Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 19 Mar 2024, 10:04


Autoru Poruka
Senka
Post  Tema posta: In Memoriam  |  Poslato: 12 Jun 2012, 18:39
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Umrla En Rateford

Glumica En Rateford, koja je igrala sestru Skarlet O'Hare Karin u kultnom filmu "Prohujalo sa vihorom" umrla je u svom domu na Bevrli Hilsu u 94. godini

Slika

LOS ANĐELES - Glumica En Rateford, koja je igrala sestru Skarlet O'Hare Karin u kultnom filmu "Prohujalo sa vihorom" umrla je u svom domu na Bevrli Hilsu u 94. godini, prenosi "LA tajms".


Glumica koja je umrla sinoć, kako prenose te novine, bila je slabog zdravlja i imala je srčanih problema.


Ona je rođena u Vankuveru, a kada je imala devet godina preselila se sa roditeljima u Los Anđeles. Kasnije je postala radio glumica.


Njena prva filmska uloga bila je u niskobudžetnom filmu "Waterfront Lady" 1935. godine. Kasnije je snimala vesterne sa mladim Džon Vejnom, kao i sa Džin Otri, što je dovelo do toga da potpiše ugovor sa prestižnom medijskom kompanijom "Metro Goldvin Mejer".


Luis Mejer je želeo glumicu da odgovori od uloge Karin u filmu "Prohujalo sa vihorom", jer prema njegovom mišljenju to "nikakava" uloga za nju.


Nakon njene smrti samo je još jedna velika glumica iz blokbastera iz 1939. godine ostala živa - Olivija de Havilend, koja je igrala Melani. Dvostruka dobitnica Oskara živi u Parizu, a 1. jula napuniće 96 godina.


Novosti

_________________
Slika Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: In Memoriam  |  Poslato: 27 Jun 2012, 19:21
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Preminula autorka Nora Efron


Nora Efron, scenaristkinja nominovana za „Oskara” za romantične komedije „Kad je Hari sreo Seli” (When Harry Met Sally) i „Besani u Sijetlu” (Sleepless in Seattle) i autorka brojnih knjiga i eseja, preminula je u Njujorku 26. juna u 72. godini od leukemije.


Slika


Efronova je preminula u bolnici okružena porodicom, piše u zvaničnoj izjavi.

Autorka koja je često sosptvena ljubavna iskustva koristila u scenarijima, poput „Mučnine" (Heartburn), a svoj jedak pogled na starost otkrila u zbirci eseja „I Remember Nothing: And Other Reflections” iz 2010,većim delom je svoju bolest držala u tajnosti od medija.

„U nekom trenutku istrošićete svu svoju sreću... Postaćete svesni da vam se prijatelji razboljevaju i da sve može da se okonča u sekundi”, kazala je autorka 2010. u intervjuu za Rojters.

Elegantna dama, poznata po tome što je uglavnom nosila crnu garderobu, hrabrila je svoje starije čitaoce i prijatelje da iskoriste živote najbolje što mogu.

„Jedite ukusnu hranu dok jož možete, obiđite predivna mesta dok još možete... i ne dozvolite nikad da dočekate veče pitajući se ‘Šta ja uopšte radim ovde? Zašto sam tu? Dosadno mi je do bola!”




Rođena 19. maja 1941. u Njujorku, Nora je odrastala na Beverli Hilsu uz roditelje scenariste. Nakon stažiranja u Beloj kući počela je da piše humorističke eseje o raznim temama od hrane do mode i feminizma.

Karijeru je počela kao novinarka ali se prebacila na režiju, pisanje i produciranje, snimivši preko desetak ostvarenja, često sa jakim ženskim likovima. Nominovana je za tri „Oskara” za filove „Kad je Hari sreo Seli”, „Besani u Sijetlu” i dramu „Silkvud” (Silkwood) o aktivistkinji u borbi protiv nuklearki.

Njen poslednji film je „Džuli i Džulija” iz 2009. u kome Meril Strip tumači neustrašivu kuvaricu Džuliju Čajld.




U industriju zabave ušla je dok je bila u braku sa drugim suprugom, Karlom Bernstinom, čuvenim novinarom „Vošington posta” koji je istraživao aferu „Votergejt”.

Pomagala mu je u pisanju scenarija za „Sve predsednikove ljude” (All The President's Men) o pomenutom skandalu u koji je bio upleten Ričard Nikson.

Veliki proboj na filmu doživela je nakon mučnog razvoda od Bernstina, koji joj je poslužio kao motiv za roman „Heartburn” kasnije pretočen u istoimeni gorko-sladak film sa Džekom Nikolsonom i Meril Strip.




Posle toga imala je nekoliko bioskopskih hitova: „Kad je Hari sreo Seli”, „Majkl” (Michael), „Besani u Sijetlu”, „Stigla vam je pošta” (You've Got Mail), gde se oprobala i kao rediteljka i producentkinja i postala jedna od najuspešnijih autora holivudskih romatičnih komedija.



Međutim, nakon par promašaja (Hanging Up, Lucky Numbers) fokusirala se na pisanje eseja, pozorišnih komada i bloga za „Hafington post”.



Pre nego što je preminula pripremala je biografski film o pevačici Pegi Li koju je tebalo da tumači Ris Viderspun.

Iza sebe je ostavila trećeg supruga, pisca Nikolasa Pileđija, sa kojim je bila u braku 20 godina, i dvoje dece koje je dobila sa Bernstinom.


Inspiracija za žene

Na vest o smrti scenaristkinje koja je razgalila milione svojim darom za komediju, romansu i otvaranje ozbiljnih tema na veoma pronicljiv način veoma brzo stigle su reakcije od ljudi iz sveta zabave i umetnosti .

„Ogromnom broju ljudi donela je neizmernu radost. Veoma će nam nedostajati”, napisao je njen izdavač Alfred A. Nopf.

Gradonačelnik Njujorka Majkl Blumberg nazvao je njenu smrt „nenadoknadivim gubitkom” za umetničku i kulturnu zajednicu grada, a Udruženje reditelja iz Los Anđelesa nazvalo ju je „inspiracijom za ženske filmske autore od vremena kad ih je bilo tek nekolicina”.

Spisateljica i glumica Keri Fišer kazala je da je Nora bila „inspirativna, zastrašujuća i pronicljiva” a glumac Martin Landau da je „mogla da uradi sve što bi naumila sa velikim stilom”.


B92

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: In Memoriam  |  Poslato: 03 Jul 2012, 17:11
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Preminuo glumac Endi Grifit


Legendarni američki Tv glumac Endi Grifit (Andy Griffith) umro je u svojoj kući u Manteu u Kaliforniji u 86. godini, potvrdio jedan od njegovih bliskih prijatelja.


Slika


Grifit koji je u Americi najviše poznat po svojoj ulozi u Tv emisiji "The Andy Griffith Show" umro je 3. jula ujutro, a vest o njegovoj smrti objavljena je prvo na kanalu WITN News.

Endi Grifit je takođe igrao i u serijama "Mayberry R.F.D. kao i u jednoj od najdugovečnijih američkih serija "Metlok", a bio je i gospel pevač i dobitnik Gremi nagrade.

Ko gost se često pojavljivao i u drugim televizijskim serijama, kao što je to bio slučaj sa serijom "Dosonov svet". Bivši američki predsednik Džordž Buš ga je 2005. godine odlikovao medaljom slobode.




B92

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: In Memoriam  |  Poslato: 09 Jul 2012, 18:18
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Umro oskarovac Ernest Borgnajn


Američki glumac Ernest Borgnajn, dobitnik Oskara za ulogu u filmu "Marti" umro je 8. jula u 95. godini, saopštio je njegov dugogodišnji publicista.


Slika


Borgnajn je umro u bolnici u Los Anđelesu gde je utorak otišao na lekarsku kontrolu, rekao je njegov portparol Hari Flin. Dobitnik je i Zlatnog Globusa i nagrade BAFTA i poznat po mnogobrojnim i zapaženim karakternim ulogama. Za doprinos filmu dobio je i svoju zvezdu na holivudskoj Stazi slavnih, a 1996. godine primljen je u Kuću slavnih vestern glumaca.

Borgnajn (Ernest Borgnine) je rođen 24. januara 1917. u Hamednu, u državi Konektikat u porodici italijanskih imigranata. Dobio je Oskara za najbolju mušku ulogu 1955. godine u filmu "Marti" (Marty). Taj film je takodje dobio Oskara za najbolji film, najboljeg reditelja i najbolji scenario. Glumac je igrao u više od 200 filmova ili televizijskih serija.

Radio je do samog kraja, a jedna od njegovih poslednjih uloga ostvarena je 2011. kada je igrao čoveka koji vodi spise za CIA, u akcionoj komediji o penzioisaniim špijunima "Red". Borgnajn je rekao u jednom intervjuu da veruje da je najbolji lek za ljude u njegovim godinama rad.

Prošle godine je dobio nagradu za životno delo američkog Udruženja filmskih glumaca. Počeo je filmsku karijeru 1953. ulogom podoficira "Fatso" Džadsona u filmu "Odavde do večnosti" gde je igrao lošeg momka koji je na smrt pretukao lika koga je igrao Frank Sinatra.

Ženio se pet puta i ostavio je za sobom četvoro dece.




B92

BIOGRAFIJA ERNESTA BORGNAJNA


Ernest Borgnine (24. januara 1917. - 8. jula 2012,) je bio američki glumac, dobitnik Oscara, Zlatnog globusa i BAFTA-e, poznat po brojnim i zapaženim karakternim ulogama.

Rani život

Slika
G

Borgnine je rođen kao Ermes Effron Borgnino u Hamdenu, Connecticut, kao sin Anne i Charlesa B. Borgninoa, koji su imigrirali u SAD iz Modene, Italija. Roditelji su mu se razveli kad je imao dvije godine, a on i majka su otišli živjeti u Italiju, ali pet godina poslije su se vratili u njegov rodni grad, gdje se i školovao.
Borgnine se 1935., nakon završene srednje škole, pridružio američkoj mornarici. Otpušten je 1941., ali se ponovno unovačio kad je SAD ušao u Drugi svjetski rat i služio do 1945. (ukupno deset godina).


Glumačka karijera

Nakon pet godina lutanja, Borgnine je pohađao Randall School of Drama u Hartfordu, Connecticut. Nakon diplome se pridružio Barter Theatreu u Abingdonu, Virginia. Njegova prva uloga bila je ona gospodina Callera u Staklenoj menažeriji Tennesseeja Williamsa. 1949. je debitirao na Broadwayu u hit drami Harvey.

1951. se preselio u Los Angeles, gdje mu se karijera preokrenula nakon filma Odavde do vječnosti (1953.), u kojoj je glumio okrutnog narednika "Fatsa" Judsona koji vodi vojni logor i ismijava vojnika Angela Maggia (kojeg glumi Frank Sinatra). Nakon što Maggio završi u zatvoru zbog pijanstva na dužnosti, Fatso ga pretuče do smrti. Međutim, Fatso nakon toga pogiba u obračunu noževima s Maggiovim najboljim prijateljem, Robertom E. Lee Prewittom (Montgomery Clift). Status karakternog glumca stekao je nastupima u filmovima kao što su Johnny Gitara (1954.) i Loš dan u Black Rocku (1955.). 1955. je nastupio u filmskoj verziji televizijske drame Marty, a uloga mu je donijela Oscar za najboljeg glavnog glumca. Kasnije se pojavio u mnogim filmovima, nekad u glavnim, ali puno češće u sporednim ulogama.

Neki od njegovih kasnijih filmova su Vikinzi, Feniksov let (1965.), Dvanaestorica žigosanih (1967.), Divlja horda (1969.), Posejdonova avantura (1972.) i Crna rupa (1979.).

Od 1962. do 1966. je nastupao u popularnom televizijskom sitcomu McHale's Navy, za koju je 1963. bio nominiran za Emmy za najboljeg glavnog glumca u humorističnoj seriji.

Za doprinos filmu je dobio i svoju zvijezdu na holivudskoj Stazi slavnih. 1996. je primljen u Kuću slavnih vestern glumaca.
Iste godine je putovao po Sjedinjenim Državama u autobusu kako bi se susreo s obožavateljima i obišao zemlju. Put je bio predmet dokumentarca iz 1997., Ernest Borgnine on the Bus.


Privatni život

Borgnine se ženio pet puta.

1. Rhoda Kemins (1948.-1959.), koju je upoznao u mornarici; Imaju jednu kćer, Ginu.
2. Glumica Katy Jurado (1959.-1963.)
3. Pjevačica Ethel Merman (1964.): brak je trajao samo nekoliko mjeseci.
4. Donna Rancourt (1965.-1972.), s kojom je dobio sina, Christophera, i kćer, Sharon.
5. Tova Traesnaes (1972.- 2012.), norveška poslovna žena s kojom je ostao do smrti.


Filmografija

Film

China Corsair (1951)
The Whistle at Eaton Falls (1951)
The Mob (1951)
From Here to Eternity (1953)
The Stranger Wore a Gun (1953)
Johnny Guitar (1954)
Demetrius and the Gladiators (1954)
The Bounty Hunter (1954)
Vera Cruz (1954)
Bad Day at Black Rock (1955)
Marty (1955)
Run for Cover (1955)
Violent Saturday (1955)
The Last Command (1955)
The Square Jungle (1955)
Jubal (1956)
The Catered Affair (1956)
The Best Things in Life Are Free (1956)
Three Brave Men (1956)
The Vikings (1958)
The Badlanders (1958)
Torpedo Run (1958)
Summer of the Seventeenth Doll (1959)
The Rabbit Trap (1959)
Man on a String (1960)
Pay or Die (1960)
Black City (1961)
The Italian Brigands (1961)
Go Naked in the World (1961)
The Last Judgement (1961)
Barabbas (1961)
McHale's Navy (1964)
The Flight of the Phoenix (1965)
The Oscar (1966)
McHale's Navy Joins the Air Force
The Dirty Dozen (1967)
Chuka (1967)
The Man Who Makes the Difference (1968) (kratkometražni)
The Legend of Lylah Clare (1968)
Ice Station Zebra (1968)
The Split (1968)
The Wild Bunch (1969)
A Bullet for Sandoval (1969)
The Adventurers (1970)
Suppose They Gave a War and Nobody Came? (1970)
Murder in the Ring (1971)
Rain for a Dusty Summer (1971)
Willard (1971)
Bunny O'Hare (1971)
Hannie Caulder (1971)
The World of Sport Fishing (1972) (dokumentarni)
Film Portrait (1972) (documentary)
The Revengers (1972)
The Poseidon Adventure (1972)
Emperor of the North Pole (1973)
The Neptune Factor (1973)
Law and Disorder (1974)
Vegeance Is Mine (1974)
The Devil's Rain (1975)
Hustle (1975 film) (1975)
Shoot (1976)
The Greatest (1977)
Jesus of Nazareth (1977)
Crossed Swords (1978)
Convoy (1978)
All Quiet on the Western Front (1979)
Ravagers (1979)
The Double McGuffin (1979)
The Black Hole (1979)
When Time Ran Out... (1980)
Super Fuzz (1980)
High Risk (1981)
Escape from New York (1981)
Deadly Blessing (1981)
Young Warriors (1983)
Code Name: Wild Geese (1984)
The Manhunt (1985)
Skeleton Coast (1987)
Isola del tesoro (1987)
The Opponent (1987)
The Big Turnaround (1988)
Moving Target (1988)
Any Man's Death (1988)
Spike of Bensonhurst (1988)
Dirty Dozen: Fatal Mission (1988)
Real Men Don't Eat Gummi Bears (1989)
The Last Match (1990)
Tides of War (1990)
Laser Mission (1990)
Mistress (1992) (Cameo)
The Outlaws: Legend of O.B. Taggart (1994)
Captiva Island (1995)
The Wild Bunch: An Album in Montage (1996) (dokumentarni)
Merlin's Shop of Mystical Wonders (1996)
All Dogs Go to Heaven 2 (1996) (voice)
Ernest Borgnine On the Bus (1997)
McHale's Navy (1997)
Gattaca (1997)
12 Bucks (1998)
Small Soldiers (1998) (voice)
BASEketball (1998)
Mel (1998)
The Last Great Ride (1999)
Abilene (1999)
The Lost Treasure of Sawtooth Island (1999)
The Kiss of Debt (2000)
Castlerock (2000)
Hoover (2000) (također izvršni producent)
Whiplash (2002)
11'9"September 1xx11 (2002)
Rail Kings (2002)
Barn Red (2003)
The American Hobo (2003) (dokumentarni) (narator)
The Long Ride Home (2003)
Blueberry (2004)
3 Below (2005)
Rail Kings (2005)
Chinaman's Chance (2006)
Cura del gorilla, La (2006)
Strange Wilderness (2008)
Another Harvest Moon (2008)


Televizijski nastupi

McHale's Navy (1962-1966)
Sam Hill: Who Killed Mr. Foster? (1971)
The Trackers (1971)
Legend in Granite (1973)
Twice in a Lifetime (1974)
Holiday Hookers (1976)
Future Cop (1976) (pilot za seriuju)
Jesus of Nazareth (1977) (miniserija)
Fire! (1977)
Future Cop (1977) (prestalo snimanje nakon 7 epizoda)
Little House on the Prairie (epizoda "The Lord is my Shepherd")
The Ghost of Flight 401 (1978)
Cops and Robin (1978)
All Quiet on the Western Front (1979)
Magnum, P.I. in "Mr. White Death" (Sezona 3-Epizoda 49) (1982)
Blood Feud (1983)
Carpool (1983)
Masquerade (1983) (pilot za seriju)
Love Leads the Way: A True Story (1984)
The Last Days of Pompeii (1984) (miniserija)
Airwolf (1984-1986)
The Dirty Dozen: The Next Mission (1985)
Alice in Wonderland (1985)
Space Island (1987) (miniseries)
The Dirty Dozen: The Deadly Mission (1987)
The Dirty Dozen: The Fatal Mission (1988)
Ocean (1989) (miniserija)
Jake Spanner, Private Eye (1989)
Appearances (1990)
Home Improvement (1991)
Mountain of Diamonds (1991)
Tierarztin Christine (1993)
Hunt for the Blue Diamond (1993)
The Simpsons - Boy-Scoutz n the Hood (glas) (1993)
Tierarztin Christine II: The Temptation (1995)
The Single Guy (1995-1997)
JAG u "Yesterday's Heroes" (Dezona 3) (1998)
All Dogs Go to Heaven: The Series (1996-1999) (glas, Carface)
SpongeBob SquarePants (glas, Mermaid Man) (1999-)
7th Heaven (2002)
The Blue Light (2004)
The Trail to Hope Rose (2004)
A Grandpa for Christmas (2007)
Aces 'n Eights (2008)


Wikipedija

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: In Memoriam  |  Poslato: 13 Jul 2012, 15:33
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Preminuo reditelj i pisac Dragovan Jovanović


Slika


Sinoć je u Gerontološkom centru „Beograd”, u Domu na Voždovcu, preminuo istaknuti kulturni pregalac Dragovan Jovanović (Mladenovac, 1937). Bio je filmski i pozorišni reditelj, pisac filmskih scenarija i radio-drama, osnivač jednog od naših najstarijih festivala u Sopotu „Slobodarske svečanosti”, koji je nedavno preinačen u „Sofest”. Kao direktor Muzeja pozorišne umetnosti, osnovao je Teatroteku, zahvaljujući kojoj je sačuvano neprocenjivo pozorišno blago na video-kasetama. Dragovan Jovanović, inače student prve generacije dramaturgije na Fakultetu dramskih umetnosti sa Velimirom Lukićem i Vidom Ognjenović, na poziv Bojana Stupice, postao je dramaturg Jugoslovenskog dramskog pozorišta i asistent velikog reditelja.

U vreme kad je bio direktor Muzeja pozorišne umetnosti, Dragovan Jovanović je osnivač najvećeg glumačkog priznanja ‚‚Dobričin prsten”.Režirao je ali i napisao scenarija za nekoliko filmova među kojima je naš prvi partizanski film ‚‚Devojka sa Kosmaja”, sa Ljudmilom Lisinom u glavnoj ulozi. Zahvaljujući pismu Hruščovu, ruska glumica je uspela da dobije dozvolu i dođe u našu zemlju i postane supruga reditelja Jovanovića, sa kojim ima i sina, uspešnog scenografa i slikara koji sada s majkom živi u Izraelu.

Potpisao sekao reditelj i autor scenarijafilmova „Miris zemlje”,„Sablazan”,„Protiv Kinga”, „Bekstvo”. Dobitnik je i nagrade u Karlovim Varima. Jovanović je u vreme boravka u Brazilu režirao i zapažene pozorišne predstave u Rio de Žaneiru. Svoju ljubav prema teatru i glumcima davao je gotovo do kraja, radeći u Domu kulture u Mladenovcu. Bio je i direktor ‚‚Jugokoncerta” i zamenik direktora u Zavodu za naučnu i tehničku saradnju. Posle toga tražio je da se penzioniše, a od 2005. godine živeo je u Domu na Voždovcu. Bio je kandidat u dva maha za Nacionalnu penziju, ali nažalost, nije je dočekao.

Dan sahrane na groblju u Mladenovcu, biće naknadno saopšten.


Politika

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: In Memoriam  |  Poslato: 14 Jul 2012, 12:28
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Umro filmski glumac Polde Bibič


Slika


LJUBLJANA, 13. jula 2012. (Beta) - U Ljubljani je u 80-oj godini umro veteran filmskog i pozorišnog glumišta Polde Bibič, saopštilo je Udruženje filmskih umetnika Slovenije.

Njegov opus obuhvata više od 145 pozorišnih uloga, 200 radio drama, 34 filma, 43 TV drame, 23 TV serije i tri kratka studentska filma. Za svoj rad je dobio brojne nagrade, medju njima i Sterijinu (1984).

Bibič je 1961. godine diplomirao na Akademiji za pozorišnu umetnost u Ljubljani. Karijeru je počeo u tamošnjoj Drami, a prvu filmsku ulogu ostvario je 1953. godine u "Trenucima odluke" Františeka Čapa.

Igrao je pored ostalog u filmu "Let mrtve ptice" Živojina Pavlovića (1973).


Beta

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: In Memoriam  |  Poslato: 14 Jul 2012, 23:14
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Umro producent Ričard Zanuk


Filmski producent Ričard Zanuk (Richard Zanuck), dobitnik Oskara za najbolji film "Vozeći gospođicu Dejzi", umro je od srčanog udara u 78. godini.


Slika


Zanukov izdavač Džef Sanderson (Jeff) saopštio je danas da je producent 13. jula pronađen mrtav u svom stanu na Beverli Hilsu.

Tokom producentske karijere Ričard Zanuk se uporno trudio da nadmaši rad svog oca Derila Zanuka (Darryl), inače jednog od osnivača kompanije "20th Century Fox".

To mu ipak nije pošlo za rukom jer je stariji Zelik tri puta dobijao Oskara, a usput je otpustio i svog sina iz kompanije kad je došlo do finansijske krize i potresa.

Ričard Zanuk ostaće upamćen i kao producent i pomoćnik u realizaciji prvog filma Stivena Spilberga (Steven Spielberg) "The Sugarland Express", kao i velikog bioskopskog hita "Ajkula" iz 1975. godine.




B92

_________________
Slika


Vrh
Estrella
Post  Tema posta: Re: In Memoriam  |  Poslato: 15 Jul 2012, 22:19
Korisnikov avatar
Vitezova zvezda

Pridružio se: 17 Jun 2012, 20:13
Postovi: 5399

OffLine
Umrla glumica Selest Holm


Selest Holm, plavuša koja je stekla slavu na Brodveju u komadu "Oklahoma" i dobila Oskara za najbolju žensku sporednu ulogu u filmu "Džentlmenski sporazum" preminula je danas u 95. godini.


Slika


Norveškog porekla, Selest je imala prvi nastup na pozorišnim daskama 1936. godine i postala poznata glumica na Brodveju. Na filmu je debitovala 1946. godine i dobitnica je Oskara 1947. za najbolju sporednu ulogu u filmu "Džentlmenski sporazum".

Selest je takođe i dobitnica Zlatnog globusa za najbolju sporednu ulogu, a imala je i dve nominacije za Oskara, 1949. i 1950. godine.

Holm je kao retko koja glumica na vrhuncu filmske slave napustila Holivud i vratila se pozorištu, ali se i dalje povremeno pojavljivala na filmu.

Tokom svoje karijere imala je više od stotinu filmskih i televizijskih uloga. Selest Holm je bila jedna od ambasadorki UNICEF-a i uprkos poodmakloj dobi nastupala je i snimala filmove, a poslednji film "Driving me Crazy" je snimila 2008. godine.


B92

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: In Memoriam  |  Poslato: 17 Jul 2012, 19:56
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Životna priča – Ena Begović: Zapečaćeno poljupcem smrti

Pre tačno dvanaest godina, na praznik Velike Gospe, u saobraćajnoj nesreći poginula je jedna od najvećih hrvatskih glumica Ena Begović koje se i danas mnogi sećaju sa setom.

Slika

Kada je pre tačno dvanaest godina, 15. avgusta 2000. poput bombe odjeknula vest da je glumica Ena Begović izgubila život u saobraćajnoj nesreći na ostrvu Brač u javnosti je zavladala tuga. Niko nije mogao da poveruje da je srce dame blagog osmeha koja je ostavila neizbrisiv trag u kinematografiji jugoslovenskog filma i hrvatskog pozorišta zauvek prestalo da kuca. Nesreća se dogodila u trenucima njene najveće životne sreće, kada je postala majka i uživala u prvim mesecima bračnog života. Iako južnjačke krvi bila je najomiljenija zagrebačka glumica koja je ime dobila po baki Mandaljeni, a na svet je došla 16. juna 1960. u tipičnoj dalmatinskoj porodici u mestu Trpanj na Pelješcu kao prvo dete svojih roditelja. Njen otac Nikola, koji je umro 1989. bio je predsednik mesnog odbora, dok joj je majka Tereza radila kao prodavačica na kiosku. Glumica je imala neuobičajeno blizak odnos sa roditeljima, a u intervjuima je uvek isticala kako joj je majka najbolja prijateljica. Enini drugovi iz detinjstva pamte je kao živahnu devojčicu koja je stalno nosila pantalone i zlatnu kosu plela u kiku. Međutim, ona nije bila društvena, ni vesela, a sa sobom je nosila dozu sete, odmerenosti i povučenosti. Volela je da čita i uživala je u dragocenim trenucima samoće. Pravo društvo je pronašla u tri godine mlađoj sestri Miji, a iako različite po karakteru, zbog čega su se često svađale, bile su najbolje prijateljice.
- Ona bi za razliku od mene u školu išla okolnim putem samo da ne bi morala da prođe Stradunom i bude primećena - prisetila se Mia.Nakon što je odličnim uspehom završila osnovnu školu, četrnaestogodišnja Ena otišla je u Dubrovnik gde je upisala gimnaziju. Boravila je u učeničkom domu, a posle tri godine sobu je delila s Mijom. U pubertetu se Ena ponašala kao buntovnica, bila je nemirnog duha, u njoj su se probudili prkos i inat zbog čega su pred kraj školovanja i ona i sestra bile izbačene iz doma i morale su da život nastave kao podstanari. Ena je već tada pokazivala umetnički talenat, a među vršnjacima je bila poznata po recitovanju. Čim je krenula u srednju školu upisala se u studentsko pozorište Lero. Njena karijera počela je slučajno kada ju je 1978. u jednoj predstavi primetio reditelj Lordan Zafranović i kao maturantkinji joj ponudio ulogu u filmu Okupacija u 26 slika. Da je gluma nije baš mnogo zanimala, pokazala je upisivanjem Pravnog fakulteta u Zagrebu. Kada se doselila u glavni grad Hrvatske, živela je zajedno sa sestrom i Alkom Vuicom u iznajmljenom stanu. U tom periodu reditelj Ljubiša Ristić sreo ju je u kafiću i predložio joj da zaigra u njegovom filmu Ivan Goran Kovačić gde je glavnu ulogu tumačio Rade Šerbedžija. Čak ni to je nije dovoljno zainteresovalo za glumu, ali je poklekla pred Radetovim nagovorima da ne zapostavlja svoj talenat već da upiše Akademiju dramskih umetnosti. Tokom studija, budućoj glumačkoj zvezdi je odlično krenulo. Dobijala je velike uloge u filmovima, a istovremeno je snimala i visokobudžetne serije. Status zvezde dobila je nakon role u Zafranovićevom Padu Italije, a prizori u kojem neukrotive plave kose izlazi iz mora naglasili su njenu lepotu zbog čega je postala seks simbol i bila na naslovnim stranama novina. Iako uverena da će karijeru izgraditi na filmu, posle diplomiranja 1983. posvetila se pozorištu, a u zagrebačkom HNK provela je 16 godina, sve do smrti. Jedna od njoj najdražih uloga bila je rola baronice Castelli, Krležine heroine u pozorištu, ali i u filmu Antuna Vrdoljaka. Kada je 1988. nagrađena Zlatnom arenom za najbolju epizodnu ulogu, Ena je priznanje odbila jer je baronicu smatrala glavnim likom. Ipak Zlatnu arenu je dobila devet godina kasnije za ulogu u filmu Treća žena. Ena je bila svesna svoje lepote, ali se njome oprezno služila. Imala je malo prijatelja među kojima se ističu reditelj Jakov Sedlar i gumica Ankica Dobrić koju je upoznala na fakultetu. Eni bliski prijatelji često su je upoređivali sa bodljikavim ježom, imala je gard i nikome nije dopuštala da dopre do nje. Verovatno zbog toga o njenom ljubavnom životu ništa se nije znalo. Patila je od straha od letenja, a kada je prvi put trebalo da uđe u avion na let koji je trajao 12 sati, nije mogla da prestane da plače. Zato je potražila savet psihologa i uspešno se izlečila. Nije volela politiku, a tokom rata je govorila: Kakvi smo mi divljaci, zar ne možemo u miru da se raziđemo. Devedesetih je bila na vrhuncu slave, ali je i dalje bila usamljena. Volela je dugo da spava, gotovo nikada nije sedela po kafićima, a svu svoju pažnju posvećivala je mačku Leu. Šok od koga se godinama oporavljala dogodio se 5. juna 1996. kada je napravila saobraćajni prekršaj i izazvala udes u kojem je smrtno stradao biciklista. Navodno je vozio tri puta većom brzinom od dozvoljene, ali se ni glumica nije pridržavala propisa.
- Ovaj nesreća mi je promenila život, i mada se ne osećam krivom saosećam se sa stradalim - rekla je Ena koja je bila osuđena na osam meseci zatvora i tri godine uslovno, ali je na kraju presuđeno da kaznu odsluži uslovno.Iako više ništa nije bilo isto, Eni je podršku pružao Josip Radeljak, inženjer elektrotehnike i bogati biznismen iz Splita, njena fatalna ljubav koga je upoznala krajem osamdesetih godina prošlog veka. U tom periodu Radeljak je bio u dvadeset i tri godine dugom braku sa glumicom Bebom Lončar koja mu je podarila sina Lea. Njih dvoje su deceniju i po pokušavali da osete čari roditeljstva, ali je zvezda filama Ljubav i moda koji je snimljen u godini kada je Ena Begović rođena, stalno imala spontane pobačaje. Na kraju je, nakon što je čitavih devet meseci bila prikovana za krevet, rodila sina, a po njegovom dolasku na svet odlučila je da stavi tačku na karijeru i ostane upamćena kao prva jugoslovenska glumica koja je pokorila Evropu i kao prvi pravi seks simbol. Kada je dečačić napunio pet godina počele su nevolje. Tačnije, brak je zapao u krizu jer je Josip upoznao Enu kojom je bio očaran. Novinari su za njihovu vezu saznali mnogo kasnije nego što je počela, a isto važi i za njegovu bivšu suprugu za koju mnogi tvrde kako je zaslužna za njegov poslovni prosperitet. Usledila je afera koja je potresla region. Naime, čuvena Beba udala se za Josipa dok je on bio nepoznati mladića koga je srela i zavolela na jadranskom primorju. Venčali su se i on ju je pratio u Italiju gde je ona gradila uspešnu karijeru i uživala u statusu zvezde, a on je sklapao poznanstva uz pomoć kojih je izgradio bogatstvo. Nakon razvoda Beba se, kako se šuška, bez ikakvih materijalnih sredstava vratila u Beograd gde i danas živi, dok je on, pod parolom kako Lončareva ima problem sa alkoholom zbog čega je navodno dve godine provela u ustanovi za odvikavanje od poroka, dobio potpuno starateljstvo nad sinom. Iako je sve ovo na nivou čaršijskih priča, istina je kako je Beba godinama ćutala o bivšem braku. Radeljak je navodno obećao da će, ukoliko se Beba bude držala dogovora i ukoliko bude ćutala, kad im naslednik bude punoletan, njemu prepisati kompletnu imovinu, a razbaštiniće ga ukoliko njegova prva supruga iznese podatke o njihovom braku i razlazu. Beba zaista nikada nije progovorila, sin je na svoj osamnaesti rođendan postao naslednik imperije nekretnina u brojnim evropskim gradovima, a Radeljak je uplovio u novu vezu. Ena i on su svoju ljubav blagoslovili venčanjem u svom zagrebačkom domu na Cvetnom trgu, u junu 2000. godine. Ena je već tada je bila u poodmakloj trudnoći, a ćerku Lanu rodila je 1. jula 2000. Tokom trudnoće govorila je koliko je srećna jer joj je u životu bilo najvažnije da postane majka. I ona je kao i Beba rodila u trideset i devetoj godini, a ni njoj kao i Bebi ništa nije bilo isto nakon dolaska deteta na svet. Nažalost, u ulozi majke Ena je uživala svega četrdeset pet dana. Kobnog 15. avgusta 2000. glumica je sa suprugom, ćerkom, majkom i posinkom Leom boravila u vili na Braču, a kada se sa ostalim članovima svoje porodice uputila u posetu prijateljici Stipici Kalođeri, nije ni slutila da će to biti njeno poslednje putovanje. U mestu Splitska, Leo je rešio da volan prepusti ocu. Zaustavio je Grand Cherokee na uzbrdici, a kada su iz njega pokušale da izađu Ena i Tereza sa Lanom, navodno su otkazale kočnice i auto se prevrnuo u provaliju. Nije joj bilo spasa - život velike glumice ugasio se u sekundi. Suđenje za nesreću razvuklo se sve do 2007. kada je Županijski sud u Splitu Lea Radeljaka oslobodio krivice. Razlog za nesreću pronađen je u fabričkoj greški automobila, zbog čega je kompletna linija povučena iz prodaje. Tuga i neverica zavladale su među njenim fanovima, a usledio je pravi šok kada je svega godinu dana kasnije njen ucveljeni muž stupio u vezu sa voditeljkom i pevačicom Vlatkom Pokos. Od početka je njihov odnos bio izložen javnosti, nisu bili omiljen par, ali su delovali skladno. Venčali su se na Karibima i svoje fotografije plasirali u medijima. Vlatka je brinula o Eninoj ćerki, dok su devojćicu glumičina majka i sestra veoma retko viđale. To im se nije sviđalo, ali nisu imale mnogo izbora. Onda je jednog dana došlo do zaokreta. Pukla je tikva, Josip je Vlatku izbacio iz stana sa dve bunde koliko je, kako je tvrdio, i donela u njihov stan, a onda ga je Vlatka prijavila policiji pod optužbom za zlostavljanje zbog čega su ga u centru Zagreba uhapsili i kratko vreme je proveo u pritvoru. Potom su se javno prepirali, a Vlatka je objavila i knjigu u kojoj je opisala kako je delila život sa njim i njegovim sećanjima na pokojnu suprugu u stanu koji je bio oblepljen Eninim fotografijama velikog formata. Zauzvrat on je nju tužio kako je zlostavljala njegovu ćerku, Lana je o tome svedočila na sudu, ali krivica nije dokazana. Na kraju su se rastali, a on je prigrlio novu mlađanu glumicu i starletu Doroles Lambašu. Ipak, kako njegovi prijatelji tvrde, njegova najveća ljubav ostala je lepa Ena koju niko ne može da zaboravi, a posebno njena sestra Mia.
- Što više vreme prolazi, to smo svesniji gubitka. Ta bol ne prestaje, a sestra mi sve više nedostaje. Iskreno, sve teže se borim sa emocijama i suzama. Postajem setnija i znam da bismo danas, možda i više nego ikad, bile potrebne jedna drugoj. Žao mi je što ne možemo da delimo sve ono što bismo danas, da je ona tu... teško je to objasniti, ali gde god da krenem, Enu nosim sa sobom u podsvesti. Osećam beskrajnu ljubav i ponos zato što sam se družila s njom, što je ona želela da bude moj prijatelj bez obzira na to što smo sestre. Ponosna sam što sam toliko uloga odigrala s njom... O da, bio je to pravi užitak - s tugom se priseća Mia Begović.


Story


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: In Memoriam  |  Poslato: 21 Jul 2012, 16:52
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
21. jula 1985. preminuo je Zoran Radmilović

NA DANAŠNJI DAN preminuo je 1985. čuveni srpski glumac Zoran Radmilović, u svojoj 52. godini života.

Slika

Rođen je u Zaječaru 11. maja 1933. Po očevoj želji upisao je pravo u Beogradu, potom studirao i na Arhitektonskom i Filološkom fakultetu; uporedo je oprobao glumačke mogućnostu u KUD „Ivo Lola Ribar“, potom upisao i postupno apsolvirao glumu na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju te započeo karijeru u Beogradskom dramskom pozorištu (1962—1968), u kome isprva nastupa u manje značajnim predstavama.

Godine 1964, zbog odustajanja Ljube Tadića, Radmilović uskače u naslovnu ulogu u Kralju Ibiju (na sceni Ateljea 212), predstavi koju pretvara – razotkrivajući potpuno izuzetnu glumačku nadarenost – u trijumf improvizacije (veliki uspeh ostvaruje i na gostovanjima u Parizu, Moskvi, Njujorku, Veneciji i dr.), u “svoju scenu” koja će trajati (zajedno s kasnijim Radovanom III Dušana Kovačevića) dve decenije.

Iako je ostvario niz uspelih uloga u pozorištu (stalni je član Ateljea 212 od 1968. godine do smrti), na filmu, televiziji i estradi, sve su one ostale u sjeni “uloge života” u Kralju Ibiju (čak i kad se radi o briljantnom ostvarenju – ulozi Molijera u istoimenom komadu M. A. Bulgakova, za koju je nagrađen Oktobarskom nagradom grada Beograda).

Na filmu je debitovao 1962. godine (Čudna devojka, Jovana Živanovića) i odigrao oko dvadeset uloga. Glavne je ostvario u filmovima Glineni golub (T. Janić, 1966), Ram za sliku moje drage (Mirza Idrizović, 1968), Pogled u noć (N. Stojanović, 1968), Paviljon 6 (L. Pintilije, 1978), Srećna porodica (Gordan Mihić, 1980).


Telegraf


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 18 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker