Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 29 Mar 2024, 10:06


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 24 Maj 2012, 06:14
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
23. maj

23. maj (23.5.) je 143. dan godine po gregorijanskom kalendaru (144. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 222 dana.

Slika

Događaji

1430. — Jovanka Orleanka zarobljena i predata Englezima, koji su je potom izveli na crkveni sud i 1431. osudili na smrt i spalili na lomači.
1498. — Na lomači spaljen italijanski dominikanski kaluđer Đirolamo Savonarola, politički i verski reformator u Firenci.
1514. — U Mađarskoj počela seljačka buna pod vođstvom plemića Đerđa Dože. Četiri meseca kasnije ustanak ugušen, Doža ubijen.
1526. — Papa Klement VII pristupio Svetoj ligi Francuske, Venecije i Milana protiv rimsko-nemačkog cara Karla V.
1533. — Kenterberijski nadbiskup Tomas Krenmer objavio da je poništen brak kralja Henrija VIII s Katarinom Aragonskom i da je njegovo venčanje sa Anom Bolen legalno. To je dovelo do raskida Engleske crkve i Vatikana.
1618. — Pobunom Čeha u Pragu protiv habzburškog cara Ferdinanda II počeo Tridesetogodišnji rat. Razljućeni građani kroz prozor Gradske većnice izbacili careve namesnike, smatrajući ih krivim za rušenje dve protestantske crkve kod Praga. Pristalice reformacije potom proterale jezuite i organizovale svoju vojsku.
1706. — Bitka kod Ramija tokom Rata za špansko nasleđe.
1915. — Italija objavila rat Austrougarskoj, napuštajući neutralnost u Prvom svetskom ratu.
1920. — Osnovana Komunistička partija Indonezije, prva takva politička organizacija u Aziji.
1934. — U Lujzijani u okršaju s policijom ubijeni Boni Parker i Klajd Barou, ozloglašen razbojnički par.
1939. — Parlament Velike Britanije usvojio plan o stvaranju nezavisne palestinske države do 1949, a u kojoj bi zajedno živeli Arapi i Jevreji.
1945. — Nemački nacistički lider i šef Gestapoa Hajnrih Himler izvršio samoubistvo dan pošto su ga Britanci zarobili. Uhapšen Hitlerov naslednik, admiral Karl Denic.
1949. — Osnovana Savezna Republika Nemačka, s Bonom kao glavnim gradom.
1960. — Agenti izraelske tajne službe Mosad uhvatili u Argentini uhvatili nacističkog ratnog zločinca Adolfa Ajhmana. Na suđenju u Jerusalemu Ajhman osuđen na smrt vešanjem.
1971. — U zemljotresu koji je razorio grad Bingol u istočnoj Turskoj poginulo najmanje 1.000 ljudi.
1977. — otvoren Muzej afričke umetnosti (Beograd)
1994. — Kandidat demohrišćana Roman Hercog postao predsednik Nemačke.
1997. — Predsedničke izbore u Iranu dobio predvodnik umerene političke struje Mohamad Hatami.
1999. — Kandidat Socijaldemokratske partije Johanes Rau izabran za predsednika Nemačke.
Avioni NATO „grafitnim“ bombama izazvali nestanak struje u gotovo celoj Srbiji.
2002. — U talasu vrućina u Indiji umrlo 1.030 ljudi, najviše u južnoj državi Andra Pradeš. Temperatura dostigla rekordnih 51 stepen Celzijusa.
2007. — Oliver Dulić iz Demokratske stranke izabran za predsednika Narodne skupštine Srbije.
2008. — U Braziliji je, dogovorom 12 država Južne Amerike, uspostavljena Unija južnoameričkih nacija.

Rođenja

1052. — Filip I Francuski, francuski kralj († 1108.)
1707. — Karl fon Line, švedski botaničar i lekar. († 1778.)
1823. — Ante Starčević hrvatski političar, nacional-šovinističke orijentacije
1848. — Oto Lilijental, nemački inženjer i pronalazač. († 1896.)
1908. — Džon Bardin, američki fizičar, nobelovac. († 1991.)
1951. — Anatolij Karpov, ruski velemajstor, bivši prvak sveta u šahu
1951. — Andonis Samaras, grčki političar i ministar
1954. — Rada Stijović, srpski lingvista, profesor univerziteta
1972. — Rubens Barikelo, brazilski vozač Formule 1

Smrti

1498. — Đirolamo Savonarola, italijanski verski i politički reformator. (* 1452.)
1886. — Leopold fon Ranke, nemački istoričar. (* 1795.)
1906. — Henrik Ibzen, norveški dramski pisac.
1937. — Džon Rokfeler, američki multimilioner.
1945. — Hajnrih Himler, nemački vojskovođa. (* 1900.)
1962. — Zora Petrović, srpska slikarka.
1975. — Boris Kalin, jugoslovenski i slovenački vajar.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog apostola Simona Zilota
Svete mučenike Alfeja, Filadelfa i Kirina
Prepodobnu Isidoru Jurodivu
Blaženu Tajsu



Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 24 Maj 2012, 06:35
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
24. maj

24. maj (24.5.) je 144. dan godine po gregorijanskom kalendaru (145. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 221 dana.

Slika

Događaji

1822. — Trupe pod komandom Antonija Hosea de Sukrea potukle Špance u bici kod Pićinće, Ekvador postao nezavisan od Španije.
1844. — Pronalazač telegrafa Semjuel Morze poslao prvu telegrafsku poruku na udaljenost od 65 kilometara, iz Vašingtona u Baltimor. Poruka glasila: „Šta je to Bog uradio?“.
1883. — Otvoren Bruklinski most koji je povezao Menhetn s Bruklinom u Njujorku.
1926. — Otvorena Univerzitetska biblioteka u Beogradu. Prva zgrada u Srbiji napravljena namenski za biblioteku, izgrađena uz pomoć Karnegijeve zadužbine. Naziv Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ dobila 1946.
1941. — Nemački ratni brod „Bizmark“ u Drugom svetskom ratu potopio britansku krstaricu „Hud“. Od 1.422 mornara preživela tri.
1964. — U tuči na fudbalskoj utakmici u prestonici Perua, Limi, izazvanoj odlukom sudije da poništi gol domaće ekipe, poginulo više od 300 ljudi.
1968. — Tokom studentskih demonstracija u Francuskoj predsednik Šarl de Gol predložio referendum. Pobunjeni studenti zapalili Parisku berzu.
1981. — Predsednik Ekvadora Haime Roldos Agilera i sedam ljudi poginulo kada je u avionu eksplodirala podmetnuta bomba.
1982. — U iransko-iračkom ratu iranske trupe vratile kontrolu nad Koramšarom, koji su Iračani držali 20 meseci.
1992. —
Kandidat konzervativaca Tomas Klestil izabran za predsednika Austrije umesto Kurta Valdhajma.
Kosovski Albanci održali prve paralelne opšte izbore. Vlasti u Srbiji izbore proglasile nelegalnim, ali ih nisu ometale.
1993. —
Eritreja stekla nezavisnost od Etiopije posle 30 godina građanskog rata.
Na Tibetu izbile žestoke demonstracije protiv kineskih vlasti.
1994. — U jurnjavi muslimanskih hodočasnika u Meki u Saudijskoj Arabiji poginulo 270 ljudi.
2000. —
Izrael posle 22 godine povukao trupe iz okupacione zone od 15 kilometara u graničnom području s Libanom. Mirovne trupe Ujedinjenih nacija ušle u to područje 28. jula.
Hrvatska postala 26. članica Partnerstva za mir.
Apelacioni sud u Santjagu ukinuo imunitet bivšem čileanskom diktatoru, generalu Augustu Pinočeu, čime je omogućeno da mu se sudi za kršenje ljudskih prava za vreme njegove vladavine.
2001. — Dvadeset troje ljudi poginulo i više od 300 povređeno kada se urušila svadbena sala u Jerusalimu.
2002. — Predsednici SAD i Rusije Džordž Buš i Vladimir Putin potpisali ugovor o smanjenju nuklearnog naoružanja za dve trećine u narednih 10 godina.
2004. — Đaci iz Kragujevca doputovali u Sarajevo, u Bosni i Hercegovini, u prvu ekskurziju iz Srbije posle 14 godina.

Rođenja

1544. — Vilijam Gilbert, engleski lekar i fizičar. (†1603.)
1686. — Gabrijel Farenhajt, nemački fizičar. (†1736.)
1743. — Žan Pol Mara, francuski lekar i novinar.
1819. — Aleksandrina Viktorija, britanska kraljica.
1899. — Branislav Kojić, srpski arhitekta.
1933. — Aleksandar Hristovski, makedonski pesnik i prevodilac. (†2000.)
1938. — Mihajlo Janketić, srpski glumac
1941. — Bob Dilan, američki pevač, tekstopisac i muzičar.

Smrti

641. — Iraklije Novi Konstantin, vizantijski car.
1543. — Nikola Kopernik, poljski astronom. (*1473.)
1974. — Edvard Kenedi Djuk Elington, popularni američki džez-pijanista.
1981. — Haime Roldos Agilera, predsednik Ekvadora.
1995. — Džejms Harold Vilson, engleski državnik i publicista.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog Kirila i Metodija
Sveštenomučenika Mokija
Svetog Nikodima – arhiepiskopa pećkog


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 25 Maj 2012, 08:16
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
25. maj

25. maj (25.5.) je 145. dan godine po gregorijanskom kalendaru (146. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 220 dana.

Slika

Događaji

1787. — Pod predsedništvom Džordža Vašingtona, u Filadelfiji je počela s radom ustavna konvencija. Nacrt ustava prve moderne demokratske države u svetu, SAD, usvojen je 17. septembra, nakon gotovo četiri meseca raspravljanja.
1810. — U Rio de la Plati u Argentini počela pobuna protiv španskog kolonijalnog režima, a vlast je preuzela privremena vlada. Taj dan se proslavlja kao Dan nezavisnosti Argentine, mada je nezavisnost formalno proglašena u julu 1816.
1840. — U Srbiji uveden javni poštanski saobraćaj otvaranjem prve pošte u Beogradu, u zgradi na Kalemegdanu. Pošta je iz Beograda u druga mesta u zemlji otpremana sredom i subotom.
1895. — Britanski pisac Oskar Vajld osuđen na dve godine robije zbog homoseksualnosti.
1911. — Predsednik Meksika Porfirio Dijas podneo je ostavku posle pobede revolucionarnih snaga nad trupama vlade u građanskom ratu.
1915. — Završena bitka za grad Ipr u Prvom svetskom ratu u kojoj je bilo 105.000 poginulih i ranjenih, a tokom koje su Nemci prvi put upotrebili otrovni gas koji je po tom gradu dobio naziv iperit.
1923. — Velika Britanija priznala nezavisnost Transjordanije pod emirom Abdulahom. Istog dana 1946. novim sporazumom je priznat suverenitet te bliskoistočne države nazvane Jordan sa Abdulahom kao kraljem.
1929. — U Narodnom pozorištu u Beogradu izvedena je premijera „Gospođe ministarke“ Branislava Nušića. Reditelj je bio Vitomir Bogić, a scenograf Ananije Verbicki. Naslovnu ulogu tumačila je Žanka Stokić, kojoj je Nušić unapred namenio ulogu.
1944. — Nemci su u Drugom svetskom ratu počeli vazdušni desant na Drvar gde je bio smešten Vrhovni štab jugoslovenskih partizana.
1960. — Tokom kinesko-nepalskih prepirki oko granice na Mont Everestu, Kinezi su stigli na severnu stranu vrha i postavili kinesku zastavu i bistu Mao Cedunga.
1961. — Britanski advokat Piter Benenson osnovao u Londonu Organizaciju za ljudska prava Amnesti internešenel.
1963. — Samit afričkih država u Adis Abebi je okončan sporazumom o osnivanju Organizacije afričkog jedinstva.
1969. — U Sudanu je državnim udarom vlast preuzeo pukovnik Džafar Mohamed al-Nimeiri.
1979. — Odmah nakon poletanja sa čikaškog aerodroma, srušio se američki avion “DC-10″ pošto mu je prethodno otpao jedan motor. Poginulo je svih 273 putnika i članova posade.
1983. — U požarima koji su zahvatili tri broda na reci Nil u južnom Egiptu poginulo je više od 300 ljudi.
1991. — Završena je dvodnevna akcija tokom koje su Izraelci „vazdušnim mostom“ prebacili 15.000 etiopskih Jevreja iz Adis Abebe u Izrael.
1992. — Oskar Luiđi Skalfaro postao predsednik Italije.
1993. — Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju 827 o osnivanju Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije sa sedištem u Hagu. To je bio prvi takav sud posle sudova u Nirnbergu (1945-46) i Tokiju (1946-48). Godine 1994. osnovan je i Međunarodni krivični sud za Ruandu sa sedištem u tanzanijskom gradu Aruši.
1994. — Ruski književnik Aleksandar Solženjicin vratio se u Rusiju nakon 20 godina izgnanstva.
1995. —
Avijacija NATO-a, u ratu u BiH, bombardovala je skladište municije Vojske Republike Srpske kod Pala. Srbi su odgovorili uzimanjem za taoce 377 pripadnika mirovnih snaga UN. Poslednji taoci pušteni su 18. juna.
U eksploziji granate na centralnom trgu u Tuzli 71 osoba je poginula, a 108 ranjeno.
1996. — Bivši bugarski car Simeon II vratio se u zemlju nakon 50-ogodišnjeg egzila.
1997. — Vojnim udarom zbačena je civilna vlada u Sijera Leoneu, a predsednik Ahmad Tedžan Kabah prinuđen je da napusti zemlju.
2001. —
Deset godina nakon raspada SFR Jugoslavije, predstavnici novonastalih država parafirali su u Beču Sporazum o podeli imovine bivše zajedničke zemlje.
Amerikanac Erik Vajhenmajer prva je slepa osoba koja je osvojila Mont Everst, na koji se popeo zajedno sa Šermanom Bulom, 64-godišnjim lekarom, koji je tako postao najstarija osoba koja je osvojila ovaj vrh.
2002. — U padu aviona kineske avio kompanije „Čajna erlajns“ u more u tajvanskom zalivu, poginulo je 225 putnika i članova posade.
2004. — Šef UNMIK-a Hari Holkeri podneo je ostavku iz zdravstvenih razloga, tri meseca pre isteka mandata.

Rođenja

1803. — Ralf Valdo Emerson, američki pesnik, esejist i duhovni vođa transcendentalista.
1848. — Helmut fon Moltke Mlađi, nemački general, načelnik nemačkog generalštaba
1856. — Franše Depere, francuski maršal.
1875. – Teodor Taranovski, ruski pravnik i istoričar.
1879. — Vilijam Maksvel, lord Biverbruk, britanski političar i novinski magnat.
1887. — Dragiša Brašovan arhitekt, jedan od pionira srpske moderne arhitekture
1889. — Igor Sikorski, ruski konstruktor aviona i helikoptera. (†1972)
1914. — Slobodan Princip Seljo, narodni heroj Jugoslavije (†1942)
1922. — Enriko Berlinguer, lider italijanskih komunista.

Smrti

1943. — Đurđelina Đuka Dinić (*1914), tekstilna radnica, učesnica Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
2000. — Fransis Lederer, češki pozorišni i filmski glumac.
2001. — Alberto Korda, kubanski fotograf.

Praznici i dani sećanja

Međunarodni praznici
Dan peškira
Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog Epifanija – episkopa kiparskog.
Svetog Germana – patrijarha carigradskog
Svetog mučenika Pankratija

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 26 Maj 2012, 06:16
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
26. maj

26. maj (26.5.) je 146. dan godine po gregorijanskom kalendaru (147. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 219 dana.

Slika

Događaji

1521. — Rimsko-nemački car Karlo V, kao izvršilac papske ekskomunikacije, doneo je Vormski edikt kojim su Martin Luter, osnivač protestantizma u Nemačkoj i njegovi sledbenici prognani iz zemlje.
1659. — Aurangzeb, veliki mogul Indije zvanično je stupio na presto koji je uzurpirao zbacivši oca i smaknuvši braću.
1805. — Napoleon Bonaparta krunisan za kralja Italije u milanskoj katedrali.
1851. — U Londonu počeo prvi moderni međunarodni šahovski turnir, koji je 15. jula, u konkurenciji 16 igrača, završen trijumfom nemačkog majstora Adolfa Andersena.
1865. — Predajom generala Kirbija Smita u Šrivportu u Luizijani, prestao je poslednji oružani otpor južnjačke vojske u Američkom građanskom ratu, mesec i po dana pošto je Konfederacija potpisala kapitulaciju.
1868. — Obešen irski nacionalista Majkl Baret zbog bombaškog napada u Londonu. To je bilo poslednje javno smaknuće u Engleskoj.
1896. — Nikolaj II Romanov krunisan je za cara Rusije.
1905. — osnovano Udruženje književnika Srbije
1923. — Održana je prva motociklistička trka „24 časa Le Mana“.
1942. — U Londonu potpisan britansko-sovjetski ugovor o punoj saradnji dveju zemalja u Drugom svetskom ratu i posle okončanja rata.
1955. — U Beograd doputovala delegacija Sovjetskog Saveza na čelu sa prvim sekretarom CK KPSS Nikitom Hruščovim. Nakon 1948. bila je to prva zvanična poseta predstavnika SSSR-a Jugoslaviji. Na kraju razgovora potpisana je Beogradska deklaracija, kojom su normalizovani međudržavni odnosi.
1966. — Britanska Gijana je postala nezavisna država u okviru Britanskog komonvelta.
1972. — U Moskvi je potpisan prvi sporazum SSSR i SAD o ograničenju strategijskog nuklearnog naoružanja (SALT 1).
1986. — Evropska zajednica je usvojila evropsku zastavu.
1991. —
Zvijad Gamsahurdija je izabran za predsednika Gruzije.
Austrijski putnički avion „Boing 767“, kompanije bivšeg automobilskog asa Nikija Laude, pao je oko 160 kilometara severno od Bangkoka. Poginulo je svih 223 putnika i članova posade. Među poginulim su bila i trojica Jugoslovena.
1997. — Australijski premijer Džon Hauard izvinio se desetinama hiljada Aboridžina koji su u prošlosti, zbog sprovođenja politike asimilacije na silu uzeti od njihov roditelja.
1998. — Uprkos protivljenju profesora i studenata, Skupština Srbije usvojila je Zakon o univerzitetu kojim je vlada Srbije ovlašćena da postavlja rektora, dekane, univerzitetske i fakultetske upravne i nadzorne odbore. Policija je brutalno rasterala studente i profesore koji su zbog toga protestovali ispred zgrade Skupštine. U naredne dve godine 180 profesora napustilo je Beogradski univerzitet.
2001. — Organizaciju afričkog jedinstva (OAJ) je nakon 38 godina postojanja zamenila Afrička unija. Promena je izvršena u cilju političke i ekonomske integracije 53 afričke države članice, a po ugledu na Evropsku uniju.
2002. — Francusko-poljski režiser, Roman Polanski, osvojio je Zlatnu palmu na filmskom festivalu u Kanu za film „Pijanista“.
2003. — U avionskoj nesreći ukrajinskog aviona tipa Jak-42 u blizini Crnog mora, kod grada Trabzona, poginula su 62 pripadnika španskih mirovnih trupa, koji su se vraćali iz Avganistana i 13 članova posade.
2011. — uhapšen Ratko Mladić u Lazarevu, u blizini Zrenjanina.

Rođenja

1822. — Edmon Gonkur, francuski pisac.
1909. — Adolfo Lopes Mateos, meksički političar. (†1969.)
1912. — Janoš Kadar, mađarski političar, lider komunista, predsednik vlade.
1982. — Monik Aleksander, američka porno glumica.

Smrti

604. — Sveti Avgustin Kanterberijski, prvi kenterberijski nadbiskup.
735. — Sveti Bid, anglosaksonski istoričar i kaluđer.
1762. — Aleksander Baumgarten, nemački filozof. (* 1714.)
1883. — Abd-el-Kader, alžirski ustanik. (*1808.)
1876. — František Palacki, češki istoričar i političar.
1976. — Martin Hajdeger, nemački filozof.
1978. — Tamara Platonovna Karsavina, ruska balerina.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetu mučenicu Glikeriju
Svetog mučenika Aleksandra
Prepodobnog Jovana, Jevtimija Georgija i Gavrila Iverskog


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 27 Maj 2012, 12:55
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
27. maj

27. maj (27.5.) je 147. dan godine po gregorijanskom kalendaru (148. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 218 dana.

Slika

Događaji

1358. — Ugarski kralj Ludovik I uručio je gradu Dubrovniku Višegradsku povelju kojom je Dubrovačka komuna dobila samoupravu, uz obavezu plaćanja godišnjeg danka i pružanja pomorske pomoći novom gospodaru.
1679. — Engleski parlament usvojio je „Habeas Korpus Akt“, zakon koji štiti građane od nezakonitog hapšenja i utamničenja. Osnovni principi tog zakona ugrađeni su kasnije u ustav SAD.
1703. — Ruski car Petar Veliki osnovao je novu prestonicu Rusije na ušću reke Neve u Baltičko more, Sankt Peterburg (od 1924. Lenjingrad, od 1991. ponovo Sankt Peterburg). Glavni grad Rusije bio je do 1918.
1806. — Francuska vojska je ušla u Dubrovnik, čime je Dubrovačka republika izgubila viševekovnu nezavisnost.
1860. — Đuzepe Garibaldi, u pohodu za ujedinjenje Italije, zauzeo je Palermo na Siciliji.
1905. — U rusko-japanskom ratu, ruska flota doživela je težak poraz u bici kod Cušime izgubivši 26 od 45 brodova.
1937. —
U San Francisku je pušten u saobraćaj „Golden gejt“, jedan od najvećih mostova u svetu.
1941. Britanska mornarica, uz pomoć avijacije, potopila je u Drugom svetskom ratu nemački ratni brod “Bizmark”. Poginulo je oko 2.300 ljudi.
1942. — U okupiranoj Čehoslovačkoj smrtno je ranjen šef Gestapoa Rajnhard Hajdrih. Njegova smrt 4. juna izazvala je talas represalija protiv stanovništva u Češkoj i Moravskoj.
1960. — U Turskoj je vojnim udarom oborena vlada Adnana Menderesa. Vlast je preuzeo Komitet nacionalnog jedinstva sa generalom Kemalom Girselom na čelu.
1988. — Sirijske trupe ušle su u južna predgrađa Bejruta i okončale tronedeljene ulične borbe između rivalskih muslimanskih šiitskih milicija.
1992. —
U redu za hleb u centru Sarajeva od eksplozije granate 16 osoba je poginulo, a 144 su ranjene. Vidi Masakri na Markalama
Osnovano Ratno vazduhoplovstvo i protivvazdušna odbrana Vojske Republike Srpske
1993. — U eksploziji automobila-bombe ispred galerije Ufici u Firenci petoro ljudi je poginulo, a kolekcija galerije ozbiljno je oštećena.
1997. —
NATO i Rusija potpisali su „Osnivački akt o međusobnoj saradnji“, kojim je formiran zajednički Stalni savet NATO-Rusija za konsultacije o evropskoj bezbednosti.
Šefovi diplomatija Hrvatske i SR Jugoslavije Mate Granić i Milan Milutinović potpisali su u Zagrebu konzularnu konvenciju kojom se uređuje status diplomatskih predstavništva.
1999. — Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu optužio je predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića i još četvoricu najviših funkcionera Jugoslavije i Srbije za zločine protiv čovečnosti i ratne zločine počinjene na Kosovu.
2001. — U Japanu je održan prvi referendum na temu energetike. Stanovnici sela Kariva, u kome se nalazi najveća nuklearna elektrana na svetu, izjasnili su se protiv korišćenja recikliranog plutonijuma u njenim postrojenjima.
2003. — Predsednik Perua Alehandro Toledo uveo je 30-dnevno vanredno stanje, zbog serije štrajkova i demonstracija širom zemlje, koje je pokrenuo sindikat učitelja štrajkom 12. maja.
2004. — Srpski biznismen Bogoljub Karić registrovao je u Beogradu stranku Pokret „Snaga Srbije“ i postao njen predsednik.

Rođenja

1868. — Aleksa Šantić, srpski pesnik. (†1924.)
1876. — Petar Bajalović, srpski arhitekta
1878. — Isidora Dankan, američka igračica irskog porekla.
1897. — Džon Kokroftov, engleski fizičar. (†1967.)
1909. — Svetozar Radojčić, srpski istoričar umetnosti.
1922. — Kristofer Li, britanski glumac.
1923. — Hajnc Alfred Kizinger, poznat kao Henri Kisindžer, američki diplomata nemačkog porekla.
1972. — Ivet Sangalo, najpoznatija brazilska pevačica akse muzike

Smrti

366. — Prokopije, rimski uzurpator (*326).
927. — Simeon, prvi bugarski car i najveći vladar srednjevekovne Bugarske.
1564. — Žan Kalvin, švajcarski teolog francuskog porekla.
1840. — Nikolo Paganini, italijanski violinista i kompozitor. (*1782).
1910. — Robert Koh, nemački bakteriolog.
1964. — Džavaharlal Nehru, indijski državnik, prvi premijer nezavisne Indije.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog mučenika Isidora
Prepodobnog Serapiona Sindonita
Blaženog Isidora Jurodivog


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 28 Maj 2012, 03:54
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
28. maj

28. maj (28.5.) je 148. dan godine po gregorijanskom kalendaru (149. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 217 dana.

Slika

Događaji

1522. — Turci zauzeli utvrđeni grad Knin i proglasili ga sedištem Ličkog sandžaka.
1812. — Rusija i Turska potpisale su mirovni ugovor u Bukureštu kojim je Rusija dobila Besarabiju, a Turskoj prepustila Vlašku i Moldaviju. Mir je omogućio ruskom caru da vojne snage usmeri na Napoleona Bonapartu.
1834. — U Kneževini Srbiji uveden srpski jezik kao službeni u prepisci s turskim vlastima, koja je dotad vođena isključivo na turskom jeziku.
1934. — Kanađanka Oliva Dion je u Kalenderu u kanadskoj državi Ontario rodila pet devojčica, nazvanih „Dionove petorke“, prve petorke u svetu za koje se zna da su preživele.
1937. — Nevil Čemberlen je posle povlačenja Stenlija Boldvina postao premijer Velike Britanije. Potpisnik je Minhenskog sporazuma 1939. koji je omogućio Nemcima da okupiraju Čehoslovačku.
1940. — Belgijski kralj Leopold III je u Drugom svetskom ratu potpisao kapitulaciju; istog dana počela je evakuacija poraženih savezničih snaga iz francuske luke Denkerk u Drugom svetskom ratu kojom je do 2. juna spašeno 224.585 britanskih i 112.546 francuskih i belgijskih vojnika.
1961. — Ukinut „Orijent-ekspres“, voz koji je 78 godina saobraćao na liniji Pariz-Istanbul.
1971. — SSSR lansirao kosmički brod u pravcu Marsa.
1976. —
SSSR i SAD potpisali su ugovor o ograničenju podzemnih nuklearnih proba.
Puštena u redovan saobraćaj železnička pruga Beograd-Bar, koja je, s prekidima, građena 24 godine.
1982. — Papa Jovan Pavle II stigao u Veliku Britaniju, u prvu posetu rimokatoličkog pape toj zemlji od 1531. godine.
1986. — Dvojica sovjetskih kosmonauta izašli su iz orbitalne stanice „Saljut 7“ i provela oko četiri časa u „kosmičkoj šetnji“.
1987. — Devetnaestogodišnji Zapadni Nemac Matijas Rust preleteo je sportskim avionom “Cesna” od Helsinkija do Moskve i spustio se na centralni Crveni trg u glavnom gradu SSSR, prošavši neprimećeno kroz sovjetski vazdušni prostor.
1995. —
U zemljotresu koji je pogodio ruski grad Neftegorsk na poluostrvu Sahalin poginulo je najmanje 2.000 ljudi.
Poginuo bosanski ministar inostranih poslova Irfan Ljubjankić kada je helikopter u kojem se nalazio oboren raketom u blizini Bihaća.
Na filmskom festivalu u Kanu jugoslovenski reditelj Emir Kusturica dobio je „Zlatnu palmu“ za film „Podzemlje – bila jednom jedna zemlja“. Deset godina ranije Kusturica je dobio ovu nagradu za film „Otac na službenom putu“.
1997. — Rusija i Ukrajina potpisale ugovor kojim je ruskoj Crnomorskoj floti omogućeno da 20 godina koristi pomorsku bazu u luci Sevastopolj na poluostrvu Krim.
1998. — Izvršivši petu nuklearnu probu Pakistan je zvanično postao nuklearna sila.
1999. — Nakon što je avijacija NATO pojačala napade na SR Jugoslaviju (740 poletanja aviona u 24 sata), jugoslovenski predsednik Slobodan Milošević je, posle razgovora sa specijalnim predstavnikom ruskog predsednika Viktorom Černomirdinom, prihvatio uslove zapadnih zemalja za prekid bombardovanja.
2001. — U Kairu održana prva Dečja konferencija afričkih nacija.
2002. — Britanski operater mobilne telefonije Vodafon prijavio je gubitak od 13,5 milijardi funti (19,6 milijardi dolara), što je najveći zabeleženi gubitak neke velike britanske korporacije.
2004. — Direktor i glavni urednik podgoričkog lista „Dan“ Duško Jovanović preminuo je u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici, od posledica teškog ranjavanja u atentatu prethodne noći ispred redakcije lista. Suđenje jedinom osumnjičenom za to ubistvo Damiru Mandiću počelo je 22. novembra u Podgorici.

Rođenja

1660. — Džordž I, prvi britanski kralj iz Hanoverske dinastije.
1738. — Žozef Injas Gijotin, francuski lekar, anatom, izumitelj giljotine.
1759. — Vilijam Pit Mlađi, engleski državnik, premijer.
1786. — Luis Meklejn, američki pravnik i političar. (†1857.)
1879. — Milutin Milanković, srpski matematičar, astronom i geofizičar. (†1958.)
1884. — Eduard Beneš, češki državnik. (†1948.)
1949. — Radosav Stevanović, političar i biznismen
1968. — Kajli Minog, australijska pevačica i tekstopisac
1974. — Bojana Maljević, srpska glumica

Smrti

1843. — Noa Vebster, američki filolog i leksikograf.
1937. — Alfred Adler, austrijski psiholog, jedan od Frojdovih sledbenika.
1944. — Tihomir Đorđević, srpski etnolog i folklorista.
1972. — vojvoda od Vindzora, abdicirani engleski kralj Edvard VIII.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Prepodobnog Pahomija Velikog
Svetog Ahila – episkopa lariskog
Prepodobnog Siluana

_________________
Slika


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 29 Maj 2012, 06:38
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
29. maj

29. maj (29.5.) je 149. dan godine po gregorijanskom kalendaru (150. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 216 dana.

Slika

Događaji

1167. — Vojska udruženih italijanskih gradova Lombardijske lige porazila je u bici kod Lenjana trupe nemačkog cara Fridriha I Barbarose.
1453. — Pad Carigrada u turske ruke nakon duge opsade i pogibija Konstantina Dragaša, poslednjeg vizantijskog cara.
1500. — Portugalski moreplovac Bartolomeo Dijaz, koji je otkrio Rt dobre nade, utopio se u brodolomu na olujnom moru.
1839. — Uspostavljeni diplomatski odnosi Srbije i Velike Britanije.
1868. — U Košutnjaku, u Beogradu u atentatu ubijen je knez Mihailo Obrenović. Atentatori su uhapšeni, odmah osuđeni i streljani na Karaburmi. Za učešće u zaveri optužen je bivši knez Aleksandar Karađorđević.
1914. — U sudaru britanskog putničkog broda „Carica Irske“ i norveškog teretnjaka „Storstat“ na reci Sent Lorens u Kanadi poginulo je najmanje 1.012 ljudi.
1929. — Prvi zvučni film u koloru „On with the show“ prikazan je u Njujorku.
1953. — Novozelanđanin Edmund Hilari i Nepalac Tenzing Norgaj, osvojili su, prvi u svetu, Mont Everest, najviši planinski vrh na svetu.
1968. — Savet bezbednosti UN uveo sankcije Rodeziji zbog rasne dikriminacije režima Jana Smita.
1972. — Generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije i predsednik Prezidijuma Vrhovnog Sovjeta SSSR Leonid Brežnjev i predsednik SAD Ričard Nikson potpisali u Moskvi deklaraciju kojom je otvorena era boljih, miroljubivih odnosa dve svetske sile.
1985. — Na stadionu „Hejsel“ u Briselu, u neredima pred finalni meč evropskog Kupa šampiona između italijanskog prvaka „Juventusa“ i engleskog „Liverpula“, poginulo je 39 i povređeno više od 400 ljudi, uglavnom italijanskih navijača.
1990. — Boris Jeljcin izabran za prvog predsednika Ruske Federacije. U decembru 1999. podneo je ostavku i imenovao premijera Vladimira Putina za vršioca dužnosti. Putin je 26. marta 2002. izabran za novog predsednika Rusije.
1991. — Fudbalski klub Crvena zvezda je u Bariju osvojio titulu prvaka Evrope.
1997. — Loran Kabila preuzeo je dužnost predsednika Demokratske Republike Kongo (bivši Zair), 12 dana nakon što su njegove snage, u sedmomesečnom građanskom ratu, porazile armiju lojalnu diktatoru Mobutuu Sese Sekou.
1999. — Hrvatska odbila zahtev Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu za pokretanje istrage o zločinima počinjenim nad srpskim civilima u operaciji „Oluja“ u avgustu 1955.
2001. — Četvorica sledbenika Osame Bin Ladena, šefa terorističke mreže Al-Kaida osuđena u Americi za planiranje ubistava Amerikanaca u inostranstvu i postavljanje bombi u dve američke ambasade u Africi.
2002. — U Velikoj Britaniji, crnac Pol Boteng imenovan za generalnog sekretara Trezora i on je prvi crnac u vladinom kabinetu koji je zauzeo visoki položaj.
2003. — Američki predsednik Džordž Buš povukao naredbe od pre 11 godina koje su omogućile uvođenje sankcija bivšoj Jugoslaviji. Na snazi su ostale sankcije koje se odnose na bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića i njegovu porodicu.

Rođenja

1868. — Abdul Medžid II, turski sultan (†1944.)
1875. — Svetozar Ćorović, srpski književnik (†1919.)
1879. — Kosta Abrašević srpski pesnik
1894. — Džozef fon Šternberg, američki filmski režiser austrijskog porekla.
1917. — Džon Ficdžerald Kenedi, američki državnik, predsednik SAD.(†1963.)
1932. — Dušan Poček, srpski glumac
1975. — Melani Braun, engleska pevačica, muzičarka, glumica i televizijska ličnost (Spajs Gerls).
1978. — Sebastijan Grožan, francuski teniser.

Smrti

1453. — Konstantin XI Paleolog Dragaš, vizantijski car.
1829. — Hamfri Dejvi, engleski hemičar. (* 1778.)
1832. — Vukolaj Radonjić, poslednji crnogorski guvernadur.
1903. — Aleksandar Obrenović, kralj Srbije (* 1876.)
1903. — Milovan Pavlović, srpski general, ministar vojske. (* 1842.)
1942. — Džon Barimor, američki filmski i pozorišni glumac.
1944. — Jan Čajak je bio znameniti slovački pisac i prevodilac
1979. — Meri Pikford, zvezda nemog filma.
1994. — Erih Honeker, komunistički lider i predsednik Istočne Nemačke.
2000. — Đoko Jovanić, general JNA i narodni heroj. (* 1917.)
2003. — Momir Talić, načelnik Generalštaba Vojske Republike Srpske.
2010. — Denis Hoper, američki glumac i režiser. (*1936)

Praznici i dani sećanja

Međunarodni praznici
Međunarodni dan mirovnih snaga Ujedinjenih nacija
Srpska pravoslavna crkva slavi:
Prepodobnog Teodora Osveštanog
Blaženu devicu Muzu
Svetog Nikolu Mistika – patrijarha carigradskog
Svetog novomučenika Nikolaja
Prepodobne mučenike Savaite
Svetog sveštenomučenika Teodora – episkopa vršačkog

_________________
Slika


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 30 Maj 2012, 03:59
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
30. maj

30. maj (30.5.) je 150. dan godine po gregorijanskom kalendaru (151. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 215 dana.

Slika

Događaji

1431. — U Ruanu spaljena na lomači francuska nacionalna heroina Jovanka Orleanka, nakon što je po nalogu Engleza pred crkvenim sudom optužena da je jeretik i veštica. Rehabilitovana je na reviziji procesa 1456, a odlukom pape Benedikta XV 1920. proglašena je za sveticu.
1498. — Kristofer Kolumbo isplovio sa šest brodova iz španske luke Sanlukar na treće putovanje u Novi svet, tokom kojeg je otkrio Trinidad i obale Južne Amerike.
1536. — Engleski kralj Henri VIII venčao se s trećom ženom, Džejn Sejmor, 11 dana nakon što je pogubljena njegova druga žena Ana Bolen.
1848. — SAD i Meksiko ratifikovali sporazum potpisan u februaru 1848. nakon poraza Meksikanaca u američko-meksičkom ratu. Za naknadu od 15 miliona dolara, u sastav SAD ušle su meksičke teritorije Novi Meksiko, Kalifornija, delovi Nevade, Jute, Arizone i Kolorada.
1876. — Zbačen turski sultan Abdul Azis, a na presto je stupio njegov nećak sultan Murat V, koji je svrgnut nekoliko meseci kasnije i stavljen u doživotni pritvor u jednu carigradsku palatu.
1913. — Londonskim mirom okončan Prvi balkanski rat.
1942. — Britansko ratno vazduhoplovstvo je sa 1.047 aviona bombardovalo nemački grad Keln u Drugom svetskom ratu.
1956. — Jugoslovenska državno-partijska delegacija s Josipom Brozom Titom na čelu doputovala je u SSSR, u prvu posetu nakon smrti Staljina i raskida s Moskvom 1948.
1973. — Zapadna Nemačka i Čehoslovačka postigle su dogovor o normalizaciji odnosa, nakon 32-godišnjeg prekida.
1976. — Prvi voz krenuo prugom Beograd-Bar. Prvi putnik je bio Josip Broz Tito u svom „plavom vozu“.
1980. — Papa Jovan Pavle II stigao je u Pariz, u prvu posetu jednog pape Francuskoj od 1814.
1992. —
Savet bezbednosti UN usvojio rezoluciju 757 kojom su SR Jugoslaviji, zbog umešanosti u rat u Bosni, uvedene sankcije koje podrazumevaju potpunu ekonomsku blokadu i prekid svih naučnih, kulturnih i sportskih veza sa svetom.
U Beogradu ispred Jugoslovenskog dramskog pozorišta nekoliko stotina dramskih umetnika jednosatnim ćutanjem izrazilo je protest protiv rata na tlu bivše Jugoslavije i saosećanje sa svim žrtvama.
1995. — Rusija formalizovala odnose s NATO-om, ali je ponovila upozorenje da bi širenje zapadnog vojnog saveza na istok Evrope moglo da podeli kontinent.
1998. — U severnoj avganistanskoj provinciji Tahar u zemljotresu je poginulo najmanje 3.000 ljudi.
1999. —
U vazdušnim udarima NATO-a na SR Jugoslaviju pogođen je sanatorijum u Surdulici. Poginulo je 20 ljudi,u Varvarinu je pogođen most.Poginulo je 10 ljudi.
Najmanje 54 osobe poginule su u Minsku, u jurnjavi nekoliko hiljada mladih, koji su nakon završetka koncerta rok muzike jurnuli u ulaz stanice podzemne železnice da se sklone od iznenadne provale oblaka.
2000. — Vojna komanda na Fidžiju proglasila je vanredno stanje da bi okončala krizu koju su izazvali pobunjenici držeći premijera i grupu vladinih službenika kao taoce.
2001. — Na poslednjem suđenju u Nemačkoj za zločine počinjene u Drugom svetskom ratu, bivši oficir SS-a i nadzornik u koncentracionom logou Terezijenštat, 89-godišnji Anton Malot osuđen je na doživotni zatvor, zbog ubistva trojice i pokušaja ubistva četvrtog zatvorenika jevrejske nacionalnosti na svirep način.
2003. — Savet bezbednosti UN odobrio je slanje mirovnih trupa u severoistočnu provinciju Ituri u Kongu, radi uspostavljanja mira i sigurnosti u regionu, koji je narušen nasiljem između etničkih milicija. EU je, takođe, odobrila odlazak oko 1.400 svojih trupa u tu zemlju.

Rođenja

1814. — Mihail Aleksandrovič Bakunjin, ruski revolucionar anarhista.
1876. — Vladimir Nazor, pesnik, partizan, predsednik Hrvatske
1909. — Beni Gudmen, džez muzičar, američki, klarinetista i kompozitor.
1945. — Pero Zubac,književnik
1951. — Zdravko Čolić, pevač.
1964. — Venko Andonovski, pisac.
1980. — Stiven Džerard, engleski fudbaler.

Smrti

1431. — Jovanka Orleanka, francuska nacionalna heroina. (* 1412)
1593. — Kristofer Marlo, dramski pisac engleske renesanse.
1640. — Peter Paul Rubens, flamanski barokni slikar.
1744. — Aleksander Poup, engleski pesnik i satiričar.
1778. — Fransoa Volter, francuski filozof, pisac i istoričar.
1912. — Vilbur Rajt, američki pilot i konstruktor aviona, pionir avijacije.
1918. — Georgij Valentinovič Plehanov, ruski filozof.
1960. — Boris Leonidovič Pasternak, ruski pisac, nobelovac.
1961. — Rafael Truhiljo, dominikanski diktator.
1994. — Pavle Savić, srpski nuklearni fizičar i hemičar, profesor Beogradskog univerziteta.

Praznici i dani sećanja

Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog apostola Andronika
Svetog mučenika Solohona
Svetog Stefana – patrijarha carigradskog


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 31 Maj 2012, 03:04
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
31. maj

31. maj (31.5.) je 151. dan godine po gregorijanskom kalendaru (152. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 214 dana.

Slika

Događaji

1793. — Hapšenjem žirondinaca u Francuskoj je počela vladavina jakobinskog terora.
1859. — Počeo je da radi veliki sat Big Ben na kuli britanskog parlamenta u Londonu.
1902. — Mirom u Verenigingu završen je britansko-burski rat u kojem su poginula 5.774 Britanca i najmanje 4.000 Bura.
1910. — Ujedinjenjem britanskih kolonija Natal, Transval i Rt Dobre Nade, osnovana je Južnoafrička unija sa statusom britanskog dominiona.
1924. — Kina je priznala SSSR.
1931. — U Bahreinu je pronađena nafta, prvo nalazište petroleja u nekoj arapskoj zemlji.
1938. — Prvi put je prikazan film na televiziji. Bio je to film Povratak Skarlet Pimpernel, koji je prikazala američka televizijska kuća NBC.
1939. — Danska je s Nemačkom potpisala pakt o nenapadanju. U aprilu naredne godine nemačke trupe okupirale su Dansku.
1961. — Južna Afrika je proglasila republiku s predsednikom Čarlsom Robertsom Svartom na čelu i napustila Britanski komonvelt.
1970. — U zemljotresu jačine 7,9 Rihterove skale u Peruu poginulo je više od 70.000, a 600.000 ljudi ostalo je bez domova. Potpuno su razoreni gradovi Jungaj, Huares i Čimbote.
1991. — U Lisabonu je potpisan mirovni sporazum o Angoli, kojim je posle gotovo 16 godina okončan građanski rat.
1992. — U organizaciji Centra za antiratnu akciju, održane su u Beogradu demonstracije više desetina hiljada građana, koji su nošenjem crnog flora dugog 1.300 metara izrazili svoje saućešće sa žrtvama rata u Bosni i Hercegovini.
1996. — Bosanski Hrvat Dražen Erdemović priznao je pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu da je učestvovao u masovnim pogubljenjima Muslimana u Srebrenici. To je bilo prvo priznanje krivice pred Haškim tribunalom.
1997. — Ukrajina i Rusija potpisale su sporazum o strateškom partnerstvu.
2001. — Agent FBI-ja, veteran Robert Hansen, optužen za špijunažu, izjavio je da nije kriv. Američka vlada optužila je Hansena da je 15 godina prenosio strogo poverljive informacije Moskvi za sumu od 1.400.000 dolara i određenu količinu dijamanata.
2003. — U gradu Marfiju u Severnoj Karolini uhapšen je Erik Robert Rudolf, osumnjičen za postavljanje bombi na klinici za pobačaje, u noćnom klubu za homoseksualce, kao i u Atlanti, tokom Olimpijskih igara 1996. godine.
2004. — Sletanjem na aerodrom Šarl de Gol u Parizu, supersonični avion „Konkord“ francuske kompanije Er Frans obavio je svoj poslednji let. Četiri takva aviona biće izložena u muzejima u Francuskoj, a peti na tom pariskom aerodromu.
2011. — Ratko Mladić izručen Haškom tribunalu za zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

Rođenja

1773. — Ludvig Tik, nemački književnik
1819. — Volt Volter Vitmen, američki pisac, jedan od najznačajniji pesnika američke književnosti.
1929. — Ljuba Tadić, srpski glumac.
1930. — Klint Istvud, američki filmski glumac, režiser i producent.
1934. — Rada Đuričin, srpska glumica.
1948. — Džon Bonam, britanski bubnjar. (†1980).
1951. — Rodoljub Džamić, srpski političar i predsednik opštine Vrnjačka Banja.
1965. — Bruk Šilds, američka glumica.
1972. — Nikola Lončar, srpski košarkaš.
1974. — Jugoslav Vasović, srpski vaterpolista.
1976. — Kolin Farel, irski glumac.
1984. — Milorad Čavić, srpski plivač.

Smrti

455. — Petronije Maksim, zapadnorimski car.
1594. — Jakopo Tintoreto, italijanski slikar.
1740. — Fridrih Vilhelm I, pruski kralj.
1809. — Stevan Sinđelić, srpski vojvoda.

Jozef Hajdn, austrijski kompozitor.

1832. – Evarist Galoa je bio francuski matematičar
1962. — Adolf Ajhman, šef Gestapoa i nemački ratni zločinac.
2000. — Petar Mladenov, predsednik Bugarske.

Praznici i dani sećanja

Međunarodni praznici
Svetski dan borbe protiv pušenja
Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog mučenika Teodota sa sedam devojaka mučenica
Svete mučenike Petra, Dionisija, Andreja, Pavla i Hristinu
Svete mučenike Irakliju, Pavlina i Venedima


Vrh
Astra
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 01 Jun 2012, 04:47
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 02:58
Postovi: 10711

OffLine
1. jun

1. jun (1.6.) je 152. dan godine po gregorijanskom kalendaru (153. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 213 dana.

Slika

Događaji

193. — Rimski car Didije Julijan ubijen nakon svega dva meseca vladavine.
987. — Igo Kapet izabran za kralja Francuske.
1198. — Vizantijski car Aleksije III Anđeo odobrio srpskom velikom županu Stefanu Nemanji i njegovom sinu monahu Savi da na ruševinama Hilandariona podignu novi manastir Svete gore, srpski manastir Hilandar.
1455. — Osmanski sultan Mehmed II Osvajač zauzeo Novo Brdo, najveći rudarski centar srednjovekovne Srbije;
1479. — Osnovan univerzitet u Kopenhagenu.
1562. — Car Svetog rimskog carstva Ferdinand I i otomanski sultan Sulejman I Veličanstveni potpisali mirovni sporazum kojim se Ferdinand odrekao Erdelja u korist turskog vazala Jovana Zapolje.
1671. — Turska je objavila rat Poljskoj.
1839. — Srpski knez Miloš Obrenović abdicirao u korist sina Milana i napustio Srbiju. Posle smrti Milana, nekoliko nedelja nakon preuzimanja vlasti, knez je postao mlađi sin Mihailo.
1869. — Španija donela novi ustav kojim je proglašena sloboda veroispovesti i štampe, uveden je sud sa porotom i građanski brak.
1880. — U SAD instalirana prva javna telefonska govornica u svetu, u zgradi „Jejl banke“ u Nju Hejvnu.
1898. * Počeo šahovski turnir u Beču, Austrija.
1941. —
Nemci u Drugom svetskom ratu potukli britanske trupe i osvojili Krit, čime su obezbedili važnu bazu za operacije na Bliskom istoku i u Severnoj Africi. Britanci su se povukli s velikim gubicima, a prilikom evakuacije poginulo je i oko 3.000 Australijanaca.
Jugoslovenski kralj Petar II Karađorđević potpisao je ukaz o imenovanju za predsednika jugoslovenske vlade u izbeglištvu bivšeg hrvatskog bana Ivana Šubašića.
1958. — General Šarl de Gol postao je francuski premijer u jeku krize oko budućnosti francuskih kolonija u severnoj Africi. U decembru te godine De Gol je prvi put izabran za predsednika države. Drugi predsednički mandat dobio je na izborima 1965.
1969. — Kandidat degolista Žorž Pompidu izabran je za predsednika Francuske nakon što je Šarl de Gol podneo ostavku.
1973. — Britanski Honduras promenio naziv u Belize.

1973. – Predsednik grčke vojne vlade Georgios Papadopulos ukinuo monarhiju i proglasio republiku.

1980. — Američka kablovska TV mreža CNN počela sa radom.
1987. — U eksploziji bombe podmetnute u helikopter kojim se prevozio iz Bejruta u Tripoli ubijen libanski premijer Rašid Karami.
1990. — Predsednici SSSR-a i SAD Mihail Gorbačov i Džordž Buš potpisali su sporazum o prestanku proizvodnje hemijskog oružja i o uništavanju tog oružja do kraja 1992.
1993. — Smenjen predsednik SR Jugoslavije Dobrica Ćosić, prvi predsednik SRJ izabran u junu 1992. Njegovo smenjivanje izazvalo je revolt nekoliko hiljada Beograđana okupljenih ispred zgrade Skupštine. Pod optužbom da su izazvali nerede, u kojima je poginuo jedan policajac, a više ljudi ranjeno, uhapšeni su lider Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković i njegova supruga Danica. Pušteni su 9. jula abolicijom predsednika Srbije Slobodana Miloševića. Novi predsednik SRJ postao je 25. juna visoki funkcioner Socijalističke partije Srbije Zoran Lilić.
1994. —
Južna Afrika se nakon 33 godine ponovo vratila u Komonvelt.
Armando Kalderon Sol postao prvi predsednik Salvadora nakon gotovo desetogodišnjeg građanskog rata.
1997. — Na parlamentarnim izborima u Francuskoj pobedila je udružena levica, a premijer je postao lider Socijalističke partije Lionel Žospen.
2000. — Haški tribunal za zločine počinjene u Ruandi 1994. godine, osudio je belgijskog novinara na 12 godina zatvora jer je podsticao zločine u svojim radio emisijama.
2001. —
Nepalski prestolonaslednik princ Dipendra ubio je u palati u Katmanduu svoje roditelje, kralja Birendru i kraljicu Ajsvaraju i još šest članova porodice, a potom izvršio samoubistvo. Državna komisija saopštila da je princ bio pod uticajem alkohola i droge.
U eksploziji bombe u noćnom klubu u Tel Avivu, koju je aktivirao palestinski bombaš samoubica, poginula je 21 osoba.
2003. — Predsednik Rusije Vladimir Putin doputovao je u posetu Velikoj Britaniji na poziv britanske kraljice Elizabete II. On je prvi šef ruske države koji je kao zvanični gost ušao u kraljevsku palatu u Londonu, posle cara Aleksandra Drugog 1874.

Rođenja

1780. — Karl Marija fon Klauzevic, pruski general.
1803. — Mihail Ivanovič Glinka, ruski kompozitor.
1907. — Frenk Vitl, engleski pronalažač.
1926. — Merilin Monro, američka filmska glumica. (†1962.)
1936. — Bekim Fehmiu, jugoslovenski i srpski glumac (†2010.).
1937. — Morgan Friman
1972. — Daniel Kejsi, engleski glumac
1973. — Jadranka Nanić Jovanović, srpska glumica.
1978. — Aleksandar Šapić, srpski vaterpolista.
1982. — Žistin Enen Arden, belgijska teniserka.
1910. — Erik Džordž Lapthorn Bivater, engleski reumatolog i patolog

Smrti

193. — Didije Julijan, rimski car.
1841. — Nikola Aper, francuski pronalazač.
1876. — Hristo Botev je bio bugarski pesnik, revolucionar i publicist
1946. — Jon Antonesku, rumunski general.
1948. — Jaša Prodanović, srpski političar i pisac.
1987. — Rašid Karami, libanski premijer.

Praznici i dani sećanja

Međunarodni praznici
Dan dece
Srpska pravoslavna crkva slavi:
Svetog mučenika Patrikija – episkopa bruskog
Svetog Jovana – episkopa gotskog
Svetog kneza Jovana Vologodskog

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 84 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker