Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 19:24


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 11 Jun 2013, 02:29
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Prokletstvo srpskih velikana (3): Komisija popila po rakiju

Do proslave dva veka od Drugog srpskog ustanka, podignutog u Takovu 1815. godine, dele nas svega dve godine, a makar jedan deo predstave trebalo bi da se održi u konaku Miloša Obrenovića u selu Gornja Crnuća, gde je doneta odluka o podizanju ustanka protiv Turaka. Na praznik Cveti ispred konaka u Gornjoj Crnući razvio se ustanički barjak odakle su se srpski prvaci uputili u Takovo.

Slika
Dobrivoje Marinković
 
Rudničko selo Gornja Crnuća bilo je i prestonica Srbije u vremenu od 1815. do 1819. godine, a u konaku je održano zasedanje prve Narodne skupštine, tu je bila smeštena i narodna, svi državni tefteri i dokumenta iz tog vremena. Danas se konak nalazi na imanju potomka srpskih ustanika Dobrivoja Dola Marinkovića i u sramotno je lošem stanju.
 
Zaštita od popravki

Istoričar umetnosti i bivši direktor muzeja Radoš Gačić predlagao je da se kuća izmesti iz dvorišta Dobrivoja Marinkovića bliže manastiru Vraćevšnica i da se manastiru da na upravljanje.
- Svaki od dosadašnjih direktora Muzeja je slao predloge Republičkom zavodu za zaštitu spomenika ili regionalnom zavodu u Kraljevu, ali od njih su retko kada stizali odgovori, a opštinska vlast ne sme da preduzima radove na kući koja je pod zaštitom države - ističe Gačić.
- Za razliku od kuća drugih čuvenih Srba kojima preti rušenje, konak Miloša Obrenovića niko ne želi da poruši, ali je on u tako lošem stanju da me ne bi začudilo da se sam sruši. Konak je stavljen pod zaštitu države još 1994. godine, ali bolje da nije. Kako se konak nalazi u mom dvorištu, meni i mojoj porodici je prepušteno da brinemo o kući, ali mi za to nemamo novca, a i da imamo ne bih smeo ništa da radim na njoj bez dozvole državnih organa. Istina, prošle jeseni je dolazila neka delegacija, valjda iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika i Zavoda za zaštitu spomenka iz Kraljeva, nešto su pisali, snimali, popili po rakiju i otišli i od tada nema abera.

Slika
 
- Što se mene tiče, neka rade kako hoće, ali, brate, sramota je da proslava dva veka od podizanja Drugog srpskog ustanka započne u kući koja prokišnjava i propada. Mi od opštine Gornji Milanovac primimo nekoliko hiljada dinara mesečno da dočekujemo turiste, ponešto ispričamo o istorijatu kuće, ponudimo ih kafom i rakijom i to je sve. I zato, znajući u kakvom se stanju nalazi konak, pitam se so čim će Srbi pred vožda. Da je da ustane knjaz, mnogi bi ostali bez fotelja i funkcija, a ima i onih koji bi dobili po 25 batina po turu - ubeđen je Dobrivoje Marinković, kojem tvrdi da je za uređenje i prepokrivanje kuće šindrom potrebno svega 20.000 evra.

Direktor Muzeja rudničko-takovskog kraja Miloš Nikolić se nada da će republička komisija do kraja ove godine dati predlog za rekonstrukciju.
- Najverovatnije tek sledeće godine trebalo bi pronaći pare da se Miloševa kuća preuredi - ističe direktor.

Predsednik opštine Gornji Milanovac Milisav Mirković nas nije udostojio odgovorana pitanje šta će biti s Miloševim konakom, dok je predsednik skupštine optine Mihajlo Vučetić najiskrenije zahvalio "što smo ga podsetili na ovaj problem", uz obećanje da će se raspitati dokle se stiglo "u vezi sa problemom sa Miloševom kućom".


Vestionline

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 11 Jun 2013, 02:36
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Prokletstvo srpskih velikana (4): Ženskaroša na deponiju

Kuća Đure Jakšića u Kragujevcu je pred rušenjem. Ako to ne učine vlasti, koje na tom mestu planiraju saobraćajnicu, učiniće to vreme. Ruina se nalazi u strogom centru grada, sklona je padu, i pre neku godinu ograđena je žičanom ogradom, jer predstavlja opasnost po prolaznike.

Slika
Kuća Đure Jakšiča sada je ruina
 
Slavni srpski pesnik živeo dve godine u toj kući dok je bio učitelj u Kragujevcu. Na društvenim mrežama pokrenuta akcija da se kuća ne poruši. Na FB stranici i ovaj kamen kuće Đurine branitelji njegovih stihova pozivaju na potpisivanje peticije da se kuća sačuva i obnovi.
 
Narod unatraške

Kuća Đure Jakšića u Kragujevcu je pred rušenjem. Ako to ne učine vlasti, koje na tom mestu planiraju saobraćajnicu, učiniće to vreme. Ruina se nalazi u strogom centru grada, sklona je padu, i pre neku godinu ograđena je žičanom ogradom, jer predstavlja opasnost po prolaznike.
Pre tri godine postojala je ideja da se kuća sačuva. Tadašnja zamenica gradonačelnika Slavica Đorđević najavljivala je da će tu biti sagrađen objekat u čijem jednom delu bi bio klub književnika i galerija posvećena pesniku. Ali, prošle nedelje plan je promenjen. Direktorka Direkcije za urbanizam Mirjana Ćirić kaže da će kuća ipak biti srušena.

- U urbanističkom planu Stare varoši na tom mestu je ucrtana saobraćajnica i kuća se ruši. Umesto nje biće skver i spomen- obeležje pesniku - kaže Ćirićeva.

Đura nije bolje prošao ni u Donjoj Sabanti, selu kraj Kragujevcu. U porti manastira crkve Svetog Đorđa, ispod lipa nekada je bila bista posvećena pesniku, jer je na tom mestu nastala jedna od najlepših srpkih pesama "Na liparu". Ali iguman manastira je pre pet godina zaključio da je Đura bio razvratnik, ženskaroš i pijanac i odlučio da protiv njega povede rat.
 
Prvo je uklonio njegovu bistu i srušio postament. Bista je nađena na deponiji u Jovanovcu i vraćena, ali je opet netragom nestala. Ni do dan-danas ne zna gde je bista koju je iguman proterao sa Lipara.


Vestionline

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 11 Jun 2013, 02:40
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Prokletstvo srpskih velikana (5): Jedini posetilac krava

Da je živ, Petar Kočić bi danas pisao više nego ikad, reče pre nekoliko dana jedan sedi banjalučki književnik, jer kad ovim našim današnjim vlastodršcima dodaš strance koji nas 20 godine drže pod protektoratom, stvara se idealna podloga za nekog novog Davida Štrpca. Kočića nema, ali njegova dela, naravno, žive.

Slika
Zaboravljena rodna kuća Petra Kočića
 
Živi i sećanje na njega, ali uglavnom poslednjeg vikenda u avgustu kada se na njegovoj Manjači održava tradicionalna manifestacija Kočićev zbor. Čuvenu planinu tih dana obiđe više od 100.000 ljudi, a centralni događaj, uz šatre, muziku i pečenje, jesu borbe bikova. Jablan i Rudonja nisu slučajno ušli u Kočićevu pripovetku. Tokom preostalih dana u godini Kočića se ne seća niko, osim nekolicine stanovnika zaseoka Kočići u selu Stričići gde je Petar odrastao.
 
Principova kuća

U selu Obljaj, nedaleko od Grahova, rodio se 1894. godine Gavrilo Princip, čovek koji je promenio istoriju sveta. To ipak nije dovoljno da se kuća u kojoj se rodio tretira kao spomenik kulture. U stvari, u pitanju su samo ostaci kuće, njeni temelji na kojima se i danas naziru njegovi inicijali koje je uklesao 1909. godine. Kuća je izgorela u poslednjem ratu, a u njoj i neki dokumenti koji su govorili o pripremi atentata na Franca Ferdinanda.
U tom zaseoku i danas postoji kuća u kojoj se Kočić rodio, koja nije zaštićena kao spomenik kulture. Napravljena od drveta, oronula, nagrižena zubom vremena, ali i nebrige. Gomila dotrajalih dasaka, paučina, smeće, rupe na krovu, kuća izgleda kao da će se svakog časa urušiti, ali na njenim vratima uredno je stavljen katanac.
 
Nije poznato ko ga je poslednji put otključao, niti ko uopšte ima ključ. Opušci, boce od sokova i piva ispred kuće dopunjuju sliku nemara. Svi stanovnici Kočića, a ukupno ih ima sedam, mogu samo da gledaju kako propada nešto što nikako ne bi smelo.

- Sramota, šta drugo reći. Svakog dana prođem ovuda kada kravu Brezovu vodim na pašu. Ova kuća ne zanima nikoga - priča Zoran, jedan od meštana. - Nekad su znali doći neki iz Banjaluke pred zbor da malo pospreme okolo i krov zakrpe. Sada niko više ne dolazi. Samo Brezova i ja ponekad obiđemo imanje. Ona malo pase travu oko kuće, dovoljno da ne zaraste potpuno, a ja ponekad nešto uradim i sklonim smeće, ali to nije dovoljno - veli Zoran.


Vestionline

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 02 Nov 2013, 18:06
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Kameno selo Gostuša zaštićeno kulturno dobro

Staroplaninsko selo, jedno od najzabačenijih u pirotskoj opštini, nesvakidašnja ambijentalna celina jedinstvena po staroj arhitekturi, sazidanoj od kamena

Slika
Sve kuće zidane su od kamena, a bez maltera

PIROT - Staroplaninsko selo Gostuša, jedno od najzabačenijih u pirotskoj opštini, postaje zaštićeno kulturno dobro, tačnije nesvakidašnja ambijentalna celina jedinstvena po staroj arhitekturi, sazidanoj od kamena, koji je vekovima unazad ovde bio glavni građevinski materijal.


Poslove oko zaštite finansira Ministarstvo kulture, a direktni izvođači radova su stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika kulture, na čijem čelu je Elena Vasić Petrović, ali i studenti Arhitektonskog fakulteta iz Niša, koji ovde imaju šta da vide i nauče.

- Reč je o izuzetno zahtevnom poslu koji radimo već drugu sezonu. Prošle godine smo popisali i snimili dvadesetak objekata, a ove godine to ćemo uraditi na još četrdesetak kuća, ekonomskih zgrada u selu i van njega. Proglašenje ovog kraja za jedinstvenu ambijentalnu celinu i kulturno dobro, znači da će selo ostati ovakvo i da će sačuvati osobenosti u svakom pogledu. Takođe, biće moguće konkurisati za razne projekte koji će oživeti posustalu Gostušu i čitav kraj, koji je deo parka prirode „Stara planina“ - kaže Elena Vasić Petrović.

Gostuša je zbog svoje arhitekture izuzetan turistički potencijal, a ideja o zaštiti se javila pre četiri godine. Od tada je lokalna vlast u Pirotu gotovo završila asfaltni put do sela. Pojedina domaćinstva su preko Svetske banke dobila podsticaj za razvoj seoskog turizma, a čitavoj priči naruku ide i činjenica da je u blizini Zavojskog jezera, takođe jednog od staroplaninskih turističkih potencijala. U posao zaštite direktno se uključila i Turistička organizacija Pirot, čiji su planovi za razvoj turizma direktno vezani za Staru planinu, koja treba da bude okosnica turističke ponude prema domaćim, ali i stranim gostima.

U Gostuši trenutno živi stotinak mahom ostarelih duša i nekoliko desetina vremešnih momaka. Kompletna dokumentacija o selu biće upućena Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, a procedura predviđa i usvajanje predloga o zaštiti ambijentalne celine Gostuše i u Skupštini Srbije.


ZIDANO BEZ MALTERA

OKOSNICU seoske arhitekture u Gostuši, ali i još nekim staroplaninskim selima, čini podizanje kuća od kamena i drveta. Reč je o takozvanoj suvozidici, odnosno zidanju kuća bez maltera, ili bilo kog drugog vezivnog materijala, što iziskuje veliko majstorstvo. Umesto ćeramide i crepa, kao osnovni materijal za pokrivanje služe kamene ploče, pa su sve zgrade praktično od temelja do krova, od kamena.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 11 Jul 2014, 00:12
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Sviranje na gajdama na listi UNESKO?

Deo nematerijalne kulturne baštine Srbije na listi nominacija za UNESKO. Danas ostalo samo desetak živih nosilaca ove kulturne veštine. Instrument kod nas prisutan još od 6. veka


Slika

Sviranje na gajdama, kao deo nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, nalazi se na nacionalnoj listi nominacija za Unesko. U sklopu priprema za ovu nominaciju, dr Rastko Jakovljević, iz Muzikološkog instituta SANU, izradio je (i još dorađuje) stručni elaborat kako bi početkom 2015. bila predata naša kandidatura za Unesko.




- Osim izrade elaborata, koji je u završnoj fazi, planiran je i promotivni video, kao i prateća dokumentacija. U proces zaštite uključeno je pet centara: Zaječar, Pančevo, Kikinda, Svrljig, Lebane i ovo za njih predstavlja veliki izazov i odgovornost - kaže Jakovljević za "Novosti".

Po njegovim rečima, ova mesta se trude da svim svojim kapacitetima omoguće održavanje tradicije, ali i ostvarivanje nominacije. I Ministarstvo kulture nastoji da kroz projekte u oblasti zaštite nematerijalnog kulturnog nasleđa da na značaju ovoj skoro potisnutoj ili zaboravljenoj kulturnoj praksi.

Jakovljević kaže da je ovaj instrument važan za Srbiju i objašnjava da na istočnom pojasu, kao i celokupnoj teritoriji Vojvodine postoje čak četiri različita varijeteta gajdi, što je retkost.

- Ovo nije važno samo zbog muzike i distinktivne kulturne istorije, već zbog toga što sviranje na gajdama pripada starim i gotovo nestajućim tradicionalnim praksama Srbije. Ono uglavnom opstaje u manjim i često zatvorenim zajednicama Srba, Vlaha, Makedonaca i Bugara.

Prema različitim izvorima, gajde su na teritoriji Srbije bile prisutne još od 6. veka, a njihovo poreklo se može tumačiti kao autohtono nasleđe, tekovina paleobalkanskih plemena, kao i Kelta. Ali, za razliku od većine zemalja koje ovaj instrument neguju, u Srbiji je praksa sviranja na gajdama gotovo zamrla.

- U mojoj disertaciji se upravo analiziraju uticaji promena u društvu, smena politika i kulturnih modela i pokazuje kako su (tendenciozno ili ne) tradicionalni instrumenti, poput gajdi, zamenjivani harmonikama. Pretpostavlja se, jer se verovalo da one simbolizuju ruralnu kulturu od koje je društvo htelo da se ogradi - objašnjava Jakovljević.

Prema rečima našeg sagovornika, danas je ostalo samo desetak živih tradicionalnih nosilaca ove kulturne veštine. Da bi se revitalizovala ova umetnost i sačuvali malobrojni nosioci znanja potrebno je "delovati i na širem planu".

- Neophodna je sistemska podrška i rad na obučavanju mladih u sviranju gajdi i gradnji ovog instrumenta, dok institucije kulture imaju odgovornost da štite prepoznatljivost ove tradicije.

Ali, naglašava Jakovljević, država i kulturne institucije nisu jedine koje treba da brinu o našem nasleđu. Svaki pojedinac mora da shvati značaj tradicije i njenog negovanja, kako bismo sačuvali sećanje na kulturu ovog podneblja.


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 17 Avg 2014, 21:31
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Bogatstvo kulturne baštine Srbije

Usmena tradicija i jezik, scenska umetnost, rituali i praznici, samo su neke od oblasti u kojima se ogleda kulturno nasleđe zemlje. Pročitajte kojim se to kulturnim elementima može pohvaliti Srbija...

Slika

O kulturnom nasleđu iz naše države pričali smo sa Sašom Srećkovićem, višim kustosom Etnografskog muzeja i predsednikom Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe.

Na spisku prvih 27 elemenata koji su nakon zvaničnog poziva objavljenog 2012. godine, upisani u Nacionalni registar za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije nalaze se, između ostalih, i krsna slava, molitva, belmuž, izrada pirotskog kačkavalja, filigranski zanat, pazarske mantije.

Od Saše Srećkovića (51), višeg kustosa u Etnografskom muzeju u Beogradu koji od prošle godine vodi Centar za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije i predsednika Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe Republike Srbije, saznali smo da je na prošli konkurs stiglo više od 40 predloga, da predloge mogu da daju institucije, udruženja u lokalnim zajednicama, privatne firme, pa čak i pojedinac ukoliko je predlog suvisao, priložen uz adekvatnu dokumentaciju i u skladu sa zahtevima formulara - upitnika Uneska.

"Naš Komitet osnovan je 2011. godine i mlada je institucija, jer je i sama Uneskova Konvencija o zaštiti nematerijalnog kulturnog nasleđa ratifikovana u Skupštini Srbije tek 2010. godine. Mi smo kao država novi u toj priči, za razliku, recimo, od Hrvatske koja već ima petnaestak nominacija na svetskom nivou. Ispred nas su i Mađarska, Bugarska i Rumunija, dok je Makedonija upisala jedan element, a Crna Gora i Bosna i Hercegovina se pripremaju" kaže Saša.

Srbija kako kaže, za sada nema nijednu svetsku nominaciju, ali da su dve (krsna slava i molitva - đurđevdanski obred) predate komisiji Uneska na razmatranje za ulazak na listu svetskih nematerijalnih kulturnih nasleđa. Rezultati bi trebalo da budu poznati do kraja ove godine.

"Još desetak predloga sa naše domaće liste imaju veliku šansu da prođu i na svetskoj listi Uneska. Kulturno nasleđe Srbije i te kako ima resursa i nadam se da će u budućnosti biti još elemenata"kaže Saša Srećković.


Lisa

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 17 Avg 2014, 21:47
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Krsna slava

Slika

Krsna slava - To je najkarakterističnija osobina duhovnog i porodičnog života pravoslavnih Srba, praznik koji se prenosi sa kolena na koleno. Ona je proslavljanje svetitelja na čiji dan su, u davna vremena, naši preci krštenjem primili hrišćanstvo.


lisa

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 17 Avg 2014, 22:03
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Belmuž

Slika

Belmuž - Ovo je specijalitet iz istočne i jugoistočne Srbije i najčešće se pravi od mladog kravljeg ili ovčijeg punomasnog sira koji se otopi u šerpi na tihoj vatri, dok ne postane kao mleko. U smesu se doda projino brašno i so, uz neprestano mešanje drvenom varjačom petnaestak minuta.


Lisa

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 17 Avg 2014, 22:07
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Zlakuska lončarija

Slika

Zlakuska lončarija - Ovo je tehnika stara više od četiri veka, na sporom, ručnom kolu, i pečenjem na otvorenoj vatri. Proizvodi zlakuških lončara su lonci, đuvečare, pržulje, sačevi, a hrana spremana u zemljanim posudama izuzetnog je ukusa i mirisa.


Lisa

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Kulturno nasleđe Srbije  |  Poslato: 17 Avg 2014, 22:13
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Pirotsko ćilimarstvo

Slika

Pirotsko ćilimarstvo - Ćilim se izrađuje tehnikom klečanja na vertikalnom razboju i uvek se pravi iz jednog dela, ima dva identična lica i nema naličja. Fina tanko upredena vuna utiče i na gustinu tkanja i finoću zrna, a najvažniju ulogu igraju prsti i ćilimarkino oko.


Lisa

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 45 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker