Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 22:30


Autoru Poruka
Astra
Post  Tema posta: Re: Srpske himne  |  Poslato: 12 Jun 2013, 12:21
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
Himna Republike Srbije „Bože pravde“

 

Bože pravde, ti što spase
od propasti dosad nas,
čuj i odsad naše glase
i odsad nam budi spas.

 

Moćnom rukom vodi, brani
budućnosti srpske brod.
Bože, spasi, Bože, hrani,
srpske zemlje, srpski rod!

 

Složi srpsku braću dragu
na svak dičan slavan rad,
sloga biće poraz vragu,
a najjači srpstvu grad.

 

Nek na srpskoj blista grani
bratske sloge zlatan plod.
Bože, spasi, Bože, hrani
srpske zemlje, srpski rod!

 

Nek na srpsko vedro čelo
tvog ne padne gneva grom,
blagoslovi Srbu selo,
polje, njivu, grad i dom!

 

Kad nastupe borbe dani,
k pobedi mu vodi hod.
Bože, spasi, Bože, hrani
srpske zemlje, srpski rod!

 

Iz mračnoga sinu groba
srpske slave novi sjaj
nastalo je novo doba,
novu sreću, Bože, daj!

 

Otadžbinu srpsku brani,
petvekovne borbe plod.
Bože, spasi, Bože, brani,
moli ti se srpski rod!

. . .


_________________
Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Srpske himne  |  Poslato: 10 Nov 2014, 18:16
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Srpske himne  |  Poslato: 27 Nov 2014, 21:39
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Izložena notna izdanja himne "Bože pravde"

Povodom stogodišnjice od smrti Davorina Jenka (1835–1914), istaknutog kompozitora Kraljevskog srpskog narodnog pozorišta, Narodna biblioteka Srbije prvi put je izložila štampana notna izdanja i razglednice srpske himne "Bože pravde", kao i pesama iz pozorišnog komada "Đido".

Slika

Davorin Jenko je gotovo pola veka predano radio u Srbiji gde se nastanio u vreme opštih preloma i društvenih previranja. Iako jedan od prvih i najznačajnijih romantičara u slovenačkoj muzici, Jenko je tokom vremena provedenog u Srbiji sve više ulazio u duh narodne muzičke tradicije i time položio osnove srpskog nacionalnog stila u orkestarskog i scenskoj muzici.

Muzički trag ostavio je u brojnim horskim komozicijama - Naprej zastava slave, Ustaj, ustaj, Srbine, komadima s pevanjem i muzikom za oko 90 pozorišnih komada - Seoba Srbalja, Markova sablja, Đido, Potera i dr.

Slika

Značajan deo opusa Davorina Jenka čine i koncertne uvertire Kosovo, Milan, Srpkinja i Aleksandar, kao i brojne solo-pesme i obrade narodnih melodija za glas i klavir.

Himnu "Bože pravde" Davorin Jenko komponovao je na stihove Jovana Đorđevića (1826–1900) kao finalni deo pozorišnog komada "Markova sablja", premijerno izvedenog u Narodnom pozorištu u Beogradu 1872. povodom proslave punoletstva kneza Milana Obrenovića.

Posle smene dinastija, 1909. godine "Bože Pravde" postaje himna, potpisom kralja Petra Karađorđevića.Ova značajna građa Narodne biblioteke Srbije biće izložena u specijalnoj komori u holu ispred Centralne čitaonice do kraja decembra.


srbijuvolimo

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Srpske himne  |  Poslato: 03 Jul 2016, 14:01
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Pisac srpske himne

Resized Image - Click For Actual Size
Јован Ђорђевић око 1850. године

Niš – Malo je poznato da se u Narodnom muzeju u Nišu čuva i deo zaostavštine Jovana Đorđevića, pisca srpske himne "Bože pravde" i ujaka Stevana Sremca. Po rečima Jovana Mladenovića, kustosa niškog Narodnog muzeja, najveći deo zaostavštine Jovana Đorđevića čuva se u Matici srpskoj u Novom Sadu, ali se šesnaest njegovih originalnih rukopisa nalazi u Narodnom muzeju u Nišu. Naime, posle smrti Jovana Đorđevića 1900. godine, Sremac je nasledio deo njegove biblioteke i rukopisa. Godine 1952. Narodni muzej iz Niša je otkupio Sremčevu zaostavštinu za 60 000 dinara od beogradskog književnika Milorada Pavlovića, zvanog Mile Krpa, Sremčevog prijatelja i biografa. Stevan Sremac je kod njega u Beogradu stanovao punih trinaest godina.

– U to vreme, za zaostavštinu Stevana Sremca bila je zainteresovana i njegova rodna Senta koja je nudila više novca od Nišlija, ali se Pavlović odlučio za Niš, verujući da bi to bila i Sremčeva želja, znajući koliko je popularni pisac voleo ovaj grad. Tako se osamdeset procenata zaostavštine Stevana Sremca našlo u Nišu, a u toj zaostavštini bilo je i šesnaest originalnih rukopisa njegovog ujaka i "duhovnog oca", Jovana Đorđevića, objašnjava za "Politiku" Jovan Mladenović.

Jovan Đorđević rođen je 13. novembra 1826. godine (po starom kalendaru) u Senti, a umro je 9. aprila 1900. godine u Beogradu. Potiče iz ugledne porodice Filipa Đorđevića. Značajan je građanski intelektualac u 19. veku, nacionalni radnik i otac srpskog pozorišta, istoričar, književnik, profesor šabačke i beogradske gimnazije, profesor opšte istorije na Velikoj školi 1888. godine. Napisao je srpsku himnu "Bože pravde", a 1861. godine osnovao je Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu. Bio je prvi direktor i dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu (1868/1870. godine), sekretar Matice srpske i urednik "Letopisa" 1857. i urednik "Srpskog dnevnika" 1859. godine. Kratko vreme bio je ministar prosvete i crkvenog dela 1892. godine, takođe nastavnik kralju Aleksandru Obrenoviću za istoriju i geografiju.

Književni rad Jovana Đorđevića sadrži poetske, prevodilačke, žurnalističke i istoriografske priloge i dela. Napisao je spev "Knez Pavo", pozorišnu alegoriju "Markova sablja", dve biografije, klasični Srpsko-latinski rečnik, Opštu istoriju u dva toma.

Presudno je uticao na svog sestrića Stevana Sremca, na njegov moralni, intelektualni, nacionalni i politički razvoj i životno opredeljenje za istoriju i književnost. Povodom 180. godišnjice njegovog rođenja, u rodnoj Senti mu je prošle godine podignut spomenik.


politika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Srpske himne  |  Poslato: 23 Dec 2016, 15:31
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Ono naše što nekad bejaše: Slovenac komponovao srpsku himnu

Dok je godinama živeo u Pančevu, slovenački kompozitor, a po duši Srbin, Davorin Jenko stvorio je melodije koje su postale veoma popularne sa obe strane Dunava i Save. Kada je prešao u Beograd, istakao se kao horovođa Prvog beogradskog pevačkog društva i kapelnik Narodnog pozorišta.

Slika
Davorin Jenko

Postao je priznati kompozitor za veliki broj dramskih komada s pevanjem, kakvi su bili čuveni "Đido", "Seoska lola", "Potera", "Pribislav i Božena", "Vračara", i, naravno, "Markova sablja" iz koje je izašla prva srpska himna. Dobar glas u narodu je stekao i komponovanjem pesama za horove kao što su "Dvori Davorovi", "Sabljo moja dimiskijo", "Što ćutiš, Srbine tužni". I posle Jenkove smrti izvođene su mu uvertire "Kosovo", "Srpkinja", "Aleksandar", a dve njegove kompozicije dobile su zvanje nacionalnih himni. Pored "Bože pravde", to je slovenačka "Naprej, zastava Slave".

Jenko je bio član Matice srpske, a od 1869. i član Srpskog učenog društva, preteče Akademije nauka i umetnosti. U beogradskom Narodnom pozorištu, u kojem se zaposlio 1871, Jenko se pored komponovanja i pripremanja horova prihvatio i obučavanja glumaca u pevanju. Pozvan je da pripremi muziku za komad "Markova sablja", pa je komponovao muziku buduće srpske himne onako, usput.

Testament na ćirilici

Austrijske vlasti, koje su Davorina Jenka smatrale srpskim podanikom, nisu mu dale pokoja ni posle smrti. Testamentom, koji je napisao ćirilicom, Jenko je deo ostavštine je namenio školovanju siromašnih srpskih studenata, ali je njegovu poslednju želju Ministarstvo pravde u Beču oborilo, izgovarajući se time što su Srbija i Austrija već bile u ratu i da su svi međudržavni sporazumi postali nevažeći.
U to doba smatralo se da je Srbe više zadužio romansama koje se i danas pevaju kao narodne: "Za tobom mi srce žudi", "Gde si dušo, gde si rano". Štaviše, zli jezici su mu zamerali da je za "Bože pravde" samo prepravio austrijsku himnu "Bože spasi (cara Franca)". U Beogradu je Jenko radio do 1912, do dve godine pred smrt, a onda se iznenada vratio u Ljubljanu. Razlog je bila smrt njegove najbliže prijateljice, glumice Vele Nigrinove, koja je takođe bila Slovenka. Kada je i Jenko umro dve godine kasnije, na njegovoj sahrani se svirala njegova kompozicija "Na grobih".


vestionline

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 72 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker