Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 23:25


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: Re: Moda u Srbiji kroz vekove  |  Poslato: 18 Jan 2021, 18:20
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
NEMANjIĆI KROJILI MODU I TEKSTILNU INDUSTRIJU: Istoričar umetnosti dr Bojan Popović otkriva nepoznatu istoriju odevanja Srba

NISU samo vitezovi mačevima i kopljima stvarali dobar imidž Srbije u srednjovekovnoj Evropi, već i vešti tekstilci i vezilje iglom i zlatnim koncem. Majstorske radionice na dvorovima i u manastirima Nemanjića, Lazarevića i Brankovića stvarale su umetnička dela od tekstila ravna onima iz Carigrada.

Slika

O tome svedoči izveštaj Teodora Metohita, člana vizantijske visoke državne delegacije, koji krajem 13. veka šalje izveštaj sa srpskog dvora. On zajedljivo komentariše da kralj Milutin ne samo što se odeva kao romejski car, već delove dragocenog ornata poklanja kao da su krpice.

- Činjenica je da su u bogatu Srbiju uvoženi sjajni materijali iz Vizantije i sa Zapada, ali su šiveni i ukrašavani kod nas - kaže istoričar umetnosti dr Bojan Popović, kustos Galerije fresaka Narodnog muzeja. - Neki fini materijali su se proizvodili i ovde, čuvena je bila svila iz Prizrena i drugih delova Srbije. Srbija je tada bila čuveni izvoznik grubih tkanina, koje su se zvale sklavine ili raše, koje znamo i pod imenima bilj, guber, čerga. Korišćene su kao prostirke, cirade, a od njih su pravljene i čuvene kabanice. One su se izvozile i nosile od Islanda do Orijenta.

Slika
Narod u košuljama različitih dužina (freska u Dečanima) / Foto Arhiva Galerije fresaka

DUGOGODIŠNjA istraživanja istorije odevanja Srba dr Popović je pretočio u kapitalno delo "Srpska srednjovekovna vladarska i vlasteoska odeća" i otkrio nepoznatu sliku srpskog srednjeg veka.

- Moderni krojački zanat u Evropi je rođen tek u srednjem veku, kada dolazi do revolucionarnog prelaza sa antičke odeće koja se omotavala na šiveni kostim - objašnjava dr Popović. - Srbija je pratila savremene srednjovekovne trendove, pa su Nemanjići utemeljili modu. Prvu modnu kuću je napravila kraljica Jelena Anžujska, kada je pri dvoru osnovala školu za sirote devojke koje su tu učile vez. Tradicija srpskog zlatoveza, čija je produkcija i rasprostranjenost bila ogromna, trajala je do poslednjih izdanaka Brankovića. Komadi iz manastira despotice-monahinje Angeline Branković u Kupinovu bili su cenjeni širom Evrope.

Resized Image - Click For Actual Size
Kralj Milutin u bogatom ornatu (Manastir Gračanica) / Foto Arhiva Galerije fresaka

OSNOVNA odeća srednjeg veka bila je košulja od platna, nalik tunici do sredine listova.

- Košulja je mogla da bude težinjava, od konoplje, koja je služila samo za posao na polju, a mogla je biti i fina svilena ili lanena, kod vlastele ili građana - opisuje dr Popović.

Preko nje su vladari i vlastela oba pola oblačili komad odeće koji se prvo nazivao svita, a docnije haljina. Bilo je to svečano odelo iz jednog dela nalik haljini od vrata do peta. Osim što je bila izrađena od najboljih tkanina toga doba, svita je bila bogato ukrašena vezom, koji je označavao hijerarhijski položaj.

- Kod vladara i vlastele svaki komad odeće je insignija - objašnjava dr Popović. - Svite su bile veoma jarkih boja, kojima su vladari i vlastela pokazivali hijerarhijski status i plemenitost, ali sa druge strane, i oholost.

NAJBOLjI izvor informacija o srednjovekovnom odevanju daju freske i minijature iz rukopisnih knjiga, na kojima su i sveci predstavljani u odeći vremena kada su naslikani.

- Freske dokazuju da je Srbija u srednjem veku bila zaista jedina zemlja koja je u svoju kulturu inkorporirala i Vizantiju i Zapad, od arhitekture do odevanja - kaže dr Popović. - Živopisi nam otkrivaju i fine promene u društvu, od slobodnijeg odevanja žena koje se vidi po povećavanju dubine dekoltea, do modifikovanja uniforme tadašnjih vojnika.

Slika
Bogatstvo odevanja (Bela Crkva Karanska) / Foto Arhiva Galerije fresaka

Krstaški ratovi su pokazali da je luksuzna svita toliko nepraktična za rat, da je morala da reaguje čak i crkva. Franački biskup Ginter je proklinjao duge haljine na koje su se "zbog mode" krstaši saplitali i ginuli. Tako je započela istorija pantalona.

- Na freskama Kalenića i Resave vidimo svete ratnike koji nose nešto nalik pantalonama, ali to su u stvari njihove preteče, kalce ili bečve - otkriva dr Popović. - To su bile dve zasebne nepovezane nogavice koje su kačene na pojas. Pitanje koje golica maštu je šta se tada nosilo ispod košulje. Naravno da je bilo donjeg veša, ali ne samo zbog hladnoće, jer bez njega nije moglo ni da se trči, ni da se jaše. Tadašnja analogija sa današnjim gaćama je više ličila ne pelene, a gašte ili gaće, naš najstariji odevni predmet koji je sačuvao izvorno ime bile su u stvari - prve pantalone.

KOLASTA AZDIJA

VLADARSKI nemanjićki ukras na sviti, koji niko drugi nije smeo da nosi, bio je "kolasta azdija", dvoglavi orao u krugu. Ovaj simbol "hrišćanskog Rima", kao i način odevanja, srpski vladari su dobili u miraz kada su se orodili s romejskim vladarima.

Slika
Sveti Đorđe kao konjanik sa bečvama i dama u sviti (freska u Dečanima) / Foto Arhiva Galerije fresaka

CRVENA OD CRVIĆA

ZAHVALjUJUĆI tekstilnom srpskom izvoznom artiklu zvanom crvac staro ime sčovensko boje ruj promenjeno je u crvena.

- Intenzivna crvena je bila omiljena u srednjovekovnom hrišćanskom svetu a ime je dobila po crvu - objašnjava dr Popović. - Crvići koji su nastanjivali jednu vrstu hrasta sakupljali su se i sušili i pravila se veoma tražena boja.


vecernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Moda u Srbiji kroz vekove  |  Poslato: 18 Jan 2021, 20:20
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Razvoj mode u Srbiji: Kako su se ulepšavale naše prabake, čukunbake i ostale frajle

Ženska lepota je uvek gurana u prvi plan i bila predmet nebrojanih rasprava i priča, kao i inspiracija mnogih umetnika. Standardi po kojima se vrednovala kroz istoriju su se menjali, utičući jedan na drugi.

S obzirom da je Srbija dobrim delom svoje istorije imala veoma mali broj gradova, ženama, koje su pretežno živele u seoskim naseljima i radile po ceo dan u polju ili u domaćinstvu, spoljašnji izgled nije bio na prvom mestu.

Međutim, moda je u Srbiji postojala čak i tada, te su žene uvek obraćale pažnju na odeću i izgled koji nose u javnosti, obično u doba velikih praznika kada se izlazilo na igranke ili balove. Moda nije samo upotpunjavala žensku lepotu, već je otkrivala i društveni status.

O modi u srednjem veku u Srbiji sačuvani su spisi i slike. U to doba je odevanje bilo jednostavno i svedeno, te se može reći da je uticaj sa zapada bio dosta prisutan. Kao što je to uvek bio slučaj i tada se kroz odevanje i nakit isticao društveni status, te su se tako nosile plemićke haljine, građanske ili seljačke nošnje.

Ženska seljačka nošnja se sastojala od košulje ili haljine, koje su izrađene od grubog platna, a na krajevima imale izvezene cvetove od svile ili vune. Od nakita su se oko vrata nosile ogrlice, takozvane lirike. Neudate devojke puštale su kosu ili je vezivale u pletenicu, dok su udate žene obično nosile maramu vezanu oko vrata i ispod nje punđu.

Ženska građanska nošnja je bila malo bogatija, pa su žene nosile haljine koje su bile bogato naborane, dugih rukava i uske u struku, dok su na glavama nosile duge velove.

Slika

Plemkinje su nosile nešto drugačije modele. Tunike su bile duge i uske, rukavi uzani, a prorezi oko vrata su se zakopčavali sitnim dugmadima. Preko tunike su nosile ogrtač koji je bio ili bez rukava ili su rukavi bili viseći. Za razliku od građanki i seljanki, plemkinje su od nakita nosile velike minđuše, ali i primenjvale tretmane lepote.

Moda u Srbiji za vreme i nakon turske okupacije

Uticaj Osmanlija se u Srbiji tokom pet vekova njihove vladavine osećao u svim sferama, pa tako i u modi i kulturi oblačenja. U to vreme je smernost kod žena bila na ceni, pa su se žene i oblačile u skladu sa tim standardima. Tako su se u to doba nosile haljine dugih rukava, a kose su bile sakrivene ispod marame.

Slika

Međutim, odlaskom Osmanlija, prilike u Srbiji se znatno menjaju i u 19. veku se već oseća snažan uticaj evropske kulture, koji utiče i na modu i oblačenje kod žena. Oslobođene od okupatora, žene počinju da se oslobađaju i u oblačenju, pa počinju da nose sve ono što što im je dotle bilo zabranjivano, o čemu se možda i najbolje svedoči u delima Stvena Sremca i posebno u njegovom najpopularnom delu ,,Zona Zamfirova“.

Sredinom 19. veka nastaje takozvana gradska nošnja koja je kombinacija modnih noviteta koji dolaze iz Evrope i ostatka turske mode. Odeća se izrađivala od skupocenih tkanina i bila je išarana zlatnim i srebrnim vezom.

Slika

U to doba nastaje i srpska narodna nošnja koja i danas važi za simbol tradicije srpskog naroda. Nju čine bele haljine ili košulje i suknje i kratki prsluci ukrašeni dukatima. Od obuće su se nosili opanci, dok je frizuru ukrašavao cvet. Ova nošnja se ipak razlikovala od mesta do mesta, pa su tako na jugu Srbije žene oblačile svilene dimije koje su bile jakih boja, dok su na istoku svoje glave ukrašavale maramama.

Krajem 19. veka, uticaj evropske kulture raste u svim krajevima zemlje, a posebno u Beogradu.

Došavši u Beograd, kneginja Ljubica je, kao prva srpska vladarka u novoj prestonici, uvela novitete u oblačenju. Odmah uz kneginju, bila je tu i Anka Obrenović, koju su zbog ljubavi prema bečkoj modi zvali i ,,pomodarka“. Njih dve su, svaka na svoj način, veoma uticale na izgled i oblačanje srpskih žena.

Slika

Žene u gradu nosile su jednostavne haljine od svile ili pamuka, koje su bile opasane pojasom, dok su kratke jaknice od somota ili svile bile ukrašene zlatnim vezom. Vladarke i njihove dame nosile su krinoline, korsete i turnire, koji su deo zapadnjačke mode negližea, i koji postaju deo jedinstvenog stila. Odeća i materijali za šivenje su se obično kupovali u inostranstvu.

Slika

Kao modni dodatak, bili su popularni suncobrani, rukavice, šeširi i lepeze, skupoceni nakit i marame. Ovakav način oblačenja bio je karakterističan za dame iz visokog društva, dok su ostale žene ostale verne građanskoj nošnji.

U to doba, aristokratski beo ten je smatran vrhuncem lepote, te su damama upravo ovi dodaci omogućavali da to i postignu. Što se kozmetike tiče, koristila su se belila za lice i danas već legendarna hladna krema.

Kako se čini iz zapisa, naše dame nisu mnogo vremena posvećivale šminkanju. Pa ipak, potkrade se neki podatak koji se prenosio sa kolena na kolena. Tako se početkom 20. veka, pre pojave šampone, kosa prala pepelom iz kamina, a telo kupalo domaćim sapunom, napravljenim od svinjske masti. Rumene usne i obrazi su uvek bili znakovi zdravlja, što je za tadašnje poimanje bio vrhunac lepote, pa su se žene šminkale uz pomoć ukrasnog crvenog papira koji se pre nanošenja potopi u vodu kako bi pustio boju.

Preobražaj modnog odevanja u XX veku

Početak 20. veka nosi i velike promene i pravu modnu revoluciju. Po uticaju na svetske modne trendove oblačile su se i naše dame. Žene skidaju krinoline i nošnju i počinju da nose jednostavnije i udobnije haljine.

Slika

Posle ratova, u modu ulaze i pantalone, kao i kupaći kostimi.

Kako se istovremeno razvija i kozmetička industrija, žene počinju sve više da se šminkaju i ističu svoje lice, te šminka postaje bitan detalj koji upotpunjava izgled žene.

Slika

U današanje vreme mešaju se sve kulture, te je oblačenje dosta slobodnije, frizure maštovitije, a šminka jača. Bilo kako bilo, svaka žena je na poseban način lepa, a odeća, šminka i nakit su samo sitnice koje upotpunjavaju i ističu tu lepotu.


uspesnazena

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Moda u Srbiji kroz vekove  |  Poslato: 18 Jan 2021, 20:57
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Od bindali haljine do princes kroja

Slika
Биндали хаљина, крај 19. века
Ljubičasta haljina, pa jedna crvena, sa zlatnim ornamentima, zatim ona od krem svile i čipke, i na kraju bogata, bela, sa turnirom. Ima ih malo, čuvaju se u specijalnim uslovima Odseka za tekstil i kostim Muzeja primenjene umetnosti (MPU) u Beogradu, idragoceni su svedoci svadbi i veridbi u srpskom građanskom društvu u drugoj polovini19. i početkom20.veka, a od večeras se mogu videti na izložbi u galeriji „Inkiostri”,na prvom spratu MPU.

Kolekcija, s razlogom smeštena u jedinstveno i raskošno okruženje stalne muzejske postavke stilskog nameštaja „Trag u drvetu”,nije namenjena samo lepšem polu, kako bi to naziv mogao da sugeriše. Niti je reč samo o obrednoj i reprezentativnoj funkciji venčane haljine, niti samo o kulturi odevanja. Ovi krhki odevni predmeti, koji datiraju iz periodaod 1878. do 1914. i koje su nosile naše sugrađanke na prelazu vekova, posredno su svedoci celokupne istorije građanskog društva u Srbiji toga doba.

Resized Image - Click For Actual Size
Veridbena haljina, modna kuća „Redfern”, 1909.

A srpsko društvo tada bilo je vrlo blisko tokovima koji su dolazili sa bogatijeg i prosvećenijeg Zapada.

– Odevanje srpske građanske klase prolazi tokom 19.veka kroz proces transformacije od orijentalne nošnje ka evropskom modnom kostimu. Osim haljina dopremanih iz stranih salona, pripadnicelepšeg pola koristile su i usluge domaćih krojačkih salona, čiji su vlasnici i majstori redovno odlazili u svet po materijale i krojeve. Bilo im je važno da načinom odevanja ne zaostanu u praćenju trendova –kaže Draginja Maskareli, autorka izložbei kustos Odseka za tekstil i kostim MPU, i ističe salon Berte Alkalaj kao jedan od najuglednijih koji su u to vreme radili u Beogradu.

– Uovom salonu sašivena je 1911. elegantna venčana bež haljina od svile i čipke koju je nosila Danica Paligorić na venčanju sa pešadijskim majorom Nikolom Jorgovanovićem, a koja je deo naše kolekcije.


Resized Image - Click For Actual Size
Venčana haljina, krojački salon Berte Alkalaj, 1911.

Zanimljivo je to što bela boja nije bila imperativ, anačin putem kojegje muzej dolazio do haljina uglavnom je setno-romantičan.

– Među eksponatima se nalazibindali haljina,karakterističnaza osmanski kostim, haljinesašiveneu Srbiji po uzoru na evropsku modu, kao i haljinesašivene u Evropi (Venecija, Beč, Pariz). Najstarija sačuvana odežda u kolekciji potiče iz 1878. i reč je o odevnom predmetukojije nosila učiteljica Draga Kandić na venčanju sa istoričarem i političarem Ljubomirom Kovačevićem. Haljina je „princes” kroja, nije sečena u struku i silueta je formirana vertikalnim šavovima, a u kolekciju je dospela posredstvom njihove ćerke Milice Rakić, supruge pesnika i diplomate Milana Rakića – otkriva Draginja Maskareli i dodaje da su neke haljine otkupljene, ali je većina poklonjena, pošto je reč o odevnim predmetima koji su brižljivo čuvani u porodicama naslednika prvobitnih vlasnica.

-------------------------------------------------------------------

Visoka evropska moda s početka 20. veka

Najmlađa haljina je iz 1914, nošena je na venčanju u Jagodini i reč je o haljini od belog markizeta, ukrašenoj belim vezom, koja je tipična svečana haljina za baštenske zabave, a te haljine su tada bile popularne i kao venčanice. Veridbena haljina Elene Ristić, sašivena 1909. u pariskom ogranku čuvene britanske modne kuće „Redfern”, prvi je predmet evropske visoke mode koji je našao put do kolekcija muzeja. Među mušterijama te kuće nalazile su se brojne članice kraljevskih porodica, ali i glumice i druge pripadnice mondenskog sveta.


politika

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Moda u Srbiji kroz vekove  |  Poslato: 18 Jan 2021, 21:05
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
PRIČE ISPOD PAUČINE Kako su se doterivale naše prabake

Slika
Venčanje Danice Paligorić i majora Nikole Jorgovanovića u Nišu 1911. Mlada nosi haljinu koju je kreirao i sašio salon Berte Alkalaj u Beogradu

- Pričali smo o načinu života jedne žene unutar njenog doma, o balovima i poselima, ljubavima i ljubavnim aferama, pa je spontano došao red na kozmetiku, modu i fitnes, da upotrebimo jedan savremeni izraz - kaže autorka ovog programa, istoričarka umetnosti i književnica Tamara Ognjević.

I zaista, nabaviti nove modele haljina ili bolji parfem, skupu pomadu ili korset, predstavljalo je u kneževini Srbiji pravi podvig.

Međutim, dovitljive pomodarke su uvek nalazile načina da prate svetske trendove, a priča o shvatanju lepog, nastojanju da se sruše predrasude vezane za šminku i moral, ali i da se dođe do skupih negližea i haljina prava je poslastica martovskog izdanja „Libada i krinolina“.


blic

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Moda u Srbiji kroz vekove  |  Poslato: 18 Jan 2021, 21:22
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Moda u modernoj Srbiji

Šta znači biti bogati građanin ili građanka u Srbiji 19. veka? Mnogo je odrednica, statističkih podataka i brojeva na koje bismo mogli da se pozovemo tražeći odgovor na ovo pitanje. Umesto toga, možemo se uputiti u Muzej primenjene umetnosti i pogledati niz odevnih predmeta i akseosara koje su koristili pripadnici građanske elite u ovom periodu, pa će nam niske bisera, grane zlatoveza, pojasevi okovani srebrom, šušteća svila (i kadifa) pomoći da zamislimo kako je to bilo hodati u cipelama ljudi kojima su ovi predmeti nekada pripadali.

Resized Image - Click For Actual Size

Na Dan Muzeja primenjene umetnosti 6. novembra otvorena je izložba pod nazivom Moda u modernoj Srbiji u okviru koje je predstavljeno osamdeset eksponata iz muzejske Zbirke tekstila i kostima. Izložba prati razvoj mode tokom 19. i prvih godina 20. veka, smenu stilova, uticaj koji je zapadnoevropska moda izvršila na našu sredinu, kao i razvoj bogatog tržišta u relativno maloj sredini kakva je bila Srbija devetnaestog veka.

Slika
foto: MoonQueen

Političke promene, borba za nezavisnost i formiranje srpskog nacionalnog identiteta tokom 19. veka uticali su na društvene i privredne promene, ali i na vizuelnu kutluru ovog perioda, sa kojom je pitanje mode neraskidivo vezano. Štaviše, moda, koju ponekad olako ocenimo kao manje ozbiljan fenomen, ne samo da je direktan i slikovit pokazatelj sistema vrednosti i materijalne kulture društva i doba u kojem nastaje, već ponekad i ona sama utiče na promene u okviru njega. Ne moramo poznavati detaljnu istoriju srpske spoljne politike i diplomatije 19. veka da bismo, posmatrajući niz haljina nastalih tokom jednog veka, shvatili da se Srbija oslobodila turske vlasti i krenula stopama zapadnoevropske građanske kulture, zadržavši usput poneki „stari” detalj u cilju očuvanja tradicije.

Slika
foto: MoonQueen

Ono što je mene posebno zadivilo prilikom posete ovoj izložbi jeste kvalitet izrade i pažnja koja je poklonjena svakom detalju ovih haljina koje sada pripadaju muzejskoj zbirci, a nekada su nošene, istina u svečanim prilikama, ali su ipak vršile i upotrebnu, a ne samo reprezentativnu funkciju. Bez obzira na to da li je u pitanju libada sa svilenom maramom u kojoj zamišljamo kneginju Ljubicu, ili gotovo savremena crna svečana haljina sa perlicama, u kojoj zamišljamo, pa, iskreno – sebe na maturi, svaki izloženi predmet svedoči o raskoši, bogatstvu i talentu kojim je njegova izrada postignuta i podseća nas da luksuz odevanja nije izmislilo moderno potrošačko društvo (naprotiv!). Pripadnici građanskog društva tokom 19. veka možda jesu imali manje odevnih predmeta od nas danas, ali je zato svaki od njih bio neuporedivo kvalitetniji od bilo čega što mi posedujemo u svojim ormarima.

Slika
foto: MoonQueen

Slika
foto: MoonQueen

Pitanje mode ne bi se smelo svesti na gledanje lepih haljina, ali nemojte se uzdržavati ako vas prilikom posete izložbi njihova lepota natera da ih samo razgledate, bez opterećivanja dodatnim informacijama. Ponekad lepa haljina govori dovoljno i sama za sebe.

Slika
foto: MoonQueen

Na izložbi ćete videti i muške odevne predmete koji, zbog svoje svedenosti, uglavnom privlače manje pažnje od ženskog kostima. Ipak, pojednostavljeno tamno odelo, simbol muškog građanskog kostima 19. veka, postavilo je standard koji je uz manje ili veće, ali ne prevelike promene, opstao do danas kao primer klasične muške elegancije. Za pojavu smokinga, fraka i poslovnog odela možemo da zahvalimo Francuskoj revoluciji koja je kitnjasta odela zamenila onim jednostavnijim izražavajući njihovom skromnošću nove društvene vrednosti – jednakost, štedljivost i vredan rad.

O modi smo pisali i ranije, prateći pojavu i prihvatanje fesa u srpskoj sredini, a jedan pravi tradicionalni crven fes(ić) imaćete prilike da pogledate i na ovoj izložbi. Osim njega u vitrinama vas čeka mnoštvo raznovrsnog aksesoara – rukavica, lepeza, ukrasa za kosu, okovratnika, tašni i cipela. Moj omiljeni predmet na ovoj izložbi su šarene kožne čizme nastale u Kazanju u Rusiji krajem 19. veka, koje bi sasvim lepo mogle da se upotrebe prilikom neke nove ekranizacije filma Kosa, a da niko ne posumnja da su sedamdesetak godina starije od perioda opisanog u filmu.

Slika
foto: MoonQueen

Na približavanje srpske mode zapadnoevropskoj svakako je uticao i veliki priliv zanatlija koji su, nakon 1830. godine, počeli da stižu u Srbiju iz različitih delova Evrope. Iskustvo stečeno u privredno razvijenijim zemljama oni su preneli na teritoriju nove države koja je polako osvajala svoju nezavisnost, primoravajući domaće zanatlije da se usavršavaju kako bi išli u korak sa zahtevima trzišta koje se menjalo. Krajem veka u srpskoj sredini počinju da se javljaju i oglasi i reklame za različite vrste usluga koje su imale veze sa modom i lepotom, te tako dolazi i do novog načina promovisanja modne industrije i osvajanja publike.

Izložba Moda u modernoj Srbiji otvorena je do kraja januara 2020. godine, pa iskoristite priliku da je posetite i upoznate se sa osnovnim odlikama srpske mode ovog perioda i pogledate neke od najlepših kostima, srećom sačuvanih od zaborava zahvaljujući Muzeju i njegovom stručnom timu. Saznajte i šta su to bindali haljine i kojih su boja one najčešće bile, kako su se zvali neki od najboljih krojača i krojačica u Srbiji krajem veka, a kako se zovu delovi garderobe koju u filmu nose tetke Zone Zamfirove. Ili samo uživajte u posmatranju lepih haljina i zamišljanju kako je to bilo obući takvu kreaciju na sebe i otići na pravi bal devetnaestog veka!


casopiskus

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Moda u Srbiji kroz vekove  |  Poslato: 18 Jan 2021, 22:35
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika
Venčana fotografija Danice Paligorić i Nikole Jorgovanovića sa deverom

Niš 1911.

Slika
Venčana haljina Danice Paligorić

Kraljevina Srbija, Beograd, 1911; krojački salon Berte Alkalaj; svila, perlice, metalna nit, veštačko cveće; til, mašinski izrađena čipka
dužina: 160 cm (prednja), 202 cm (zadnja)
MPU, inv. br. 22891
Poklon Čedomira i Rastka Vasića iz Beograda.

Krajem XIX i početkom XX veka potrošači u Srbiji želeli su da se sa svojim načinom odevanja što više približe evropskim uzorima. Za vizuelnu reprezentaciju imovinskog statusa pojedinca u okviru građanskog kulturnog modela bilo je veoma važno to što je određena osoba sebi mogla da priušti ekskluzivnu odeću, izrađenu specijalno za nju kod vrhunskog majstora.
Zbog toga su dobri majstori, vlasnici opremljenih salona, zapošljavali veliki broj radnika. Radili su samo za imućnije mušterije, a često su odlazili i na usavršavanje u inostranstvo, odakle su donosili znanja o novim dostignućima i metodama. Među ugledne majstore u Beogradu spadala je i ženska modna krojačica Berta Alkalaj. Bila je udata za beogradskog trgovca tekstilom Josifa Alkalaja, a njen krojački salon nalazio se na Terazijama.

Zahvaljujući popularnosti koju je uživala među „gospođama i gospođicama, naročito iz trgovačkog reda“, Berta Alkalaj se pojavljuje kao sporedni lik u romanu Sretena Stojkovića Na stramputici (1926). Kroz priču o porodici Nikole Mladenovića, imućnog trgovca na veliko platnarskom i pamučnom robom, roman prati društveni život i modu u Beogradu „na tri godine pre Svetskog rata“. U romanu, Nikoline ćerke Nada i Vera šiju kod Berte balske haljine „od finog belog fulara na ružičastoj svilenoj podlozi, s ružičastim mašnama na ramenima i s pozlaćenim treperavim pojasom o kome su, po tadanjoj modi visili nizovi sjajnih ‘perla’“. Po Stojkovićevoj priči, „navala“ kod Berte bila je tolika da se „teško dolazilo na red“, a nositi haljinu koju je ona sašila bila je stvar prestiža u tolikoj meri da su „neke tašte dame dolazile u iskušenje da tvrde, kako im je nova toaleta Bertin posao, mada to ne beše slučaj“.

U zbirci Muzeja primenjene umetnosti sačuvana je svilena venčana haljina bež boje, s detaljima od mašinske čipke, sašivena u krojačkom salonu Berte Alkalaj. Danica Paligorić, ćerka kragujevačkog trgovca Trifuna Paligorića, nosila je ovu haljinu na venčanju sa pešadijskim majorom Nikolom Jorgovanovićem, u Nišu 1911. godine. Osim detaljnih podataka o tome ko je, gde i kada nosio ovu haljinu, njena posebna vrednost za studije mode u Srbiji leži i u činjenici da su uz nju sačuvani i neki od modnih detalja koje je Danica nosila na venčanju: deo nevestinskog venca (MPU, inv. br. 22866), rukavice i cipele, ali i fotografije i druga dokumenta vezana za venčanje Danice i Nikole (pozivnica za venčanje, jelovnik na svadbenom ručku, red igara i dr).

Slika
Cipele

1911; koža, perlice; vez; dužina: 25 cm
MPU, inv. br. 22867
Poklon Čedomira i Rastka Vasića iz Beograda.

Slika
https://i.imgur.com/UEqURli.jpg


mpu

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Moda u Srbiji kroz vekove  |  Poslato: 19 Jan 2021, 17:22
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika
Kapa – tepeluk / Kneževina / Kraljevina Srbija, druga polovina XIX veka

Tokom XIX veka, u Srbiji su se odigrale velike promene u političkoj, društvenoj, kulturnoj i privrednoj sferi. Ustanci protiv viševekovne osmanske vlasti, podignuti 1804. i 1815. godine, doveli su do donošenja dva sultanova hatišerifa, 1830. i 1831. godine, i stvaranja autonomne Kneževine Srbije, kao i do konačnog sticanja nezavisnosti na Berlinskom kongresu 1878. i proglašenja Kraljevine 1882. godine.

Prelazak sa feudalnog na kapitalističko društveno uređenje, pratila je izgradnja novih kulturnih modela s lokalnim specifičnostima i usvajanje kulturnih modela građanske Evrope.

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Moda u Srbiji kroz vekove  |  Poslato: 19 Jan 2021, 17:26
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika
Portret Zore i Zorke Herstig / Milan Jovanović, Beograd, 1903–1906.

Moda dobija važnu ulogu u vizuelnoj reprezentaciji i konstruisanju identiteta pojedinaca, pripadnika vladarskih porodica i građanske klase moderne Srbije. Razvijajući se u okviru kulturnog pluralizma XIX veka, ona prelazi put od osmansko-balkanskog kulturnog modela na početku veka, do ulaska u evropski sistem moderne mode u njegovoj drugoj polovini. Modne promene u ovom periodu nisu bile vidljive samo u oblicima odeće, već i u načinu njene proizvodnje i tržišnog plasmana.


pmu

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Moda u Srbiji kroz vekove  |  Poslato: 19 Jan 2021, 17:28
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika
Haljina / Kneževina Srbija, oko 1870.

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Moda u Srbiji kroz vekove  |  Poslato: 19 Jan 2021, 17:30
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika
Suncobran

oko 1895.


mpu

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 57 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker