Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 19:07


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: Re: Srbija u Prvom svetskom ratu  |  Poslato: 18 Jan 2017, 16:58
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika
Српски официри на извиђању терена.

Slika
Српски пилоти.

Slika
Српски пољски топ на положају у дејству против бугарских положаја на Кајмак-чалану.

_________________
Slika Slika


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Srbija u Prvom svetskom ratu  |  Poslato: 18 Jan 2017, 17:01
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Slika
Тимочка дивизија у повратку са Солунског фронта.

Slika
Униформа краљевске војске.

Slika
Хоџа заклиње на верност муслимане српске војске.


pulse

_________________
Slika Slika


Vrh
neno
Post  Tema posta: Re: Srbija u Prvom svetskom ratu  |  Poslato: 29 Jun 2017, 16:31
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 10 Feb 2017, 19:00
Postovi: 771

OffLine
NAJČUVENIJA SLIKA PRVOG SVETSKOG RATA


Ovo je priča o srpskom vojniku koji je postao simbol junaštva!


Slika


Fotografija srpskog vojnika u povlačenju iz Albanije možda je i jedna od najpoznatijih ratnih fotografija sa ovih prostora. Pa opet, dugo se nije znalo ko je junak na njoj!


Naoružan puškom s bajonetom, na glavi šajkača, u vojnom šinjelu. To je slika koja je obišla ceo svet i donela večnu slavu jednom vojniku iz tzv. Velikog rata. I možda bi njegovo ime bilo sakriveno od istorije, ali je njegov sin obelodanio o kome se radi. Tako je Dragutin Matić postao najpoznatiji vojnik Prvog svetskog rata.
Naime, reč je o najpoznatijem srpskom izviđaču, koga su zvali (a kako drugačije) – „Oko sokolovo“. Rođen je 1888. godine na obroncima Suve planine, a u ratne borbe ušao je 1910. godine, dakle sa svega 22 godine. Ovaj junak uspeo je da doživi lepu starost. Preminuo je 1970. godine u rodnom selu Kaletincu. Iza njega je ostalo četvoro dece.
Imao je teško detinjstvo jer je rano ostao bez roditelja, svedoče zapisi o njemu. U Beograd je došao 1910. godine, na odsluženje vojnog roka „tamo negde ka Senjaku“. Kada su počeli balkanski, a potom i Prvi svetski rat, odmah se prijavio za borbu. Dragutin je bio u svim važnijim srpskim bitkama: na Ceru, Kolubari, povlačio se iz Albanije, bio je na Solunskom frontu, učestvovao u oslobođenju naše zemlje.

Uglavnom je radio izviđačke poslove, i jednom je ranjen. No, mnogo zanimljivije je da jednom, kaže anegdota, svog ranjenog saborca sa Cera nosio nekoliko kilometara, jer nije hteo da ga ostavi da umre. Njegov saborac je preživeo – postali su dobri prijatelji. U selo se vratio 1919. godine, gde je uživao poštovanje i divljenje za života.

Za fotografiju po kojoj je poznat svetu saznao je 1965. godine. Tada je izdata ploča sa „Maršem na Drinu“, a na prednjoj strani je bila čuvena fotografija, koju je napravio jedan ruski dopisnik. Njegovi saborci su ga odmah prepoznali.


Espreso.rs


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Srbija u Prvom svetskom ratu  |  Poslato: 10 Jan 2022, 20:54
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
CRNOGORSKI ORLOVI ZATVORIŠE MOJKOVAČKA VRATA Srbija pamti: Da nije bilo krvavog Božića, ne bi bilo ni Vaskrsa na Kajmakčalanu!

MOJKOVAČKA bitka vođena je 6. i 7. januara 1916. godine u okolini Mojkovca i u njoj je Sandžačka vojska Kraljevine Crne Gore zaustavila austrougarsku ofanzivu, čime je omogućeno povlačenje vojske Kraljevine Srbije ka Jadranskom moru.

Slika

Vojskom Kraljevine Crne Gore komandovao je serdar Janko Vukotić.

"Da nije bilo onog krvavog Božića na Mojkovcu, ne bi bilo ni Vaskrsa na Kajmakčalanu. Da crnogorski orlovi, oni mladi ljudi, koji u trenu prezreše smrt, svojim grudima ne zatvoriše mojkovačka vrata i tako ne dozvoliše neprijatelju da se javi srpskoj vojsci u bok i pozadinu, možda bi sudbina srpstva bila zauvek zapečaćena…" - istorijski je citat koji objašnjava značaj ove bitke.

Crnogorska sandžačka vojska je branila front od bokokotorskog zaliva pa sve do Zlatibora i Užica od oktobra 1915. do januara 1916. godine.

Kada je austrougarska vojska primetila da srpska vojska ima nameru da se povlači preko teritorije kraljevine Crne Gore, shvatila je da bi presecanjem tog povlačenja u potpunosti razorila srpsku vojsku i istovremeno zauzela Crnu Goru.

Tada austrougarska vojska sva raspoloživa sredstva baca u tom pravcu. Glavni deo austrougarske vojske sa 20.000 vojnika i oko 70 topova nalazio se na liniji Rožaje, Sjenica, Bijelo Polje.

Slika

Drugi deo napadao je iz pravca Pljevalja prema Priboju i dalje prema Mojkovcu i Bijelom Polju. U Boki su bile skoncentrisane jake trupe sa preko 200 topova usmerenih ka Lovćenu, kada su i NJegoševu kapelu uništili.

Po svedočenjima boraca, Badnji dan i Božić su te godine bili najhladniji od kako se pamti. Temperatura je bila 25 ispod nule, a snega je bilo oko metar, a na nekim nanosima i do dva metra.

Uslovi za crnogorsku vojsku, koja je brojala oko 6.500 duša, bili su katastrofalni: hleba je bilo pola kilograma po vojniku za nekoliko dana, o drugoj hrani se nije moglo ni maštati, municije i oružja je bilo toliko malo, da se moralo štedeti za ostatak bitke.

Kako su pričali učesnici bitke, bitku je na sam dan Božića presudilo to, pored ogromnog srca i volje, što je crnogorska vojska bila snabdevena ruskim puškama popularnim "moskovkama", koje su sa bajonetom bile duže od austrijskih "mauzerki" za 30 centimetara.

U nedostatku municije crnogorski mladići su u strašnom kontranapadu upadali u rovove austrijske vojske, probijajući metalnu žicu, izloženi artiljerijskoj paljbi, bijući se prsa u prsa golim rukama i bajonetima i primorali mnogo jaču i opremljeniju austrougarsku vojsku da napusti zauzete položaje i odustane od daljih borbi.

Posle bitke, koja je u manjim intenzitetima trajala još nekoliko dana, austrougarska vojska, koja je pre bitke brojala oko 20.000 ljudi, odustala je od dalje potere za srpskom vojskom, koja se uspešno povukla preko Skadra na Krf, a crnogorska, i država i vojska, su kapitulirale, jer je kroz nekoliko dana zauzeto Cetinje.

Serdar Janko Vukotić i cela vojska je dobila najveću pohvalu od samog prestolonaslednika Aleksandra koji je rekao: "Vi ste se više nego odužili Srpstvu".


vecernjenovosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 65 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker