Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 19 Apr 2024, 22:07


Autoru Poruka
Estrella
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 25 Jun 2012, 11:24
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Raritetna tkačnica svilenog damasta iz Bezdana odlazi u stečaj


SOMBOR - Jedinstvena tkačnica svilenog damasta „Novitet - Dunav“ iz Bezdana, koja, inače, nema premca u Evropi, otići će u stečaj zbog blokade računa koja je trajala neprekidno duže od godinu dana. Razloge za stečaj nisu osporili ni pravni zastupnici „Noviteta“, pa je samo preostalo još da Privredni sud u Somboru donese pismenu odluku o pokretanju stečaja.


Slika



Tkačnica ima samo osam zaposlenih i jedinstvena je po tome što proizvodi damast na razbojima koji su kulturno dobro pod zaštitom države.

Prema izveštaju privremenog stečajnog upravnika Nikole Krajnovića, račun preduzeća u blokadi je za oko dva miliona dinara, dug je 15,3 miliona dinara, a knjigovodstvena vrednost imovine „Noviteta“ 11,3 miliona dinara.

Najveći poverilac je Fond za razvoj, zatim Udruženje „Suveniri Podunavlja“, dobavljači, a među poveriocima su i radnici koji potražuju oko 400.000 dinara, odnosno zarade i doprinosi za oko pet meseci.

- “Novitet - Dunav“ obustavio je proizvodnju, a objekti i mašine izdati su u zakup Udruženju „Suveniri Podunavlja“ koja obavlja istu delatnost - kaže Krajnović.

Advokat Strahinja Milić, punomoćnik „Noviteta“ izjavio je da je saglasan da se u tkačnici svilenog damasta pokrene stečaj, a na ročištu u Privrednom sudu u Somboru rečeno je da je Fond za razvoj Srbije, koji je i najveći poverilac, uplatio 600.000 dinara predujma troškova stečajnog postupka.

Bez obzira na to što je reč o specifičnoj proizvodnji, u Privrednom sudu u Somboru kažu da će se u slučaju „Noviteta - Dunav“ voditi stečajni postupak kao i u bilo kom drugom preduzeću.

Bezdanski damast tka se na starim razbojima koji su kulturno dobro pod zaštitom države, proizvod je registrovan kao roba sa zaštićenim geografskim poreklom i smatra se proizvodom starog zanata, a sama tkačnica je dobitnik Turističkog cveta za luksuzni suvenir Srbije.

Svilenim damastnim stolnjacima, salvetama i posteljinom iz Bezdana opremljene su mnoge ambasade u Beogradu, Predsedništvo Srbije, kao i brojni hoteli i restorani.

Jedinstvena u Evropi

Tkačnica u Bezdanu predstavlja raritet u Evropi jer je tehnologija ručnog tkanja svilenog damasta ista kao i pre 140 godina, kada je žakar tkanje stiglo u Bezdan. Sve do danas se tkalo na 18 ručnih razboja i dve motalice iz XIX veka. Sličnih radionica kao što je bezdanska ima u samo Francuskoj, odnosno i u Egiptu, ali njihovi razboji su samo muzejski eksponati.


Blic

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 25 Jun 2012, 14:47
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Srbija uvezla 935.000 tona krompira ove godine?!


Mnogi proizvođači bili prinuđeni da bace prošlogodišnji rod, jer čak ni besplatno niko nije bio zainteresovan da uzme krompir. Još čudnije zvuči podatak da je ovo povrće pod subvencijom države, pa je još čudnije zašto ga Srbija uvozi ako želi da stimuliše njegovu proizvodnju


Slika


Na dugačkoj listi proizvoda koje Srbija uvozi jeste, verovali ili ne, i krompir?!?

Mnogi proizvođači bili su prinuđeni da bace prošlogodišnji rod, jer čak ni besplatno niko nije bio zainteresovan da uzme ovo povrće.

Najzanimljivije je što je ova vrsta proizvodnje pod subvencijom države, pa je još čudnije zbog čega Srbija uvozi krompir, ako želi da stimuliše njegovu proizvodnju.

Umesto na trpeze, krompir Milije Poledice iz Trešnjevice kod Arilja, završio je duboko u njegovoj šumi.

Čitav vagon krompira prošlogodišnjeg roda tako će propasti, a ista situacija je i s proizvođačima iz ivanjičkog, dragačevskog i suvoborskog kraja. Miliji nije jasno zašto Srbija uvozi krompir, a istovremeno subvencioniše proizvodnju ovog povrća.

- Ove godine u državu je uvezeno 935 hiljada tona krompira. E sad, zamislite koliko su naši ljudi bacili! Nama ne bi bilo žao da je to bilo proizvodnja višak robe, proizvelo se, ne može da se proda, neka bace. Al` ti da uvezeš krompir, a ja da bacim krompir, to je isto kao kad bi ja rekao mojoj ženi ili mojoj porodici kupite od komšije krompir, naš ćemo da bacimo! – kaže Milija Poledica, proizvođač krompira.

Veliku količinu krompira iz moravičkog okruga ranije je otkupljivala čipsara u Čačku, kaže Zoran Zečević bivši predsednik sindikata ove firme, koja je nakon privatizacije stigla do stečaja.

Prema njegovim rečima, Srbija uvozi i semenski krompir, a jeftinije i korisnije bi bilo da je država bila efikasnije u rešavanju problema ove fabrike, nakon raskidanja privatizacije.

- Moglo je do 1.500 vagona da se preradi u ovoj fabrici krompira, znači radom pirea, čipsa. Znate i sami, imamo brend pire koji je dosta prerađivan, šest vagona je kapacitet dnevno. Ovde je moglo da se preradi i da se proizvede krompir koliko hoćete. Mi smo ranijih godina i s kooperantima davali semenski krompir i onda su za tu uslugu ljudi doteravali neku količinu krompira ovde – kaže Zoran Zečević, bivši predsednik čipsare Čačak.

Srbija je na dnu lestvice u Evropi po potrošnji krompira, jer njen stanovnik godišnje pojede oko 36 kg ovog povrća.

S druge strane, domaći proizvođači koji bi mogli da promene tu sliku nemoćni su pred jakim uvozničkim lobijem, pa su njive u Srbiji sve češće zarasle u korov umesto da se obrađuju.


Telegraf

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 26 Jun 2012, 12:09
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Plata sve niža, pala na 352 evra


Beograd -- Prosečna neto zarada u Srbiji u maju bila je 40.442 dinara (352 evra), što je realno za 5,5 odsto, a nominalno za 4,2 odsto manje nego u aprilu.


Slika


Najviše su prošlog meseca zaradili zaposleni u duvanskoj industriji – 102.734 dinara, dok su naftaši imali 92.581 dinar. Plate u državnoj upravi i socijalnom osiguranju u maju su bile 50.074 dinara, u obrazovanju 40.637...

Najnižu zaradu u maju ostvarili su oni u muzičkoj kinematografiji - svega 18.431 dinara. Tekstilci su zaradili prosečnih 19.268, a konfekcionari za oko 700 dinara više, odnosno 20.929 dinara.

Prosečna majska zarada isplaćena u regonu Vojvodine je ispod republičkog proseka. Bez poreza i doprinosa, vojvođanska plata u maju je iznosila 39.221 dinar, dok su u Beogradskom regionu majske koverte bile teške 50.593 dinara.

Kako navodi Republički zavod za statistiku (RZS), prosečna zarada u Srbiji s porezom i doprinosima isplaćena u maju bila je 56.206 dinara (490 evra) i realno je za 5,2 odsto niža nego u prethodnom mesecu, a nominalno je manja za 3,9 odsto.

Prema podacima RSZ-a, u Srbiji je prosečna majska neto zarada bila za 10,1 odsto realno veća nego u istom mesecu 2011, a nominalno za 14,4 odsto. Bruto zarada bila je za 10,3 odsto realno veća nego u maju 2011, a nominalno za 14,6 odsto.

U periodu januar-maj ove godine prosečna zarada isplaćena u odnosu na isti period lane nominalno je veća za 10,8, a realno za 6,5 odsto. Prosečna zarada bez poreza i doprinosa isplaćena u periodu januar-maj, u odnosu na isti period prošle godine nominalno je veća za 11, a realno za 6,7 odsto.


B92, BETA, TANJUG

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 26 Jun 2012, 12:21
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Fiat 500L iz Kragujevca kreće na vreme, uprkos slaboj prodaji u SAD


BEOGRAD - Početak proizvodnje novog „fiata 500L" zakazanog za početak jula neće kasniti, poručuju za „Blic" iz kompanije „Fiat automobili Srbija". Ipak, nije izvesno da li će fabrika iz Srbije uspeti da izveze dovoljnu količinu automobila koja bi zadovoljila apetite italijanskog giganta, što je podgrevalo priče o kašnjenju proizvodnje. Inače, model „fiat 500" je u Americi tokom 2011. umesto planiranih 50.000 prodala samo 19.769 automobila.


Slika


Početak proizvodnje dolazi u prilično nepovoljnom trenutku, kada prodaja novih automobila na evropskim tržištima opada, a upravo je tržište Evropske unije prva destinacija na koju bi novi model trebalo da se izvozi do kraja ove godine.
„Fiat" je za godinu dana u Evropi zabeležio pad prodaje od 12,1 odsto, pokazuju podaci Evropske Asocijacije proizvođača automobila (ACEA).
Zbog pada tražnje u Evropi, ova kompanija odlučila je da revidira ovogodišnji plan investicija sa 7,5 na 7 milijardi evra, smanjujući isključivo ulaganja u proizvodnju u evropskim zemljama.
- Investicija „Fiata" je započela 2008. godine i ceo investicioni ciklus je zatvoren sa ovom godinom, tako da se tih 500 miliona ne odnosi na projekat u Srbiji jer je ta fabrika operativna i proizvodnja će sigurno početi u julu - kaže za „Blic" ministar ekonomije Nebojša Ćirić i dodaje da je dogovoreno da do kraja godine izvoz ide u EU, a od 1. januara 2013. u Ameriku.
Ipak „Fiat" se prošle godine nije proslavio u Americi. Model „fiat 500" je u Americi tokom 2011. umesto planiranih 50.000 prodala samo 19.769 automobila.
Sam Sergio Marchionne je priznao da su bili prilično naivni u prognozma za to tržište, pa ne bi trebalo da čudi ako budu obazriviji u slučaju kalkulacije izvoza iz Kragujevca novog modela.


SEEbiz / Blic

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 26 Jun 2012, 12:23
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Italijani kupili tri Yumco-va pogona


Novi vlasnik dojučerašnjih pogona Trikotaža, Konac i Dorada, iz sastava Yumco iz Vranja, je Top Sofa Srb d.o.o, kompanija registrovana u Vranju, saopštila je Agencija za privatizaciju
.

Slika


Kompanija Top Sofa Srb, iza koje stoji italijanski proizvođač nameštaja Ditra Italia, na ovaj način je kupila 38.000 kvadratnih metara pod krovom za milion i 105 hiljada evra. Kupovinom Trikotaže, Konca i Dorade, kompanija Ditra Italia ulazi u investicioni program vredan 13,5 miliona evra, o čemu je, krajem prošle godine, direktor Mikele de Marki, potpisao ugovor sa potpredsednicom vlade Srbije Vericom Kalanović i gradonačelnikom Vranja Miroljubom Stojčićem.

Italijani će, kako je ovim ugovorom predviđeno, uz subvencije države Srbije od 5.000 evra za svako radno mesto, u novoj Fabrici tapaciranog nameštaja u Vranju, u drugoj polovini ove godine, zaposliti 411 radnika. Prodajom ova tri pogona, kako je ranije saopšteno, u Yumco-u počinje realizacija Programa prekompozicije proizvodnje, odnosno borbe za jeftiniju proizvodnju, koja će se postići smanjenjem potrošnje energenata sa sadašnjih milion evra godišnje na polovinu.


Rast

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 27 Jun 2012, 09:49
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Od oktobra Srbija bez para da vraća dugove


Ako se odmah ne preduzmu oštre mere štednje, već u oktobru će se javiti prvi znaci nemogućnosti vraćanja spoljnih dugova, a naredna godina će bez tih mera biti definitivno vrlo problematična, ocena je Lua Brefora, direktor Kancelarije Svetske banke u Srbiji.


Slika
Neophodna štednja: Lu Brefor


Loše je, kaže on, što zajmovi koji se uzimaju služe za tekuću potrošnju i „mora se naći način da se uradi više sa manje para, neophodno je bolje poslovanje ukupno uz posebnu pomoć privatnom sektoru“.

Srbija će ove godine morati da vrati milijardu evra stranim kreditorima, što je 60 odsto više nego prethodne, a upola manje nego 2013, kada će nam stići račun od čak jedne i po milijarde evra. Ukupan državni dug je blizu deset milijardi evra: oko osam je direktno zajmila država, a garancije koje je dala za javna preduzeća su 1,7 milijardi evra.

Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog saveta, smatra da je uslov održivosti javnog duga da realne kamatne stope budu niže, ili barem jednake stopi privrednog rasta, što nije slučaj.

- Srbija se tokom godina zadužuje po sve višim kamatnim stopama, dok privredni rast stagnira ili čak opada. Trenutne realne kamate po kojima se Srbija zadužuje su oko osam odsto i više od potencijalne stope privrednog rasta koji će ove godine biti nula ili u najboljem slučaju 0,5 odsto. Imamo neodrživu dinamiku i uvod u krizu javnog duga ukoliko se ne srede javne finansije - kaže on.

Činjenica je da su naše javne finansije prenapregnute, da Srbija nema sopstvenih sredstava jer ne možemo da izvezemo i zaradimo koliko nam kao državi treba, pa se zajmi da bi se vraćali ranije kredite i kamate. Trenutno devizne rezerve pokrivaju približno oko 46 odsto ukupnog inostranog duga.

- Srbija u ovom trenutku nije neposredno izložena riziku zapadanja u dužničku krizu, što ne znači da se ta situacija ne može bitno promeniti u vrlo bliskoj budućnosti. Neodgovorno bi bilo nastaviti dalje sa negativnim tendencijama i zatvarati oči pred realnošću i stvari se ne mogu dalje odvijati na isti način. Veoma je važno da se nova vlada što pre formira i počne obuzdavanje prevelikih javnih rashoda koje ni privreda, ni građani više ne mogu finansirati - stav je dr Nebojše Savića, profesora na FEFA.


Vlada svesna krize

Za sada tempo kojim država nastavlja da se zadužuje ne jenjava. Ministarstvo finansija se u svom saopštenju slaže da je situacija sa ekonomijom u zemlji ozbiljna i uslovljena krizom u EU, ali i odbacuje mogućnost krize duga “pošto je poznato da Srbija spada među niže zadužene zemlje Evrope kojoj je u toku krize povećan i potvrđen kreditni rejting”.

Blic

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 27 Jun 2012, 09:51
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Smederevska železara staje 1. jula


Rukovodstvo Smederevske železare i zvanično objavilo da se, od 1. jula, praktično gasi i druga visoka peć u čeličani, odnosno da železara prestaje sa radom.


Slika


„U ovom momentu ne možemo proceniti koliko dugo ćemo ostati na tom režimu rada, odnosno kada ćemo imati dovoljno sirovina da pokrenemo i obezbedimo kontinuirani rad visoke peći“, tvrdi rukovodstvo Železare, a prenose Novosti.

Stavljanjem i druge peći u tihi hod, obustavlja se proizvodnja, a prosečna zarada za više od 5.000 radnika na prinudnom odmoru biće oko 21.000 dinara

Zaposlenima je u utorak ponuđeno da odu na redovne odmore ili plaćeno odsustvo do 45 dana. Plate za preko 5.000 radnika obezbeđivaće država. Prosečna isplata već za juli ove godine biće oko 23.000 dinara mesečno, odnosno 60 odsto prosečne mesečne zarade ostvarene u prethodna tri meseca. Inače, u Železari Smederevo je prosečna zarada, u vreme dok su u ovoj firmi bili Amerikanci, bila do 60.000 dinara, da bi, kada je u januaru ovu kompaniju za dolar kupila država, prosek plata iznosio do 40.000 dinara. Inače, poznato je da je, pre krize, radnik mogao kući da odnese i preko 100.000 dinara.

Predstavnici Radne grupe Vlade Srbije nisu, kako saznaju Novosti, pre odluke o stavljanju i druge visoke peći na režim „tihog hoda“, o tome razgovarali sa reprezentativnim sindikatima. Na to su, inače, kažu sindikalci, bili obavezni, s obzirom na to da su, nakon odlaska Amerikanaca u januaru ove godine, preuzeli sve ugovorene obaveze prema zaposlenima, uključujući i kolektivni ugovor.

U utorak su se, tim povodom, oglasila i sva sindikalna udruženja metalaca i Vladi uputili zahtev za hitno stvaranje uslova za rad i razvoj Železare Smederevo.

„Gašenje Železare u Smederevu znači i gašenje čitavog metalskog kompleksa u državi“, tvrde sindikalci.

Posao vraćanja Železare „u život“, međutim, neće biti lak. Vlada Srbije, očito, nema dovoljno sredstava da u potpunosti finansira poslove čeličane.

Pored nedostatka para, trenutno je problem i niska otkupna cena čelika na međunarodnom tržištu, kao i nedostatak plasmana.

Do kraja prošle godine, Železara Smederevo imala je učešće od pet odsto u ukupnoj proizvodnji Srbije i oko 14 odsto udela u izvozu.

Robu iz Železare ka svetu transportovale su Železnice Srbije, pa su, posle objave o stavljanju i druge visoke peći u režim tihog hoda, i železničari u problemu.

„Prihod Železnica od robnog prevoza opao je za 40 odsto, a na to je, u velikoj meri, uticao i pad proizvodnje u Železari Smederevo“, kaže Perica Đorđević, predsednik sindikata radnika železničke infrastrukture.

Prihodi od prevoza putnika i robe, u odnosu na planove, manji su za oko tri milijarde dinara, pa bi četiri do pet hiljada radnika „Železnica Srbije“ moglo da ode na prinudni odmor.


Novi Magazin

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 27 Jun 2012, 12:08
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Cene u Srbiji rasle i pored zabrane


Beograd -- Uredba Vlade Srbije kojom su krajem prošle godine ograničene trgovačke marže za osnovne životne namirnice prestaje da važi poslednjeg dana juna.


Slika


Međutim, iz resornog ministarstva još nema informacija da li će ova odluka biti produžena.

Trgovci kažu da, čak i u slučaju da ne bude produženo njeno važenje, nikakvih poskupljenja po tom osnovu neće biti. Jer, uredba je ograničila samo zaradu trgovaca, ali nije uticala na to kako proizvođači formiraju svoju nabavnu cenu.

I za vreme trajanja uredbe poskupeli su, na primer, ulje i meso na koje se takođe odnosi ograničenje povećanja trgovačke zarade.

U Delezu smatraju da uredba nije ispunila cilj zbog kojeg je uvedena.

"Za vreme njenog važenja poskupljivali su artikli na koje se ona odnosi. To se desilo jer je uredba ograničila samo maloprodajnu maržu, a ne i nabavnu cenu proizvoda. Proizvođači su nesmetano podizali cene svojih proizvoda ka maloprodajnom sektoru što je automatski dovodilo i do rasta maloprodajnih cena", rekli su u Delezu, dodajući da moguće ukidanje uredbe ne bi trebalo da ima veći uticaj na maloprodajne cene.

Oni tvrde da je na većini proizvoda koji su obuhvaćeni uredbom maloprodajna marža, i pre nego što je uredba stupila na snagu, bila ispod ili na nivou propisanog nivoa, piše Politika.


B92/Politika

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 28 Jun 2012, 10:27
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Imlek povećao otkupne cene mleka za dva dinara po litru


Kompanija Imlek saopštila je da je povećala cenu otkupa mleka od farmera sa 34 na 36 dinara po litru, kako bi podstakla proizvodnju sirovog mleka u Srbiji.

Slika


Kako se navodi, Imlek je povećao otkupnu cenu mleka zbog promene kursa i povećanja troškova proizvodnje.

Želimo da ublažimo teškoće na koje farmeri zbog većih troškova nailaze, sprečimo nestašicu i pospešimo dobijanje kvalitetnog, prvoklasnog mleka evropskog standarda
navodi se u saopštenju Imleka.

Kako se navodi, cilj kompanije Imlek je da pruži podršku razvoju domaćeg mlečnog govedarstva, što bi za rezultat trebalo da ima prestanak uvoza sirovog mleka
.

Rast

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: EKONOMIJA  |  Poslato: 28 Jun 2012, 18:41
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
EU nastavlja da pomaže modernizaciju Poreske uprave


Slika


BEOGRAD, 28. juna 2012. (Beta) - Evropska unija je za modernizaciju Poreske uprave Srbije do sada obezbedila oko 20 miliona evra i nastaviće da pomaže unapredjenje rada te službe, rekao je u četvrtak predstavnik delegacije EU u Srbiji Hoze Antonio Gomez.

On je povodom završetka projekta obuke zaposlenih u Poreskoj upravi istakao da Srbija uspešno ispunjava zadatke koji se u procesu evrointegracija odnose na rad poreske službe.

Direktor Kancelarije za modernizaciju Poreske uprave Aleksandar Dragojlović je najavio da će u oktobru ove godine početi sporovodenje projekta tehnološke modernizacije Poreske uprave.

"Projekat će koštati 9,3 miliona evra, a iz evropskih IPA fondova za 2011. je obezbedjeno 9,5 miliona evra", rekao je Dragojlović i objasnio da će biti modernizovan sistem naplate poreza i poresko računovostvo, a biće uveden i novi sistem upravljanja ljudskim resursima.

Realizacija projekta obuke poreznika koštala je dva miliona evra, a EU je obezbedila milion evra.


Beta

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 200 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker