Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 20 Apr 2024, 01:26


Autoru Poruka
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 19 Sep 2013, 12:44
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Kableks“ otvorio fabriku u selu kod Rume

U selu Platičevu, u rumskoj opštini, u sredu je otvorena nova fabrika kablovskih setova za belu tehniku i aparate za domaćinstvo u kojoj trenutno radi 90, a uskoro će biti 200 radnika


Slika


U SELU Platičevu, u rumskoj opštini, u sredu je otvorena nova fabrika kablovskih setova za belu tehniku i aparate za domaćinstvo u kojoj trenutno radi 90, a uskoro će biti 200 radnika, mahom žena iz ovog, ali i okolnih Hrtkovaca i Vitojevaca.


Novu fabriku je podigla slovenačka firma „Kableks“, koja je do sada radila u iznajmljenom objektu u Platičevu. Ovaj „Kableksov“ pogon proizvodi kablovske setove za fabrike „Gorenje“ u Srbiji, a najveći deo proizvodnje, oko 95 odsto ide u izvoz, za potrebe fabrika bele tehnike „Beko“ u Rusiji.

- Ovde smo počeli sa 20 radnika, a onda smo odlučili, zbog dobre investicione klime u Srbiji, ali i podrške koju smo imali od opštine Ruma, da gradimo vlastiti pogon, u koji smo uložili milion evra, ali i još jedan milion u opremu. Danas je ovde 90 radnika, do polovine iduće godine radiće 150, a do kraja sledeće godine posao će dobiti još 50 radnika - kaže Zlatko Jutić, direktor „Kableksa“ u Platičevu.

Za ovu godinu u „Kableksu“ će, iako je ovo period probne proizvodnje, ostvariti ukupan prihod od dva miliona evra, od čega će izvoz kablovskih setova iznositi do 1,9 miliona evra.

- Mi smo se dokazali na tržištu i u izvoz bismo mogli ponuditi mnogo veće količine konfekcioniranih kablova za belu tehniku i kućne aparate, međutim, do kraja godine nam predstoji period obuke novih radnika, a puna proizvodnja ostvarivaće se tek iduće godine, kada će ukupan prihod, ali i izvoz biti gotovo udvostručeni - smatra Jutić.

Radnici ovog slovenačkog pogona u Platičevu su zadovoljni poslom, pa i zaradom, mada je ovde prosečna plata oko 29.000 dinara. Najveći broj zaposlenih su devojke iz Platičara koje svoju budućnost vezuju upravo za selo.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 22 Sep 2013, 12:02
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Jeftiniji gas u oktobru

Ministarstvo energetike preporučilo toplanama da otpišu kamate i omoguće reprogram dugova za grejanje. Udruženje toplana: Otplata duga na šest do 36 mesečnih rata


Slika


Zbog septembarskog poskupljenja gasa većina toplana traži i povećanje cena grejanja od najmanje pet odsto. Međutim, kako RTS saznaje, gas će već u oktobru pojeftiniti. Ministarstvo energetike preporučilo je toplanama da otpišu kamate i omoguće reprogram dugova za grejanje. U Udruženju toplana obećavaju da će svi daljinski sistemi poslušati preporuku i dopustiti otplatu duga na 6 do 36 mesečnih rata.


Država je toplanama omogućila da reprogramiraju dug za mazut i gas. U Ministarstvu energetike kažu da lokalne vlasti mogu sa svojim toplanama da naprave dinamiku rasporeda otplate dugova za grejanje.

Ministarka energetike Zorana Mihajlović pozvala je toplane da to urade što pre, a posebno je naglasila da to važi za toplane u Beogradu.

"Ako znamo da se Beogradskim elektranama duguje sedam milijardi dinara od strane stanovništva, onda mora da se nađe način, a jedan od predloga je zaista reprogram i odnosi se i na većinu gradova u Srbiji", rekla je Mihjovićeva.

Prema njenim rečima, planirano je da prvog oktobra, pre grejne sezone, budu svi obavešteni o mogućim problemima kada je reč o toplanama.

"Normalno je da za godinu dana ne mogu da se reše svi problemi. Pokušaćemo da održimo energetsku stabilnost, ali postoje dve, tri toplane koje moraju da imaju bolju saradnju i sa lokalnom samoupravom i državom", rekla je ministarka.

U Gradskom sekretarijatu za komunalno-stambene poslove i Upravi za energetiku Beograda, potvdili su RTS-u da traže način kako domaćinstvima da odobre plaćanje dugova za grejanje na rate.

Problem u Beogradu je što se grejanje naplaćuje objedinjeno sa drugim komunalnim uslugama preko uplatnice Infostana i nije moguće reprogramirati samo obaveze za grejanje. U pripremi je mehanizam reprogramiranja dugovanja za sve komunalne usluge koje su u sistemu objedinjene naplate i građani će ubrzo biti obavešteni o tome.

Interes grada Beograda je da omogući stimulativnu naplatu. Jasno je da će srazmerno učešću iznosa za grejanje na uplatnicama, najveći deo tako prikupljenih sredstava otići Beogradskim elektranama i taj novac biti iskorišćen za plaćanje duga Srbijagasu.

U Kragujevačkoj Energetici, koja je u restrukturiranju i nije gradsko preduzeće, ponudili su reprogram najvećim dužnicima.

"Građani koji su tuženi poslednjih 12 meseci svoje obaveze mogu da regulišu na pet rata, ali moraju da plaćaju tekuće obaveze. To su malo stroži uslovi nego što je Ministarstvo preporučilo", rekao je Zoran Jovanović, član gradskog veća za komunalnu privredu Kragujevca.

Uz već odloženo plaćanje duga za struju, građanima je reprogram dobro došao.

Hoće li nova grejna sezona doneti i poskupljenje grejanja zavisi od lokalnih vlasti. Realnog osnova za podizanje cena nema. Kako RTS saznaje, iako je gas poskupeo, taj energet će zbog tržišnih usklađivanja već idućeg meseca pojeftiniti.

Tome treba dodati i činjenicu da je dve trećine daljinskih sistema nekoliko proteklih zima koristilo mazut iz Robnih rezervi. Iz resornog ministarstva upozoravaju i da naplata grejanja mora biti u skladu sa Uredbom o minimalnim i maksimalnim cenama isporučene toplotne energije.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 23 Sep 2013, 08:51
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Komunalci uzmu više od bankara

Banke nisu jedine koje nas udaraju po džepu kamatnim stopama ako kasnimo sa plaćanjem. Za neplaćeni porez 21 odsto, za dug javnim komunalnim i ostalim preduzećima 18 odsto, a bankarska po ugovoru


Slika


BANKE nisu jedine institucije koje nam „odbrojavaju“ kamatu, to čine i razna komunalna preduzeća, poreznici, sudovi... Ali banke jedine naplaćuju i redovnu, ali i onu zateznu kamatu kada kasnimo sa plaćanjem rata. Zvanični podaci Poreske uprave Srbije, na primer, pokazuju da samo poreznicima, na ime kamate, dugujemo više od 305 milijardi dinara, koliko iznosi računica na iznos manje plaćenog poreza na kraju protekle godine.


Činjenica je da pojam „kamate“ vezujemo gotovo isključivo za banke, kao cenu kredita. Ko god otplaćuje zajam, zna da ga dinari koštaju minimum 20 odsto godišnje, ali sigurno ne zna koliko ga koštaju „kazneni poeni“ ako ratu ne plati na vreme. Ovu, takozvanu zateznu kamatu, banke moraju da definišu ugovorom. U protivnom, primenila bi se zvanična zatezna kamata koja trenutno iznosi 19 odsto za dinare na godišnjem nivou, što je niže od redovne bankarske cene zajma.

Visina zatezne kamate u Srbiji propisana je zakonom koji se primenjuje već devet meseci i odnosi se uglavnom na plaćanje dugovanja prema državi. Vrednost ove kamate utvrđuje se po jednostavnoj računici: referentna kamatna stopa, koja je trenutno 11 odsto, plus još osam procentnih posena. Po ovoj stopi zateznu kamatu zaračunavaju i javna komunalna preduzeća. Tako je JKP „Infostan“ u Beogradu, za prvih šest meseci ove godine, kako je potvrđeno „Novostima“, obračunalo zateznu kamatu u iznosu od 102,58 miliona dinara.Međutim, kamatna stopa koju zaračunava Poreska uprava Srbije na neplaćeni deo poreskog duga je trenutno 21 odsto i obračunava se nešto drugačije.

- Shodno članu 75. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, kamata na iznos manje plaćenog poreza obračunava se na godišnjem nivou, po stopi jednakoj godišnjoj referentnoj stopi NBS, uvećanoj za 10 procentnih poena, primenom prostog interesnog računa i trenutno je na nivou od 21 odsto - rečeno je „Novostima“ u Poreskoj upravi Srbije.

Dok Zakon o zateznoj kamati nije stupio na snagu, već prezaduženim privrednicima dešavalo se da im kamata bude višestruko veća od glavnice duga.

- Problem za privredu prethodnih godina je bio da su se, sve do jeseni 2012. godine, kamate računale na kamatu i poreski dugovi, čak i oni sitni među njima su se zato vrtoglavo uvećavali - kaže za „Novosti“ Dragoljub Rajić, predsednik udruženja Unija poslodavaca. - Istovremeno, kada je država dugovala, a ovde mislim na javni sektor, javna preduzeća, ministarstva i institucije, državna preduzeća, ona nisu plaćala kamate preduzećima iz privatnog sektora, jer su kroz sistem javnih nabavki uvek mogla da diktiraju uslove. Iako smo u medijima svedoci da se stalno govori o velikim dužnicima, kao što je slučaj „Simpa“, na primer, u praksi najveća dugovanja u masi imaju na desetine hiljada malih preduzetnika ili mikropreduzeća koja su počinjala da rade u periodu posle 2001. i kasnije.

Ova preduzeća, po rečima Rajića, zbog lošeg privrednog ambijenta, ekonomske krize, ali nekada i svoje nesnalažljivosti u poslu, prosto nisu mogla da obezbede veće prihode od mesečnih obaveza prema državi.

- Onda su im se gomilale kamate na ta dugovanja i one su znale da budu i dvadeset puta veće nego glavnica duga, zbog računanja kamate na kamatu - objašnjava Rajić. - Umesto da je država male i nejake firme u prvih godinu, dve rada oslobodila nekih dažbina i tako pokušala da početnicima pomogne da opstanu u poslu, ona je svojom ekonomskom politikom i postavkom poreskog sistema činila upravo suprotno. Zbog toga smo imali pravi sunovrat u broju preduzetnika i malih preduzeća.


KOD NAS JE NAJSKUPLJE
DUGOVATI je, i dalje, najskuplje u dinarima, gde zatezna kamata iznosi 19 odsto. „Za petama“ su nam Hrvatska sa 14 i Rusija sa 13,5 odsto. Kašnjenje za plaćanja u evrima dužnike košta 8,50 odsto, a u dolarima 8,13 odsto, koliko iznosi zatezna kamata i za „švajcarac“. Trenutno je, bar po listi zateznih kamata koje objavljuje NBS, najisplativije prekoračiti rok plaćanja u japanskim jenima i češkoj kruni, što dužnika košta dodatnih 8,05 odsto godišnje.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 24 Sep 2013, 10:10
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
CG: Moguća zabrana srpskih sokova

Crna Gora upozorava naše proizvođače na sadržaj voćnih napitaka i preti privremenom zabranom uvoza. Podgorica traži da srpske firme usklade deklaracije na pakovanju sa sadržajem


Slika


SOKOVI pojedinih srpskih proizvođača uskoro bi mogli da naiđu na spuštenu rampu na putu ka Crnoj Gori, jer voćni napici nemaju sadržaj prirodnih sokova istaknutih na deklaraciji. Crna Gora je upozorila proizvođače da usklade svoje deklaracije sa sadržajem, a ako to ne urade u narednih 15 dana ne isključuju ni mogućnost privremene zabrane uvoza.


Crnogorski ministar poljoprivrede Predrag Ivanović rekao je u ponedeljak da je analiza kvaliteta sokova pokazala da pojedini proizvođači kupce dovode u zabludu, jer sadržaj ne odgovara deklaraciji. Ivanović je istakao da je utvrđeno kako se na domaćem tržištu prodaju nekonkurentni proizvodi, te da se oni čiji proizvodi imaju odgovarajući kvalitet suočavaju sa nelojalnom konkurencijom.

- Voćni sokovi nemaju sadržaj prirodnih sokova koji su istaknuti na deklaraciji. To je dokazalo istraživanje laboratorije u Berlinu, ali i našeg Centra za ekotoksikološka ispitivanje. Tako „jafa“ multivitaminski sok koji proizvodi „Vino župa“ Aleksandrovac nema 100 odsto narandže. Ni sok od borovnice i napitak „hit“ od jabuke i narandže istog proizvođača nema 51 procenat voćnog sadržaja. Analize su pokazale i da sokovi od breskve i jabuke koje proizvodi „Takovo“ Gornji Milanovac nemaju prirodni voćni sadržaj od 50 odsto - nabrojao je ministar poljoprivrede.

Kako je rekao, ovakvi sokovi nisu opasni po zdravlje, pa se ne može doneti odluka o njihovom povlačenju sa tržišta. Ipak smo već danas poslali pismo upozorenja svim tim proizvođačima i dali im rok od 15 dana da odluče hoće li pakovati sokove koji odgovaraju onom što je napisano na deklaraciji, ili će upoznati potrošače sa stvarnim količinama prirodnog sadržaja voća. Analize su pokazale da se one kreću od dva do 25 odsto. Ako ne ispoštuju našu preporuku, ne isključujemo mogućnost i privremene zabrane uvoza - kategoričan je Ivanović.


KAO U DEKLARACIJI

- Procedura je takva da je potrebno da nas obaveste ukoliko su analize pokazale da postoji neki problem, pa da mi imamo rok od tri dana da tražimo superanalizu - objašnjavaju za „Novosti“ u kompaniji „Vino župa“. - Oni nam se uopšte nisu ni obratili. Pitanje je da li su proizvodi adekvatno skladišteni i kakvi su bili uslovi čuvanja. - Prošle nedelje dobili smo rezultate analize Ministarstva poljoprivrede Srbije i sva četiri uzorka bila su ispravna i u skladu sa deklaracijama koje se nalaze na proizvodu.


CRNOGORSKI BEZ MANE
Ministar Ivanović je odgovarajući na novinarsko pitanje zašto se samo ispituju sokovi iz Srbije, a ne i iz Hrvatske ili BiH, odgovorio da ne želi da se ovo pitanje politizuje. - Nije nam namera da ovo izgleda kao da mi nešto imamo protiv Srbije. Počeli smo od provere tih proizvoda jer je njihovo učešće na tržištu najveće, a analize drugih proizvođača su u toku. Takođe, ne favorizujemo domaću fabriku „Pirela“, ali analize pokazuju da njihovi napici zadovoljavaju standarde koji su istaknuti na deklaraciji - objasnio je Ivanović.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 25 Sep 2013, 09:34
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Zbog prekršaja zatvorena 691 radnja

Poreski inspektori vode „mrtvu trku” sa trgovcima koji izbegavaju da izdaju fiskalne račune i ne prijavljuju radnike. Na velikim manifestacijama svaki drugi ugostitelj ne daje račune


Slika


NI stalne kontrole poreskih inspektora ne mogu da nateraju trgovce i ostale vlasnike fiskalnih kasa da redovno izdaju račune svojim kupcima. Rezultati kontrola koje sprovodi Poreska uprava Srbije stalno se „vrte“ na procentu od 40 do 50 odsto onih koji državu „zakidaju“ ne evidentirajući po propisima pazar kroz fiskalne račune.


- U periodu od 1. januara do 23. septembra 2013. godine kontrolom evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa obuhvaćeno je 5.411 poreskih obveznika na teritoriji republike - rečeno je „Novostima“ u Poreskoj upravi Srbije.

Kod 2.158 obveznika utvrđene su nepravilnosti, dok je protiv 2.171 obveznika koji je svojim postupanjem, odnosno propuštanjem učinio prekršaj, pokrenut postupak za utvrđivanje prekršajne odgovornosti. Gotovo 13 odsto obveznika privremeno je dobilo „katanac“ na bravu, zbog učinjenih prekršaja. Prema 691 obvezniku izrečena je mera privremene zabrane obavljanja delatnosti, u skladu sa propisom koji uređuje poreski postupak i poreska administracija, i to: 105 privremenih zatvaranja objekata zbog neprijavljenih radnika i 586 zbog neevidentiranja prometa preko fiskalne kase - preciziraju poreznici.

Poreski inspektori sve češće posećuju javne manifestacije. Praktično, svaki drugi ugostitelj ne izdaje fiskalni račun, što je pokazala i poslednja kontrola na tek završenoj manifestaciji „Berba grožđa“ u Vršcu, Sremskim Karlovcima i Aleksandrovcu.

I mali trgovci, mnogobrojne samostalne trgovinske radnje, što je javna tajna, ne bi opstali, da ne rade „na crno“. U većini radnji „na ćošku“ kupac ne dobije račun za svaki pazar. Istovremeno, pojedini veliki sistemi pod okriljem države, najvažniji su i najveći dužnici.


KAZNE
- Nadležni poreski organ sprovodi postupak utvrđivanja prekršajne odgovornosti. Iznosi novčanih kazni za firme idu u rasponu od 100.000 do dva miliona dinara, za preduzetnika u rasponu od 50.000 do 500.000 dinara, dok direktor može da bude kažnjen sa minimum pet do 150.000 dinara.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 27 Sep 2013, 10:13
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Danas ratari isped Vlade

Nezadovoljni poljoprivrednici zahtevaju da država interveniše na tržištu kukuruza i suncokreta. Tražiće prijem kod vicepremijera i novog ministra poljoprivrede


Slika


Poljoprivrednici su u četvrtak najavili da će se danas okupiti ispred Vlade Srbije sa zahtevom da država interveniše na tržištu kukuruza, kao i da reši problem sa otkupnom cenom suncokreta.Ratari traže prijem kod vicepremijera Aleksandra Vučića i ministra poljoprivrede Dragana Glamočića. Kako tvrde ratari, država treba da otkupi kukuruz po ceni od 18 do 19 dinara, kako bi tržišna cena došla do 16 dinara po kilogramu.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 30 Sep 2013, 11:40
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Struju trošimo kao da je džabe

Naša domaćinstva za grejanje iskoriste duplo više energije nego što to čine prosečni žitelji Evrope. Stanovi bez izolacije, pa više od polovine kilovata ode na zagrevanje domaćinstava


Slika


PROSEČNI potrošač u Srbiji iskoristi dva i po puta više energije nego Danac. Samo za grejanje u našoj zemlji potroši se godišnje 220 kilovat-časova po kvadratu, dok je u Danskoj specifična potrošnja toplotne energije svega 96 kilovat-časova po metru kvadratnom. Iako po stanovniku trošimo manje struje, gasa i nafte od Evropljana, kada se potrošnja uporedi sa razvojem privrede - ona je četiri puta veća od proseka EU.


Srbija danas ima najniži stepen energetske efikasnosti na Starom kontinentu. Kako je kod nas struja ubedljivo najjeftinija u Evropi, čak 65 odsto od ukupne energije trošimo na grejanje domaćinstava. Ovi stanovi, pritom, nemaju gotovo nikakvu izolaciju pa je za njihovo zagrevanje potrebno nekoliko puta više energije nego „napolju“.

- Imamo velike probleme zbog stambenih objekata koji su građeni sedamdesetih godina prošlog veka, bez adekvatne termoizolacije - kaže Dušan Mrakić, državni sekretar u Ministarstvu energetike. - Tako objekti koji su u istom periodu građeni u Nemačkoj imaju potrošnju od 150 kilovat-časova po kvadratu godišnje, dok u Srbiji takve zgrade troše oko 190. Ipak, novije nemačke zgrade troše trećinu manje energije nego stare, dok je naša potrošnja i dalje velika.

Srbija troši 2,5 puta više energije po jedinici društvenog proizvoda od svetskog proseka i četiri puta više od proseka u zemljama EU. Čak i na javnu rasvetu potrošimo duplo više energije.

- Moramo da promenimo način korišćenja energije u industriji, ali i saobraćaju, a posebno u domaćinstvima - dodaje Mrakić. - Na domaćinstva ode polovina utrošene energije jer se svi dogrevaju u zimskom periodu. Ideja je da u narednih devet godina povećamo uštedu energije za devet odsto. Da bismo podstakli štednju, do kraja godine ćemo odrediti kriterijume za angažovanje energetskih menadžera, koji će biti u obavezi da na godišnjem nivou štede energiju, a od 2014. godine počinje da radi i Fond za energetsku efikasnost, koji treba da podstakne investicije u ovu oblast.



Slika


Za Srbiju je, u odnosu na druge evropske zemlje, karakteristično da samo oko deset odsto domaćinstava ima prirodni gas. Mnogi su, zbog povoljne cene, prinuđeni da se greju na struju.

- U proteklih pet godina cena gasa za evropska tržišta je znatno porasla, tako da je i u Srbiji opao interes za ovo gorivo - kaže Ljubo Mačić, predsednik saveta Agencije za energetiku. - Tarifni sistem za određivanje cena energenata će se menjati od početka 2014. godine zbog izlaska na tržište velikog broja kupaca koji troše više od 30 odsto ukupne električne energije. Sadržaj promena će zavisiti i od ocene očekivanja rasta potrošnje električne energije za grejanje.


NAJVIŠE UVOZIMO NAFTU

PREMA poslednjim podacima, Srbija proizvede energente koji podmiruju 65 odsto naših godišnjih potreba, a ostatak moramo da uvozimo.

- Naša zavisnost je posebno izražena u sektoru nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa i mi tu u budućnosti ozbiljno ništa ne možemo da promenimo - objašnjavaju iz Ministarstva energetike. - Od ukupnog uvoza, polovina odlazi na naftu i njene derivate, 26 odsto je prirodni gas, 12 odsto ugalj, a najmanje uvezemo struje.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 01 Okt 2013, 14:21
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Er Srbija: Prvi avion Airbus A319 stiže u oktobru

Kompanija je saopštila da je pokrenula desetodnevnu promotivnu akciju sa povoljnim cenama za povratno putovanje ka više destinacija


Slika


BEOGRAD - Kompanija Er Srbija koja će naslediti Jat ervejz, saopštila je da je pokrenula desetodnevnu promotivnu akciju sa povoljnim cenama za povratno putovanje ka više destinacija u svojoj proširenoj saobraćajnoj mreži, kao i da će prvi avion tipa Airbus A319 stići u Srbiju u oktobru.


Avion će stići sledećeg meseca kako bi se uključio u otvaranje redovnog saobraćaja sa Abu Dabijem, matičnim aerodromom strateškog partnera, aviokompanije Etihad ervejz.

Još pet aviona biće isporučeno do kraja godine kako bi se pokrila rastuća saobraćajna mreža i putnicima iz Srbije ponudilo više komfora i bolja usluga, dodaje se u saopštenju kompanije.

Promotivna kampanja, koja pokriva proširenu saobraćajnu mrežu, trajaće od 30. septembra do 9. oktobra 2013, a važi za povratna putovanja u periodu od 1. oktobra 2013. do 29. marta 2014. godine.

Tako na primer, cena povratne karte u ekonomskoj klasi za Istanbul je 88 evra, zatim Podgorice, Tivta, Skoplja i Sarajeva 99 evra, Soluna i Milana 109 evra, Štutgarta i Beča 119 evra, Kopenhagena, Štokholma, Rima, Atine i Dizeldorfa 139 evra.

Do Frankfurta, Berlina, Brisela i Ciriha i nazad putovaće se za 159 evra, Londona i Amsterdama 189, Pariza 199 evra, Moskve 219 evra...

Promotivnom akcijom obuhvaćeno je i pet novih destinacija koje će biti uključene u saobraćajnu mrežu tokom poslednjeg kvartala godine: Abu Dabi, Banjaluka i Prag i Ljubljana i Bukurešt.

Promotivne karte mogu se nabaviti pozivom kol centra: za pozive iz Srbije 0800 111 528, za pozive iz Crne Gore 020 290 240, za pozive iz inostranstva : +381 11 311 21 23, preko vebsajta www.jat.com (uskoro www.airserbia.com) u svim poslovnicama kompanije Er Srbija, kao i u agencijama ovlašćenim za prodaju karata nacionalne aviokompanije.

Srpska nacionalna aviokompanija, čije je preuzimanje Jata u toku, redovno leti ka više od 30 evro-mediteranskih destinacija.

Zahvaljujući kod-šer saradnji sa Etihad ervejzom, koji će postati vlasnik 49 odsto deoničarskog kapitala ove aviokompanije, ima u ponudi i destinacije u Aziji, Australiji i Americi, podseća se u saopštenju.

Aviokompanija trenutno ima flotu od 14 aviona, a nabavka osam novih aviona A319 počinje u oktobru, navodi se u saopštenju.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 03 Okt 2013, 11:39
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Vučić: Javna preduzeća nisu "krave muzare"

Prvi potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić kritikovao je danas javna preduzeća i istakao da ona više neće moći da se ponašaju kao država u državi


Slika

BEOGRAD - Prvi potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić kritikovao je danas javna preduzeća i istakao da ona više neće moći da se ponašaju kao država u državi.


"Javna preduzeća će se ponašati kao javna preduzeća, a ne kao država u državi, da radi ko kako hoće", rekao je Vučić na medunarodnoj biznis konferenciji u Beogradu.

Vučić je rekao da javna preduzeća nisu " krave muzare" u koje može da se zaposli 14.000 ljudi, a da to preduzeće "pobedi" na tržištu konkurentska firma sa svega 1.500 zaposlenih, a rade isti posao u oblasti telekomunikacija.

On je rekao da u pojedinim javnim preduzećima direktori, kad ne mogu da isplate 13 platu, isplaćuju bonuse.

Vučić je podsetio da se na subvencije javnim preduzećima daje više od milijardu dinara svake godine.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 04 Okt 2013, 14:22
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Fijat” najviše izvozi

Kragujevački proizvođač automobila ubedljivo predvodi listu najvećih domaćih izvoznika sa 1,13 milijardi evra. Na drugom mestu je NIS, a na trećem „Tigar Tajers” iz Pirota


Slika


KOMPANIJA "Fijat automobili Srbija" (FAS) je ubedljivo najveći domaći izvoznik na listi 15 vodećih srpskih izvoznih preduzeća, čiji je izvoz ove godine bio vredan 1,13 milijardi evra.


Na drugom mestu te liste, koju je objavilo Ministarstvo finansija, pozivajući se na podatke Uprave carina, nalazi se "Naftna industrija Srbije" (NIS), sa izvozom od 205,6 miliona evra u posmatranom periodu, a na trećem je "Tigar Tajers" Pirot, čiji je izvoz dostigao 184,3 miliona evra. Sledi HIP "Petrohemija" iz Pančeva, koja je izvezla robu u vrednosti 168,5 miliona evra, na petom mestu je "Hemofarm" iz Vršca sa izvozom od 113,5 miliona, ispred "Gorenja" iz Valjeva i Stare Pazove sa vrednošću izvoza od 103,1 milion evra.

"Tarket" iz Bačke Palanke je sedmi najveći domaći izvoznik sa 96,9 miliona evra, iza njega je RTB "Invest" iz Bora sa 91,9 miliona, zatim "Jura korporejšn" iz Rače sa 86 miliona, i "Ball Packaging" iz Beograda sa izvozom od 84,5 miliona evra.

Na jedanaestoj poziciji je "Železara Smederevo", koja je tokom prvih devet meseci ove godine izvezla proizvode u vrednosti 81,8 miliona evra, ispred preduzeća "Valy" iz Beloševca sa izvozom od 76,6 miliona i fabrike "Impol Seval" iz Sevojna sa 75,2 miliona evra.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 257 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker