Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 16:53


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: Re: Vremeplov  |  Poslato: 12 Jan 2017, 14:11
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Na današnji dan, 12.januar

UMRO BRANKO V. RADIČEVIĆ

Slika

Književnik i novinar Branko V. Radičević umro je na današnji dan 2001. godine. Završio je Gimnaziju u Čačku. Posle Drugog svetskog rata, živeo je više godina u Sarajevu i već tada postao poznati pesnik. Kasnije prelazi u Beograd i tu završava Pravni fakultet. Uporedo sa studiranjem, radio je kao novinar u časopisu Duga i kao saradnik u drugim listovima i književnim časopisima. Više godina je proveo uBorbi, kao urednik poznate edicije Žar-ptica. Nekoliko godina je bio predsednik poznate izdavačke kuće "Srpska književna zadruga" u Beogradu. Pisao je pesme, pripovetke, romane, knjige za decu. Istraživao je spomenike - krajputaše (reč "krajputaš" je njegova kovanica), a bio je i istraživač i poznavalac srpskog jezika. Za književno stvaralaštvo i veliki doprinos srpskoj kulturi bio je nagrađivan, a najznačajnije nagrade su "Sedmojulska nagrada" i "Vukova nagrada". Najpoznatija dela su: Bela žena, Beli čovek, Plava linija života, Budućnost, Kadionik, Smrt i ljubav, Grubići i nežnići,Seljaci, Pesme o majci, Sa Ovčara i Kablara, Učeni mačak, Bajke o guslama, Priče o životinjama, i druga.


bktvnews

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vremeplov  |  Poslato: 16 Jan 2017, 19:27
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Na današnji dan, 16. januar

Slika

Preminuo geograf Jovan Cvijić

Slika

Na današnji dan 1927. godine preminuo je srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije u Srbiji i Srpskog geografskog društva, profesor i rektor Univerziteta u Beogradu, predsednik Srpske kraljevske akademije, počasni doktor pariske Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu. Veoma su značajni njegovi radovi o morfologiji i hidrografiji Dinarskog krša i drugih kraških predela, tektonici i glacijaciji planina Balkanskog poluostrva, studije o Jadranskom primorju, balkanskim kotlinama i poljima, Šumadiji i Panonskom basenu i o migracijama jugoslovenskih naroda. Odigrao je izuzetnu ulogu kao savetnik srpske delegacije na mirovnim pregovorima u Parizu (Versaju) posle Prvog svetskog rata. Dela: "Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije", "Antropogeografski problemi Balkanskog poluostrva", "Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlje", "Geomorfologija", "Etnogeografske karte jugoslovenskih zemalja", "Geografska karta Jugoslavije".


bktvnews

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vremeplov  |  Poslato: 18 Jan 2017, 14:24
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Na današnji dan, 18. januar

Slika

Rođen Oskar Davičo

Slika


1. Rođen Oskar Davičo


Srpski pisac i pesnik Oskar Davičo, koji je između dva svetska rata pripadao grupi pisaca nadrealista izrazito leve orjentacije, rođen je 18. januara 1909. godine. U vreme nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu interniran je u Italiju, odakle je 1943. pobegao i priključio se partizanima. Dela: zbirke pesama "Višnja za zidom", "Nastanjene oči", Flora", "Tropi", "Kairos", "Trema smrti", romani "Pesma", "Beton i svici", "Radni naslov beskraja", "Ćutanje", "Gladi", "Tajne", "Bekstva", "Zavičaji", "Gospodar zaborava".

2. U Beogradu preminuo Dragiša Mišović

Slika

Od povreda je 18. januara 1939. godine umro srpski lekar Dragiša Mišović, dva dana posle sudara u Beogradu između tramvaja i automobila kojim je prevožen u zatvor. Njegova sahrana u Čačku, kojoj je prisustvovalo više od 10.000 ljudi, bila je jedna od najvećih komunističkih manifestacija u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji. Tokom studija u Francuskoj postao je član KP Francuske i predsednik udruženja "Clarte" (Svetlost), zbog čega mu je ukinuta stipendija pa je medicinu završio u Pragu. Premda krhkog zdravlja, istakao se u borbi protiv lične vlade Kralja Aleksandra i bio je veoma aktivan od 1936. do 1938. u stvaranju takozvanog Narodnog fronta.


bktvnews

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vremeplov  |  Poslato: 19 Jan 2017, 14:04
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Na današnji dan, 19. januar

Slika

UMRO ZAHARIJE ORFELIN

Slika

Srpski književnik, istoričar i prevodilac Zaharije Stefanović Orfelin umro je u Novom Sadu, 19. januara 1785. godine. Orfelin je bio jedan od najprosvećenijih Srba 18. veka i najistaknutiji srpski književnik, prethodnik Dositeja Obradovića i Vuka Karadžića. Školovao se u Budimu, Beču i Veneciji. Bio je pesnik i istoričar, izdavač, kartograf i kaligraf, naučnik i bogoslov, radio je bakroreze i slikao ikonostase. Pripremio je za štampu prvi književni časopis Južnih Slovena, pisao je pouke iz prirodnih nauka, bio prevodilac, leksikograf i botaničar. Izrađivao je geografske karte i grbovnike. Godine 1768, Orfelin je pokrenuo časopis Slaveno-serbski magazin, sastavio Večni kalendar i napisao dela Plač Serbije i Život Petra Velikog. Godine 1778, objavio je stručne radove iz krasnopisa Kaligrafija, što ga je preporučilo za člana Umetničke akademije u Beču.


POČELA SKUPŠTINA USTANIČKIH STAREŠINAFOTO 7 21.02.2014.

Slika

Počela Skupština ustaničkih starešina Srbije (trajala do 25. 1. 1811. godine), na kojoj je doneta odluka o podeli Praviteljstvujuščeg sovjeta na 6 popečiteljstava (ministarstava).

SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA ZADRŽALA JULIJANSKI KALENDAR

Slika

U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, 1919. julijanski kalendar zamenjen gregorijanskim, dok je Srpska pravoslavna crkva zadržala julijanski kalendar.

Dok je Rimokatolička crkva odmah prešla na korišćenje gregorijanskog kalendara, protestantske crkve su jedno vreme odbijale da usvoje „papski“ kalendar. Postepeno su, pre svega radi lakše trgovine, prelazile na gregorijanski kalendar, ali ne u isto vreme. Tako su Migel de Servantes i Vilijam Šekspir umrli 23. aprila 1616. godine, ali Servantes po gregorijanskom, a Šekspir po julijanskom kalendaru.

Tokom 20. veka, praktično sve pravoslavne zemlje, prešle su na upotrebu gregorijanskog kalendara (u svetovne svrhe). Njihove pravoslavne crkve nisu želele da koriste „katolički“ kalendar, već su tražile usvajanje novog kalendara koji bi bio precizniji od gregorijanskog. Tako je na Svepravoslavnom kongresu, 30. maja 1923. godine usvojen Milankovićev kalendar. Međutim, kako su sve pravoslavne crkve autokefalne, neke su crkve zadržale upotrebu julijanskog kalendara (između ostalih i SPC, iako je za novi kalendar usvojen njen predlog).

Srpska pravoslavna crkva, koja je bila predlagač novog kalendara koji usvojen na kongresu 1923. godine, i dalje koristi julijanski kalendar. Posle kongresa, SPC je Milankovićev kalendar načelno prihvatila za upotrebu, ali je njegovu primenu bila odložila. Odluku o primeni ovog kalendara SPC nije kasnije donela i u upotrebi je i dalje julijanski kalendar.

UMRO BRANISLAV NUŠIĆ

Slika

Studirao je pravo u Gracu i Beogradu, a kao diplomata radio je u konzulatima Srbije u Solunu, Bitolju, Skoplju i Prištini. Bio je dramaturg i upravnik pozorišta u Beogradu, Novom Sadu, Skoplju i Sarajevu. Osuđen je 1887. zbog satirične pesme "Dva raba". Učestvovao je kao dobrovoljac u Srpsko-bugarskom ratu 1885. a u Prvom svetskom ratu prošao je golgotu srpske vojske i naroda, preko planinskih vrleti do Jadrana. Dela: komedije "Sumnjivo lice", "Gospođa ministarka", "Narodni poslanik", "Protekcija", "Ožalošćena porodica", "Pokojnik", "Put oko sveta", "Dr", "Svet", "Ujež", "Mister dolar", pripovetke i romani "Pripovetke jednog kaplara", "Ramazanske večeri", "Opštinsko dete", "Ben-Akiba", "Autobiografija", tragedije "Knez Ivo od Semberije", "Hadži-Loja", "Nahod", drame "Tako je moralo biti", "Jesenja kiša", "Pučina", "Iza Božjih leđa". Golgotu Srbije 1915. godine opisao je vrlo realistično u obimnom, potresnom delu "1915."


bktvnews

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vremeplov  |  Poslato: 20 Jan 2017, 02:06
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Na današnji dan, 20.januar

Umro Petar Bojović, slavni srpski vojvoda - 1945. godine


Na današnji dan umro je Petar Bojović, učesnik u svim ratovima od 1876. do 1912. godine, kada je unapređen u čin generala. Od 1915. bio je načelnik Generalštaba, a u septembru 1918. komandovao srpskim snagama u proboju Solunskog fronta, posle čega je dobio čin vojvode.

Slika

Petar Bojović je bio srpski vojvoda. Učesnik je srpsko - turskih ratova tokom kojih je bio u štabu Vrhovne komande , a po završetku ratova postao je vodnik baterije u Beogradu.
Posle srpsko - bugarskog rata postao je vodnik konjice , a zatim je 1891 . položio ispit i dobio čin kapetana . Istovremeno je postavljen za vršioca dužnosti načelnika Štaba Moravske divizije u Nišu, gde je ostao pet godina.

Menjao je nekoliko dužnosti sve do izbijanja Balkanskih ratova 1912 . godine , kada je bio komandant Konjičke divizije .
U Prvom balkanskom ratu Bojović je bio načelnik Štaba Prve armije od oktobra 1912 . godine . Istakao se tokom Kumanovske i Bitoljske bitke , posle kojih je dobio čin generala.

U Drugom balkanskom ratu bio je načelnik Štaba Prve armije koja je odnela pobedu u bici na Bregalnici, a posle rata bio je komandant trupa Novih oblasti na Kosovu i Makedoniji .
U Prvom svetskom ratu je bio komandant Prve armije . Učestvovao je u završnim operacijama Cerske bitke, a po oslobađanju Šapca , sa ovom jedinicom forsirao je , početkom septembra, Savu i prodro u Srem.

Posle rata postao je komandant Prve armijske oblasti i na toj funkciji je ostao do decembra 1920 . godine . Imenovan je načelnikom Glavnog generalštaba vojske Kraljevine SHS u martu 1921 . godine . Sledeće 1922. je penzionisan .
Vraćen je u službu 1941 . i postavljen za Vrhovnog inspektora celokupne vojne sile Jugoslavije.

Tokom Aprilskog rata postavljen je za pomoćnika vrhovnog komandanta kraljevske jugoslovenske vojske , mladog kralja Petra II, a posle kapitulacije vojske bio je u kućnom pritvoru u Beogradu sve do kraja rata.

Po oslobođenju Beograda uhapsila ga je OZNA . U pritvoru je mučen , pa zatim pušten , a ubrzo je i preminuo .


dnevnors

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vremeplov  |  Poslato: 20 Jan 2017, 02:09
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Na današnji dan, 20.januar

Umro vojvoda Živojin Mišić, slavni srpski vojskovođa - 1921. godine


Na današnji dan umro je jedan od najslavnijih srpskih vojskoviđa, vojni pisac i profesor na Vojnoj akademiji – Živojin Mišić. Kao komandant Prve armije komandovao je operacijama u Kolubarskoj bici, drugoj velikoj pobedi Srba nad austrougarskom vojskom u Prvom svetskom ratu.

Slika

Živojin Mišić je rođen u selu Struganiku nadomak Mionice 1855. godine. Decenijama kasnije, upravo će činjenice da poznaje teren i da je reč o njegovom zavičaju biti Mišićevi glavni saveznici u borbi na kolubarskoj liniji.

Bio je učesnik svih ratova koje je Srbija vodila od 1876. do 1918. Posle Kumanovske bitke unapređen je u čin generala. A onda je, po završetku Drugog balkanskog rata ponovo penzionisan.

Srbiju je onda zadesio Prvi balkanski rat i Mišića su ponovo pozvali. Ranjenog i bolesnog Petra Bojovića zamenio je na mestu komandanta Prve armije.

Najviše zahvaljujući njegovim ličnim naporima i znanju, Prva armija se od jedinice u rasulu pretvorila u formaciju sposobnu za borbu. Kolubarska bitka bila je jedna od najslavnijih pobeda sprske vojske u istoriji.

Ona nije zaustavila slom, ali je zemlji vratila nadu. Mišić je i u oktobru 1915. predlagao kontranapad, a ne povlačenje preko Albanije, ali taj predlog nije usvojen. Sa vojskom i narodom prešao je golgotu, oporavio se i krenuo ka domovini.

Na Solunskom frontu 1916. Mišić je komandovao Prvom armijom koja je zaustavila i naterala na povlačenje bugarsku vojsku u bici kod Gorničeva.

Pred kraj rata u junu 1918. Mišić je postavljen za načelnika Vrhovne komande i komandovao je srpskom vojskom prilikom proboja Solunskog fronta u septembru 1918. godine.

Živojin Mišić je umro u Beogradu 20. januara 1921. Napisao je više vojnih dela, među kojima je najznačajnije „Strategija".


dnevnors

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vremeplov  |  Poslato: 21 Jan 2017, 21:54
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Na današnji dan, 21. januar

Rođen srpski vajar Đorđe Jovanović

Slika

Na današnji dan 1861. godine rođen je srpski vajar Ðorđe Jovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu. Arhitekturu je studirao na Velikoj školi u Beogradu, a vajarstvo u Beču, Minhenu i Parizu. Izradio je biste i medalje mnogih državnika, vojskovođa, naučnika i umetnika i više javnih spomenika: Kosovskim junacima u Kruševcu, Milošu Obrenoviću u Požarevcu, Josifu Pančiću i vojvodi Živojinu Mišiću u Beogradu, Branku Radičeviću u Sremskim Karlovcima.

Preminuo pisac Vojislav Ilić

Slika

Godine 1894. preminuo je srpski pisac Vojislav Ilić, osnivač moderne srpske lirike i tvorac verističkog izraza u srpskoj poeziji. Njegova lirika označila je raskid s romantičarskom poezijom i obeležena je misaonim skepticizmom. Pisao je elegične, setne pesme u kojima preovlađuju motivi prošlosti i samoće ("Zimska idila", "Jesen", "Ja ništa više ne verujem", "Tamara", "Istok"). Radio je kao korektor Državne štamparije u Beogradu, pisar ministarstva unutrašnjih poslova, učitelj u Turn Severinu i diplomatski činovnik u Prištini i Solunu. Dela: dva izdanja "Pesama" objavljena za života i sabrana dela posthumno.


bktvnews

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vremeplov  |  Poslato: 22 Jan 2017, 02:04
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Na današnji dan, 22.januar

Rođen Sava Šumanović, veliki srpski slikar – 1896. godine


Sava Šumanović je počeo da se interesuje za umetnost još kao srednjoškolac. Kasnije će se usprotiviti očevoj želji da postane advokat i 1914. u Zagrebu upisati Višu školu za umjetnost i obrt. Ovu školu završava sa najboljim ocenama 1918. i počinje da javno izlaže svoja dela.

Slika

U svojim ranim delima, Šumanović insistira na atmosferi i spretno koristi bojene senke i tanke slojeve boje. Pored slikarstva, bavi se ilustracijom, grafikom i scenografijom.
Slikarstvo Save Šumanovića u ovom periodu pokazuje uticaje secesije i simbolizma.

Uticaj kubizma kojem je bio izložen za vreme boravka u Parizu je vidljiv. Može se opravdano reći da je ovaj slikarski jezik Sava Šumanović doneo u Srbiju i da njegova dela ostaju najreprezentativniji primer domaćeg kubističkog slikarstva.

Godine 1927. Sava Šumanović je naslikao „Doručak na travi" koji je naišao na odlične kritike u Francuskoj.

Šumanovićeva dela iz poznijeg perioda se odlikuju svetlim bojama, i lirskom atmosferom. Svoj stil, koji sam naziva kako znam i umem, prilagođava motivu.
Za vreme Drugog svetskog rata Šid ulazi u sastav Nezavisne Države Hrvatske i ćirilica je zabranjeno pismo, pa se Sava iz proteste ne potpisuje već samo označava godinu nastanka slike.

Na Veliku Gospojinu, 28. avgusta 1942. godine, Savu su, zajedno sa još 150 Srba iz Šida, oko 6 sati ujutru, uhapsile ustaše i odvele u Sremsku Mitrovicu. Svi oni su posle mučenja streljani, verovatno 30. avgusta, posle čega su sahranjeni u zajedničku masovnu grobnicu.

Njemu u čast ustanovljena je slikarska nagrada Sava Šumanović.


dnevnors

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vremeplov  |  Poslato: 26 Jan 2017, 18:26
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Na današnji dan, 26. januar

Slika

Rođen srpski glumac Živojin Milenković

Slika

Na današnji dan 1927. godine rođen je srpski glumac Živojin Žika Milenković. Pozorišnu karijeru započeo je u rodnom Nišu, a nastavio je u Beogradskom dramskom pozorištu, u kojem je radio do penzionisanja. Igrao je u preko 150 pozorišnih predstava, oko 30 filmova i više od 300 televizijskih emisija.


Preminuo srpski glumac Bata Paskaljević

Slika

Godine 2004. preminuo je srpski glumac Mihajlo Paskaljević "Bata", koji je široku popularnost stekao nizom uloga u humorističkim televizijskim serijama i u filmskim komedijama poput "Sumnjivog lica", "Diližanse snova" i filma "Silom otac". Upečatljive kreacije u pozorištu ostvario je kao kapetan Jerotije u "Sumnjivom licu" Branislava Nušića i Estragon u drami "Čekajući Godoa" Semjuela Beketa.


bktvnews

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Vremeplov  |  Poslato: 27 Feb 2017, 23:37
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Na današnji dan, 27. februar

Resized Image - Click For Actual Size


UMRLA MIRA ALEČKOVIĆ



Pesnička dela Mire Alečković pripadaju tradicionalnom toku poezije koja se vezuje za Jovana Jovanovića Zmaja, Gvida Tartalju, Desanku Maksimović i Branka Ćopića. Njena lirika se zasniva na jednostavnosti i iskrenosti, i pisana je jednostavnim jezikom bliskim deci. Putem nje u mališanima budi plemenitost, uči ih da se bore protiv egoizma i rasne diskriminacije. Posebnu pažnju posvećuje ljubavi između roditelja i dece uporedo se boreći za poštovanje dečje ličnosti. Ipak, najviše je rodoljubivih motiva a najbolja ilustracija ove tvrdnje je zbirka „Zvezdane balade“. Autorica je teksta pesama "Druže Tito mi ti se kunemo" i "Jugoslavijo" (Od Vardara, pa do Triglava).

Mira Alečković je umrla 27. februara 2008. godine u Beogradu. Sahranjena je, 3. marta, uz vojne počasti, u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju. Od nje se u ime Udruženja književnika Srbije oprostio Pero Zubac, dok je glumica Rada Đuričin pročitala stihove njene pesme „Poruka jedne senke“.


bktvnews

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 106 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker