Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 01:00


Autoru Poruka
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 09 Dec 2013, 13:46
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Bolje je ne čekati uterivače dugova

Komunalci mogu biti nezgodniji i od bankara u naplati dugovanja. Izvršitelju potreban sudski nalog, ali uz neke uslove može i sam da odredi kako da naplati potraživanje


Slika


BANKA svom dužniku može da oduzme stan ili automobil ukoliko su oni pod hipotekom ili zalogom, ali ne može da mu "natovari" na vrat razne agencije za "uterivanje dugova", jer joj je to zakonom zabranjeno. Međutim, za sva ostala dugovanja, od komunalija, preko telefonskih računa, do struje, to nije slučaj.


Pojedine kompanije problematična potraživanja rešavaju upravo njihovom prodajom agencijama koje, kako im zvaničan naziv kaže - "upravljaju potraživanjima". One po nižoj ceni otkupe dug od poverioca, a potom dužnika besomučno "jure" svakodnevno ga zovući telefonom. "Opasniji" za dužnike su privatni izvršitelji, koji kucaju direktno na vrata dužnika, s ovlašćenjem da mu blokiraju platu, pa i zaplenjuju imovinu zarad prinudne naplate duga.

Oni u "izvršenje" kreću isključivo po nalogu suda, osim u jednom slučaju. A, to je naplata komunalnih usluga, kada izvršitelj ima pravo da sam određuje i izvršava ostvarenje novčanog potraživanja. Uslov je da poverilac prethodno izvršitelju dostavi pismeni dokaz da je prethodno opomenuo dužnika da izvrši svoju obavezu.

U beogradskom JKP "Infostan" za "Novosti" kažu da procenat naplate potrošenih komunalnih usluga u Beogradu iznosi 95 odsto.- Od ukupno 650.000 korisnika, više od dve trećine njih plaća svoje obaveze do 15. u mesecu sa unapred obračunatim popustom od pet odsto - ističu u "Infostanu". - Oko 20 odsto korisnika plaća potrošene komunalne usluge u roku od tri meseca, što je u granicama tolerancije, dok pet odsto njih kasni sa plaćanjem, ali ipak izmiruje svoje obaveze u roku od godinu dana i na taj način ne podleže prinudnoj naplati.

Prema rečima naših sagovornika, oko pet odsto korisnika "Infostana" hronično kasni sa plaćanjem potrošenih komunalnih usluga, preko roka od godinu dana, međutim polovina neplatiša ne izmiruje potrošene obaveze zbog egzistencijalne ugroženosti, dok druga polovina njih nije ni po kom osnovu socijalno ugrožena već izbegava plaćanje.

- Prinudna naplata komunalnih preduzeća je po važećem Zakonu o izvršenju i obezbeđenju pre godinu dana prešla iz nadležnosti sudova isključivo kod profesionalnih izvršitelja - objašnjavaju u "Infostanu". - Prilikom izvršenja profesionalni izvršitelji primarno naplaćuju dug od plate i vozila, dok se tek sekundarno naplata vrši kroz popis i plenidbu stvari. Upravo ova vrsta naplate duga ostavlja zakonsku mogućnost da u slučaju kada sud utvrdi nemaštinu kod nekog lica ne dođe do plenidbe stvari i naplate duga.

Ovo je ujedno i najpozitivniji deo Zakona, koji nam kao poveriocu daje mogućnost da se približimo svim našim korisnicima i da ih upoznamo kako bismo razdvojili one koji nisu u mogućnosti da izmire potrošene komunalije, od onih korisnika koji se kriju iza njih, sa ciljem da prvima obezbedimo dodatnu socijalnu zaštitu kroz subvencije, a da ove druge uvedemo u red redovnih platiša.

U JKP "Infostan" ističu da su obavezni da pokrenu postupak prinudne naplate u roku od godinu dana, kako potraživanja ne bi zastarela.

- Naše preduzeće koristi maksimum od 12 meseci koji nam zakon dozvoljava prilikom utuženja i shodno tome pokrećemo prinudnu naplatu kada nemamo nikakvu drugu opciju - kažu u "Infostanu". - Pre pokretanja utuženja korisnik dobija opomenu, a nakon podnošenja predloga za izvršenje na osnovu verodostojne isprave profesionalni izvršitelji donose Zaključak koji korisniku daje rok od osam dana da plati dospele, a neizmirene obaveze. Na Zaključak se može uložiti prigovor.


SKIDANJE S PLATE

JKP "Infostan" je kao poverilac dao preporuku profesionalnim izvršiteljima da sa korisnicima uvek pokušaju da pronađu sporazumno rešenje prilikom naplate duga. Naša preporuka izvršiteljima je da korisnici dug plate na maksimalno šest rata. Iako je zakon predvideo da se sa zarade obustavlja dve trećine iznosa, mi smo dali preporuku da se nadalje korisnicima obustavlja 1/6 zarade - ističu u ovom preduzeću.

TELEFONSKI RAČUNI
"TELEKOM Srbija" ne ustupa svoja potraživanja agencijama, već za naplatu telefonskih računa neplaćenih u proteklih godinu dana podnosi predloge izvršiteljima. "Vip mobajl" ovlašćenim agencijama, kako kažu, ustupa manji broj neizmirenih potraživanja prema korisnicima sa kojima nije moglo da se dogovori o načinu naplate. U "Telenoru" kažu da, po isteku roka za uplatu, korisniku šalju opomenu pred utuženje: - Nakon toga slučajeve predajemo ovlašćenim agencijama specijalizovanim za vansudsku naplatu, pa ako one sa dužnikom ne postignu dogovor o izmirenju duga, obraćamo se nadležnim institucijama, sudu ili privatnim izvršiteljima - ističu u "Telenoru".


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 23 Dec 2013, 17:41
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Auto – plin sve skuplji

Tečni naftni gas, gorivo koje koristi petina vozača u Srbiji, sve skuplji. Potražnja za energentom velika. Kod nas zahvatanja države najveća


Slika


CENA tečnog naftnog gasa, popularnog auto-plina, nastavlja da raste pa je ovo gorivo, koje koristi oko petina srpskih vozača, dostiglo i 89 dinara za litar. To je više od 20 dinara nego početkom septembra.


Razlog je, tvrde naftaši, sezonske prirode. Bora Tatić, zamenik predsednika Udruženja privatnih benzinskih stanica Srbije, ukazuje da je zimi TNG uvek skuplji zbog promene odnosa smese propana i butana. Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS) Tomislav Mićović ističe, pak, da je i u regionu prava jagma za ovim energentom.

- Potražnja je izuzetno porasla, pa su i cene u velikoprodaji dobile krila - kaže Mićović.

Ipak, analiza velikoprodajnih cena TNG u decembru ove i prošle godine, pokazuje da je sada kilogram "plina" 145,80 dinara, a pre 12 meseci je bio 147 dinara! To znači da uzrok skoka cena u maloprodaji treba tražiti ne samo u velikoprodajnim cenovnicima, već i u državnim zahvatanjima i maržama trgovaca.Ali, svi srpski prometnici tvrde da su marže za ovo gorivo na našem tržištu najmanje u regionu i upiru prst u državu. Po njima, akcize i porezi su namet koji jednostavno mora da se prelije na džepove potrošača, pa je tako nekada najjeftinije gorivo TNG kod nas sve neisplativije.

Prosečna cena litra TNG u regionu je, početkom ovog meseca, bila 0,723 evra. Cena u Srbiji od 0,74 evra za litar je tek nešto niža nego u Sloveniji (0,77), ali viša nego u Hrvatskoj (0,69), BiH (0,66), Makedoniji (0,66).

Takozvana državna zahvatanja u Srbiji iznose čak 36,1 odsto i ubedljivo su najviša u regionu. Hrvatska vozačima uzima 20,3 odsto, Slovenija 28,7, a BiH samo 12,8 odsto.



SLEDI JANUARSKI UDAR
PREMA Zakonu o akcizama, u Srbiji će od 1. januara 2014. svaki kilogram TNG biti dodatno opterećen sa pet dinara po kilogramu. Akciza na dizel biće četiri dinara više, a benzin 0,4 dinara više po litru


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 29 Dec 2013, 12:23
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Nemačka najveći donator Srbije

Koliku novčanu pomoć i donacije je dobila naša zemlja u poslednjih 13 godina. U kešu uplaćeno 797,79 miliona dolara. U robi darovi samo od Kine i Japana


Slika


SRBIJA je, od 2000. godine do kraja septembra 2013, dobila 797,79 miliona dolara donacija u gotovini. Najveći donator u novcu, prema podacima Narodne banke Srbije, bila je Nemačka, sa gotovo 173 miliona dolara. Sledi Belgija sa 103 miliona dolara, pa SAD sa 85 miliona dolara.



Podaci NBS pokazuju da je najplodonosnija godina po srpske državne organe, opštine, javna preduzeća, ustanove i neprofitne i humanitarne organizacije koje po zakonu mogu da primaju donacije, bila 2002, kada je po ovom osnovu uplaćeno 128,7 miliona dolara. Odmah za njom je 2010. godina sa 113,97 miliona dolara. U svakoj od preostalih godina donacije su bile manje od 100 miliona, da bi lane bilo zabeleženo tek 59,37 miliona evra priliva.

- Donacije u devizama u korist državnih organa i organizacija uplaćuju se preko računa Narodne banke Srbije u inostranstvu, prema Zakonu o deviznom poslovanju - objašnjavaju u centralnoj banci. - U periodu od 2000. do septembra 2013. godine na račune Narodne banke Srbije u inostranstvu, a u korist državnih organa i organizacija uplaćene su devize u protivvrednosti od 797.786.250,68 dolara.

Tokom 2002. godine, najviše donacija, u okviru makrofinansijske pomoći, stiglo je od Evropske zajednice, ukupno 109,7 miliona dolara. Slično je bilo i u drugoj „bogatoj“ godini, gde je više od polovine ukupnih donacija stiglo od Evropske komisije (66 miliona dolara) na ime pomoći srpskom Ministarstvu finansija.NBS, takođe, vodi evidenciju i o donacijama u robi, koje su državni organi i organizacije dobile po osnovu međudržavnih sporazuma. Ovakvi sporazumi do sada su potpisani samo sa vladama NR Kine i Japana. Tako je iz Kine, prema podacima NBS, u Srbiju stigla pomoć u vrednosti od 140 miliona juana, što bi po trenutnom kursu bilo oko 23 miliona dolara. Iz Japana je, od 2000. godine, stilo donacija u robi u vrednosti od 8,12 miliona jena, što je, po trenutnom kursu, oko 78 miliona dolara.

DEVENPORT: GODIŠNJE 200 MILIONA EVRA

ŠEF Delegacije EU u Srbiji Majkl Devenport kaže, za „Novosti“, da Unija nastavlja da pomaže našoj zemlji:

- EU daje veliki značaj podršci Srbiji i vi dobijate najviše sredstava od svih zemalja kandidata, u proseku 200 miliona evra godišnje. Već smo opredelili isti nivo pretpristupnih fondova za narednu godinu. U periodu 2014-2020. izdvojićemo slične iznose pomoći, kako bismo osigurali da Srbija može da napravi napredak u reformama koje se tim sredstvima pomažu. Želeo bih da istaknem da je EU najveći donator u Srbiji, od 2000. godine do danas izdvojeno je preko dve i po milijarde evra bespovratnih sredstava. D. M.


ŽUTI AUTOBUSI
NOVČANO najvrednija japanska donacija u robi, „teška“ 1,85 milijardi jena (po trenutnom kursu više od 17 miliona dolara), bila je obnova kapaciteta javnog prevoza u Beogradu popularnim žutim autobusima. Sva pomoć iz ove države bila je konkretna: projekat rehabilitacije hidroelektrane „Bajina Bašta“, poboljšanje svetlosne i tonske opreme za Srpsko narodno pozorišne u Novom Sadu, poboljšanje vodovodnog sistema u Beogradu, prevencija raka u Srbiji...


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Sky
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 15 Jan 2014, 13:29
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07 Mar 2013, 11:46
Postovi: 259

OffLine
Sve više žalbi na falš robu

Tržišnoj inspekciji tokom 2013. godine prijavljeno 5.460 žalbi potrošača na kvalitet proizvoda u srpskim prodavnicama tokom. Najveći problem obuća, kućni aparati i mobilni telefoni


Slika

KUPCIMA u Srbiji u poslednjih godinu dana najviše problema zadavao je kvalitet obuće, kućnih aparata, frižidera, šporeta, mašina za veš, ali i raznih elektronskih uređaja, najčešće mobilnih telefona. Broj pritužbi potrošača tokom 2013. godine povećan je za oko 20 odsto, Tržišna inspekcija primila je 5.460 pritužbi, a prethodne 2012. dobila je 4.462 prijave.

- Više od polovine pristiglih prijava, tačnije 2.900 odnosi se na prigovore po pitanju robe, najčešće, kako zakon kaže "njene nesaobraznosti prema ugovoru", odnosno odstupanja od kvaliteta i to kod obuće, odeće, tehnike - kaže za "Novosti" Goran Macura, načelnik Sektora tržišne inspekcije Srbije. - Slede zatim razne pritužbe na usluge, 1.860 prijava kako zanatske, tako i druge vrste, te na kraju oko 1.550 prijava za bespravan rad.

Macura naglašava da je većina trgovaca spremna da odgovara na pritužbe potrošača, i rešava prigovore na korektan način. Svakako da postoje i oni drugi, nesavesni a takvih je prema evidenciji iz prijava podnetih Tržišnoj inspekciji u 2013. bilo 270, a u 2012. takvih prijava je bilo 212.

Vesna Novaković, načelnica Sektora za zaštitu potrošača pri Ministarstvu trgovine ističe da raste broj žalbi potrošača. U prvih 11 meseci 2013. godine, za koje su do sada prispeli podaci od Regionalnih savetovališta potrošača, bilo je ukupno 12.209 prijava, za 35 odsto više nego prethodne godine.


NA CRNO - BEZ GARANCIJE
U želji da se što manje plati, a dobije dobar kvalitet, kupuje se roba gde je cena niža. Često se pazari roba na tezgama, ali i preko oglasa. Za takvu robu ne dobija se ni garantni list, ni uputstvo, ni odgovarajući način upotrebe, ni priključak. U takvim situacijama ne dobija se ni fiskalni račun, osnov za reklamacije, a inspekcija ne može kupcu da omogući zamenu, opravku i nadoknadu štete.

Različiti podaci o broju pritužbi između potrošačkih organizacija i inspekcija uslovljeni su time što tržišna inspekcija ne rešava reklamacije potrošača, već samo zakonsku obavezu trgovca da odgovori u roku od 15 dana. Zato mnoge prijave koje se tiču reklamacija idu udruženjima potrošača.

- Svakodnevno se kupci žale na slab kvalitet obuće i probleme u postupku rešavanja reklamacija i ukazuju na već tipizirane odgovore akreditovanih laboratorija za obuću - kaže Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača. - Najčešće tvrde da je do oštećenja došlo zbog nepravilnog nošenja ili održavanja obuće. Svojim mišljenjem laboratorije otežavaju kupcima da reše reklamacije i onda kada je potpuno jasno da je u pitanju fabrička greška.

Potom, dodaje Bogosavljević, sledi neispravnost mobilnih telefona dobijenih u paketima, visoki računi usluga, nemogućnost raskida ugovora, odbijanje davaoca usluge da primi neispravan aparat na popravku, da ga predaju servisu i da posle popravke pozovu potrošača da ga preuzme.
novosti.rs


Vrh
Sky
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 17 Jan 2014, 08:56
Korisnikov avatar

Pridružio se: 07 Mar 2013, 11:46
Postovi: 259

OffLine
Srbijagas: Plate kasne zbog duga Rusima

Zarade zaposlenima u „Srbijagasu“ nisu stigle na vreme, prvenstveno jer nisu poštovani rokovi plaćanja za ruski gas. Problem je i sa dodatnim oporezivanjem zarada većih od 60.000 dinara


Slika

ZARADE zaposlenima u „Srbijagasu“ kasne, ali ne zbog nestašica para u državnoj kasi, već zato što ovo preduzeće duguje novac za ruski gas. Nakon dve decenije redovne isplate, radnicima decembarske koverte nisu stigle na vreme, a u Ministarstvu finansija i sindikatu ovog javnog preduzeća potvrđuju da je kašnjenje posledica neispunjavanja rokova plaćanja dobavljačima, ali i problema u obračunu zarada.

Ministar finansija Lazar Krstić još nije dao „zeleno svetlo“ da se radnicima najvećeg ditributera gasa u Srbiji isplati drugi deo decembarske zarade.

- Zarade kasne iz dva razloga - zbog problema sa obrascima oko dodatnog oporezivanja zarada većih od 60.000 dinara u javnom sektoru, ali prvenstveno zbog rokova plaćanja - kaže Veljko Milošević, predsednik sindikata u „Srbijagasu“. - Dodatni porez važi od januara, ali je bilo muka u računovodstvo oko obrazaca i vraćanja iz Ministarstva finansija. Kod nas je glavni problem poštovanje Zakona o rokovima plaćanja.

Milošević kaže da „Srbijagas“ ima obaveze koje u roku od 45 dana ne može da ispuni prema ruskom „Jugorosgasu“.

- Ruska kompanija nije pravila problem za to što ne podmirujemo svoje obaveze u zakonom predviđenim rokovima, ali kao javno preduzeće mi te rokove moramo da poštujemo - kaže Milošević. - S druge strane, svoje dugove ne možemo da podmirujemo na vreme jer nam naši potrošači duguju.



PROBLEM I NOVI POREZ

Zakon o umanjenju neto prihoda lica u javnom sektoru, koji predviđa smanjenje plata većih od 60.000 dinara, koji je stupio na snagu 1. januara 2014, takođe bi mogao da „odloži“ isplatu zarada zbog procedura sa kojima se prvi put susreću, veruju u javnim preduzećima. Zakon, inače, predviđa da se razlika zarade koja prelazi 60.000 dinara oporezuje sa 20 odsto, dok će za razliku iznad 100.000 dinara porez biti 25 odsto.
novosti.rs


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 24 Jan 2014, 11:05
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Arapi grade deo auto-puta ka CG

Vlada Srbije i partner iz UAE finansiraju izradu projekata za deo auto-puta ka CG. GIDC finansira projektnu dokumentaciju za trasu od Požege do Boljara


Slika


ZAJEDNIČKA firma Vlade Srbije i "Global kapital advajzors menadžmenta" iz Ujedinjenih Arapskih Emirata - GIDC finansiraće sa 15 do 20 miliona evra izradu projektno tehničke dokumentacije za Koridor 11, od Požege do granice sa Crnom Gorom. Takođe, uradiće se i studija o izgradnji te deonice auto-puta, a predložiće se i model javno-privatnog partnerstva.


Nakon potpisivanja memoranduma o saradnji između Vlade Srbije i GIDC, Velimir Ilić, ministar građevinarstva istakao je da su partneri iz UAE zainteresovani i da koncesiono grade tu deonicu Koridora 11, dužine 107 kilometara. Deonica Požega - Boljare je veoma teška za gradnju i ranija procena je pokazala da je za nju potrebno oko milijardu i po evra, ali će tek po izradi projektne dokumentacije biti utvrđen tačan iznos.

- Kada je reč o preostalim delovima Koridora 11, raspisali smo tender za izbor konsultanta, koji će napraviti predlog koncesionog ugovora za izgradnju deonica od Beograda do Obrenovca i od Preljine do Požege, kao i za održavanje dela od Obrenovca do Preljine - istakao je Ilić. - Ta koncesija će biti poverena kineskim kompanijama. U toku je izrada studije za gradnju deonice Koridora 11 prema Zrenjaninu i rumunskoj granici. Koridor 11 povezaće Srbiju sa Rumunijom, Crnom Gorom i Italijom, ali će biti veza i za Ukrajinu i Rusiju. Za Srbiju je veoma važna Luka Bar, oko čijeg vlasničkog statusa se vode razgovori sa Crnom Gorom, a ta luka mogla bi da postane važna strateška tačka za Srbiju. Cilj je da se Koridor 11 završi za tri i po godine.


MORAVSKI KORIDOR

PARTNERI iz UAE zainteresovani su i za izgradnju takozvanog moravskog koridora, od Pojata do Preljine, koji treba da poveže koridore 10 i 11. Ministar je najavio da će sličan memorandum sa kompanijom GIDC biti potpisan uskoro i za moravski koridor.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 07 Mar 2014, 14:54
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Telekom” akcionarima poklanja svoj deo

Nacionalni telekomunikacioni operater do kraja godine mora da se reši bar polovine vlasništva otkupljenog od OTE


Slika


DO kraja ove godine vlasnici besplatnih akcija “Telekoma Srbija”, kao i ostali akcionari ove kompanije, mogli bi da povećaju procenat svog vlasničkog udela u ovoj kući. Reč je o mogućem poništavanju vlasničkih akcija koje je “Telekom” otkupio od grčkog OTE-a.


adbuka oglasiPodesi oglase | Postavi oglas

- Do 1. januara 2015. godine je rok do kada udeo sopstvenih akcija mora, zakonski, da padne na maksimalno 10 odsto - objašnjava za “Novosti” Predrag Ćulibrk, generalni direktor “Telekoma Srbija”. - Imajući u vidu da je nemoguće naći kupca za 20 odsto udela, koji neće imati upravljačka prava, a spreman je da plati bar 380 miliona evra koliko smo mi dali za njih, razmišljamo o tome da možda već do kraja ove godine, što je jedna od ideja, svih 20 odsto sopstvenih akcija poništimo. Time bi se uvećala vrednost udela ostalih akcionara, pa bi država imala 72 odsto vlasništva u “Telekomu Srbija”, a 28 odsto ostali.

Trenutna struktura vlasništva u srpskom “Telekomu” izgleda ovako: država ima 58 odsto akcija, građani i sadašnji i bivši zaposleni ove kompanije 22 odsto, dok samom “Telekomu” pripada pomenutih 20 procenata. Zakon o privrednim društvima obavezuje akcionarsko društvo da mora da otuđi sve iznad 10 odsto akcija u roku od tri godine od momenta sticanja.

Ako se poništi ova petina akcija, postojećim akcionarima se povećava procenat udela, ali ne i vrednost akcija.

- Ukoliko se akcije ponište, smanjiće se kapital kompanije pa će akcionari ostati na istom: imaće veće procentualno vlasništvo od kompanije koja ima manji kapital - objašnjava za “Novosti” Nenad Gujaničić, direktor odeljenja za poslovni razvoj “Vajz brokera”. - Sa aspekta poslovanja, mnogo je bolje da se ove vlasničke akcije prodaju, jer bi kompanija imala likvidnih sredstava za razvojne planove.



PET MILIONA VLASNIKA

U SLUČAJU kada kompanija koja je vlasnik akcija sopstvenog preduzeća odluči da ih proda, važi pravilo preče kupovine. U ovom slučaju, ako bi našao kupca za svojih 20 odsto akcija, “Telekom” ne bi smeo da mu ih proda, ukoliko ih prvo ne ponudi postojećim akcionarima. To bi, praktično, značilo da bi ponudu trebalo poslati osim na adresu Vlade Srbije kao većinskog vlasnika, i na još pet miliona adresa, koliko ima malih akcionara...



novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 17 Mar 2014, 10:21
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Sudbina “Simpa”: Strateški partner dolazi, ali posle izbora

Sudbinu poreskog duga "Simpa" rešavaće nova Vlada Srbije, a konverzija kapitala će biti završena u predviđenom roku. Isključena je svaka mogućnost blokade računa zbog neizmirenih poreskih obaveza - ističu u kompaniji


Slika


SIMPO" strateškog partnera može da dobije tek pošto država, na ime velikog potraživanja, uđe u vlasništvo ove kompanije. Rok za to je, prema navodima iz "Simpa", kraj aprila ove godine. Reč je o drugom "produžetku" roka za okončanje konverzije, zbog vanrednih parlamentarnih izbora.


adbuka oglasiPodesi oglase | Postavi oglas

- Konverzija će biti završena u predviđenom roku, čime se isključuje svaka mogućnost blokade "Simpa" zbog neizmirenih poreskih obaveza - rečeno je "Novostima" u ovoj kompaniji.

U "Simpu" navode da je preduzeće u postupku privatizacije, kao i da postoji zainteresovanost ruskog partnera za kupovinu državnog paketa akcija, ali tek nakon izvršene konverzije, kada će država postati većinski vlasnik "Simpa". Po informacijama iz vranjske komapnije, sigurno je da država nema interesa da bude poslodavac na duži vremenski period, već da u što kraćem roku proda svoj paket akcija.

U Ministarstvu privrede, pak, "Novostima" je rečeno da odluka o konverziji još nije doneta.- Potrebne radnje: nova procena imovine i obaveza, utvrđivanje nove cene akcijskog kapitala, za konverziju neizmirenih obaveza "Simpa" u državni kapital su u toku. Još nijedna odluka vezana za konverziju nije doneta. O konverziji će odlučivati buduća vlada - ističu u Ministarstvu privrede.

Poslednji podaci Poreske uprave Srbije pokazuju da preduzeće "Simpo" na ime neplaćenih poreza i doprinosa duguje 3,98 milijardi dinara. "Dogovor" sa državom je bio da se ovaj dug konvertuje u njeno vlasništvo, a kompanija potom proda. Kamen spoticanja, međutim, bila je vrednost akcija po kojima bi država ušla u vlasništvo "Simpa".

- Po Protokolu potpisanom između Ministarstva finansija i privrede i "Simpa", 27. avgusta 2013. godine, kao i na osnovu Zaključaka Vlade Srbije od 28. avgusta, bili smo u obavezi da u roku od 15 dana izvršimo usaglašavanje poreskog duga sa državnim poveriocima, što smo i uradili - ističe izvor "Novosti" u kompaniji "Simpo". - Takođe, po Protokolu bili smo dužni da do 30. novembra godine održimo skupštinu akcionara "Simpa" i donesemo odluku o izdavanju akcija radi konverzije poreskog duga, a održali smo je u dogovorenom roku i doneli sve potrebne odluke.

Međutim, Ministarstvo privrede nije prihvatilo Odluku o izdavanju akcija pete emisije.

RUSKO "DELO"
JOŠ u novembru je Vlada Srbije obelodanila da je ruska kompanija "Delo" zainteresovana da kupi "Simpo" iz Vranja. Tada je istaknuto, posle sastanka u Vladi, da je ruska kompanija "izrazila snažan interes da, nakon kupovine državnog paketa akcija, unapredi poslovanje "Simpa" povećanjem proizvodnje i prodajom, naročito na tržištu Ruske Federacije".


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 24 Mar 2014, 11:09
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Bankari se ne odriču marži

Stambeni krediti u evrima najverovatnije neće uskoro pojeftiniti, za dinarske zajmove ima šanse. Cena pozajmica, u evropskoj valuti, za kupovinu nekretnina iznosi u proseku oko 4,5 odsto


Slika


STAMBENI krediti, u evrima, neće skoro pojeftiniti, ali za ove zajmove u dinarima ima šanse. Naime, cena pozajmica u evropskoj valuti za kupovinu nekretnina iznosi u proseku oko 4,5 odsto, u dinarima, četiri puta više. Najveći udeo u kamatama i za jedne i za druge stambene kredite imaju marže, a bankari neće tako lako da ih se odreknu.Kada su u pitanju stambeni zajmovi u evrima, cena zavisi od vrednosti euribora koji na šestomesečnom nivou trenutno iznosi 0,41 odsto i ona je promenljiva. Svi ostali troškovi koje građani plaćaju banci za ovu vrstu pozajmice su fiksni i iznose oko četiri odsto. Bankari su mišljenja da nema osnova za smanjenje kamata i pored niske vrednosti euribora, jer su rezervacije koje oni izdvajaju kod Narodne banke Srbije i dalje visoke, kao i izvori finansiranja.

Trenutno u zemlji na štednji ima više od osam milijardi evra, a kamate su na nivou od 2,10 do 3,5 odsto zavisno od perioda oročavanja. Ako banka plati za stambeni zajam i najnižu kamatu na štednju, oročenu na godinu dana, od 2,10 odsto, i na to se doda euribor, onda ona u sadašnjim uslovima ima zaradu od maksimalno dva odsto.

- Kada su u pitanju dugoročni izvori finansiranja banke imaju visoke troškove, tako da je mogućnost da pojeftine stambeni krediti u evrima mala - smatra Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije. - Kamate na štednju u evrima i dalje su visoke, što je ključno za formiranje cene stambenog kredita. Ali, ima šanse da se smanji cena dinarskih pozajmica za kupovinu stanova.

Do sada je kamata na stambene kredite u domaćoj valuti iznosila oko 17,5 odsto, što je preskupo, i uzeta je samo jedna pozajmica. Sa smanjenjem referentne kamatne stope NBS ispod deset odsto i niske inflacije ima šanse da cena ovih zajmova padne na neku razumnu meru. Ako je verovati bankarima da bi gotovinski krediti mogli da se spuste i na nivo od 13 odsto i da je štednja u domaćoj valuti počela da raste, onda bi stambeni zajmovi mogli da padnu ispod deset odsto.


GRAĐANIMA PRESKUPO

UKOLIKO bi se kamata na stambene kredite smanjila za samo 0,1 odsto, kažu bankari, to bi za klijenta sa prosečnim stambenim zajmom od 50.000 evra na mesečnom nivou donelo uštedu od gotovo pet evra.

Građani gotovo da više i ne uzimaju stambene kredite. Kreditni biro je prošlog meseca zabeležio pad ovih pozajmica sa 347,8 na 344,2 milijarde dinara. Nizak standard i ukidanje subvencionisanih stambenih zajmova su glavni uzroci za ovakvo stanje.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 01 Apr 2014, 16:01
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Srbi plaćaju više od 1.200 taksi

Privrednici se žale da, kada plaćaju naknade, često ne znaju za šta daju pare. Kod nas se plaća 850 republičkih taksa. Za utvrđivanje veterinarsko-sanitarnih uslova preduzetnici plaćuju čak pet nameta


Slika


TAKSE se u srpskoj privredi pojavljuju kao feniksi. Iako se godinama priča da su i one pokušajima giljotine propisa srezane, njihov broj se ne smanjuje. Pre bi se moglo reći da se sa ukidanjem u jednoj ustanovi, pojavljuju kao namet na nekoj drugoj strani. Tako se čini privrednicima, ali njihove tvrdnje potkrepljuju i istraživanja Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).U poslednjem popisu neporeskih nameta oni su identifikovali više od 1.200 taksi i naknada, od čega je više od 850 republičkih administrativnih taksa, 24 su pokrajinske i još 384 parafiskalne, za koje država ne daje povratnu uslugu. Samim tim ne čudi što privrednici kada plaćaju taksu ne znaju šta tačno plaćaju.

U malim i srednjim preduzećima ističu da i nakon ukidanja 138 taksa i naknada u 2012. plaćaju isti ili viši iznos za parafiskalne namete. Za velike kompanije najproblematičnija je firmarina, a za preduzetnike i male firme taksa za registraciju vozila i naknade u oblasti ekologije.

Milan Knežević, predsednik Upravnog odbora Privredne komore malih i srednjih preduzeća i preduzetnika, smatra da je jedan od najapsurdnijih nameta, uredba o računanju ekološke takse prilikom uvoza robe.

- Zaračunava se ekološka taksa na bruto težinu mašine bez obzira na to što ona nikad neće završiti kao zagađivač prirode. Pošto u nadležnom ministarstvu tvrde da će ona najkasnije za 10 godina završiti na otpadu ispada da privrednici toliko godina kreditiraju državu kroz plaćanje takse - smatra Knežević. - Na primer, na peglu od 35 evra, obračunava se ekološka taksa od 400 dinara, što je oko 10 odsto njene vrednosti. Time se i nabavna vrednost uvećava, a za mnoge proizvode je taksa veća od eventualnog profita privrednika. Zahtevaćemo pod hitno da se ova uredba ukine, ali i da se omogući kontrola nad utroškom sredstava koja se pikupljaju na ovaj način.

Jelena Bojović, direktor Tima za regulatornu reformu u NALED-u, kaže da privrednicima najviše smeta što se za jednu uslugu naplaćuje po nekoliko taksa ili naknada, a često i ne znaju šta tačno plaćaju.

- Za utvrđivanje veterinarsko-sanitarnih uslova preduzetnici plaćaju čak pet taksa. Prvo moraju da uplate tri republičke administrativne takse, jednu sudsku za overu i još jednu za troškove postupka - navodi Bojovićeva. - Ministarstvo finansija je formiralo radnu grupu za izradu nacrta Zakona o naknadama, koji bi trebalo konačno da reguliše ovu oblast. Zakon će sprečiti uvođenje novih nameta različitim sektorskim zakonima, obezbediće se predvidljivost visine naknada, s obzirom na to da će se i osnovice i stope urediti ovim zakonom, a ne, kako je to dosada bio slučaj, podzakonskim aktima.


DAŽBINE

NEPORESKI nameti koji najviše opterećuju poslovanje privrednika su takse za izvoz, za isticanje firme, korišćenje mineralnih sirovina, plaćanja za licence - navodi Jelena Bojović. - Tu su i dozvole propisane od strane Ministarstva energetike i životne sredine, naknade organizacijama muzičkih autora, organizaciji proizvođača fonograma, za sticanje prava službenosti prolaza, prava svojine i prava zakupa koja propisuju javna preduzeća. Za većinu ovih taksi, najveći problem je u njihovoj visini za određene kategorije privrednih subjekata.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 92 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker