Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 15:59


Autoru Poruka
Maša
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura  |  Poslato: 16 Sep 2013, 09:18
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Gala koncert Niškog simfonijskog orkestra

Povodom svog jubileja, šest decenija postojanja, Niški simfonijski orkestar priređuje gala koncert. Osnovan 1953. orkestar je danas jedini takve vrste van Beograda

Slika


PREMIJERNIM gala koncertom „60 godina klasike u Konstantinovom gradu“, koji će biti održan 18. septembra u Klubu vojske Srbije u Nišu, Niški simfonijski orkestar obeležiće dva jubileja - šest decenija svog postojanja i 1700 godina od donošenja Milanskog edikta.


Kako je najavljeno, ovom prilikom, orkestrom će dirigovati Anatolij Novicki, Danijele Đulio Moles, Dejan Savić, Le Fi Fi, Milena Injac, Srboljub Dinić, Suzana Kostić, Svilen Simeonov i Zoran Stanisavljević.

Inače, ovim koncertom biće otvorena nova sezona Simfonijskog orkestra, tokom koje će biti održani premijerni koncerti planirani za 26. septembar, 10.oktobar, 28. novembar i 26. decembar.

Niški simfonijski orkestar, osnovan 1953. godine, danas je jedna od najznačajnijih institucija kulture u Srbiji i jedini takve vrste van Beograda. U orkestru trenutno rade 44 profesionalna muzičara. Za ovo vreme niški simfoničari sarađivali su sa značajnim umetnicima iz zemlje i inostranstva, kao što su dirigenti Jurij Temirkanov, Vančo Čavdarski, Emin Hačaturijan, Nikolaj Bojadžijev, Janis Adamidis, Tadeuš Hahau, Andrej Andrejev, zatim solisti Viktor Tatjakov, Grigorij Sokolov, Stefan Milenković, Naumštarkman, Mario Hosen, Elizabeta Šahovskaja, Ljubiša Jovanović i mnogi drugi.

Na repertoaru orkestra nalaze se dela od baroka do muzike 20. veka, kao i vokalno-instrumentalna dela, opere i kamerna muzika. U svojoj bogatoj koncertnoj delatnosti, niški simfoničari nastupali su u Beogradu, Novom Sadu, Podgorici, Skoplju, Mostaru, Rumuniji, Bugarskoj, Italiji, Austriji, kao i na značajnim festivalima kao što su Dubrovačke letnje igre, „Mokranjčevi dani“ u Negotinu, „Olimpus festival“ u Grčkoj... Svuda su, baš kao i u svom rodnom gradu, bili nagrađeni ovacijama.

Valja istaći da je Niški simfonijski orkestar osnivač i organizator Niških muzičkih svečanosti (NIMUS), značajnog festivala koji ima tri decenije dugu tradiciju.

Za višedecenijski rad, niški simfoničari su dobili značajne nagrade i priznanja, među kojima su i Nagrada Oslobođenja grada Niša, Zlatna značka Jugoslovenskih horskih svečanosti i Zlatna plaketa KPZ Srbije.

- Niški simfonijski orkestar je pravo kulturno blago ne samo Niša, već i ovog dela Srbije. Ponosni smo na svoj jubilej i dosadašnji rad i na zadovoljstvo svih onih koji nas vole i slušaju - bićemo još bolji. Dajemo šansu studentima, kao i učenicima iz muzičkih škola da pred publikom predstave svoje umeće - kaže direktorka Vesna Bratić.



novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura  |  Poslato: 17 Sep 2013, 11:16
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Velika Iza” u Domu vojske Srbije

Izložba čuvene „Velike Ize“ Vlaha Bukovca u Velikoj galeriji Doma vojske Srbije. Ova „poema o pohotnoj ženi“ bila je senzacija na svetskoj izložbi

Slika


U UTORAK uveče se u Velikoj galeriji Doma vojske Srbije otvara „izložba jedne slike“ - posle dugotrajne restauracije čuvena „Velika Iza“ Vlaha Bukovca (1855-1922) pojaviće se pred beogradskom publikom. Spomen-zbirka Pavla Beljanskog, vlasnik ovog čuvenog dela koje je na svetskoj izložbi u Parizu 1882. Bukovcu pribavilo svetsku slavu, timskim radom i savremenim muzeološkim pristupom od jedne slike posetiocima je priredila prvorazredni spektakl.


„Iza“, tada najavljena i slavljena u štampi kao „senzacija Salona“ i „poema o pohotnoj ženi“, nagrađena je zlatnom medaljom, a nastala je inspirisana junakinjom istoimenog bulevarskog romana Aleksisa Buvijea. Roman je izlazio u nastavcima, što stručni tim „Beljanskog“ pomoću reprinta ilustracija koje su pratile tadašnju seriju na osoben način kontekstualizuje u sadašnje vreme popularnih TV serijala. Ali atraktivno ispunjeni veliki prostor Galerije daje namerniku sliku o vremenu u kom je delo nastalo, omogućava mu da „čita“ životopis slike - „Velike Ize“, njen put od ateljea u kom je nastala do Beljanskog i Novog Sada, kao i život slavnog umetnika, slovenofila koji je na praškoj likovnoj akademiji bio profesor i mnogim našim umetnicima koji su započeli karijeru između dva svetska rata.

Publici će ovom prilikom biti dostupan i segment sa originalnim izdanjima iz fonda Spomen-zbirke: vodič Salona, katalog izložbe održane u aukcijskoj kući „Druo“ iz 1929. kad Beljanski kupuje „Izu“, fotografija „muzičke sobe“ gde je pre aukcije u kući Ričarda Ledua „Velika Iza“ bila izložena. Postavka po zamisli Aleksandre Rešnjak Pešić publici predstavlja društvene prilike Pariza s kraja 19. veka u kome je umetnik pre 130 godina naslikao „Veliku Izu“. Da bi utisak bio što ubedljiviji, za ovu priliku su pozajmljeni eksponati i iz beogradskog Muzeja primenjene umetnosti, dokumenti iz nacionalne biblioteke iz Pariza, Liverpula i Cavtata...

IZA I NATALIJA

ALEKSIS Buvije nije bio obrazovan pisac, no imao je živu maštu i iskrene simpatije prema najsiromašnijim slojevima Pariza. Iako njegovi romani nisu bili prepoznati kao vredna literatura, javnost ga je obožavala i gutala njegove romane.

U autobiografiji „Moj život“ Vlaho Bukovac opisuje susret s njegovim pričama: „U to sam vrijeme francuski jezik dobro naučio. Štivo je za mene bilo lako pa sam pomislio kako bi bilo zgodno kad bi netko glavnu junakinju, koketu Izu, prikazao na slici“. Polazište mu je bila rečenica kako se Iza „osvježena orijentalnim mirisima pružila gola i divna na crnom kadifu“. Kao model, Bukovcu je poslužila pariška kurtizana, koja mu je pozirala više puta, no za detalje su mu pozirale i neke druge žene. Slika je nastala u pet dana. Kad je video prijem slike, bio je oduševljen, ali „nikoga nije bilo da podijeli sa mnom moju veliku sreću. Biti mlad i slavan u Parizu. Zar ima nešto veće, vrednije na svijetu?“ Iste je godine pozvan na Srpski dvor da naslika kraljicu Nataliju. „Bio sam opit od radosti i sreća se posve okrenula meni“.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura  |  Poslato: 18 Sep 2013, 09:43
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Izložba novih slika Voje Stanića

Posle četvrt veka poznati crnogorski slikar Vojo Stanić ponovo sa svojim delima gostuje u Galeriji SANU, u Beogradu. Izložba će biti otvorena u sredu uveče


Slika


POSLE četvrt veka poznati crnogorski slikar Vojo Stanić ponovo sa svojim delima gostuje u Galeriji SANU, u Beogradu. Izložba će biti otvorena u sredu uveče, ali Vojo Stanić, u čast čijeg 90. rođendana je ona priređena, neće biti prisutan. Bezmalo 50 slika nastalo je u poslednjih 15 godina i predstavlja, zapravo, omaž životnim radostima, a u srpsku metropolu su došle u okviru saradnje srpske i crnogorske akademije. Istina, izložbu je, kako je rekla Rada Maljković, šef izložbenog salona SANU - inicirao Duško Vujošević, kolekcionar i košarkaški trener Partizana.


Pisac glavnog teksta u katalogu koji će biti odštampan na dan otvaranja izložbe, Branko Kukić, sa setom je konstatovao da ovu izložbu doživljava kao svojevrsno opraštanje od slikarstva jer se danas sve teže može odrediti šta je zapravo umetnost.

I ove nove slike čuvaju onu karakterističnu Stanićevu poetiku. Ili, kako je to zapisao svojevremeno Dejan Medaković: „Na Stanićevim slikama sve ličnosti žive među javom i međ snom“. I dalje s morem u prozoru u slici, škver... uvek prisutni motivi, a uvek iznova drugačiji i nadalje čili. Godine kao da nisu slikaru nanele talog nostalgije i lamenta. Zapravo, boje slika nastalih u poslednjih nekoliko godina su življe u odnosu na one od pre 15 i 20. Možda je to tako jer „slikari su velika deca“ kako je svojevremeno rekao umetnik.

Još 1977. Stanić je izrekao kredo kojeg se i danas drži: „Svaka slika, osim priče koja se lako čita, krije i drugu priču i, ako je svi ne pročitaju, ipak mogu da se zadovolje i onom prvom koja je takođe zanimljiva, ali ni u kom slučaju kao kada se shvate obje.“

SLIKAR

- Ja sam Crnogorac i ne volim da se mučim. Mnogo je lepše slikati dok sediš pored prozora i uz muziku koju voliš. Vajarstvo je glomazno, skopčano sa teškim materijalima, žicama, glinom...

Umetnost je stvar duha... Malo papira i malo boje može biti dovoljno da se potpuno izraziš.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura  |  Poslato: 19 Sep 2013, 13:15
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Zbog čega Beograd ignoriše Nobela

Srbija godinama ne predlaže svoje pisce za najveću književnu nagradu. Na pozive iz Stokholma dosledno ne odgovaraju ni SANU niti PEN centar


Slika


NAGAĐANjE ko će početkom oktobra dobiti Nobelovu nagradu za književnost uzima maha. Već po pravilu, liste mogućih dobitnika osvanule su na britanskim i švedskim kladioničarskim sajtovima "Ladbroks" i "Unibet", a imena večitih kandidata ne menjaju se godinama: Haruki Murakami, Džojs Kerol Outs, Adonis, Amos Oz, Asija Đebar, Ko Un, Milan Kundera, Margaret Atvud, Peter Nadaš, Alis Munro, Filip Rot, Tomas Pinčon, Don Delilo, Ismail Kadare, Sejs Notebom, Salman Ruždi...


Svetski mediji bave se šansama sirijskog pesnika Adonisa, čija je zemlja u centru pažnje, ističu da Amerikanci nisu nagrađeni već 20 godina, "guraju" kenijskog pisca Ngugi Vationga...

I dok Japanci svake godine euforično čekaju vesti iz Švedske, čvrsto verujući da imaju dostojnog kandidata u autoru "Norveške šume", u našoj najširoj kulturnoj javnosti više se ni ne postavlja pitanje ima li srpska književnost nekog pisca koji zaslužuje da uđe bar u širi izbor za čuvenu medalju sa likom Alfreda Nobela, diplomu i osam miliona švedskih kruna.

Iako savremena srpska književnost nema onaj politički, kritički, korektivni ili etički javni značaj kakav je nekad imala, njen kvalitet i univerzalnost nisu sporni, i može da pliva u glavnom svetskom toku. Pa, ipak, iz Srbije na adresu Švedske akademije dugo nije poslat nijedan predlog. Svake godine, inače, ova institucija primi više od 300 "želja" iz celog sveta.Srpska akademija nauka i umetnosti, tačnije njeno Odeljenje za književnost i jezik, svake godine uredno dobija poziv iz Švedske da uz obrazloženje prosledi ime srpskog kandidata za "Nobela". To za "Novosti" potvrđuje i akademik Predrag Palavestra, dugogodišnji sekretar ovog Odeljenja.

- Dolazi nam poziv, ali odlučili smo da ne učestvujemo. Odeljenje ne predlaže svoje članove, ali ni druge za Nobelovu nagradu - kratko nam je rekao Palavestra.

Srpski PEN centar i Udruženje književnika Srbije dosledni su u nepredlaganju srpskih kandidata. Predsednik UKS Radomir Andrić kaže za naš list da nije bilo inicijativa koje bi Udruženje podržalo, i dodaje da su pre dve godine stali iza kandidature Dobrice Ćosića, koja je stigla iz Novog Sada, iako je sam pisac bio protiv takvog predloga, te da su svojevremeno podržali i kandidaturu velikog rumunskog pesnika Nikite Staneskua.

Po rečima pesnika i kritičara Gojka Božovića, člana Upravnog odbora našeg PEN-a, ovu nagradu koju prati apsolutna globalna pažnja, prati i inflacija predloga.

- Verujemo u autonomnost žirija, i da ima uvida u današnje književno stvaralaštvo. Mnogo je važnije da se bavimo neprestanom promocijom srpskih pisaca u inostranstvu. Naši autori nisu dovoljno prevođeni na velike svetske jezike, kao i na skandinavske - rekao nam je Božović.

Činjenica je da srpska kultura ne radi dovoljno na plasmanu svojih pisaca najvišeg ranga, barem onako kako to radi Estonija koja svake godine predlaže za "Nobela" svog najpoznatijeg pesnika Jana Kaplinskog, organizuje objavljivanje eseja o njemu i njegovih pesama na svim svetskim jezicima. Nema razloga da na kladioničarskim listama ne osvane i jedan srpski pisac, makar sa šansama sto prema jedan, kao što se u toj ulozi ove godine našla uvažena poljska pesnikinja Olga Tokarčuk, koja će sledećeg meseca otvoriti Beogradski sajam knjiga.


NAŠI KANDIDATI
ŠEZDESETIH smo imali Crnjanskog, Selimovića, Desnicu, Raičkovića, sedamdesetih Kiša, Pekića, Mihailovića... Nobelovom komitetu predlagani su i Selimović i Kiš, ali i Desanka Maksimović, Dobrica Ćosić, Vasko Popa i Miodrag Pavlović. U novije vreme samo je Milorad Pavić ulazio u krug za razmatranje. Pisca "Hazarskog rečnika" nominovali su više godina zaredom predlagači iz Sjedinjenih Država i nekih evropskih zemalja.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
lOOla
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura  |  Poslato: 20 Sep 2013, 10:40
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 06 Dec 2012, 21:05
Postovi: 1388

OffLine
Objavljena nepoznata fotografija Ćuprije na Drini


Slika


Foto mosta Mehmed-paše Sokolovića, iz 1943. godine, na kome se vidi porušen deo, nedavno se pojavio na internet-prezentaciji nemačke Bundes arhive. Minirali ga kako bi sebi obezbedili odstupnicu


DO sada nepoznata fotografija mosta Mehmed-paše Sokolovića, iz 1943. godine, na kojoj se vidi jedan porušen deo, nedavno se pojavila na internet-prezentaciji nemačke Bundes arhive u delu posvećenom Drugom svetskom ratu.
Na fotografiju je slučajno na internetu naišao Nemanja Perendija, iz Višegrada, koji je odmah otkrio da je reč o slici iz 1943. godine na kojoj nemački vojnici prelaze most natovareni municijom, dok se povlače iz Višegrada, koji su prethodno minirali. Prema njegovim saznanjima i istraživanjima, vojnici sa slike su pripadnici Prve brdske divizije, jedne od elitnih jedinica nemačkog Vermahta.

- O identifikaciji vojnika svedoči i amblem na njihovoj uniformi, runolist ili planinski cvet koji je bio simbol Vermahta. Jedan deo ove jedinice, koja je inače ratovala u Normandiji i Staljingradu, bio je poslat na Balkan odnosno u Jugoslaviju kako bi razbio pokret otpora - ističe Perendija, dodajućiu da je ova akcija vojske u NOB-u nazvana šesta neprijateljska ofanziva, a u nemačkim arhivima zapisana kao "Kuglasta munja".

Na slici je takođe vidljiv natips "VICTORIA" koji se ispisan na nastavku mosta.
Naime, u jedinicama Jugoslovenske vojske u otadžbini, prilikom prvog oslobođenja Višegrada 1941. godine bili su i predstavnici britanske i američke misije. Britansku grupu oficira je predvodio general Čarls Armstrong, a američku misiju Albert Sajc, te se neko od ovih ljudi smatra autorom ovog natpisa na ćupriji - kaže Perendija.

Posle oslobođenja, u periodu od 5. do 10. oktobra 1943. godine, Višegrad prelazi u ruke NOVJ, a onda ponovo dolazi vojska Rajha i zauzima grad.

U jednom od tih sukoba nemačka jedinica je u povlačenju minirala četiri stuba mosta, što je i prikazano na fotografiji koju je slikao nepoznati Nemac prezimena Prizibl. Još jedno oštećenje mosta se dogodilo 1944. godine kada je ćuprija razorena od strane savezničkih snaga.


SVEDOK

MOST Mehmed-paše Sokolovića podignut je 1571. godine i više puta je razaran i obnavljan.
Vekovima je ovaj most bio svedok brojnih dramatičnih događaja, ali i siguran prelaz preko brze i hladne Drine.


preuzeto sa novosti.rs


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura  |  Poslato: 22 Sep 2013, 11:47
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Cile Marinković: U žiži smo oduvek

Od Paje Jovanovića, Milana Konjovića, Petra Lubarde, oduvek smo bili u žiži. Uvek smo imali jako izvorno slikarstvo – kaže slikar Cile Marinković


Slika


SLIKAR Cile Marinković sve ređe može da se vidi kako četkicom kroti beskrajno plavetnilo pariskog neba, a sve češće kako očijuka s ružama beogradskih vetrova na vrhu jednog solitera iznad Kalenićeve pijace.


* Parižanin ili Čuburac?

- Podjednako. Dolazim sad više u Beograd. Prija mi. Ne mogu bez Pariza, ali ni bez Beograda. Jedno bez drugog ne ide. Beograd, moj rodni grad, u kom žive neki meni dragi ljudi. Pariz, gde imam svoje slikarsko mesto u kontaktu s Evropom i svetom.

* Protekle nedelje ni u Beogradu, ni u Parizu?

- Bio sam na Bijenalu u Veneciji i usput, s puno uzbuđenja, posetio Rovinj, u kom sam proveo slikarsku mladost i za koji me vezuje mnogo uspomena. Tu sam, u Zavičajnom muzeju, izlagao sedamdesetih i osamdesetih s Oljom Ivanjicki, Mićom Popovićem i ostalim velikim imenima. Nisam u Rovinju bio dvadeset i više godina, još od početka ovog poslednjeg rata. Ništa se nije promenio. Sad se budi. Ponovo dolaze Beograđani. Njega su Beograđani i napravili jugoslovenskim Sen Tropeom. Sledeće godine će mi organizovati izložbu, a monografiju će da pripremi moja kćerka Danica.

* Je li Venecijanski bijenale opravdao očekivanja?

- Venecija je uvek zanimljiva, od koncepta do slike. Centralni paviljon je bio najzanimljiviji, s transavangardom, koju je prvi lansirao njihov kritičar Bonito Oliva, i s kojom imam dosta dodira, toliko, da sam u jednom trenutku pomislio da i sam izlažem. Taj deo Bijenala je daleko najbolji, jer je tu prisutna prava slika.

* Držimo li korak sa svetom?

- U Srbiji je stasala izuzetno darovita mlada generacija umetnika, kojoj samo treba dati podršku da se otisne i napravi nešto.

* Šta su naši aduti?

- Od Paje Jovanovića, Milana Konjovića, Petra Lubarde, oduvek smo bili u žiži. Uvek smo imali jako izvorno slikarstvo. Bili smo autentični. U umetnosti, i uopšte.

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura  |  Poslato: 23 Sep 2013, 09:08
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Parisko iskustvo Šumanovića u Spomen-zbirci Beljanskog

Sedamnaest slika Save Šumanovića nastalih od 1920. do 1929. izloženih u novosadskoj Spomen-zbirci Pavla Beljanskog sažima tri perioda


Slika


Kupačica“ iz muzeja u Rošelu iz 1926.

SEDAMNAEST slika Save Šumanovića (1896-1942) nastalih od 1920. do 1929. izloženih u novosadskoj Spomen-zbirci Pavla Beljanskog sažima tri pariska perioda velikog umetnika. Ovaj likovni spektakl, sastavljen od slika koje poseduje Spomen- zbirka i dela pozajmljenih iz beogradskog Muzeja savremene umetnosti, ostao je bez "krunskog dragulja": "Pijani brod" iz predostrožnosti i potrebe za restauracijom nije za ovu priliku napustio Beograd.


Značaj ove izložbe nije samo u mogućnosti da se posle dužeg vremena vide remek-dela jednog od najznačajnijih srpskih slikara, već ovaj događaj kompletiraju i dva nadahnuta teksta u katalogu koji prati "Parisko iskustvo Save Šumanovića". Tri Šumanovićeve stvaralačke faze u francuskoj prestonici bliže objašnjava dr Jasna Jovanov, a Gordana Krstić Faj, koja od 2008. živi u Parizu i istražuje nepoznato o našim umetnicima, situira našeg umetnika u društveni život Monparnasa u trećoj deceniji prošlog veka.Tragajući kroz arhive, Gordana Krstić Faj otkrila je i dve zaboravljene Šumanovićeve slike. Reč je o dva ženska akta - oba naslovljena kao "Kupačica" - od kojih se jedan čuva u Muzeju u Rošelu, a drugi u Onfleru. "Kupačica" u Rošelu je posle ovog istraživanja vraćena u stalnu postavku Muzeja, a druga je još u depou. Oba dela otkupila je francuska država.

Akt u Rošelu je bio izložen u Salonu Frank i kupljen je 1926, a drugi je u vlasništvu Francuske od 1927. Ove činjenice bacaju novo svetlo na položaj Šumanovića, jer svedoče o uvažavanju srpskog umetnika. Tim pre što se i na naslovnoj stranici uglednog časopisa posvećenog savremenoj umetnosti "L’ Krapujo" 1928. pojavio "Pijani brod", koji je odabran sa Salona nezavisnih među 4.500 izloženih dela! Konačno, Šumanović je krajem 1927. bio jedan od odabranih umetnika koji su dekorisali novopodignutu kultnu kafanu "Kupol".

To na izvesan način dovodi u sumnju Šumanovićeva prigovaranja da Francuzi nisu bili susretljivi i (dovoljno) ljubazni prema njemu. Po nekim Savinim primedbama moglo bi izgledati čak i da su ga "kinjili", čemu je u dobroj meri pripisivao kasnije i svoje duševno rastrojstvo.

- Pronašla sam i pismo Save Šumanovića iz 1920. Polu Rozenbergu, pariskom kolekcionaru, galeristi i trgovcu umetninama, u Rozenbergovom arhivu u Njujorku - kaže za "Novosti" Gordana Krstić Faj. - Isprva sam mislila da se radi samo o vizitkarti, jer je on tada tek stigao prvi put u Pariz. Oduševila sam se kada se preda mnom otvorilo pismo!

Kao posebnu zanimljivost sagovornica ističe zaglavlje Savinog pisma, u kome se on predstavlja kao umetnik-slikar, scenograf kraljevske opere u Zagrebu. Zahvaljujući tom pismu saznaje se i za prvu Šumanovićevu parisku adresu, koja je do sada bila nepoznanica.

Slika

Rozenberg je, kako ističe naša sagovornica, iste te 1920. izdao Pikasov album, koji je i danas među kolekcionarima vrlo popularan, a koji Šumanović pišući galeristi i kolekcionaru želi da vidi. Sava je očigledno hteo da pokuša da sebi nađe galeristu, i to ne bilo koga, a u to vreme ga je inspirisao i Pikasov rad.
Ambiciozno i samosvesno započet nastup 1920. u Gradu svetlosti, devet godina kasnije Šumanović završava rezignacijom: "Zvezde su ugašene za mene", pisao je Rastku Petroviću februara, a marta se vraća u Šid.

Pred njim je bio, kako zapisuje Jasna Jovanov, život lišen ateljea sa staklenim krovom, temperamentnih pariskih modela, mondenskih kafea na bulevaru Monparnas, Luvra i kupališta na Seni, dansinga i mogućnosti da veštinu igranja nauči u nekoj od mnogobrojnih plesnih škola. Njegovo duboko uverenje da će se jednog dana ipak vratiti u Pariz izraženo je i kroz prisećanja na moderne plesove koje je učio. Sve su to simptomi Šumanovićeve neumrle nade u povratak "ludim pariskim godinama", u urbanu i podsticajnu atmosferu koju je voleo, u krug prijatelja među kojima se kao umetnik osećao sigurnim...


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura  |  Poslato: 23 Sep 2013, 09:22
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Izložba o Miri Stupici u Muzeju Narodnog pozorišta

Retrospektivna izložba "Mira Stupica - glumica veka", povodom devedeset godina od rođenja slavne umetnice, biće otvorena večeras


Slika


U MUZEJU Narodnog pozorišta večeras će biti otvorena retrospektivna izložba "Mira Stupica - glumica veka", povodom devedeset godina od rođenja naše slavne dramske umetnice i prvakinje nacionalnog teatra.


Na izložbi će se naći fotografije, programi i nagrade iz svih pozorišta bivše Jugoslavije na čijim je scenama igrala,kao i drugih medija (film, TV, radio), a otvaranju će prisustvovati i sama slavljenica.

- Bogatstvo i osobenost ostvarenog glumačkog dela Mira Stupica je prenosila scenom preko šest decenija. Njeno stvaralaštvo je od najplemenitije vrste u srpskom glumištu, što je ovu umetnicu svrstalo u red velikana srpskog pozorišta u vremenskom rasponu od jednog i po veka, od nastanka profesionalne pozorišne umetnosti na našem tlu, do naših dana - kaže muzejski savetnik Ksenija Šukuljević Marković, autor izložbe. - Glumački put po našim pozorišnim scenama od 1941. do 2001. godine obuhvatio je dvanaest pozorišta, sedam u Beogradu, a zatim i u Šapcu, Nišu, Zagrebu i Cetinju.


Slika


Autorka izložbe ističe da posebne zasluge Miri Stupici pripadaju zbog njenog angažovanja u predstavljanju naše glumačke umetnosti na gostovanjima u inostranstvu. Od Pariza, Beča, Budimpešte, Varšave, Sofije - do Moskve, Lenjingrada i drugih evropskih gradova na kojima je zadivila i publiku i stručnu kritiku.
- Nagrade i značajna priznanja, njih preko četrdeset, obasule su Miru Stupicu za glumačka ostvarenja u svim medijima: za pojedine uloge, celokupno stvaralaštvo i životno delo. Na njenom repertoaru bilo je od klasike do savremenog nacionalnog i inostranog dramskog teksta. Igrala je u svim žanrovima, od tragedije i drame do komedije. Njen glumački opus ostvaren je znatnim delom u režijama njenog životnog saputnika Bojana Stupice, s kojim je umetnički sarađivala više od dve decenije. A uloge su joj uglavnom bile glavne, često naslovne - kaže Ksenija Šukuljević Marković.

GLUMICA VEKA

PRED publikom će se naći eksponati koji pripadaju Pozorišnom muzeju Srbije, a Narodno pozorište izdalo je monografski katalog čiji je autor, takođe, Ksenija Šukuljević Marković. I da podsetimo, "titula" glumice veka pripala je Miri Stupici upravo u akciji našeg lista: za ovo laskavo priznanje kandidovale su je same kolege u velikoj anketi na stranicama "Večernjih novosti".


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura  |  Poslato: 24 Sep 2013, 09:43
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Završeni „Ćorovićevi susreti“

Slavenku Terziću iz Beograda, ambasadoru Srbije u Ruskoj Federaciji, pripala je nagrada „Vladimir Ćorović“ za delo „Stara Srbija u 19. i 20 veku - Drama jedne civilizacije“


Slika


GACKO - Dodelom priznanja i nagrada u Gacku je spuštena zavesa na ovogodišnje, 15. „Ćorovićeve susrete pisaca i istoričara“.


Slavenku Terziću iz Beograda, ambasadoru Srbije u Ruskoj Federaciji, pripala je nagrada „Vladimir Ćorović“ za delo „Stara Srbija u 19. i 20 veku - Drama jedne civilizacije“, kao najboljem istoriografskom delu objavljenom između dva susreta na srpskom govornom području. Autoru je nagradu i novčani ček od 2.000 evra uručio načelnik opštine Gacko Milan Radmilović, dok je od organizatora SPKD „Prosvjeta“ na poklon dobio gusle.

- Tema o kojoj Terzić piše od izuzetnog je značaja za razumevanje srpskog naroda u 19. i 20. veku - kaže se u obrazloženju nagrade, uz napomenu da je ovaj celoviti pogled na istoriju prostora stare Srbije (Raška, Kosovo i Metohija,Skopsko-tetovska oblast) obogatio veoma skromna postojeća znanja.

Obrazlažući odluku, predsednik žirija prof. dr Ljubodrag Dimić istakao je da je autorov pokušaj da se uhvati celina dešavanja u prošlosti na tragu najboljih srpskih istoričara, poput Vladimira Ćorovića. Zahvaljujući se na značajnom priznanju, Terzić je govorio o veličini i značaju čoveka čije ime nosi nagrada. Petnaesti „Ćorovićevi susreti“ okupili su 38 istoričara koji su svojim radovima izašli u javnost sa namerom da pruže istorijske činjenice i naučno tumačenje Sarajevskog atentata koji je bio povod za Prvi svetski rat.

UTEMELJIVAČ

ZavrŠnu svečanost „Ćorovićevih susreta“ pomutila je vest da je u Beogradu preminuo profesor dr Savo Skoko, kome je ove godine žiri „Susreta“ dodelio nagradu za životno delo, kao jednom od utemeljivača naučnog skupa.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: VESTI - umetnost,kultura  |  Poslato: 25 Sep 2013, 09:51
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Niš: Izložbe oborile rekorde

Izložba „Gavran“ Vladimira Veličkovića i izložba „Konstantin Veliki i „Milanski edikt 313 - Rađanje hrišćanstva u rimskim provincijama na tlu Srbije“ obaraju sve rekorde. „Gavrane“ videlo 10.000 ljudi


Slika


IZLOŽBA „Gavran“ Vladimira Veličkovića u Galeriji „Srbija“ i izložba „Konstantin Veliki i „Milanski edikt 313 - Rađanje hrišćanstva u rimskim provincijama na tlu Srbije“ u Galeriji kompanije „Filip Moris“ u Nišu obaraju sve rekorde.

Prema rečima Srđana Aleksića, gradskog većnika zaduženog za kulturu, od otvaranja 5. septembra pa do utorka, Veličkovićevu postavku od 24 dela videlo je čak 10.000 Nišlija i ljubitelja likovne umetnosti iz regiona. Samo na otvaranju bilo je 1.000 ljudi, što dosad nikada nije zabeleženo.


Na drugom kraju grada, u Galeriji „Filip Moris“ izložbu o Konstantinu Velikom koja je otvorena 19. septembra, sa dvestotinak eksponata neprocenjive kulturne vrednosti nastalih od kraja 2. do 7. veka nove ere, posetilo je oko 2.000 ljudi. Među njima su bili i brojni učesnici katoličke mise iz svih krajeva sveta, održane 21. septembra povodom obeležavanja 17 vekova od Milanskog edikta.

Veličkovićeva izložba biće otvorena do početka, a Konstantinova do kraja oktobra. Prema očekivanjima organizatora, s obzirom na veliko interesovanje, narednih dana i nedelja, pomenute brojke biće nadmašene.


novosti

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 131 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker