Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 21:47


Autoru Poruka
Estrella
Post  Tema posta: Re: Grčka, Kipar  |  Poslato: 02 Avg 2012, 15:28
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Kipar - ostrvo ljubavi


Prema legendi, na ovom ostrvu je iz morske pene rođena boginja Afrodita


Slika
Čuvena Afroditina stena u gradu Pafos


Mesto gde se susreću savremena Evropa, orijentalna Azija i egzotična Afrika.
Od pamtiveka ostrvo Kipar se vezuje za lepotu. Pored bogate istorije, krase ga zlatne peskovite plaže i šumom prekrivene planine. Turističku atrakciju predstavljaju i živopisna sela, koja se mogu lako obići savremenim magistralama ili takozvanim putevima avanture kroz prirodu.

Larnaka

Lazarev grad, Larnaku, krase egzotična obala i slano jezero, koje je postalo utočište za flamingose i druge retke ptice. Mesto ne privlači samo ljubitelje toplog mora već i hodočasnike koji žele da se poklone moštima Svetog Lazara, zaštitnika grada, čiji se grob nalazi u centru Larnake, ispod hrama.

Nikozija

Ovo je glavni grad Kipra. Srce grada čini veliki stari deo Laiki itonija (Dobro susedstvo), opasan venecijanskim zidinama iz XVI veka. Ovde ćete naći radnje, taverne, ateljee umetnika i radionice starih zanata, a sve to prolazeći kroz male, uske, kamene ulice, u kojima saobraćaj često nije moguć. Većina starih kuća je restaurirana, a u okviru starog grada nalazi se i Etnografski muzej, Crkva Svetog Jovana i velika palata arhiepiskopa Makariosa III, prvog i doživotnog predsednika republike.

Limasol

Naši turisti uglavnom letuju u Limasolu, srednjovekovnom gradu koji je danas pretežno industrijski i turistički centar poznat po bogatom noćnom životu. Jedan od najznačajnijih lokaliteta na Kipru, antički Kurion (ili Kurijum), nalazi se na 20. kilometru od Limasola ka Pafosu, na litici brda, s kojeg se pruža fantastičan pogled na pučinu. Podno brda nalazi se i velika šljunkovita plaža, gde dolaze stanovnici Limasola, koji na njoj nalaze spas od najezde turista i gradske vreve.

Aja Napa

U pitanju je najposećeniji turistički centar ostrva, s brojnim hotelima duž kilometarske obale i nepreglednim belim peščanim plažama. Neki kažu da je prenaseljena, suviše podređena turizmu i da je izgubila svoju draž, ali činjenica je da se upravo ovde nalaze najbolje plaže na Kipru.

Afroditina stena

U gradu Pafos, mestu Afroditinog rođenja, mogu se videti stari kraljevski zamci, mozaik kuće Dionisa, kao i poznato utvrđenje Pafos i Afroditino kupatilo. Nedaleko odatle nalazi se selo Heroskipu, poznato po grčkim slatkišima, gde se može videti Crkva Svete Paraskeve.


Slika


Slika


Hrana i piće

Kiparska kuhinja predstavlja kombinaciju grčke i turske kuhinje, bazirane pre svega na mesu, salatama i voću. Poznata je po lokalnom siru haloumi, a roštilj je tamo veoma popularan način spremanja mesa i ribe, kao i meze sačinjeno od 20 različitih manjih jela.


Kurir

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Grčka, Kipar  |  Poslato: 11 Avg 2012, 14:13
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Raskošna lepota zelenog Tasosa


Tasos, nadaleko poznato po raskošnoj lepoti, kombinaciji prelepih plaža, zaliva i uvala, i ove sezone je na meti srpskih turista. Pristupačne cene, blaga klima i gostoljubivi domaćini


Slika
Skala Potamija i Golden bič


NAJSEVERNIJE i najzelenije grčko ostrvo - Tasos, nadaleko poznato po raskošnoj lepoti, kombinaciji prelepih plaža, zaliva i uvala, i ove sezone je na meti srpskih turista. Pristupačne cene, blaga klima i gostoljubivi domaćini razlog su što putem koji preko Soluna i novog auto-puta ka Kavali vodi do mesta Keramoti, gde se „hvata“ trajekt za ovaj biser Egejskog mora (820 kilometara), i ovog leta krstare automobili sa srpskim tablicama.

VAZDUH

OSTRVO zauzima površinu od 393 kvadratna kilometra i na njemu živi tek nešto više od 13.000 stanovnika. Ukupan obim ostrva je svega 95 kilometara, pa se može obići za jedan dan. Na južnom i istočnom delu, turiste gotovo bez daha ostavljaju nepregledne borove šume, koje se spuštaju do samih plaža.

Zahvaljujući ovom zelenilu gosti dišu punim plućima, s obzirom na to da svež vazduh dolazi s planinskih masiva smeštenih u centralnom delu ostrva (najviši vrh je Ipsarion - 1.125 metara). Zbog toga su dani, a pogotovo noći, izuzetno prijatni, čak i usred leta, a borovi na mnogim plažama predstavljaju idealnu zamenu za suncobrane. Mnogobrojni turisti Tasosu se - zbog svega ovoga, ali i činjenice da pravo uživanje predstavlja kupanje u toplom, smaragdnozelenom moru - vraćaju iz godine u godinu.

PLAŽE

Posebno „slovo“ na Tasosu zaslužuju plaže, koje predstavljaju pravi raj na zemlji. Od Paradajz biča (plićak dužine stotinak metara), preko Mermerne (cela obala prekrivena sitnim mermernim kamenčićima) i Aliki (boja vode između zelene i plave), pa sve do Golden biča (prostrana peščana, uz obilje taverni), Tarzanasa („fensi“ mesto, tik pored glavnog grada), Pahisa i plaže Glifoneri (peščane i prostrane, uz obilje hlada) - sve nude uživanje za sva čula. Ležaljke i suncobrani uglavnom se ne naplaćuju, već turisti, da bi koristili komplet (dve ležaljke i suncobran) moraju da naruče dva pića od po 2,5 evra (negde i samo jedno), koliko, recimo, staje nes kafa ili sve vrste sokova.

Cene su uglavnom pristupačne prosečnom srpskom turisti, pa tako popularni giros staje oko 2,5 evra, palačinke su 3,5, suvlaki meni 6,5, pica je oko 8,5 evra, pivo od 2,80 do 4 evra...


Slika


PČELE

GOTOVO ceo Tasos je zapravo veliki muzej s mnogobrojnim ostacima starogrčke kulture. Najinteresantnija svedočanstva tih vremena su pozorište iz 4. veka, agora, svetilišta Posejdona i Dionisija... Naši turisti, čini se, radije biraju one druge „znamenitosti“ ovog ostrva - jagnjetinu, vino ili med. Zbog ovog poslednjeg, odmor bi nekima mogao i da presedne, s obzirom na to da pčela ovde (posebno na severnom delu ostrva) ima više nego u drugim delovima Grčke. Ipak, nema ih toliko da bi se bilo ko zbog njih zabrinuo. Ukoliko se, ipak, kod nekoga ispolji alergijska reakcija posle uboda ovih insekata, treba znati da Tasos nema bolnicu. U mestu Prinos nalazi se državni zdravstveni centar, a Limenas, Limenarija, Potos, Teologos, Panagija i Kaliraki imaju manje državne ambulante.


Slika


MERMER

ZAŠTITNI znak Tasosa je i mermer, a na eksploataciji ove dragocenosti angažovan je veliki broj lokalnih stanovnika. Mermer je posebna atrakcija i na čuvenoj Mermernoj (Skalijara) plaži, do koje se stiže krivudavim, seoskim putem. Ovo mesto je postalo „in“, pa se gosti iz svih krajeva ostrva prosto utrkuju ko će prvi ka ovoj uvali, gde non-stop dopire muzika iz „fensi“ bara. Nestvarna svetloplava boja mora i bela plaža (nasuta sitnim mermernim kamenjem) predstavljaju pravu turističku atrakciju.

Oni koji na Tasos krenu svojim kolima, moraju biti spremni i na čišćenje sitne, mermerne prašine, koja će u vozilu završiti iz lokalnog „mermeroloma“. Oko ostrva se celom dužinom pruža magistralni put sa dve trake, koji većim delom vodi uz more. Takođe, postoji i veliki broj pumpi za gorivo na kojima se toče benzin i dizel.

CENE PUTARINE

Od Beograda do granice s Makedonijom, u dva navrata, za putarinu je potrebno ukupno 920 dinara.

U Makedoniji postoje tri naplatne rampe na kojima se plaća 50, 60, odnosno 50 denara. Može se platiti i u evrima (1 evro - 60 denara)

U Grčkoj, na jednoj naplatnoj rampi, na auto-putu za Kavalu, plaća se 2 evra.

HRANA

Hleb 0,90 - 1

Giros pita 2 - 2,50

Dugotrajno mleko 1,30 - 1,50

Obična voda(6 h 1,5 litar) 1,15 - 1,60

*iznosi u evrima

INFO

VREME

Prosečna temperatura 30C

Broj sunčanih sati 12h

Temperatura vode 26C

*vrednosti za avgust

TRAJEKT BEZ GREŠKE

U ŠPICU sezone, trajekti iz luke Keramoti polaze tokom dana na svaki sat. Voze dva broda naizmenično, a polazi se na pun sat, tačno u minut. Trajektom se plovi oko osam kilometara, a vožnja, uključujući ukrcavanje i iskrcavanje, traje najviše 45 minuta. Karta u jednom smeru za vozilo dužine 4,25 metara košta 16 evra, dok je za duže potrebno izdvojiti 20 evra. Za odrasle je cena tri evra, a za decu od 5 do 10 godina evro i po.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Grčka, Kipar  |  Poslato: 14 Avg 2012, 18:10
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Uranopolis


Slika


Zahvaljujući ovogodišnjem pokloničkom putovanju u manastir Hilandar, i traženju najbližeg i najzgodnijeg smeštaja odakle bismo otišli i vratili se sa Svete Gore, lako smo se odlučili da letujemo u Uranopolisu (tj. Uranupoliju, Ουρανούπολη, kako bi to valjda pravilno trebalo izgovarati i pisati, ali zbog opšte odomaćenog naziva, neka bude i ovde: Uranopolis). Ustvari, ideja je bila da ovde provedemo svega nekoliko dana po povratku sa Hilandara, ali onda smo produžili odmor za još 5, pa još za 3 dana, što je valjda znak da nam je u ovom graničnom mestašcetu bilo sasvim lepo.


Slika


Uranopolis se nalazi na istočnom prstu Halkidikija, na samoj granici sa Svetom Gorom, a odavde polaze i trajekt i brodići ka svetogorskim lukama Jovanjica i Dafni – za poklonike, muškarce, kao i brojni turistički brodići koji obilaze oko poluostrva a na koje se mogu ukrcati i pripadnice ženskog pola. Iako bi se za Uranopolis lako moglo reći da je uglavnom tranzitno mesto – gde se dođe na jednu noć, prespava, ode na Svetu Goru i zatim po povratku seda u kola i ide negde drugde, ipak, kada se situacija pažljivije posmatra, vidi se da veliki broj turista dolazi baš ovamo.

Kada se putem od Tripitija (odakle ide trajekt za ostrvce Amulijani, odmah preko puta Tripitija i Uranopolisa) krene ka Uranopolisu, nailazi se na čitav niz, na prvi pogled (a i na drugi) dobrih i doteranih hotela sa 3, 4 i 5 zvezdica, koji prate liniju obale i plaža kojima ovaj kraj ne oskudeva. E sad, posle nekoliko godina letovanja po Peloponezu i Jonskim ostrvima, i posle kupanja na Gerakasu i „Shipwreck“ plaži na Zakintosu, Mirtosu i Xi plaži na Kefaloniji, Porto Kacikiju i Egremniju na Lefkadi, plažama u Tolu, pa na ostrvcetu Elafonisos, Stupi kod Kalamate, Voidokiliji kod Pilosa, i drugim čudima prirode – teško se može biti fasciniran ovdašnjim plažama. To su, opet, pristojne plaže, uglavnom peščane, prošarane kamenjem – negde više, negde manje i negde još manje, sa proplancima i čitavim poljima morske trave tu i tamo, ali za ljubitelje mora i kupanja – nema nikakvih zamerki. Uz malo avanturističkog duha, možete se kupati i na Amulijaniju, možete otići i do obližnjih „magarećih ostrva“ (Drenia islands), a možete se baškariti po dugačkim peščanim plažama Jerisosa i Nea Rode, na istočnoj strani poluostrva.

Lepe su i plaže kod luke Jovanjica i kod stare hilandarske luke, gde su manastir Sv. Vasilija i Arsana – ali je na Svetoj Gori kupanje u moru svuda zabranjeno, pa na te plaže zaboravite.
Put kojim se dolazi do Uranopolisa je autoput koji pored Soluna, obilaznicom, vodi ka Kavali (čuveni Egnatia autoput, koji ide od Igumenice, kod Krfa, pa sve do granice sa Turskom). Pošto prođete jezera Koronija i Volvi, hvatajte skretanje za Stavros, a zatim, lagano vozite prvo pored Olimpijade (grčke, ne londonske) i stare Stagire, a zatim i pored Stratonija, pomalo vijugavim putem koji se penje i spušta po brdima Halkidikija, i uskoro ćete stići do Jerisosa i Nea Rode. Kada dolazite ovim putem, možete se odmah baciti na turističko-istorijski program, a to znači da obiđete staru Stagiru (spuštate se sa glavnog puta ka Olimpijadi), da pogledate malo ruševine, zidine i iskopine preostale od pre jedno 2666 godina.


Slika


Stagira je bila Aristotelov rodni grad, sa burnom istorijom uobičajenom za grčke polise, a najviše je nastradala od Filipa Makedonskog, oca Aleksandra Velikog. Međutim, kako je Aristotel bio Aleksandrov učitelj, kralj Filip je na roditeljskom sastanku dobio zadatak da ponovo sagradi grad i u njemu naseli bivše stanovnike. Nekad su učitelji mogli da utiču čak i na kraljeve, a danas? Ne znamo, jer nemamo kralja, a da je Aristotel umesto na jednog kralja morao da utiče na (na primer) 45 partija u skupštini, ko zna da li bi se Stagira ikada ponovo izgradila.


Slika


Još jedna simpatična stvar koju možete videti, po ceni od 1 evro po osobi, je Aristotelov park. Park se nalazi u novoj Stagiri, do koje stižete kada blizu Stratonija skrenete na put ka Solunu. Posle desetak kilometara vožnje, stižete u novu Stagiru, i kada već izađete iz mesta, videćete sa leve strane veliki parking. Tu je i Aristotelov park, mesto gde možete videti njegova otkrića iz oblasti fizike, tj. mehanike, optike, akustike… Tu su veliki krugovi sa kojekakvim spiralama i crtama – kao oni hipnotizerski kod Kusturice u „Zavetu“, pa prizma koja pokazuje prelamanje svetlosti i spektar boja, pa sunčani sat, pa sočivo kojim usmeravate sunčeve zrake da biste negde potpalili vatru (nije nam uspelo, srećom), pa pokazna vežba o tome kako u vodenom stubu nastaje vir, i tako dalje. Taman pravo mesto da dovedete školsku decu, pre nego što dobiju fiziku u školi, da ih malo zainteresujete.


Slika


Inače, eto još jedne ideje za dolazak/odlazak iz Uranopolisa: možete iz nove Stagire nastaviti ka Solunu, kroz Neohori, Paleohoru, Galatistu i predivnu, pitoresknu Arneu, gde je prosto greh ne provesti par sati (a mi zgrešismo). Kažu da Arnea ima najviše stogodišnjaka u Grčkoj i to zahvaljujući lokalnoj izvorskoj vodi, koja izbija, ni manje ni više, nego iz stabla platana! Ovaj put kasnije izbija blizu solunskog aerodroma, i uključuje se na autoput koji vodi sa prvog prsta (ili trećeg?) Halkidikija, tj. sa Kasandre ka Solunu.
A treća varijanta za dolazak u Uranopolis je da odete pored Soluna skoro do Kasandre, da zatim nastavite za drugi prst, Sitoniju i na kraju se od Nikitija provlačite lokalnim puteljcima ka Jerisosu. Kako vam drago.
Da se vratimo još jednom na onaj prvi put od Olimpijade ka Jerisosu. Negde 7-8 kilometara pre Jerisosa (obeležen je tablom) nalazi se hilandarski metoh (imanje) Kakovo (ili Milo Arsenica), gde možete svratiti (pristojno obučeni, s dužnim poštovanjem) da vidite crkvicu, jezerce sa ribnjakom, da se malo odmorite u zelenilu i cveću – i gde će vas toplo, domaćinski, poslužiti čašom vode i ratluka.
U Kakovu obitava najstariji hilandarski monah, otac Jovan, koji je već prevalio stotu godinu (!), čuveni hilandarski baštovan, čovek koji je dostigao i postigao najviši monaški čin. Međutim, godine su godine, i otac Jovan, iako, kažu, potpuno bistrog i brzog uma, ipak fizički više nije u mogućnosti da prima goste i namernike. (baš po završetku pisanja ovoga putopisa, pročitah na sajtu manastira Hilandar tužnu vest: „Shimonah Jovan Hilandarac, najstariji monah na Svetoj Gori, upokojio se u Gospodu u nedelju 29. jula 2012, u 104. godini života, na metohu manastira Hilandara Milo Arsenica (Kakovo)… Shimonah Jovan će biti sahranjen u Svetoj carskoj srpskoj lavri Hilandaru u ponedeljak 30. jula 2012.“)

Slika


U okviru ovoga metoha nalazi se prava stolarsko-drvodeljska fabrika i radionica, gde se pravi sve ono što je potrebno Hilandaru, a što je naročito došlo do izražaja posle velikog požara 2004. godine.
Da kažemo još i da je Hilandar dobio ovaj metoh još pre mnogo vekova, od tadašnjeg solunskog paše, kojem je grožđe sa čudotvorne loze Svetog Simeona (izbija iz mesta gde su nekada bile mirotočive mošti ovog našeg sveca, i rađa neprekidno već osam vekova) pomoglo da dobije muškog naslednika.


Slika


Dakle, sve ovo gore navedeno možete obići još u dolasku u Uranopolis, ali je možda bolje da se par dana odmorite i iskupate, pa da onda napravite jednodnevni izlet do Olimpijade, nove i stare Stagire, Arnee, Kakova i Jerisosa? To vam je oko 140-150 kilometara vožnje u jednom danu, pa procenite šta ćete i kako ćete.


Slika


Jerisos je ubedljivo najveće mesto od svih nabrojanih u ovom putopisu (mislim na ova mesta po obalama trećeg prsta Halkidikija), sa par stotina metara dugačkim korzoom za večernju šetnju, sa brojnim restoranima i kafićima (videćete među njima i restorančić „Opanak“ – čije ime sve govori), velikom peščanom plažom, malim akvarijumom na obali i slično. Lokalna crkva je jako lepa, i da pre toga nisam bio u Hilandaru, verovatno bi me zainteresovala više od bacanja par pogleda iz kola.
Nego, da se vratimo mi u naš Uranopolis. Vodilo nas je iskustvo od prethodnih godina – da se apartmanski smeštaj može naći na licu mesta, bez rezervacije, čime se izbegavaju one našminkane i polunameštene fotografije sa internet prezentacija, zbog kojih se ponekad pitate da li je to ono što ste rezervisali u Beogradu. I ovoga puta, uz malo sreće, našli smo na brdu, na samom ulazu u Uranopolis – hotel „Sunset“, tj. „Zalazak sunca“. Mali, porodični hotel sa dvadesetak soba – gde svaka soba ima predivan pogled – polovina na Uranopolis, mesto i luku, a polovina na zalazak sunca, Amulijani i kopno Halkidikija u daljini.


Slika


Krajem juna, cena za četvorokrevetnu, zaista veliku, prostranu sobu, sa TV-om, frižiderom, klimom, sefom i uključenim doručkom – bila je više nego povoljna. Pored odlične cene, domaćini su svakoga dana čistili sobu kao da je spremaju za izložbu, a svaka tri dana su kompletno menjali sve peškire i posteljinu, što se nije dešavalo, ponekad, čak ni u hotelima sa 4 i kusur zvezdica. Ako dolazite na kraće, ovaj hotel je idealno rešenje i toplo ga preporučujem. Mislim, dobro je rešenje i za duže boravke, nego je to više stvar da li vam se ostaje duže u ovome mestu, a ne u samom hotelu. Meni već posle šestog- sedmog dana u istom mestu počinje da se priviđa onaj film „Dan mrmota“ (gde se glavni junak, šta god se desilo i šta god uradio, budi uvek u istom danu, i sve se iznova i iznova ponavlja…), ali ko voli da se po ceo dan kupa i sunča, čita knjige i tako to, može ovde da ostane i mesec dana.


Slika


Kao i uvek, nešto se dobije, a nešto izgubi – pa zbog odličnog pogleda sa visine na Uranopolis, morate malo da pešačite nizbrdo – uzbrdo, do plaže. Ta najbliža plaža je „divlja“, tj. nema ležaljki, suncobrana ni tuševa. Međutim, radi se o lepoj peščanoj plaži, možda i najlepšoj i „najpeščanijoj“ od svih viđenih u Uranopolisu, ali da ne namećem svoj ukus… A i naplaćasmo se prethodnih godina tih ležaljki i suncobrana, pa je ovo bio čist dobitak za naš skromni budžet. Uzgred, i sunce je bilo tako jako da smo sve vreme provodili u vodi, a onda – nazad u sobu. Voda je bila topla, ali i dovoljno osvežavajuća, naročito ove godine kada je cele druge polovine juna sunce nemilice pržilo sa 35 i kusur stepeni odozgo.


Slika


Što se raznih ukusa tiče, uvek se setim jedne zgode sa Peloponeza, gde smo videli lokalnog Grka, domoroca, koji na jedva par metara od veoma lepe i dugačke peščane plaže parkira svoj motorčić, skida se u kupaće, i baš tu, preko stena, ježeva i morske trave, sa guštom, lomatajući se, ulazi u vodu, kupa se, i na istom mestu izlazi iz vode! I šta sad vi njemu da preporučujete?
Najupečatljivija zgrada u Uranopolisu je kula And(r)onikos, mesto odakle se branilo i uzbunjivalo ovo tada manastirsko naselje. Sagrađena je još u 14. veku, od strane manastira Vatoped, za odbranu od gusarskih napada sa mora. Odmah pored kule nalazi se luka, izuzetno živa od jutarnjih sati, pa sve negde do 2 popodne, dok se svi trajekti i brodići ne vrate sa svojih tura – neko sa Svete Gore, a neko oko Svete Gore – sa plovidbe na dozvoljenoj udaljenosti od 500 metara od obale.


Slika


Uranopolis je dugo vremena bio samo metoh, u funkciji svetogorskih manastira. Negde tokom 1921. godine, posle grčkih borbi sa Turcima, i velikog stradanja Grka u Turskoj, došlo je do akcije Ujedinjenih nacija – planske izmene stanovništva između Turske i Grčke, pa je i veliki broj grčkih izbeglica došao u ove oblasti. Zato je i grčka vlada odlučila da konfiskuje manastirske posede oko Uranopolisa radi izgradnje naselja za izbeglice. Već 1922. godine, izbeglice su krenule da pristižu ovamo, naselivši prvo napuštene manastirske zgrade (uzgred, hilandarski metoh Kakovo izbegao je takvu sudbinu, tj. nacionalizaciju). Do kraja tridesetih godina prošlog veka, oko kule je već bilo podignuto 90 kućica.


Slika


Naselje se prvobitno zvalo Prosforion, i bilo je na svaki način vezano za Jerisos. Tek 1946. godine ime je promenjeno u današnje, tj. vraćeno je nekadašnje ime starog, antičkog grada a Uranopolis je postao „nezavistan“ od Jerisosa. Tačna lokacija starog Uranopolisa nije potpuno poznata, mada ćete, kada prilazite od Jerisosa ka vašem (našem) letovalištu videti tablu koja obeležava ostatke staroga grada. Sa druge strane, tokom drugih istraživanja, nađene su zidine i ostaci grada u moru, ispred današnjeg Uranopolisa. Uglavnom, stari grad je tu negde i neka počiva u miru, gde god da je.

Postoji još jedna zanimljivost vezana za istoriju ovoga područja. Persijski car Kserks Drugi je, prilikom (neuspešnog) napada na Grčku, usidrio svoju flotu kod Jerisosa i naredio prokopavanje kanala kroz treći prst Halkidikija (negde između današnje Nea Rode i Tripitija). A zašto? Pa moglo mu se, ipak je bio car. Jeste da plovidba Egejskim morem nije nikad bila potpuno bezbedna, ali opet nije bilo velike logike za tako nešto (a možda je hteo i da se prikrade Grcima iza leđa). Kanal je, reklo bi se prema kasnijim istraživanjima, ipak prokopan, ali se vrlo brzo po povlačenju Persijanaca urušio, jer nikome nije bio potreban. Kada smo svraćali u Nea Rodu, posle šetnje po (preko dana) potpuno pustom mestu, svratili smo u restoran PΛΩΤΟΝ, koji drži jedan simpatičan rusko-grčki bračni par. Prvo, jela su bila odlična, a po pristojnoj ceni, a drugo, kasnijim uvidom u mape Kserksovog kanala zaključili smo da smo sedeli baš iznad samog kanala! Valjda.


Slika


Osim tog restorana, par puta smo svraćali i u restorane Uranopolisa, a da istaknemo Lemoniades i Efkaliptos (u ovom drugom odlično barataju srpskim jezikom, a prepoznaćete ga i po istaknutoj srpskoj zastavi kod ulaza u restoran). Tih večeri se malo jelo, a malo gledalo evropsko prvenstvo u fudbalu, barem dok Grčka nije ispala. A kakva je to radost bila kada Grci daju go – to je stvarno doživljaj – skakalo se i radovalo skoro kao u onim kretenskim reklamama za pivo. Inače, ove godine su se Grci svojski trudili oko gostiju u restoranima – stalno su tu bili neki popusti, poklon kolači i sladoled, lubenica, uzo i slične zanimacije, što nam uopšte nije smetalo. Naravno, na par mesta se može kupiti čuveni giros po cenama od 2,2-2,5 evra, što je uvek bio više nego dovoljan obrok.


Slika


Sam Uranopolis ima jedva par (i to jedan par) desetina uličica, taman za jednu polusatnu šetnju, možda i pun sat ako malo razgledate radnje. S obzirom na blizinu Svete Gore, logično je da preovladavaju radnje sa ikonama, vinima i drugim proizvodima iz atoskih manastira. Kome pretekne para od letovanja, može u jednoj radnji kupiti i kopiju čudotvorne hilandarske ikone „Trojeručice“, otprilike upola manju od originalne, za nekih 15.000 evra. U ponudi je i poklonička oprema – rančevi, šeširi, štapovi – gde možete kupiti i štap koji u dršku ima ugrađenu svetiljku (!) ako noću šetate po Svetoj Gori. Ali kada jednom vidite kako se na svetogorskom nebu ocrtavaju skoro sve do sada otkrivene zvezde i kako divno sijaju i svetle, shvatićete da vam ta svetiljka nije neophodna.

Uranopolis dodatno živne svakoga dana kada se u luci iskrca veliki jedrenjak sa tri jarbola, koji dovozi turiste sa Sitonije, pošto ih prethodno provoza oko zapadne obale Svete Gore – što daje mogućnost pogleda na Dohijar, Ksenofon, Sv. Pantelejmon, Ksiropotam, Simonopetru, Grigorijat, Sionisijat, manastir Sv. Pavla – zavisno od toga koliko blizu se priđe samom Atosu. Uglavnom, odjednom se iskrca horda turista, zaposedne radnje i restorane, napravi neverovatnu gužvu, da bi se posle 2-3 sata divlja horda vratila odakle je i došla. A sad, ipak da priznam, da smo i mi bili deo te horde pre jedno 7-8 godina, kada smo letovali na Sitoniji, ali nismo ni sanjali da ćemo ovde ponovo doći i to na komplet letovanje.


Slika


Ponekad se istovremeno iskrcaju i putnici sa trajekta „Sv. Pantelejmon“, tj. poklonici koji se vraćaju iz poseta manastirima Svete Gore, pa Uranopolis u roku od 15 minuta skoro dva puta uveća broj svojih stanovnika. Naravno, zanimljivo je i neobično gledati i monahe koji dolaze sa broda (ali nije pristojno slikati ih bez njihovog odobrenja), a koji su tu da nešto završe u samom Uranopolisu, da idu u svoje metohe, ili da možda otputuju nekim poslom u svoje matične zemlje. Pred vama defiluju prava isposnička, monaška lica, vitke i suve pojave u tamnim mantijama, i već sâm pogled na ove divne ljude daje vam želju da i sami posetite Svetu Goru (a posebno Hilandar).


Slika


Iz luke svakoga dana plove i izletnički brodići i čamci ka obližnjim, pomenutim, Magarećim ostrvima. Povratna karta je 5 evra po osobi, a vožnja u jednom smeru traje oko dvadesetak minuta. Ta ostrva čine jedan mali arhipelag, ne naročito atraktivan. Poneko ostrvce je naseljeno samo galebovima i njihovim gnezdima, a na najvećem od njih postoji i veliki broj šatora i onih klasičnih automobilskih kamp kućica (kako li su ih ovde dovezli, ko to zna), iako na obali stoji upozorenje da je kampovanje zabranjeno. Uglavnom, plaža nije ništa bolja od drugih plaža Uranopolisa, ležaljke i suncobrani su besplatni, a u zaleđu imate jedan kafić da nešto popijete, dok je iza njega i mali restoran gde možete ručati. Tu je radila i neka simpatična bugarska kelnerica koja nabada srpski, i koja nas je uporno ubeđivala da u ponudi imaju i svežu, „sutrašnju ribu“. Zavrъщane v bъdeщeto!*

Ukoliko ovamo dolazite u neki apartmanski smeštaj, i ako baš nećete stalno da sedite po restoranima (kriza je kriza), treba da znate i da u Uranopolisu ima nekoliko „supermarketa“ – više dućana i radnji-svaštara nego ozbiljnijih samoposluga, a ni cene baš nisu isposničke. Zato je najbolje skoknuti u nabavku do velikog supermarketa u Nea Rodi (odmah pored glavnog puta) ili, još bolje, otići u čuveni Lidl u Jerisosu (na glavnoj raskrsnici u mestu – pravo se ide za Solun, desno za plažu a levo za Lidl**). Uranopolis ima nekoliko pekara, jedna posebno lepa – pola pekara pola poslastičarnica – nalazi se u glavnoj ulici, odmah preko puta gradskog parkinga. Imaju perfektne krofne (ni ja ne umem da napravim takve), odlične pite sa sirom i spanaćem a o čokoladnim kolačima da ne govorimo.
Inače, tu dole niz ulicu ka moru je i kancelarija pod imenom „ΓΡΑΦΕΙΟΝ ΠΡΟΣΚΥΝΗΤΘΝ“ za vađenje viza (ΔΙΑΜΟΝΗΤΗΡΙΟΝ), za posetu manastirima na Svetoj Gori (odmah pored parkinga i blizu pumpe JET OIL).


Slika


Mesto je bilo puno kako naših turista, tako i grčkih, ruskih, rumunskih i bugarskih. Vozni park, ako smem da primetim, većeg dela turista, pa i onih grčkih svakako ne odslikava verno stepen tekuće ekonomske krize, jer se može videti ergela džipova, SUV-ova, i nemačkih, luksuznijih, limuzina.

Eto, to je valjda ono najinteresantnije o Uranopolisu, ili barem – moj doživljaj Uranopolisa. Ako u okviru letovanja organizujete i posetu Hilandaru, i ako „upijete“ makar malo onog duhovnog, unutrašnjeg mira i topline osmovekovnog života, posta i molitve u našem Manastiru, ceo doživljaj Uranopolisa biće vam još lepši nego inače. Opet, Uranopolis je iskren, otvoren i nudi vam raširenih ruku sve ono što ima, bez pretvaranja i, kako se to moderno kaže, spinovanja.


Slika


* Back to the future, na bugarskom!
** Cene u „Lidl-u“ (tj. neke od njih): tikvice, 1 kg, 0,69€; kajsije, 1 kg, 1,29€; gauda sir, 1 kg, 5,53€; pakovanje od 6 flašica kisele vode od po 0,5 l, 1€; mortadela – 330 gr, 1€; multivitaminski sok od 9 vrsta voća, 1l, 1€; 5 multivitaminskih sokića po 0,2l, 1€; 2 četkice za zube, 1€; kutija sa štapićima punjenim čokoladom, Caprice, 400 gr, 2,49€; tečni sapun 250 ml, 2,79€; tečni Persil, Absolute Black, 1,35 l, 3,99€; nektarina, 1kg, 1,11€; dinja, 1kg, 0,77€; šnicle u pakovanju, 400 gr, 2,69€; sladoled straćatela, 6 komada po 100 ml, 1,99€; krompir, 5 kg, 1,99€; grčko pivo Ermis gold, 0,5 l, 0,44€, itd, itd.


PUTOPIS: Slobodan Boba Ogrizović / VIABALKANS

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Grčka, Kipar  |  Poslato: 26 Avg 2012, 12:15
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Kraj leta idealan za posetu Solunu


Očekuju vas istorijske znamenitosti, buran noćni život, odličan šoping, vrhunska hrana...


Slika


JEDAN od omiljenih gradova Srba već decenijama unazad je Solun. Ovaj grad poslednjih godina ponovo postaje popularna destinacija domaćih turista, i kao usputna stanica na putu za grčku obalu, ali i kao odlično mesto za produženi vikend. A kraj avgusta i početak septembra možda su idealni za posetu ovom gradu, jer je more još toplo i može se kupati na nekoj od plaža u okolini. Drugi razlog za posetu Solunu u ovom periodu su i velika sniženja u tržnim centrima, a poznato je da je Solun grad odličnog šopinga. Međutim, mnogobrojne znamenitosti ovog grada svakako su dobar povod za putovanje u Solun.

Za Solun bi se moglo reći da, pored toga što ima mnogobrojne muzeje, i sam grad muzej zbog arheoloških iskopina, spomenika, bedema i građevina od velikog kulturno-istorijskog značaja. Osim toga, to je i univerzitetski grad, tako da se na njegovim ulicama može videti puno mladog sveta. A u Solunu će se odlično provesti svaki sladokusac, jer je dobra hrana zagarantovana.


ZNAMENITOSTI


Slika


GLAVNO obeležje grada Soluna je Bela kula, koja se nalazi na obali mora. Ova građevina je visoka 27 metara, a izgradili su je Turci. U njenom okruženju se nalazi veliki park sa spomenikom Aleksandra Velikog.
Glavni gradski trg je Aristotelov trg gde se održavaju razna kulturno-politička dešavanja. Tu se nalaze i otmeni hoteli, kao i mnogobrojni barovi. Mesto na kome se okuplja omladina pre izlaska je Kamara u ulici Egnatija. Za Solunce je ovo mesto poznato, kao što je za Beograđne Sat na Trgu Republike. Kamara je trijumfalna kapija koju je izgradio rimski car Galerijus 305. godine, kako bi proslavio svoju pobedu nad Persijancima. Ne postoji podatak o tome kada je deo kapije uništen.


Slika


Jedna od najstarijih crkvi u Solunu je Aja Sofija koja je izgrađena u osmom veku. U ovoj crkvi nije dozvoljeno fotografisanje, ali je obavezno treba obići, jer je njen enterijer izuzetno ukrašen.

ŠOPING

NOĆNI život u Solunu je prava žurka. U gradu se nalazi veliki broj kafića, barova, restorana i diskoteka. Kafići su uvek puni i tokom dana, a pogotovu je to slučaj vikendom. Solunci izlaze uveče i radnim danima. Ako se neko odluči za provod, na primer četvrtkom uveče, imaće utisak kao da je subota. Jedan od najpoznatijih noćnih klubova je čuveni „Voug“. Za one koji žele da izađu na neko otmeno mesto, Solunci preporučuju bar-restoran „Bungalov vajt“, kao i „Omilos“. Ova dva lokala se nalaze jedan pored drugog na divnoj lokaciji pored mora, i u blizini čuvenog „Makedonija palas“ hotela. Za sve one koji žele da se opuste uz kafu ili piće, šetnja pored luke je obavezna, jer se tu nalazi puno raznovrsnih kafe-barova sa, naravno, divnim pogledom na more.
Koliko Solunci vole noćni život govori i to što poznata gradska pijaca, Modijano, u toku večeri zatvara tezge i otvara noćne barove. To može da zvuči neobično, ali je odlazak u jedan od tih lokala zaista lepo iskustvo. Jedan od dobrih barova je i „Valaoriti“, koji se nalazi u blizini pijace.

A bez kupovine se u Solunu ne može. Ovaj grad ostao je jedna od najpopularnijih šoping destinacija Srba još od šezdesetih godina prošlog veka. I to sa razlogom, jer se u ovom gradu nalaze tržni centri, u kojima se može pazariti za „male pare“.

Ulica Cimiski je glavna komercijalna ulica, u kojoj se nalaze mnogobrojne prodavnice i butici. Oni koji ovde ne pronađu nešto što im odgovara, mogu prošetati do šoping centra „Kosmos“, koji se nalazi na nešto većoj udaljenosti od centra grada.


Slika


KUHINJA

GASTRONOMSKI meni u Solunu je veoma bogat raznovrsnim jelima sa roštilja i specijalitetima od morskih plodova. Grčka kuhinja je donekle slična našoj, s tim što njihovi kuvari koriste drugačije začine, među kojima dominira origano. Zanimljivo je i to da Grci u restoranima naručuju po nekoliko različitih jela, koje onda međusobno dele.

Grci su poznati i po svojim salatama. Preporučuje se „htipiti“ - pikantna salata od sira, „bujurdi“ topljeni feta sir sa paradajzom i „taramas“ salata od ikre.

Oni koji nisu ljubitelji morskih plodova, u Solunu će to sigurno postati. Riblji specijaliteti od sveže ulovljene ribe se prosto lepe za prste. Sveže spremljena sardina je sasvim drugačije gastronomsko iskustvo u odnosu na onu koju možemo da kupimo u konzervi.

Ukoliko se, ipak, turisti odluče za dobri stari giros, pravo mesto za njih je lokal pod imenom „Jok Balik“ i sigurno će uživati u najboljem girosu u Solunu.

BROJNI FESTIVALI


Slika


SOLUN je poznat po manifestacijama koje su posvećene filmskoj umetnosti. Ove godine je u martu mesecu održan Četrnaesti festival dokumentarnog filma. Najprestižniji događaj je, ipak, Solunski internacionalni filmski festival, koji će biti održan početkom novembra po pedeset treći put. Ovaj grad je i čest domaćin muzičkim zvezdama. Najpoznatiji događaj je festival „Rivorks“, koji će ove godine biti održan u septembru. Ovaj festival je, pored muzike, posvećen i savremenoj umetnosti.


Novosti

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: Grčka, Kipar  |  Poslato: 03 Sep 2012, 15:32
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Četiri najlepše plaže Lefkade


Ukoliko na odmor idete sa voljenom osobom, a pritom želite da spojite romantične zalaske sunca sa divljom prirodom, malo “planinarenja“ i uživanja na plažama sa belim oblucima i tirkiznim morem, zapadna obala grčkog ostrva Lefkada prava je destinacija za vas.


Put Lefkade najbolje je krenuti kolima ili na ostrvu iznajmiti auto jer bi bila šteta da ne obiđete barem pet plaža dok ste tamo i da se ne „zavučete“ u centralni deo i vidite brojne manastire, među kojima je i manastir Sv. Ilije (na oko 1.000 metara nadmorske visine), a posle toga svratite na jagnjetinu.


Milos


Slika


U blizini Katizme nalazi se teško pristupačna, ali baš zato i posebna plaža Milos. Iz centra Agios Nikitasa do nje se kreće putićem koji vodi kroz borovu šumu (20 minuta hoda), a od broja stepenika najviše će se zavrteti u glavi onima koji sa sobom nose suncobrane. Kako je zabačena, na njoj nema ni kafića, ni ležaljki, a najviše će se dopasti damama koje vole da se sunčaju u toplesu.


Megali Petra


Slika


Južno od Agios Nikitasa nalazi se još jedna teško pristupačna plaža za ljubitelje toplesa, ali samo one koji su dovoljno spretni da preskaču stene. Kod mesta Kalamici nalazi se istoimena plaža, a s nje preko kamenja možete „preskočiti“ na Megali Petru. Ni tu nemate kafića i prodavnica, ali boja mora toliko će vas opčiniti da ćete se na nju vratiti još jednom tokom letovanja.


Agiofili


Slika


Spustite se do kraja ostrva, do mesta Vasiliki, koje ne zaobilaze ljubitelji jedrenja. Plaža nije preterano lepa (posle nabrojane tri retko koja će vas oduševiti), ali ostavite auto u Vasilikiju i ukrcajte se na jedan od brodića koji na svakih pola sata voze do plaže Agiofili. Mala, zabačena, ali po mom ukusu, najlepša od svih. Ukoliko volite da ronite ovde nećete prestati jer je voda toliko prozirna da nemate osećaj za dubinu.


Porto Kaciki


Slika


Na samom jugozapadu ostrva nalazi se plaža koju mnogi nazivaju jednom od najlepših na Mediteranu. Kombinacija visokih stena, sitnog belog šljunka i boja mora nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

KAKO STIĆI

AVIONOM: Oni koji na Lefkadu planiraju avionom, mogu ići do aerodroma koji se nalazi u mestu Aktio na kontitnentalnom delu zemlje. Ovaj aerodrom je samo 25 km udaljen od grada Lefkade.
VREME: Plus jedan sat u odnosu na Srbiju
VALUTA: Evro
JEZIK: Grčki, engleski


Super odmor

_________________
Slika


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: Grčka, Kipar  |  Poslato: 12 Sep 2012, 15:56
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Ostrvo Evia: Kao da je vreme stalo


Reporter Novosti u Pefkiju, drugom ostrvu po veličini u Grčkoj, na kojem su Srbi jedini stranci. Upadljivo je i da engleski jezik još nije stigao na ostrvo


Slika


Čak i najveći ljubitelji grčkih ostrva nisu upoznati da na jugu Grčke, ispod Volosa, na nekih 80 km od Atine, postoji Evia, prelepo mesto za odmor, sa dugačkim plažama, borovim šumama, mirnim noćima, davno zaboravljenim mirisom mora i pogledom na mondenski Skijatos.
Na ovom, 180 kilometara dugom ostrvu, nešto manjem od Krita, osim domaćih, Srbi su praktično jedini turisti. Iako se na Eviji nalazi Manastir Svetog Jovana Rusa, posle Meteora najvažnijeg svetilišta u Grčkoj, Rusi još nisu osvojili ovaj deo sveta, dok su Francuzi i Slovaci polako počeli da istražuju ovu novu destinaciju.

Upadljivo je i da engleski jezik još nije stigao na ostrvo, pa se na sve strane čuje samo grčki, a pojava brojnih turista iz Srbije, koje za sada dovodi samo jedna agencija, inspiriše meštane da pitaju: kako ste vi čuli za ovo mesto i otkud da baš tu dođete na odmor? Iako su svi veoma ljubazni uvereni su da njihova zemlja ima mnogo boljih mesta za letovanje i odmor pa ih pojava turista iz Srbije jednostavno iznenađuje, jer se oni turizmom bave više onako usput, a okrenuti su pre svega Grcima i njihovim potrebama.

Glavna turistička mesta su na severu ostrva, od kojih je Pefki svakako najpopularnije. Četiri kilometara dugačka šljunkovita plaža, modro more, dve suvenirnice i ograničen broj taverni.
Mesto nema poštu, ni banku, čak ni prodavnicu krzna ili bilo koje garderobe, ali su dva supermarketa, mesara i pijaca, sa tek ulovljenom ribom i sveže ubranim smokvama i maslinama, sasvim dovoljne za pravo letovanje. U Pefkiju čovek sve vreme ima utisak da je vreme jednostavno stalo.

U malobrojnim pekarama prave onaj davno zaboravljeni hleb sa „devet kora“, vredne domaćice redovno u plehovima donose meso sa krompirom da se baš tu ispeče njihov porodični ručak, iz kamioneta vas, koji polako kruži gradom, preko razglasa obaveštavaju o prodaji svojih proizvoda, a stare Grkinje ne propuštaju da se uveče zaslade lukumadesima (krofnice ili priganice) prelivenim medom. Jednom rečju krećući se kroz Pefki čovek pomisli da je u nekoj vrsti vremeplova.

Nema velikih hotelskih kompleksa, skutera, skijanja na vodi, mogućnosti da se iznajmi motor, samo porodične kuće i apartmani koji ne prelaze dva sprata, obavezni korzo ako vam je do dugih šetnji pored mora, neverovatan mir i ništa više.
Ovo je idealno mesto za one koji vape za pravim odmorom, jer Grci, iliti Atinjani, ne idu na plažu pre deset sati ujutru, a posle ponoći grad utone u neku čudnu tišinu koju povremeno prekine primereni zvuk zrikavaca.


Slika


Ostrvo je bogato borovim šumama, pa je razumljivo što se smola, koja se ovde skuplja sa drveća, kasnije koristi kao neophodan sastojak čuvenog grčkog vina, recina. Osim nepreglednih maslinjaka i smokava, Grci su na ostrvu poslednjih dvadesetak godina počeli da uzgajaju i pistaće, pa pogled na te plantaže predstavlja posebnu atrakciju. Bogatstvu ove regije doprinosi i ribarska flota, koja se smatra najrazvijenijom i najboljom u Grčkoj, a riba ulovljena u Pefkiju i okolini najtraženija je na pijacama u Atini i Solunu i ima posebnu cenu.
Oni koji vole da ustanu rano mogu je u Pefkiju nabaviti veoma povoljno, a ljubazni ribari ne beže od toga ni da je očiste za istu cenu.

Osim prelepih plaža, Evia se ponosi i termalnim izvorima. Jedna od najpoznatijih je grčkih banja Edipsos, gde voda, temparature od 30 do 70 stepeni, izvire iz kamena na obali mora. Prirodni bazenčići sa toplom vodom i prelepi vodopadi, sa stena u plićaku, prava su meka za starije Grke. Mirne uličice, suvenirnice namenjene uglavnom starijima i hoteli sa spa centrima, deluju očaravajuće, i vraćaju vas u jedno zaboravljeno vreme kad se u ovakve banje nije išlo samo po zdravlje već i na provod. Zato i ne čudi što su u Edipsosu svome srcu lek pokušale da pronađu Merilin Monro i Marija Kalas, a svoje umorne kosti da ugreju Vinston Čerčil i naš kralj Petar Prvi Karađorđević.

Zato Grci vole da kažu kako je ova banja dobra za sve bolesti.
Pretpostavlja se da je Evia postala ostrvo tako što se odvojila od kopna prilikom nekog većeg zemljotresa, koji su inače karakteristični za ovo trusno područje. Na mestu gde je zaliv najuži, i gde su još u staroj Grčkoj napravili most, nalazi se glavni grad Halkida, koji je manjim delom na kopnu, a većim na ostrvu.

Stari most čini atraktivnim mogućnost da se sa njega posmatra smena plime i oseke, odnosno more ispod mosta teče kao reka i pravac menja dva puta u toku dana. Struje su tako jake da brodići jedva plove kada idu „uz vodu“.
U centralnom delu ostrva je planinski vrh, pa se Evia u zimskim danima pretvara u mali ski centar, poput našeg Goča i gde opet dolaze isključivo Grci. Naravno, dok Srbi ne saznaju i za tu mogućnost.

ISTORIJAT

Evia je ostrvo izuzetno bogato borovim šumama, pa ne čudi da Pefki u bukvalnom prevodu znači bor. Kada je u starom veku, posle ratova između grčkih polisa i sa Persijancima, deo stanovništva ostrva koje se tada zvalo Eubeja i predstavljalo moćnu civilizaciju krenulo je ka severu zemlje.
Zaustavili su se na poluostrvu sa tri prsta i celu regiju nazvali Halkidiki po utvrđenju Halkida, kako se i danas zove glavni grad ostrva. Inače, jedna od velikih pomorskih bitaka između Grka i Persijanaca odigrala se u blizini današnjeg Pefkija kod Artemisija gde su Grci uspeli da iznenade i zaustave Persijance.

Mnoga arheološka otkrića koja danas krase vitrine muzeja u Atini upravo su pronađena u okolini Evie, pa zato i ne čudi što je u vodama oko nje godinama ronio i slavni Žak Kusto.


Slika


PILAV I SVETAC

Osim zaštitnika ostrva Davida Evijskog, posebno mesto zauzima manastir sa moštima Svetog Jovana Rusa, za kojeg se veruje da je čudotvorac, i čija se ruka čuva u ruskom manastiru Svetog Pantelejmona na Svetoj Gori. Još kao mladog vojnika Petra Velikog, zarobili su ga Turci.

Kako nije želeo da se odrekne svoje vere, bio je ponižavan, mučen i vređan, sve dok njegov aga nije krenuo u Meku, a Jovan nije želeo da pojede pilav koji su mu spremili, već je rekao da ga sačuvaju kada se aga vrati s puta. Nekim čudom, pilav se nije pokvario i tu počinje priča o ovom svecu, kod kojeg su mnogi za njegova života počeli da dolaze i traže spas, pogotovo oni najteži bolesnici.

Sahranjen je u Maloj Aziji, gde su na njegov grob mnogi hrišćani, ali i Turci, dolazili kao na hadžiluk. Prilikom poznate razmene stanovništva, Grci su njegove mošti poneli sa sobom i smestili ih u brdima Evie gde su nastavili da dolaze u velikom broju.

PLAŽE

Jedna od najlepših je peščana plaža Alikes koja se nalazi na 10-ak kilometara od glavnog grada, u selu Druzija. Kristalno čista voda, sa svim potrebnim sadržajima – tuševi, kafići, ležaljke - čini celodnevni izlet nezaboravnim. Jednako lepa je i Eliniki sa prekrasnim ostrvcetom na kojem je crkva Sv. Nikole, namenjena ljubiteljima prave prirode, bez ležaljki i komoditeta. Ko više voli šljunak, osim Pefkija, i plaža Vasiliki se pruža u nedogled i raj je za kampere. Vulkanska ostrva Lihades, na jugo-zapadu Evie, satkana su od crnog kamena, a osim delfina posećuju ih i foke.

IZLETI

Skijatos je udaljen od Pefkija svega sat i po vožnje brodićem, pa je prava šteta ne obići ovo možda najlepše ostrvo Egejskog mora. Brdovito, sa belim kućama, plavim ešalonima, crkvicama i usidrenim jahtama iz celog sveta izgleda kao mesto za „milion dolara“. Čuvena plaža Kukunarijes, sa prelepim hotelom Skijatos Palas iznad, svakako doprinosi da poželite da ovde ostanete večno. I ostala dva ostrva Sporada, Skopelos i Alonisos, ne zaostaju po lepoti i zaslužuju dužnu pažnju. Izleti su vrlo lepo organizovani sa profesionalnim plesačicama sirtakija, metaksa partijem i delfinima koji obično prate brodiće sa veselim turistima. Ko nije video prestonicu Grčke može da iskoristi boravak na Evii i za malo para da vidi sve ono što Atina ima da pokaže.

CENE

Mnogi se opredeljuju za Pefki i Eviu zbog pristupačnih cena i različitih mogućnosti. Za dve ležaljke i suncobran potrebno je da uzemte dva bilo koja pića, što je ukupno 3 evra. Ukoliko je i to nekome skupo može popiti samo vodu od pola litra koja košta pola evra. Takođe, na plažu možete doneti svoje ležaljke i suncobrane. Giros sa nogu je 2 evra, pica od 5 do 10 evra, riba zubatac procija od 400 grama je 10 evra, kilogram jagnjetine sa ražnja 26 evra. Porcija lukumadesa, njihovog omiljenog slatkiša je 3 evra, vina domaća možete dobiti za 7 evra litar. Sve vrste kafa ne prelaze 2 evra.


Novosti


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: Grčka, Kipar  |  Poslato: 20 Sep 2012, 16:33
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
Sveta gora – živa ikona Vizantije


Slika


Na trećem “prstu” poluostrva Halkidiki nalazi se jedinstvena zemlja monaha i srce svetskog pravoslavlja – Sveta gora.

Posetioci, još sa broda, mogu da primete brdo Atos, goli kameni vrh koji se uzdiže na 2.033 metara nadmorske visine, kako dominira poluostrvom. U antičko doba na vrhu Atosa nalazio se hram posvećen vrhovnom bogu Zevsu. Po crkvenim predanjima Majka Božija je na putu za Kipar, zbog oluje, pristala uz obalu Atonske gore gde je pokrstila mnogobošce koji su tada tu živeli i tu ostavila jednog od apostola kao učitelja i starešinu a sebe postavila za zastupnicu poluostrva.

Sveta gora se pod vlašću Rima nalazila sve do 313. godine kada je car Konstantin izdao ukaz o građanskim pravima i slobodi veroispovesti hrišćana. U to vreme, monaštvo na Atosu se prilično razvilo, a pojavili su se i prvi manastiri. Ženama je pristup na Atos zabranjen od 442. godine kada je ćerka Teodosija Velikog posetila manastir Vatoped ali se tom prilikom iz ikone Bogorodice čuo glas koji joj je saopštio da odstupi. Od tog dana, ženama je zabranjeno da kroče na poluostrvo.

Pravo samostalne uprave na Atosu darovano je monasima u 9. veku carskom poveljom i tada se pojavljuje i srpsko, rusko, bugarsko i slovensko monaštvo. Sa padom Vizantije, Sveta gora je ipak uspela da očuva samoupravu uz plaćanje danka. Danas se na Svetog gori, koju nazivaju i najvećim hramom na svetu i poslednjom živom ikonom Vizantijskog carstva, nalazi 20 velikih manastira, 12 skitova i mnoštvo kelija i drugih naseobina. Grčka monaška zajednica ima 17 manastira, srpska – Hilandar, a tu su i ruski Pantelejmon i bugarski Zograf.

U samom centru Svete gore nalazi se srednjovekovni gradić Kareja u kome je i sedište takozvane Sveštene opštine i konaci svih svetogorskih manastira. Za Srbe je posebno značajna Isposnica svetog Save u kojoj se čuva čudotvorna ikona Bogorodice Mlekopitateljnice, kao i žezlo svetog Save.

Svake godine Svetu goru poseti na stotine putnika iako Atos nije turističko odredište, hotela nema i potrebno je unapred isplanirati posetu u dogovoru sa Svetogorskim domom u Solunu. Boravak je ograničen na četiri dana, a u jednom manastiru posetilac se može zadržati najviše 24 časa.

Žene mogu da ostanu na jednom od brodova koji obilaze Atos sa udaljenosti 500 metara od obale, a mogu da posete i neke od metoha – manastirskih imanja, van manastira poput Kakovo nedaleko od Jerisosa.

Po legendi, svako ko popije iz bunara svetog Save iznova se vraća Hilandaru i Svetoj gori.


(Mondo)


Vrh
Dade
Post  Tema posta: Re: Italija, Sicilija  |  Poslato: 24 Sep 2012, 13:01
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 29 Avg 2012, 20:36
Postovi: 615

OffLine
"Krimi-ture" po Napulju


Želeći da povećaju "protok" turista, turističke agencije posežu za bizarnim turama - tako Italijani nude posetu kriminalnim područjima Napulja.


Slika


Turistima su ponuđena dva sata upoznavanja "kriminalne" strane života ovog grada, koje između ostalog uključuju šetnju uličicama oko pristaništa u kojima ordiniraju makroi, prostitutke i džeparoši.

"Ova je netipična tura za Evropu. Tako nešto nećete naći u Rimu, Parizu ili Berlinu", kažu oganizatori turistima garantuju bezbeddnost, ali pod određenim uslovima: nema opasnosti za turiste ukoliko ostanu mirni i ne pokazuju svoju kameru i ne pokušavaju da javno fotografišu ono što vide.


(Srna/Mondo)


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Italija, Sicilija  |  Poslato: 10 Okt 2012, 10:42
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Milano - grad mode, kulture i fudbala

Šoping i zabava privlače turiste u Milano, a zamak Sforca „praznik“ umetnosti. Nezaobilazna je poseta stadionu „San Siro“ uz prelepe trgove, živopisne restorane i radnje visoke mode.


Slika


Centar mode, biznisa, finansija, fudbala..., Milano je bučan, užurban grad. U odnosu na ostale italijanske gradove, Milano je bogat, ali ne i atraktivan centar. Ipak, ovaj kosmopolitski grad od stila vredi videti.

Pravi trenutak da se poseti upravo je - oktobar, jer je vreme i dalje lepo. Milano nije samo svetska prestonica garderobe, već i nameštaja, kućnih potrepština, ali i fudbala, s obzirom na to da u ovom gradu velelepni stadion „San Siro“ dele Milan i Inter. Zbog svega toga, naše turističke agencije organizuju putovanja u ovaj grad, tako da turisti mogu da uživaju u prelepim trgovima, živopisnim restoranima i radnjama visoke mode, ali i da u blizini Đenove posete jedan od najboljih italijanskih tržnih centara - autlet Serravalle.

„POSLEDNJA VEČERA“
Najkontroverznija slika na svetu - „Poslednja večera“, nalazi se u trpezariji manastira Santa Marija dela Gracija. Manastir je smešten u centru Milana, a ulaznice (oko 20 evra) se rezervišu i po 60 dana unapred. Nedaleko se nalazi Muzej nauke i tehnologije „Leonardo da Vinči“, gde rezervacije nisu neophodne, a cena je upola manja.

- Kao modni centar, Milano je turistima privlačan za kupovinu, jer su tu Armani, Versaće, Prada, Guči, Dolče i Gabana i mnogobrojni drugi svetski poznati dizajneri - kaže Mirko Milovanović iz „Viva travela“. - Za 129 evra naši turisti mogu da vide ne samo prestonicu Lombardije, već i Đenovu i Veronu.

Sam Milano može se istraživati danima i nedeljama. Nažalost, većina turista se zadovolji fotografisanjem ispred Duoma, Milanskom skalom i gledanjem izloga u Galeriji „Vitorio Emanuele Drugi“.

Duomo se nalazi u srcu grada i, s visinom od 157 metara, predstavlja jednu od najvećih gotskih katedrala u svetu. Izgradnja je započeta u 14. veku i 500 godina kasnije je završena. Fasada je nedavno osvežena, pa sada bronzana vrata sijaju, a skulpture blistaju. Pozorište Skala nalazi se nedaleko od Duoma, a u muzej ovog hrama opere može da se uđe svakog dana, ali i da se nabave karte za „Boeme“ ili „Rigoleto“. Odmah pored Skale nalazi se luksuzni „Grand hotel“ u kojem je slavni tenor Enriko Karuzo snimio prvi zvučni zapis i gde je poslednje dane života proveo veliki kompozitor Đuzepe Verdi. Za noćenje u ovom hotelu treba izdvojiti čitavo bogatstvo, ali kafa može da se popije za dva evra.

U centru se nalazi i živopisna galerija „Vitorio Emanuele Drugi“ u kojoj turisti obično ništa ne kupuju, ali kroz nju moraju da prođu. Arhitekta Đuzepe Mengoni, koji je projektovao Galeriju, pao je 1865. godine s plafona i tako stradao pre njenog otvaranja. Mnogi kažu da se ispod ovog staklenog krsta danas pije najbolja kafa u gradu. Pažnju treba obratiti na bika Taura i za sreću pogladiti jedan izvestan bronzani deo.

Zamak Sforca predstavlja praznik za ljubitelje lepe arhitekture i umetnosti, jer su vojvode bile mecene najvećim umetnicima svog vremena. Međutim, muškarcima koji krenu put Milana daleko važnija će biti poseta stadionu „San Siro“, na kojem će Partizan igrati 25. oktobra protiv slavnog Intera svoju treću utakmicu u Ligi Evrope. Muzej upravo tog dana neće raditi, ali ostalim danima je otvoren od 10 do 17 časova, a ulaznica staje sedam evra.


B92


Vrh
Tesa
Post  Tema posta: Re: Grčka, Kipar  |  Poslato: 18 Okt 2012, 11:00
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 18 Sep 2012, 18:55
Postovi: 4287

OffLine
Santorini: 5 saveta za veći užitak


Plavo-bela bajka, mitsko ostrvo Egejskog mora, davno izgubljena Atlantida... Santorini oduševljava sve koji se prepuste njegovim čarima. Saznajte kako uz 5 malih trikova da učinite vaše druženje sa Santorinijem još lepšim.


Slika


Putovanje

Da, Santorini ima aerodrom, ali zanimljivija opcija je da putujete do Atine i odatle putovanje nastaviti feribotom. Zašto? Imaćete šansu da razbistrite misli, udahnete prijatan morski vazduh i uživate u pogledu na brojna ostrva rasuta po horizontu.

Zanimljivo poreklo

Santorini je nekada bio vulkan, i to veoma aktivan. Međutim, pre hiljade godina jedna erupcija je bila toliko katastrofalna da je uništila značajan deo tadašnje grčke civilizacije. Raspitajte se o turističkim obilascima malenih ostrva Palea Kameni i Nea Kameni, nastalim erupcijom vulkana.

Terazija

Obiđite ovo malo ostrvo koje je nekada pripadalo Santoriniju, ali ga je nasilna erupcija vulkana otrgla od njega. Danas na njemu živi svega stotinak ljudi i predstavlja raj u vodama Egejskog mora.


Slika


Kultura i kuhinja

Obavezno se prepustite grčkoj kulturi življenja koja je na ostrvima kao Santorini dovedena do hedonističkog vrhunca. Ne propustite degustaciju lokalnih vina, brojne salate i naravno, sve što dolazi iz mora. Raspitajte se na vreme i organizujte vaše putovanje tokom avgusta kada se organizuju Festival gradova vina i festival hrane. Jun je poznat po Santorini džez festivalu a svakog septembra održava se Međunarodni muzički festival.

Zalasci sunca

Odvojite sat vremena svakog dana samo za uživanje u poslednjim zracima sunca. Naročito posmatrani sa zapadne strane ostrva, ovi zalasci ulaze u sve moguće liste najspektakularnijih prizora na svetu. Nije ni čudo što je većina restorana i barova okrenuta moru, kako bi gosti uživali u prelepom pogledu.


B92


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 86 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker