Petrović navodi da je Svetislav pre svog starijeg brata poklonio sliku Narodnom muzeju. "Polazak u lov" je, međutim, nestao tokom Prvog svetskog rata, a slika je imala i međunarodnu reputaciju koja je počela 1900. na izložbi u Parizu.

Najudaljenija tačka na koju je "stigao" Petrović putujući virtuelno u traganju za Pajinim delima je Nacionalna galerija Viktorija u Australiji. Galerija je za svoju kolekciju evropske umetnosti još 1890. kupila Jovanovićevog "Izdajicu", koji se i danas nalazi u stalnoj postavci. Na osnovu ove kompozicije koja je brzo stekla veliku popularnost Jovanović je naslikao još nekoliko replika. U Nju Delhiju je Petrović naišao na repliku "Prvog nastupa". Dosta dela je u bečkom Belvedereu, u Novoj Pinakoteci u Minhenu, Londonu. U Brajtonu je izuzetno značajna slika "Tahir-paša i Piperi". Njegova dela su, naravno, u svim značajnijim muzejima i javnim kolekcijama bivše Jugoslavije...

- Možda mi je nauzbudljivije bilo otkriće Jovanovićevog portreta "Gospođe Mirke" u Čileu, u Muzeju Santjago de Čile, kaže naš sagovornik i dodaje da se znalo "po predanju" za to delo, ali se nije znalo kako izgleda.

Taj portret sam Jovanović posebno, na više mesta ističe kao značajan. Naslikao ga je 1905. i odmah na međunarodnoj izložbi u Minhenu dobija prvu nagradu - zlatnu medalju. Izlaže je potom na pariskom Salonu, pa u Londonu - njom stiče široku popularnost u Evropi. Sliku otkupljuje državna komisija Čilea koju država šalje u Evropu da za muzej koji se otvara 1910. otkupi najznačajnija, nagrađivana umetnička dela evropske umetnosti! Tad je Čile otkupio i "Furor Teutonikus", ogromnu kompoziciju koja predstavlja bitku Rimljana i Germana, koju sam Paja ističe kao jedno od svojih najboljih dela, ali koja na putu do Čilea nestaje pa se ni danas ne zna njena sudbina. Ali, Jovanović postaje bogataš!

Slika

U Alhambri u Americi Jovanović je u 92. godini života (!)naslikao ikonostas u crkvi posvećenoj Svetom Stefanu Prvovenčanom. To do sada, kaže Petrović, nismo znali i slike su sada prvi put reprodukovane.

Posebno je zanimljivo da je u Vašingtonu u Meri hil muzeju otkriven "jedan prelep portret kraljice Marije Karađorđević". Ali to nije sve: taj Muzej je osnovala rođena sestra kraljice Marije i on je bio ta posebna veza Jovanovića i Amerike, preko kog je tamo "otvorio vrata" i ušao u elitno društvo. Naime, Paja je bio u Umetničkom savetu Muzeja s obavezom da za tu kuću bira dela evropske umetnosti. U Njujorškom gradskom muzeju otkriven je portret Emila Boasa, direktora nemačke Kreditne banke. U mormonskoj bazilici u Saut Lejk Sitiju otkriven je portret velikog mormonskog zvaničnika...
ZADAH JOVANOVIĆEV profesor Miler je živeo sa Arapima da bi verodostojno slikao. I on je Paji preneo taj imperativ da mora da putuje, da živi ambijent koji bira za temu slika. Miler mu je još na studijama rekao: Ne možeš da slikaš Crnogorca tako što ćeš model obući u studiju u autentičnu nošnju. Moraš da ga gledaš u oči, moraš da osetiš njegov zadah, da jedeš sa njim. Kad svu svoju energiju prenese na tebe, ti ćeš je onda lako preneti na sliku.

- Ako bih govorio o nekom posebnom uzbuđenju prilikom sastavljanja Kataloga onda su to - ističe Petrović - male skice na daščicama koje je radio na terenu i gde je Paja Jovanović mnogo slobodniji, gde se oseća impresija.

To su pravi primerci umetničke veličine! Pokazao je pravi talenat, pokazao je da je veliki slikar na malom formatu.


BROJ

PETROVIĆ ističe da 1099 evidentiranih i opisanih dela, sa podacima kako su "putovala" od vlasnika do vlasnika i ko ih danas poseduje - nije konačan broj. Od objavljivanja kataloga, a prošlo je jedva mesec dana, već se "pojavilo" pet novih dela. Kad Sistemski katalog bude preveden na engleski, naš sagovornik se nada znatno većem "ulovu". Pogotovo se to odnosi na portrete kojih je uradio više stotina, a nije vodio evidenciju poput Uroša Predića.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 18 Jan 2013, 07:57
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Mikiju Jevremoviću nacionalna penzija u poslednji čas

Komisija konačno utvrdila spisak 50 ovogodišnjih dobitnika nacionalnih penzija

Slika



NA završnom sastanku članovi Komisije za dodelu nacionalnih penzija (Miodrag Radovanović Mrgud, predsednik, Bojana Borić Brešković, Jovan Kolundžija, Živorad Ajdačić, Viktor Šećerovski, Zvonko Petković i Tihomir Stanić) definitivno su utvrdili i potpisali spisak od 50 umetnika, dobitnika ovog priznanja. U odnosu na prethodno utvrđena imena, u poslednji čas je došlo do jedne izmene: status nacionalnog penzionera dobio je pevač i kompozitor zabavne muzike Miki Jevremović, a izgubio ga je Dejan Đurović, voditelj i dugogodišnji promoter ozbiljne muzike.

U izjavi, za “Novosti”, Miodrag Radovanović Mrgud je rekao da je do kraja ostala nerazrešena dilema da li je kultura roba ili nije:

- Nekome je plaćano 20.000 evra da peva za Novu godinu, dobijao je ogroman novac za koncerte na Ušću. Nekome su bile potrebne godine i godine rada da zaradi toliki novac koje je neko uzimao za jednu noć. Ovaj izbor otvorio je pitanje da li su drndalajke i kafanske pesme doprinele nacionalnoj kulturi ili “Dragstor ozbiljne muzike”, koji je Đurović pokrenuo. Komisija je imenovana na godinu dana. Završili smo ovaj posao i ja sam im rekao doviđenja za sva vremena.

Od 396 kandidata, koliko je konkurisalo, najbolje su prošli pisci, njih 11, a to su Milovan Vitezović, Vito Marković, Marko Nedić, Vladimir Lutkov, Zorica Arsić Mandarić, Slobodan Pavićević, Milica Jeftimijević Lilić, Milena Jovović, Blagoje Baković, Miodrag Ilić i Dušan M. Petrović. Od umetnika iz scenskog stvaralaštva, pozorišta, baleta, opere i plesa nacionalne penzije dobili su Predrag Miki Manojlović, Predrag Ejdus, Živomir Joković, Krunoslav Simić, Milan Lane Gutović, Dragan Tomić, Božidar Stošić, Dragoljub Čumić, Ljiljana Dragutinović, Goran Sultanović i Spasoje Grdinić.

DVOJICA “PREKOBROJNIH” KAKO “Novosti” nezvanično saznaju, na sednici lomila su se koplja ko će “ustupiti mesto” Mikiju Jevremoviću, Dejan Đurović ili likovni kritičar Bratislav Ljubišić. Posle dužeg vaganja odlučeno je da ostaje Ljubišić.

Za doprinos muzičkom stvaralaštvu, produkciji i interpretaciji priznanje su, uz Mikija Jevremovića, stekli: Fejat Sejdić, Vojislav Borisavljević, Slobodan Atanacković, Olivera Katarina, Predrag Živković Tozovac, Minja Subota, Ivana Trišić i Vera Zloković.

Od kandidata čije stvaralaštvo pripada likovnoj, primenjenoj, vizuelnoj umetnosti i arhitekturi prošli su: Nebojša Krstić, Branko Bojović, Ivanka Živković, Ivica Mlađenović, Branislav Makeš, Božidar Damjanovski, Džoja Ratković Gavela, Nikola Vukosavljević, Svetozar Đorđević i Bratislav Ljubišić. Za istraživanje i zaštitu kulturnog nasleđa penziju su dobili: Vera Radosavljević i Nikola Kusovac.

Nacionalnu penziju su, prema oceni Komisije, iz oblasti kinematografije i audio-vizuelnog stvaralaštva zaslužili: Slobodan Šijan, Dragoslav Lazić i Srboljub Božinović, iz umetničke fotografije Branko Belić, a iz naučnoistraživačke delatnosti u kulturi Nenad Ljubinković, Danica Tomković i Stanislav Živković.

Kako je rad Komisije odmicao, tako se broj mogućih dobitnika povećavao: prvo ih je bilo 36, pa 45, da bi na kraju spisak bio zaključen sa njih 50.

- Još petnaestak umetnika je nezasluženo ostalo ispod crte - kaže Živorad Ajdačić. - Vodili smo računa o značaju i vrednosti dela umetnika, ali i o njihovim godinama. Smatramo da mlađi mogu da čekaju. Često su odlučivale samo nijanse, pa smo napravili listu prioriteta za sledeću godinu.

Kako su “Novosti” nezvanično saznale, na toj listi su:pisci Bogdan A. Popović, Božidar Šujica, Rade Vojvodić, Jakov Grobarov, Saša Hadži Tančić, Karlo Minić i Rastko Zakić, kompozitori Petar Tanasijević, Milutin Popović Zahar, interpratatorka izvornih pesama Mira Vasiljević, glumci Ivan Bekjarev i Ljiljana Stjepanović.

- Mislim da smo časno završili jedan izuzetno težak i delikatan posao - kaže Viktor Šećerovski. - Došli smo do zajedničkog zaključka da se mora menjati uredba po kojoj se dodeljuje ovo priznanje. Valja konačno razdvojiti nečiji vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi od socijalnog statusa pojedinih umetnika, koji bi trebalo rešavati na drugačiji način. Komisija je, takođe, zaslužila da umetnička udruženja koja predlažu kandidate moraju da imaju utvrđene kriterijume i da u skladu sa njima proslede imena samo onih umetnika čije je stvaralaštvo nesporno.

Spisak članova Komisije najverovatnije će se naći na sednici Vlade u četvrtak, kada će biti verifikovan, a novi nacionalni penzioneri bi ovo priznanje (50.000 dinara na redovnu penziju) t


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura...  |  Poslato: 20 Jan 2013, 12:45
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Сећање на Бранислава Нушића

На Новом гробљу у Београду одржан помен поводом 75 година од смрти Бранислава Нушића. И ове године окупљање у знак сећања на великог писца, комедиографа и реторичара организовало је Удружење драмских писаца Србије.

Slika

Удружење драмских писаца Србије одржало је на Новом гробљу у Београду помен поводом 75. годишњице смрти Бранислава Нушића (1864 -1938). Помен је служио протојереј ставрофор, професор др Димитрије Калезић.


Припремила Гордана Главнић



О Нушићевом животу и раду говорили су министар културе Братислав Петковић, председник Удружења драмских писаца Миладин Шеварлић, добитник награде "Бранислав Нушић" драмски писац Војислав Савић, песник Мирко Магарашевић, театролог Рашко В. Јовановић и генерални секретар Културно просветне заједнице Србије Живорад Ајдачић.

Министар Петковић, иначе драмски писац и редитељ, истакао је како је Нушић својим животом потврдио дух и мисао свог дела.

Он је подсетио на анегдоту према којој се Нушић, боравећи у затвору због песме "Два раба", представио као рођак високог државног функционера и тако издејствовао пријем код краља Милана. Велики комедиограф је оставио такав утисак на краља да, упркос "подвали", није враћен у затвор.

Како је писао, тако је и живео, рекао је Петковић, додајући да је Нушић такође и патио заједно са својим народом и да је његов син јединац погинуо у рату.

Магарашевић је прочитао говор свог претка, песника Ђорђа Магарашевића који је овај одржао на Нушићевој сахрани 1938. године.

Спомен-венце на Нушићев гроб положили су представници Удружења драмских писаца, манифестације "Нушићеви дани" из Смедерева и Кола српских сестара.

Биографија

Нушић је рођен 20. октобра (8. октобра по јулијанском календару) 1864. у Београду као Алкибијад Нуша у цинцарској трговачкој породици Ђорђа и Љубице Нуше.




Породица му се преселила у Смедерево, где је похађао основну школу и две године гимназије, а матурирао је у Београду.

Када је напунио 18 година, законски је променио име у Бранислав Нушић. Дипломирао је на Правном факултету у Београду.

Борио се у Српско-бугарском рату 1885. године, који га је затекао на служењу редовног војног рока.

Године 1900. постављен је за секретара Министарства просвете. Убрзо је постао драматург Народног позоришта, затим управник Српског народног позоришта, а од 1905. се бавио новинарством, под својим именом и под псеудонимом Бен Акиба. Од 1912. радио је у Битољу као државни службеник, а 1913. основао је позориште у Скопљу.

Напустио је земљу са војском током Првог светског рата, боравио у Италији, Швајцарској и Француској.

После рата постављен је за управника Уметничког одсека Министарства просвете, затим је био управник Народног позоришта у Сарајеву, одакле се 1927. вратио у Београд.

У историју српског позоришта и књижевности уписао се изузетним комедијама међу којима су најпознатије "Госпођа министарка", "Мистер долар", "Покојник", "Др", "Ожалошћена породица".

Написао је романе "Тако је морало бити", "Хајдуци", а писао је и приповетке, расправе и трагедије.

За редовног члана Српске краљевске академије Нушић је изабран 1933. године.


RTS

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 33 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker