Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 16 Apr 2024, 18:44


Autoru Poruka
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 21 Mar 2015, 16:08
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 21. mart



1556. Kanterberijski nadbiskup Tomas Krenmer spaljen je na lomači kao jeretik u vreme rimokatoličke reakcije kraljice Meri I. Kao glavni zastupnik verske reformacije u Engleskoj uveo je liturgiju na engleskom jeziku i sastavio "Opšti molitvenik" na engleskom.

1685. Rođen je Johan Sebastijan Bah načijem delu se temelji nemačka muzička tradicija. Savremenici su ga cenili kao virtuoznog orguljaša, a vrednost njegovog muzičkog dela otkrivena je početkom 19. veka u doba muzičkog romantizma, naročito posle Mendelsonovog izvođenja Bahovog remek dela "Muke po Mateji" (1829). U njegovom velikom opusu izdvajaju se i "Branderbuški koncerti" i zbirka od 48 preludija i fuga za klavir.

1804. Stupio je na snagu Napoleonov kodeks, francuski krivični i građanski zakon, kojim je car Napoleon I, tada "doživotni konzul", reformisao pravosudje.

1829. U zemljotresu u Španiji je poginulo 6.000 ljudi.

1839. Rođen je ruski kompozitor Modest Petrovič Musorgski, član kompozitorske grupe "Velika petorica", predstavnik ruske nacionalne muzičke škole (opera "Boris Godunov", klavirska kompozicija "Slike sa izložbe").

1871. Kancelar Oto fon Bizmark otvorio je prvu sednicu Rajhstaga (parlament) novostvorenog Nemačkog carstva.

1884. U Francuskoj su legalizovani sindikati.

1913. Rođen je jugoslovenski književnik Ivan Goran Kovačić, autor poeme "Jama" (1943), potresnog dela o zločinima u Drugom svetskom ratu u kojima je i sam stradao. Poema "Jama" inspirisala je mnoge slikare, a muziku inspirisanu tim delom komponovao je Nikola Hercigonja.

1918. Poslednjom nemačkom ofanzivom u Prvom svetskom ratu počela je druga bitka na reci Somi u Francuskoj.

1919. Pod vođstvom komuniste Bele Kuna oborena je vlada u Mađarskoj i proglašena Sovjetska Madjarska Republika. Sovjetska vlada podnela je ostavku 1. avgusta, a vlast su preuzeli desni socijaldemokrati.

1945. Britanski avioni su u Drugom svetskom ratu bombardovali sedište Gestapoa u Kopenhagenu, u kojem je poginulo više od 70 nemačkih nacista. Greškom su pogodili i francusku školu, gde je poginulo 86 dece i deset kaluđerica.

1952. Kvame Nkrumah je postao premijer Zlatne Obale (kasnije Gana), kao prvi Afrikanac južno od Sahare na položaju predsednika vlade.

1960. U južnoafričkom gradu Šarpvil ubijeno je najmanje 79 ljudi, a ranjeno preko 180 kada je policija otvorila vatru na mirne demonstaracije crnaca protiv rasističkog režima.

1960. Rođen je brazilski automobilski as Ajrton Sena, trostruki prvak sveta u "Formuli 1" - 1988, 1990. i 1991. U Brazilu je imao status nacionalnog heroja i njegova pogibija u maju 1994. na stazi u Imoli, tokom trke za "Gran Pri San Marina", doživljena je kao nacionalna tragedija.

1963. Transferom 27 poslednjih zatočenika zatvoren je Alkatraz, po maksimalnoj bezbednosti čuven zatvor u zalivu San Franciska u kojem je nekada bio zatvoren gangster Al Kapone.

1975. Privremeno vojno veće Etiopije na čelu s vođom pučista potpukovnikom Mengisto Haile Marijamom (Mariam) ukinulo je 3.000 godina staru etiopsku carevinu.

1991. Na sednici Predsedništva SFR Jugoslavije postignut je dogovor da predsednici republika započnu pregovore o budućnosti savezne države. Prvi od ukupno šest takvih susreta održan je 28. marta u Splitu.

1991. Zbog lošeg vremena i teškog dima od zapaljenih kuvajtskih izvora nafte, u Kuvajtu se srušio saudijski transportni avion. Poginuli su svi putnici u avionu - 92 senegalska vojnika i šest Saudijaca, članova posade.

1997. Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Bil Klinton saglasili su se na samitu u Helsinkiju da smanje nuklearne arsenale dveju zemalja.

1998. Kosovski Albanci održali su druge paralelne, nelegitimne parlamentarne i predsedničke izbore. Za predsednika nepriznate republike Kosovo izabran je Ibrahim Rugova, najistaknutiji lider kosovskih Albanaca u borbi za nezavisnost Kosova od Srbije.

1998. U 88. godini umrla je ruska balerina Galina Sergejevna Ulanova, gotovo dve decenije vodeća balerina "Boljšoj teatra" posle Drugog svetskog rata.

1999. U napadu albanskih ekstremista na policijsku patrolu u centru Prištine ubijena su četiri srpska policajca.

2000. Papa Jovan Pavle Drugi stigao je u prvu zvaničnu posetu Izraelu.

2001. Holandska vlada potvrdila je slučaj šapa i slinavke i time postala druga zemlja u Evropi u kojoj se pojavila ta stočna bolest.

2002. Papa Jovan Pavle II je prvi put javno saopštio da postoji veliki broj slučajeva seksualnog zlostavljanja maloletnika od strane katoličkih sveštenika, koje je optužio za gaženje zaveta i pridruživanje đavolu.

2003. Južnoafrička Komisija za istinu i pomirenje označila je kraj svog rada. Komisija je osnovana 1995. godine da bi istražila kršenje ljudskih prava tokom aparthejda, tokom kojeg je vladala manjina belaca. Predsednik te Komisije, nadbiskup Dezmond Tutu je primorao vladu da na ime obeštećenja isplati 270 miliona dolara žrtvama kojih je bilo oko 20.000 i koji su svedočili o zločinima koje su pretrpeli u tom periodu.

2003. Američke snage raketirale su palate iračkog predsednika Sadama Huseina i ključne državne institucije u Bagdadu. Osam britanskih i četiri američka vojnika su poginuli kada se helikopter srušio na iračkoj granici, i oni su prve žrtve iračkog rata.

2005. U Parizu je umro poznati srpski komentator, novinar i jedan od osnivača nedeljnika "Vreme" Stojan Cerović (56).

2006. U Parizu je umro Bernar Lakost koji je više od 40 godina bio na čelu carstva Lakost, svetski poznatog po polo majicama sa krokodilom.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 23 Mar 2015, 11:09
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 23. mart



809 - Umro je bagdadski kalif Harun al-Rašid (Harun Pravedni). Tokom vladavine od 786. do 809. uspešno je ratovao protiv Vizantije i Hazara, razmenjivao je poslanice i darove s Karlom Velikim i održavao diplomatske odnose s Kinom. Njegov lik idealiziovan je u arapskoj narodnoj poeziji i "Pričama iz hiljadu i jedne noći".

1391 - Umro je Tvrtko I Kotromanić, bosanski ban od 1353, a od 1377. kralj. Najmoćniji bosanski vladar krunisan je u manastiru Mileševi uzevši titulu kralja Srbije i Bosne, čemu je 1382. dodao titulu kralja Dalmacije, Hrvatske i Primorja. Njegovom smrću okončano je širenje i uspon bosanske države.

1765 - Britanski parlament doneo je Zakon o taksama, namećući dažbine i američkim kolonijama.

1801 - U zaveri dvorskih oficira ubijen je ruski car Pavle I Petrovič Romanov. Nasledio ga je sin Aleksandar I.

1842 - Umro je francuski pisac Anri Bejl Stendal (Henri Beyle Stendhal), začetnik velike epohe francuskog realizma i jedan od tvoraca realističkog i psihološkog romana ("Crveno i crno", "Parmski kartuzijanski manastir", "Lisjen Leven").

1861 - Ujedinjena Italija formirala je prvu vladu, a prvi premijer postao je grof Kamilo Benso di Kavur (Camillo, Cavour), istaknuti borac za ujedinjenje Italije.

1863 - Rođen je srpski geolog Svetolik Radovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor Univerziteta u Beogradu, prvi ministar privrede u Srbiji. Reformisao je srpsko rudarsko i šumarsko zakonodavstvo, a 1892. je s geologom Jovanom Žujovićem osnovao Srpsko geološko društvo.

1903 - U demonstracijama oko 5.000 studenata, đaka i radnika protiv apsolutističkog režima srpskog kralja Aleksandra Obrenovića, koje su organizovali studenti-socijalisti Dimitrije Tucović i Triša Keclerović, u Beogradu je u sukobu s policijom poginulo pet, a ranjeno šest ljudi. Uhapšeno je više od 120 demonstranata, protiv 27 podignuta je optužnica, a Tucović i Keclerović su morali da emigriraju.

1910 - Rođen je japanski filmski režiser Akira Kurosava, koji je proslavio japansku kinematografiju, jedini režiser dobitnik dva Oskara za najbolji inostrani film ("Rašomon", "Sedam samuraja", "Krvavi presto", "Kagemuša").

1912 - Rođen je nemački inženjer Verner fon Braun (Wernhervon), konstruktor raketnih projektila "Fau-1" i "Fau-2", kojima je u Drugom svetskom ratu bombardovana Velika Britanija. Posle rata emigrirao je u SAD, gde je rukovodio proizvodnjom raketnih projektila "Redstoun" i "Jupiter C", kojim je 1958. lansiran prvi američki veštački satelit "Eksplorer-1".

1918 - Gigantski nemački top "Velika Berta" je u Prvom svetskom ratu bombardovao Pariz s više od sto kilometara razdaljine.

1919 - Benito Musolini (Mušolini) osnovao je u Milanu Fašističku partiju (Fasci di Combattimento).

1945 - Počela je Bitka na Rajni u Drugom svetskom ratu, između saveznika i Nemačke, završena u aprilu pobedom savezničkih snaga.

1950 - Stupila je na snaga Konvencija o osnivanju Svetske meteorološke organizacije i taj dan se obeležava kao Svetski meteorološki dan.

1953 - Umro je srpski vajar Đorđe Jovanović, član Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu, tvorac bista mnogih državnika, vojskovođa, naučnika, umetnika i više javnih spomenika.

1956 - Pakistan je prema novom ustavu postao Islamska Republika.

1966 - Kanterberijski nadbiskup sastao se u Rimu s papom. To je bio prvi susret dva crkvena poglavara od osnivanja Anglikanske crkve pre 400 godina.

1983 - Umro je dr Barni Klark (Barney Clark), prvi čovek kojem je ugrađeno veštačko srce. Klark je s veštačkim srcem živeo 112 dana.

1994 - Predsednički kandidat vladajuće Revolucionarne institucionalne partije Meksika Luis Donaldo Kolosio (Colosio) ubijen je na predizbornom mitingu u Tihuani.

1999 - Predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević odbio je, nakon višednevnih pregovora s međunarodnim posrednicima, uključujući i specijalnog izaslanika SAD Ričarda Holbruka (Rićard Holbbrooke), mirovni plan za Kosovo i razmeštanje stranih trupa u pokrajini. Generalni sekretar NATO-a je potom aktivirao naredbu o otpočinjanju vazdušnih udara na SR Jugoslaviju, koji su počeli narednog dana.

2001 - Nakon 15-godišnje misije u svemiru, ruska svemirska stanica "Mir", koja je svojevremeno Rusiji donela status "svemirske sile" uništena je potapanjem u Tihom okeanu.

2003 - Na referendumu preko 92 odsto građana Slovenije izjasnilo se za ulazak te zemlje u Evropsku uniju.

2006 - Južnoafrikanac Majk (Mike) Horn i Norvežanin Borg (Borge) Ousland prvi su ljudi koji su skijama prešli preko zamrznutog Arktičkog okeana, čime su okončali ekspediciju dugu 1000 km - od severnog Sibira do Severnog pola.

2010 - Predsednik SAD Barak Obama (Barack) potpisao je istorijski zakon o zdravstvenoj zaštiti koja se proširuje na desetine miliona Amerikanaca i kojim se sprečavaju zloupotrebe osiguravajućih kompanija.

2011 - Umrla je američka glumica i jedna od najvećih holivudskih zvezda Elizabet Tejlor (Elizabeth Taylor). Dobitnica je dva Oskara za uloge u filmovima "Ko se boji Virdžinije Vulf" i "Butterfiled 8", a zapažene uloge ostvarila je i u filmovima "Mačka na usijanom limenom krovu", "Kleopatra", "Div", "Lesi se vraća kući".

2014 - Umro je Adolf Suares (Adolfo Suarez) prvi demokratski izabran premijer Španije 1977. posle gotovo četiri decenije fašističke diktature Franciska Franka.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 24 Mar 2015, 11:22
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 24. mart



1401 - U pohodu kroz Aziju i Sredozemlje tatarski vojskovođa Tamerlan osvojio je Damask.

1603 - Umrla je engleska kraljica Elizabet I. Engleska je tokom njene 45-godišnje vladavine postala vodeća zemlja u proizvodnji tekstila i vune, osnovala je prvu koloniju u Severnoj Americi - Virdžiniju, utemeljila Istočnoindijsku kompaniju, a britanski morepolovci, trgovci i gusari stvorili su temelje buduće britanske imperije. Presto je nasledio škotski kralj Džejms VI, čime je, kao Džejms I, objedinio englesku i škotsku krunu. Zajednički parlament osnovan je 1707, kada su se dve zemlje ujedinile u Veliku Britaniju.

1736 - U Budimu je mučenjem na točku ubijen vođa srpskih ustanika Pera Segedinac koji je 1735. u Pomorišju, Bačkoj i Posavini podigao Vojvođane protiv Austrije. Moriški komandant je opevan u narodnim pesmama, a Laza Kostić je napisao dramu "Pera Segedinac".

1882 - Nemački bakteriolog Robert Koh objavio je da je izolovao bakteriju koja izaziva tuberkulozu, kasnije nazvanu "Kohov bacil".

1882 - Umro je američki pisac Henri Vodsvort Longfelou, autor epske poeme "Hijavata", u kojoj je prikazao folklorno bogatstvo severno-američkih Indijanaca.

1891 - Velika Britanija i Italija su postigle sporazum o granicama kolonija u području Crvenog mora.

1905 - Umro je francuski pisac Žil Vern koji je svojim naučno-fantastičnim romanima odigrao veliku ulogu u popularizaciji nauke i predvideo mnoga naučna dostignucga. Napisao je 57 romana od kojih su najpoznatiji ("Put oko sveta za 80 dana", "Dvadeset hiljada milja pod morem", "Put na Mesec", "Put u središte Zemlje", "Pet nedelja u balonu").

1945 - Američke i britanske trupe su u Drugom svetskom ratu prešle reku Rajnu i nastavile prodor u unutrašnjost Nemačke.

1945 - U Beogradu je potpisan sporazum vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i Uprave UN za pomoć i obnovu (UNRA). Sporazumom je predviđeno da UNRA pomogne u hrani, lekovima, obući i odeći, i da uputi stručnjake za obnovu poljoprivrede, industrije i saobraćaja u Jugoslaviji.

1962 - Umro je švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina Ogist Pikar, profesor Univerziteta u Briselu. Godine 1931. postao je prvi čovek koji je dospeo u stratosferu, popevši se balonom do 15.780 metara. Od 1938. spuštao se batiskafom 48 puta u okeanske dubine i do 4.000 metara.

1972 - Velika Britanija je uspostavila direktnu kontrolu u Severnoj Irskoj da bi sprečila sukobe paravojnih grupa katolika i protestanata.

1976 - U Argentini je vlast preuzela vojna hunta generala Horhea Videle, a predsednica Isabela Peron je uhapšena.

1976 - Umro je britanski feldmaršal Bernard Lo Montgomeri, jedan od vodećih savezničkih vojskovođa u Drugom svetskom ratu. Pobeda njegove Osme armije nad Afričkim korpusom nemačkog feldmaršala Ervina Romela u bici kod El Alamejna krajem 1942, preokrenula je tok rata u Africi.

1980 - U El Salvadoru zahvaćenom građanskim ratom, ubijen je najglasniji kritičar vojnih vlasti u toj zemlji, nadbiskup San Salvadora, Oskar Arnulfo Romero. Smrt uticajnog i popularnog borca za reforme i ljudska prava izazvala je zaoštravanje krize.

1989 - U vodama Aljaske brod "Ekson Valdez" ispustio je više od četiri miliona tona nafte.

1990 - Šri Lanku je napustilo 2.000 indijskih vojnika, poslednjih iz kontingenta od 50.000, koji su dve i po godine bezuspešno pokušavali da savladaju oružanu pobunu tamilskih separatista protiv centralnih vlasti u Kolombu.

1999 - U 20.00 časova snage NATO počele su napad iz vazduha na SR Jugoslaviju. Tokom 78 dana akcije pod nazivom "Milosrdni anđeo", u kojoj je učestvovalo 19 zemalja, poginulo je više od 1.000 ljudi, a nekoliko hiljada je ranjeno. Teško su oštećeni vojni i civilni objekti, a šteta je procenjena na oko 30 milijardi dolara.

1999 - Vlada SR Jugoslavije proglasila je ratno stanje.

2000 - Lideri Evropske unije su na sastanku u Lisabonu usaglasli novu strategiju za Balkan - jačanje veza sa opozicijom i civilnim društvom u Srbiji u cilju postizanja demokratskog preobražaja u celoj SR Jugoslaviji.

2002 - Po prvi put u 74-godišnjoj istoriji Oskara, dvoje glumaca crnaca dobili su tu nagradu za najbolju mušku i žensku ulogu: Denzel Vošington za ulogu u filmu "Dan obuke" i Hale Beri za ulogu u filmu "Bal čudovišta".

2003 - Zupanijski sud u Rijeci (Hrvatska) osudio je bivšeg hrvatskog generala Mirka Norca na 12 godina zatvora zbog zločina nad Srbima u Gospiću 1991. godine.

2006 - Posle skoro četiri decenije kampanje za nezavisnost Baskije, oblasti na severu Španije, separatistička organizacija ETA objavila je trajni prekid vatre i najavila borbu demokratskim sredstvima.

2008 - Umro je Boris Dvornik, jedan od najpoznatijih glumaca u istoriji Hrvatske i Jugoslavije. Najširu popularnost stekao je ulogama u TV serijama "Naše malo misto", "Kapelski kresovi" i "Velo misto".



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 25 Mar 2015, 11:29
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 25. mart


1196. Veliki župan Raške Stefan Nemanja predao je vlast drugorođenom sinu Stefanu, koji je 1217. krunisan kao prvi srpski kralj (Prvovenčani). Najstariji sin Vukan, kao veliki knez, zadržao je Zetu, Trebinje, Toplicu i Hvosno, a najmlađi sin Rastko se zamonašio.

1611. Rođen je turski putopisac Evlija Čelebija, koji je od 1630. proputovao Osmanlijsko carstvo, a svoja zapažanja objavio u čuvenim "Putopisima" u 10 knjiga.

1807. U Engleskoj je zabranjena trgovina robljem.

1821. Grci su na Peloponezu počeli ustanak protiv Turaka, koji je nakon 12 godina završen priznavanjem nezavisnosti Grčke.

1844. Proglašen je Prvi srpski građanski zakonik, koji je odigrao značajnu ulogu u pravnom i društvenom životu Srbije.

1867. Rođen je italijanski dirigent Arturo Toskanini, jedan od najvećih dirigenata 20. veka. Dirigovao je u milanskoj Skali, zatim u Metropoliten operi u Njujorku, gde je organizovao i simfonijski orkestar.

1875. Rođen je Branislav Petronijević, jedan od najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih građanskih filozofa. Bio je profesor Velike škole, potom Beogradskog univerziteta i član Srpske akademije nauka i umetnosti. Pored filozofije bavio se paleontologijom, biologijom i psihologijom ("Principi metafizike", "Istorija novije filozofije", "Univerzalna evolucija").

1881. Rođen je mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok, čije je delo otvorilo nove pravce razvoja mađarske muzike. U svetskim razmerama jedan je od začetnika "nove muzike" 20. veka (simfonijska poema "Košut", opera "Dvorac Modrobradog", baleti "Drveni princ", "Čudesni mandarin"). Kao antifašista emigrirao je 1940. u SAD, gde je 1945. umro.

1918. Umro je francuski kompozitor Klod Ašil Debisi, tvorac muzičkog impresionizma i jedan od utemeljivača moderne muzike ("Popodne jednog fauna", "Nokturno").

1923. Sletanjem na aerodrom u Pančevu aviona na liniji Pariz-Carigrad, Jugoslavija je postala deo tada malobrojne porodice država povezanih vazdušnim saobraćajem.

1924. U Grčkoj je zbačen s prestola kralj Đorđe II, a Grčka je proglašena republikom.

1937. Italija i Kraljevina Jugoslavija sklopile su sporazum o međusobnoj miroljubivoj politici, koji je dobio naziv "Uskršnji pakt".

1941. Kraljevina Jugoslavija pristupila je Trojnom paktu Nemačke, Italije i Japana. Protokol su u Beču potpisali predsednik vlade Dragiša Cvetković i ministar inostranih poslova Aleksandar Cincar-Marković.

1957. Belgija, Zapadna Nemačka, Italija, Luksembrug, Francuska i Holandija potpisale su Rimski ugovor, po kojem je 1. januara 1958. osnovano Evropsko zajedničko tržište. Organizacija je kasnije nazvana Evropska ekonomska zajednica (danas Evropska unija).

1975. U Rijadu je ubijen kralj Fejsal. Ubica, kraljev sinovac princ Fejsal Musaid, pogubljen je javno u Rijadu u junu, a novi kralj Saudijske Arabije postao je Fejsalov brat Halid Ibn Abdul Aziz.

1991. Na tajnom sastanku u Karađorđevu, predsednici Srbije i Hrvatske, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, dogovorili su se o podeli Bosne i Hercegovine i o rušenju reformske jugoslovenske vlade premijera Ante Markovića. Održavanje ovog sastanka i dogovor nikada nisu zvanično potvrđeni, ali su kasnije brojni izvori saopštili da za to imaju čvrste dokaze.

1991. Umro je srpski pozorišni, filmski i TV glumac Milutin Mića Tatić, junak TV serije za decu "Na slovo, na slovo". Najmlađe slušaoce Radio Beograda godinama je budio emisijom "Dobro jutro, deco".

1993. Višemesečni pregovori o Bosni i Hercegovini završeni su u Njujorku neuspehom. Mirovni plan kopredsednika Međunarodne konferencije o Jugoslaviji Sajrusa Vensa i lorda Dejvida Ovena potpisali su bosanski Hrvati i Muslimani, a lider bosanskih Srba Radovan Karadžić odbio je da ga potpiše, smatrajući da su predložene mape neprihvatljive za Srbe.

1994. Neonacisti su bacili bombu na sinagogu u Libeku, što se smatra prvim takvim incidentom od kraja Drugog svetskog rata u Nemačkoj.

1999. Vlada SR Jugoslavije prekinula je diplomatske odnose sa SAD, Velikom Britanijom, Francuskom i Nemačkom zbog agresije NATO-a na Jugoslaviju. Nakon prvih vazdušnih udara na području Prištine i još osam gradova u Srbiji, u centru Beograda demolirani su američki, nemački, francuski i britanski kulturni centri.

1999. U požaru koji je zahvatio oko 30 vozila u tunelu ispod Mon Blana poginulo je najmanje 40 ljudi.

2002. Film "Ničija zemlja", bosanskog reditelja Danisa Tanovića, dobio je nagradu "Oskar" za najbolji strani film.

2002. U snažnom zemljotresu u Avganistanu i severozapadnom Pakistanu život je izgubilo oko 1.800 ljudi, a preko 2.000 je ranjeno.

2003. Vlada Srbije donela je odluku da raspusti Jedinicu za specijalne operacije (JSO), u kojoj su bili i osumnjičeni za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića i još neka ubistva u prošlosti


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 26 Mar 2015, 11:55
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 26. mart


1827 - U Beču je umro nemački kompozitor Ludvig van Betoven (Ludwig, Beethoven), koji se, uz Baha (Bach) i Mocarta (Mozart) smatra najvećim genijem u istoriji muzike. Autor je devet simfonija, 32 klavirske sonate, pet koncerata za klavir i orkestar, jedne opere ("Fidelio"), kamernih kompozicija, misa ("Misa solemnis"). Poslednjem ispraćaju maestra iz Bona prisustvovalo je 30.000 Bečlija.

1881 - Rumunija je postala kraljevina, a Karol I iz nemačke dinastije Hoencolern-Sigmaringen, proglasen je kraljem.

1892 - Umro je američki pisac Volt Volter Vitmen (Walt Walter Whitman), najuticajniji američki pesnik 19. veka, autor čuvene zbirke pesama "Vlati trave".

1893 - Rođen je italijanski političar Palmiro Toljati (Togliatti), jedan od osnivača i dugogodišnji generalni sekretar Komunističke partije Italije (1927-1964), pobornik policentrizma u komunističkom pokretu i utemeljivač koncepcije "italijanskog puta u socijalizam".

1913 - Nakon duge opsade, uz pomoć srpske vojske Bugari su u Prvom balkanskom ratu osvojili turski grad Jedrene.

1914 - Rođen je američki pisac Tomas Lenijer Vilijams (Thomas Lanier Williams), poznat kao Tenesi Vilijams (Tennešee), koji je stekao široku popularnost dramama ("Staklena menažerija", "Tramvaj nazvan želja", "Mačka na usijanom limenom krovu").

1923 - Umrla je francuska glumica Sara Bernar (Sarah Bernhardt) koja je obeležila pozorišnu epohu kao najveća tragičarka svog doba. Uživala je izuzetnu popularnost i savremenici su je nazivali "božanska Sara".

1945 - Posle teških borbi, američke trupe su u Drugom svetskom ratu osvojile pacifičko ostrvo Ivo Džima. Amerikanci su izgubili više od 4.500 vojnika, a oko 22.000 Japanaca je poginulo ili zarobljeno.

1953 - Američki mikrobiolog Džonas Edvard Salk (Jonas Edward) objavio je pronalazak vakcine protiv dečje paralize.

1971 - Šeik Mudžibur Rahman (Mujibur) proglasio je Istočni Pakistan nezavisnom državom Bangladeš.

1973 - Umro je engleski pisac, glumac i pevač Noel Kauard (Coward). Svestrani majstor pozornice stekao je veliku popularnost svojim dramama, skečevima i muzičkim revijama ("Vrtlog", "Pali anđeli", "Laka vrlina", "Reč i muzika", "Privatni život").

1979 - Predsednik Egipta Anvar el Sadat (Anwar) i premijer Izraela Menahem Begin (Menaćem) potpisali su u Vašingtonu mirovni ugovor. To je bio prvi mirovni sporazum između jevrejske države i jedne arapske zemlje.

1984 - Samoubistvo je izvršio jugosloveski i srpski pisac Branko Ćopić, jedan od najplodnijih i najpopularnijih pisaca u periodu posle Drugog svetskog rata. Humorista, autor rodoljubive i dečje poezije, Ćopić se smatra nastavljačem tradicije seoske pripovetke srpskog realizma Kočića, Ćorovića i Veselinovića ("Pod Grmečem", "Doživljaji Nikoletine Bursaća", "Gluvi barut", "Osma ofanziva", "Bašta sljezove boje").

1992 - Bivši šampion boksa u teškoj kategoriji Majk Tajson (Mike Tyson) osuđen je na šest godina zatvora zbog silovanja.

1993 - Savet bezbednosti UN izglasao je slanje 30.000 mirovnih trupa u Somaliju. To je bila dotad najaveća i najskuplja mirovna operacija UN.

1993 - Umro je srpski pozorišni i filmski glumac Taško Načić, majstor komedije i groteske. Proslavio se u matičnom pozorištu "Atelje 212" ulogama u "Kralju Ibiju", "Radovanu III", "Čudu u Šarganu", "Kafanici sudnici, ludnici" i u mnogim filmovima, među kojima je najzapaženija bila uloga u "Davitelju protiv davitelja".

1997 - U Kalifoniji je na različitim mestima pronađeno 39 slično odevenih tela ljudi, pripadnika sekte "Rajska kapija" koji su izvršili masovno samoubistvo.

2002 - U seriji zemljotresa koji su pogodili provinciju Baglan u Avganistanu poginulo je oko 1.000 ljudi.

2004 - Japanski sud doneo je presudu kojom je naloženo vladi i jednoj japanskoj firmi da isplate odštetu od 88 miliona jena grupi Kineza koji su bili primorani da rade u Japanu tokom II svetskog rata.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 27 Mar 2015, 11:37
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 27. mart


1378 - Umro je papa Grgur XI, poslednji papa Francuz. Za papu je izabran 1370, a 1377. je vratio sedište katoličke crkve iz Avinjona u Rim uprkos otporu Francuza.

1625 - Umro je kralj Džejms I Stjuart (James Stuart), prvi monarh koji je od 1603. do smrti vladao i Škotskom i Engleskom i prvi Stjuart na engleskom prestolu. Škotski presto nasledio je nakon abdikacije majke Meri Stjuart (Mary) 1567, a engleski 1603. nakon smrti Elizabete I.

1713 - Po završetku Rata za špansko nasleđe, Španija je, prema Utrehtskom ugovoru, predala Velikoj Britaniji Gibraltar i Menorku.

1770 - Umro je italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo (Giovanni Battista Tiepolo), poslednji velikan venecijanskog slikarstva. Njegovi glavni radovi, monumentalne freske nalaze se u palatama i crkvama u Veneciji, Udinama, Milanu, Veroni. Snažno je uticao na nemačko i špansko slikarstvo u završnoj fazi baroka.

1802 - Potpisan je Amijenski mirovni ugovor kojim je okončan rat između Velike Britanije i Francuske i njenih saveznika, Španije i Batavske Republike (Holandije). Britanija je zadržala Trinidad, preuzet od Španije, i Cejlon, koji je preuzela od Holandije.

1845 - Rođen je nemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen (Wilhelm, Roentgen), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1901. za otkriće X-zraka (1895), koje su po njemu dobile naziv "rendgenski zraci".

1847 - Američke trupe su, u Američko-meksičkom ratu, počele opsadu utvrđenja Vera Kruz, u kojem je bilo 5.000 Meksikanaca. Utvrđenje je palo nakon šestodnevnih borbi.

1860 - M.L. Bajrn (Byrn) iz Njujorka patentirao je prvi spiralni vadičep.

1923 - Umro je škotski hemičar i fizičar Džejms đuer (James Dewar), koji je prvi dobio tečni, zatim i čvrst vodonik. Izumeo je termos-bocu.

1933 - Japan je istupio iz Lige naroda nakon što je ta organizacija osudila japansku okupaciju Mandžurije.

1941 - Nakon pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu, u Beogradu je vojnim udarom svrgnut regent princ Pavle Karađorđević i na presto je doveden maloletni kralj Petar II Karađorđević. Zbačena je i vlada Dragiše Cvetkovića i Vlatka Mačeka i obrazovana nova s generalom Dušanom Simovićem na čelu.

1945 - Nemci su u Drugom svetskom ratu lansirali poslednju raketu "Fau-2" na Veliku Britaniju. Projektil ispaljen iz holandskog grada Hag pao je na Orpington, jugoistočno od Londona. U eksplozijama tih raketa tokom rata poginulo je 8.958 Britanaca.

1958 - Nikita Hruščov zamenio je na položaju predsednika sovjetske vlade Nikolaja Bulganjina.

1965 - Umro je francuski arhitekta Šarl Eduar Žanre (Charles Edouard Jeanneret), poznat kao Le Korbizije (Corbusier), jedan od najvećih arhitekata 20. veka, koji je korišćenjem armiranog betona, stakla i gvožđa radikalno promenio tradicionalni način gradnje.

1968 - U avionskoj nesreći, u eksperimentalnom letu u blizini Moskve poginuo je ruski kosmonaut Jurij Aleksejevič Gagarin, prvi čovek koji je u aprilu 1961. vasionskim brodom "Vastok" obleteo Zemlju.

1970 - U zemljotresu u zapadnoj Turskoj, poginulo je više od 1000 ljudi, a 90.000 je ostalo bez domova.

1977 - U najtežem udesu u istoriji vazduhoplovstva, poginula su 583 od 644 putnika i člana posade kada su se dva "Boinga 747", holandske kompanije KLM i američke Pan-Am, sudarila na pisti aerodroma Tenerife na Kanarskim ostrvima.

1980 - U norveškom delu Severnog mora potonula je naftna platforma "Aleksandar Kiland". Poginulo je 147 ljudi.

1992 - Poslednje jedinice bivše Jugoslovenske narodne armije napustile su Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju.

1996 - Izraelski sud osudio je Jigala Amira (Yigal) na doživotni zatvor zbog ubistva izraelskog premijera Jicaka Rabina (Yitzhak) u novembru 1995.

1997 - U Albaniji je poginulo 17 ljudi, u najtežem incidentu tokom dvomesečne antivladine pobune.

1998 - Umro je nemački proizvođač automobila Ferdinand Porše (Porsće), osnivač fabrike sportskih vozila "Porše AG". Tokom vladavine Adolfa Hitlera bio je jedan od konstruktora "bube", popularnog automobila "folksvagen".

1999 - Jugoslovenska protivvazdušna odbrana oborila je, tokom napada NATO-a na SR Jugoslaviju, američki bombarder "F-117 A". Avion "noćni jastreb" je pao u atar sela Buđanovci u Vojvodini.

2003 - U pokušaju hapšenja u blizini Beograda ubijene su vođe kriminalnog "zemunskog klana" Dušan Spasojević "Šiptar" i Mile Luković "Kum", osumnjičeni za učešće u ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića.

2006 - Umro je slavni poljski pisac, klasik naučne fantastike Stanislav Lem (Stanislaw). Njegove najpoznatije knjige "Solaris", "Povratak sa zvezda" i "Zvezdani dnevnik" prevedene su na više od 40 jezika, među kojima i na srpski.

2013 - Sedište Ratne mornarice Severnoatlanskog saveza u Sredozemlju zatvoreno je posle 40 godina rada. Baza te mornarice premeštena je u Nortvud (Velika Britanija) u okviru pregrupisanja oružanih snaga NATO u Evropi.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 28 Mar 2015, 13:30
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 28. mart


1472 - Rođen je italijanski slikar Bartolomeo di Pagolo de Fatorino, poznat kao Fra Bartolomeo, takođe i kao Bačo dela Porta, jedan od poslednjih firentinskih renesansnih majstora, preteča baroka. Bio je spretan eklektik i najviše je slikao religiozne teme, pri čemu su ga posebno zanimali problemi kompozicije. Privremeno je napustio slikarstvo, otišavši 1500. u dominikanski manastir, ali ga je četiri godine docnije Rafael ubedio da nastavi da slika.

1776 - U Moskvi je osnovan Boljšoj teatar - veliki teatar opere i baleta, po ugledu na Sankt-Peterburg, u kojem su od četrdesetih godina 18. veka izvođene operske predstave.

1800 - Irski parlament je usvojio zakon o ujedinjenju Irske sa Engleskom.

1854 - Velika Britanija je, dan posle Francuske, objavila rat Rusiji i stala na stranu Osmanskog carstva u Krimskom ratu koji je izbio krajem 1853.

1862 - Rođen je francuski državnik Aristid Brijan, 11 puta predsednik vlade, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1926. U Prvom svetskom ratu zalagao se za formiranje Solunskog fronta, a posle rata za stvaranje "Sjedinjenih Država Evrope" i Društva naroda.

1868 - Rođen je ruski pisac Aleksej Maksimovič Pješkov, poznat kao Maksim Gorki, utemeljivač socijalističkog realizma. Najčešća tema njegovog stvaralaštva su ljudi sa takozvanog dna, pobunjenici svih vrsta, izgubljeni i prezreni. Posle 1917. polemisao je s vođom Oktobarske revolucije Lenjinom i drugim čelnicima
boljševičkog vrha, kritikujući postupke sovjetskih vlasti. Istovremeno je učestvovao u obnovi zemlje i smatra se najznačajnijim kulturnim poslenikom u postoktobarskoj epohi. Umro je 1936. u vreme najveće Staljinove strahovlade, pod okolnostima koje nisu potpuno rasvetljene. Dela: priče, pripovetke i romani
"Makar Čudra", "Starica Izergilj", "Maljva", "Konovalov", "Pesma o Sokolu", "Foma Gordejev", "Mati", "Pesma o vesniku oluje","Leto", "Trojica", "Ispovest", "Gradić Okurov", "Čelkaš", "Život Mateja Kožemjakina", "Supruzi Orlovi", "Artomonovi", "Život Klima Samgina", "autobiografska" trilogija "Detinjstvo", "Među ljudima" i
"Moji univerziteti", drame "Malograđani", "Na dnu", "Na letovanju", "Deca Sunca", "Varvari", "Neprijatelji", "Vasa Železnova" (dve verzije), "Jegor Buličov i ostali", uspomene "Lav Tolstoj".

1880 - U Beču je potpisana "Železnička konvencija" na temu povezivanja železničke mreže Srbije i Austrougarske.

1881 - Umro je ruski kompozitor Modest Petrovič Musorgski, član kompozitorske grupe "Velika petorica", predstavnik ruske nacionalne muzičke škole. Dela: opere "Boris Godunov", "Hovanščina", "Soročinski sajam", ciklus solo pesama "Dečja soba", klavirska kompozicija "Slike sa izložbe", orkestarska
kompozicija "Noć na golom brdu".

1891 - Rođen je mađarski pisac Lajoš Zilahi, veoma plodan i popularan. Živeo je u emigraciji posle 1948, najviše u SAD, a umro je 1974. u Sremskoj Kamenici kod Novog Sada. Dela: romani i pozorišni komadi "Samrtno proleće", "Ararat", "Kad duša zamre", "Voda nešto nosi", "Duša povratnica", "Sunce sija",
"Drveni tornjevi", "Sibir", "General", "Razbesneli anđeli", "Purpurni vek", "Zarobljenici".

1909 - Rođena je srpska glumica Nevenka Urbanova. Prvu ulogu ostvarila je 1925. godine u predstavi "Kod belog konja" Narodnog pozorišta, a poslednju 1965. u "Tangu" Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Tokom 40 godina na sceni Narodnog pozorišta ostvarila je 150 likova, među kojima su Lola Montez ("Opčinjeni
kralj"), Vaska ("Koštana"), Rina ("Pokojnik") za koju je 1948. godine dobila nagradu Vlade Narodne republike Srbije. Bila je Keti Zajdl ("Matura") i Barunica Kasteli ("Gospoda Glembajevi"), Gospođa Erlin ("Lepeza ledi Vindermir"), Ester Kolijer ("Duboko plavo more"), Julija ("Obožavana Julija"), Serafina ("Tetovirana ruža").
Muzej pozorišne umetnosti i Savez dramskih umetnika Srbije, dodelili su joj 1984. godine Nagradu za životno delo "Dobričin prsten". Objavila je sećanja: "Svici koji slovima svetle".

1911 - Rođen je srpski književni i pozorišni kritičar jevrejskog porekla Eli Finci. Bio je učesnik NOP-a od 1941. Po oslobođenju zemlje bio je direktor "Borbe", Jugoslovenske knjige, Nolita, Jugoslovenskog dramskog pozorišta, glavni urednik časopisa "Književnost". Dela: pozorišne kritike u zbirkama "Više i manje
od života I-V", "Stvarnost i iluzije", studija "Deni Didro", ogledi o Miroslavu Krleži, Augustu Cesarcu, Jovanu Skreliću, Djorđu Jovanoviću, Branimiru Chosiću, Marinu Držiću.

1914 - Rođen je češki književnik Bohumil Hrabal. Smatran je nastavljačem Jaroslava Hašeka. Na osnovu njegove novele "Strogo kontrolisani vozovi", Jirži Mencl je snimio istoimeni film koji je 1968. dobio Oskara. Ostala dela: zbirke pripovedaka "Govori ljudi", "Biser na dnu", "Časovi igranja za starije i iskusnije",
"Oglas na kuću u kojoj više ne želim da živim", "Vašarske pesme o ubistvu i legende", "Praznik visibaba".

1930 - Turski glavni grad Angora preimenovan je u Ankara. Do Ataturka turska prestonica bio je Istanbul.

1939 - Predajom Madrida snagama generala Franciska Franka, potom dugogodišnjeg diktatora Španije, španska republika je doživela slom. Usledila je strahovita odmazda nad republikanskim (komunističkim) borcima ali i pristalicama demokratije.

1939 - Adolf Hitler je poništio Pakt o nenapadanju, koji je Nemačka 1934. sklopila sa Poljskom, što je bio uvod u napad na Poljsku u septembru 1939, čime je započet Drugi svetski rat.

1941 - Zgrožena ratom, ubila se engleska književnica Virdžinija Vulf. Ostvarila je majstorske portrete, posebno žena iz viših slojeva engleskog društva. Dela: romani "Izlet na svetionik", "Gospođa Delovej", "Godine", "Talasi", "Orlando", eseji "Sopstvena soba", "Između činova", "Smrt moljca", "Običan čitalac".

1941 - Italijanska eskadra pretrpela je u Drugom svetskom ratu težak poraz od britanske mornarice kod rta Matapan, plativši visoku cenu za pokušaj sprećavanja britanskog pomorskog saobraćaja u istočnom Sredozemlju. Potopljeno je više italijanskih krstarica, a ratni brod "Vitorio Veneto" je teško
oštećen. Posle te bitke italijanska flota nije izlazila na pučinu, čak ni kad su izgledi na uspeh bili izuzetno povoljni.

1941 - Italijanski diktator Benito Musolini obavestio je nemačkog vođu Adolfa Hitlera da su njegove snage spremne da učestvuju u napadu na Jugoslaviju, posle čega su počele ubrzane pripreme za agresiju koju su Nemci započeli 6. aprila 1941. bombardovanjem Beograda.

1942 - U pomorskoj bazi Sen Nazar u Francuskoj - skrovištu nemačkih ratnih brodova i podmornica koji su napadali savezničke konvoje na Atlantiku - izvedena je najuspešnija saveznička diverzantska akcija u Drugom svetskom ratu. Saveznici su neopaženo dovukli stari razarač, pun eksploziva sa tempiranim mehanizmom za paljenje, i u snažnoj eksploziji uništena su sva lučka postrojenja i oštećen bojni brod "Admiral Tirpic". Luka u Sen Nazaru ostala je neupotrebljiva za vojne potrebe do kraja rata.

1943 - Umro je ruski kompozitor, dirigent i pijanista Sergej Vasiljevič Rahmanjinov, čija su dela sinteza evropskog duha i ruske narodne osećajnosti. Komponovao je opere, simfonijske kompozicije i druga dela, ali se najoriginalnije izrazio u klavirskim kompozicijama i solo pesmama. Iz Rusije je emigrirao
1918. i potom je živeo u SAD.

1945 - Vlada SAD priznala je vladu Demokratske Federativne Jugoslavije, devet dana posle Velike Britanije, koja je to prva učinila.

1969 - Umro je američki general i državnik Dvajt Dejvid Ajzenhauer, vrhovni komandant savezničkih snaga u Drugom svetskom ratu u Evropi, predsednik SAD od 1953. do 1961. Komandant NATO bio je od 1950. do 1952, kad je dao ostavku zbog predsedničkih izbora, koje je dobio kao kandidat Republikanske stranke.

1970 - U zemljotresu koji je razorio turski grad Gediz u zapadnoj Anadoliji poginulo je najmanje 1.100 ljudi.

1973 - Američki glumac Marlon Brando odbio je da primi Oskara za glavnu ulogu u filmu "Kum", poslavši na ceremoniju dodele nagrade indijansku glumicu Sačin Litlfeder - Sačin "Malo pero" - kako bi ona prikazala tragično stanje američkih Indijanaca.

1979 - U najgorem nuklearnom incidentu u SAD, u elektrani "Ostrvo tri milje" kod Herisburga u Pensilvaniji je, posle delimičnog topljenja jednog reaktora, radioaktivni gas iscureo u atmosferu i stanovnici Herisburga su evakuisani.

1985 - Umro je ruski slikar jevrejskog porekla Mark Šagal, izuzetan kolorista i crtač, jedan od najoriginalnijih slikara 20. veka. Veći deo života proveo je u Parizu, ali se inspirisao ruskim folklorom i uspomenama iz detinjstva. U grafičkim ciklusima ilustrovao je "Mrtve duše" Nikolaja Gogolja, "Hiljadu i
jednu noć" i Bibliju. Takođe je oslikao parisku Operu, sinagogu u Jerusalimu, zgradu UN i uradio je vitraže u katedrali u Mecu.

1989 - Usvojeni su amandmani na Ustav Srbije kojim je uspostavljen državno-pravni suverenitet Srbije na celoj teritoriji republike.

1991 - Desetine hiljada Moskovljana demonstriralo je ulicama u znak podrške Borisu Jeljcinu, najvećem rivalu sovjetskog predsednika Mihaila Gorbačova, prkoseći zabrani javnog okupljanja.

1994 - Umro je francuski pisac rumunskog porekla Ežen Jonesko, član Francuske akademije, čije su tzv. antidrame preobrazile teatar 20. veka. Njegova dela - svojevrsna antidramaturgija prožeta satiričnim duhom, bave se apsurdnošću mnogih "vrednosti" savremenog sveta. Dela: drame "Chelava pevačica", "Žak ili pokornost", "Lekcija", "Stolice", "Žrtve dužnosti", "Pastirov kameleon ili Pariska improvizacija", "Makbet", "Novi stanar", "Nosorog", "Ubica bez plate", "Kralj umire", "Leteći pešak", "Spavaćica", "Igra pokolja", "Žeđ i glad", "Kuga", "Čovek s koferima", "Crno i belo", radio drama "Salon automobila", roman "Usamljenik".

1994 - Rusija je potpisala ugovor sa Kazahstanom o korišćenju kosmodroma u Bajkonuru.

1997 - Savet bezbednosti UN ovlastio je međunarodne snage, predvođene italijanskim trupama, da stanovništvu Albanije, ugroženom dvomesečnom masovnom antivladinom pobunom, obezbede snabdevanje hranom i ostalim potrepštinama.

2002 - Umro je američki filmski scenarista, producent i režiser austrijskog porekla Bili Vajlder, prvi filmski stvaralac koji je u jednoj godini dobio tri Oskara, 1960. za režiju, scenario i fotografiju filma "Apartman". Najčešće je režirao lake komedije sa satiričnom crtom, ali je pravo stvaralačko umeće iskazao u društvenim dramama kojima dominira bespoštedni cinizam. Nagrađivan je na festivalima u Kanu i Veneciji i osvojio je šest Oskara. Filmovi: "Propali izlet", "Bulevar sumraka", "Stalag 17", "Sabrina", "Duh Sent Luisa", "Ljubav popodne", "Svedok optužbe", "Neki to vole vruće", "Jedan, dva, tri", "Slatka Irma", "Privatni
život Šerloka Holmsa", "Fedora", "Sedam godina vernosti".

2003 - Srpska policija saopštila je da je na Fruškoj Gori otkrila posmrtne ostatke Ivana Stambolića, negdašnjeg predsednika Predsedništva Socijalističke republike Srbije.

2004 - Umro je britanski glumac, režiser i pisac rusko-francuskog porekla Piter Aleksander Justinov, ambasador dobre volje UNICEF-a i UNESKO-a. Pre Drugog svetskog rata u pozorištu je najčešće igrao u svojim komedijama: "Ljubav četvorice pukovnika", "Romanov i Djulijeta", "Foto-finiš", "Deseta
simfonija". Napisao je i autobiografiju "Dear me". Filmovi: "Quo vadis", "Spartak" (Oskar), "Topkapi" (Oskar), "Ljubičasti taksi".

2005 - U zemljotresu jačine 8,7 stepeni po Rihteru, koji je pogodio severni deo Sumatre, poginulo je oko hiljadu ljudi.

2009 - Umro je Ranko Munitić, publicista, kritičar, filmski poslenik. Školovao se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od rane mladosti bavio se filmskom kritikom, istorijom i teorijom filma, publicistikom, dramaturgijom, radio je kao scenarista, a oprobao se i u filmskoj režiji. Šira publika pamti ga kao autora i voditelja serijala "Veče sa zvezdama" na TV Beograd 90-ih. Priredio je više monografija o srpskim glumcima, među kojima o Miodragu Petroviću Čkalji, Pavlu Vuisiću, Bori Todoroviću. Iz oblasti teorije značajne su njegove knjige "Fantastika na ekranu", "Alisa na putu kroz podzemlje i kroz svemir", "Te slatke filmske laže", "Jugoslovenski filmski slučaj", "Zagrebački krug crtanog filma", "Uvod u estetiku kinematografske animacije", "Pola veka filmske animacije u Srbiji".



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 29 Mar 2015, 18:44
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 29. mart



1461 - U najkrvavijoj bici Rata dveju ruža u Engleskoj, oko 36.000 vojnika pod zastavom dinastije Jork (York) porazilo je kod Toutona, blizu Jorka snage od oko 40.000 vojnika dinastije Lankaster (Lancaster), osiguravši time engleski presto Edvardu IV (Edward).

1772 - Umro je švedski filozof i prirodnjak Emanuel Svedenborg (Swedenborg), autor mističko-teozofskog učenja o prirodi. Posle njegove smrti pojavila su se "Društva svedenborgista", iz kojih je nastala Crkva Novog Jerusalima.

1809 - Švedski kralj Gustav IV (Gustaf) prisiljen je da abdicira posle više poraza švedskih trupa u ratu s Danskom.

1848 - Počeo je trogodišnji rat Danske s Pruskom u kojem su Danci pretrpeli poraz i izgubili veliki deo teritorije na jugu poluostrva Jitland.

1849 - Velika Britanija je na osnovu sporazuma s maharadžom od Lahorea anektirala Pendžab i pripojila ga Indiji.

1864 - Grčka je povratila suverenitet nad ostrvima u Jonskom moru, koja su bila pod kolonijalnom upravom Velike Britanije.

1867 - Velika Britanija je od Kvebeka, Ontarija, Nove Škotske i Nju Branzvika formirala dominion Kanadu, u koji su 1878. uključene ostale britanske teritorije severne Amerike izuzev Njufaundlenda. Vestminsterskim statutom Kanada je 1931. postala nezavisna država britanskog Komonvelta, a konačne granice je dobila 1949. priključenjem Njufaundlenda.

1891 - Umro je francuski slikar Žorž Sera (Georges Seurat) osnivač i glavni predstavnik pokreta poentilizam (divizionizam).

1901 - U Australiji su održani prvi federalni izbori. U prvom australijskom parlamentu najviše mesta dobila je Laburistička partija.

1912 - Engleski polarni istraživač Robert Falkon Skot (Falcon Scott) umro je od zime i gladi pri povratku s Južnog pola, gde je stigao 13. januara 1912, četiri sedmice posle Norvežanina Rualda Amundsena (Roald). Spasilačka ekipa je pronašla smrznuta tela članova njegove ekspedicije nadomak jedne od stanica za snabdevaje na Antarktiku, kao i njegov dnevnik u kojem je opisao agoniju svojih pratilaca.

1945 - ŠSR je zvanično priznao jugoslovensku vladu Josipa Broza Tita, koju su prethodno priznale Velika Britanija i SAD.

1946 - Novim ustavom, Zlatna Obala, sadašnja Gana, postala je prva britanska kolonija u Africi s afričkom većinom u parlamentu, ali je na punu nezavisnost čekala još 14 godina.

1956 - U Novom Sadu su osnovane Jugoslovenske pozorišne igre, "Sterijino pozorje", povodom 150 godina rođenja i stogodišnjice smrti srpskog komediografa Jovana Sterije Popovića.

1967 - Porinuta je prva francuska nuklearna podmornica.

1972 - Bolivija je proterala 119 članova sovjetske ambasade u La Pazu, optuživši Moskvu da finansira levičarske pobunjenike.

1974 - Američki veštački satelit "Mariner 10" snimio je prve fotografije Merkura.

1982 - Umro je nemački kompozitor Karl Orf (Carl Orff), autor scenske kantate "Karmina Burana". Napisao je knjigu "Muziku za decu", namenjenu obrazovanju, i kreirao specijalne, jednostavne dečje instrumente koji se nazivaju Orfov instrumentarijum.

1990 - Premijer Australije Bob Houk (Hawke) dobio je izbore, postavši prvi laburista koji je četiri puta uzastopno osvojio položaj šefa vlade.

1997 - Bežeći pred nasiljem koje je zahvatilo zemlju tokom krvavih nemira, više od 50 izbeglica iz Albanije utopilo se kada je njihov brod potonuo nakon sudara s italijanskim ratnim brodom u južnom Jadranu, u blizini italijanske obale.

2002 - U Moskvi je predstavljen projekat prvog u svetu kosmičkog aparata "S-21" koji je namenjen kosmičkom turizmu.

2003 - Svetska zdravstvena organizacija je saopštila da je Karlo (Carlo) Urbani, lekar koji je prvi identifikovao ozbiljni akutni respiratorni sindrom (SARS) umro od iste bolesti.

2004 - Na svečanoj ceremoniji u Beloj kući Severnoatlanskoj alijansi (NATO) zvanično je pristupilo sedam istočnoevropskih država: Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija, Slovačka i Slovenija, čime je broj članica NATO povećan na 26.

2006 - Nigerijske vlasti uhapsile su bivšeg liberijskog predsednika Čarlsa Tejlora (Charles Taylor) i izručile ga Međunarodnom sudu u Hagu, pred kojim je optužen za ratne zločine tokom građanskog rata u Sijera Leoneu i Liberiji od 1991. do 2001. godine u kome je poginulo 120.000 ljudi.




b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 30 Mar 2015, 10:52
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 30. mart


1135 - U Kordobi u Španiji rođen je Mojsije Majmond, najznačajniji jevrejski filozof srednjeg veka i jedan od najpoznatijih lekara svoga doba. Njegova dela prevedena su na mnoge jezike i uticala su na jevrejsku filozofiju i srednjovekovnu skolastiku.

1746 - Rođen je španski slikar Fransisko de Goja. Kao dvorski slikar od 1786. naslikao je čuvene portrete članova kraljevske porodice, dvorjana i uglednih ličnosti.

1814 - Britanci i njihovi saveznici u ratu protiv Napoleona Bonaparte trijumfalno su ušli u Pariz.

1842 - Američki lekar Kraford Long prvi put je upotrebio etar kao anestetik prilikom hirurške intervencije u bolnici u gradu Džeferson u Virdžiniji.

1853 - Rođen je holandski slikar Vinsent van Gog. Jedan od najvećih umetnika 20. veka čije je delo presudno uticalo na stvaranje novog likovnog izraza u evropskom slikarstvu, slavu je stekao posthumno. Neshvaćen i nepriznat za života, u dubokoj depresiji izvršio je samoubistvo 29. jula 1890.

1856 - U Parizu je mirovnim ugovorom okončan Krimski rat vođen od 1853. između Rusije i Otomanskog carstva.

1863 - Princ Vilijam, mlađi sin danskog kralja Kristijana IX, postao je kralj Grčke pod imenom Džordž I.

1867 - Senatu SAD podnesen je ugovor o kupovini Aljaske od Rusije. Teritorija od milion i po kvadratnih kilometara kupljena je potom za 7,2 miliona dolara, oko dva centa po jutru zemlje. Aljaska je 1912. godine zvanično proglašena za teritoriju SAD, a 1959. godine postala je 49. američka država.

1894 - Rođen je ruski konstruktor aviona Sergej Iljušin, koji je tokom tri decenije konstruisao više od 50 tipova aviona. Posebno je poznat po oklopnom jurišnom avionu "Il-2" za potrebe sovjetskog ratnog vazduhoplovstva u Drugom svetskom ratu.

1912 - Ugovorom u Fesu između Francuske i marokanskog sultana, Maroko je kao protektorat priključen francuskim kolonijalnim posedima.

1945 - Sovjetska armija je u Drugom svetskom ratu zauzela poljsku baltičku luku Dancig (Gdanjsk).

1950 - Umro je francuski političar i državnik Leon Blum, vođa Socijalističke stranke od osnivanja 1920, prvi socijalista premijer Francuske. Predvodio je vladu Narodnog fronta 1936-37. Posle nemačke okupacije Francuske u Drugom svetskom ratu odveden je u Nemačku, gde je bio zatvoren u logorima Buhenvald i Dahau. Po završetku rata ponovo je premijer 1946-47.

1967 - NATO je zatvorio vojne štabove u Francuskoj, nakon što je predsednik Šarl de Gol odlučio da povuče zemlju iz tog zapadnog vojnog saveza.

1972 - Velika Britanija je stavila Severnu Irsku pod direktnu britansku upravu. Suspendovan je severnoirski parlament i vlada Unionističke stranke Brajana Foknera.

1973 - Povlačenjem poslednjih američkih trupa i oslobađanjem zarobljenika formalno je završeno vojno angažovanje SAD u Vijetnamu.

1979 - Iranci su na dvodnevnom referendumu ubedljivom većinom izglasali uspostavljanje Islamske republike.

1981 - U Vašingtonu je izvršen neuspeo atentat na predsednika SAD Ronalda Regana.

1986 - Umro je američki filmski glumac Džejms Kegni, koji se proslavio ulogama u kriminalističkim filmovima, među kojima su najpoznatiji "Državni neprijatelj" i "Anđelio garava lica". Dobitnik je Oskara za film "Jenki Dudl Dandi".

1987 - Slika Van Goga "Suncokreti" prodata je na aukciji u Londonu za 24,75 miliona funti (39,7 miliona dolara).

2000 - Novinari, izdavači i organizacije za očuvanje slobode medija iz celog sveta pokrenuli su u Briselu kampanju za odbranu nezavisnih medija i novinara u Srbiji koji su se našli na udaru režima predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića.

2000 - Umro je bivši austrijski predsednik Rudolf Kirhšleger. Za predsednika Austrije biran je dva puta između 1974. i 1986. i bio je prvi austrijski predsednik koji nije bio član nijedne političke partije.

2002 - Umrla je britanska kraljica majka Elizabeta.

2003 - U američkoj državi Njujork zabranjeno je pušenje u restoranima i barovima.

2004 - Umro je legendarni saradnik britanske radio televizije BBC Alister Kuk koji je, u svojoj čuvenoj emisiji "Pisma iz Amerike", skoro šest decenija izveštavao o kulturnim i političkim zbivanjima u SAD.

2009 - Umro je francuski kompozitor Moris Žar slavan po muzici u filmovima "Lorens od Arabije", "Doktor Živago", "Put u Indiju" što mu je donelo i Oskara za filmsku muziku. Komponovao je muziku za više od 150 filmova za čuvene reditelje kao što su Alfred Hičkok, Džon Hjuston, Lukino Viskonti, Dejvid Lin i Piter Vir.


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 31 Mar 2015, 10:31
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 31. mart



1282 - U pobuni Sicilijanaca protiv francuske vlasti pobijeni su svi Francuzi koji su se nalazili na ostrvu. Ustanak poznat pod nazivom "Sicilijanska večernja", organizovan je pod geslom "Morte alla Francia Italia anela!" (Smrt Francuskoj od Italije). Prema legendi, od početnih slova tog gesla nastao je kasnije naziv "mafija".

1492 - Kralj Fernando V Katolički dao je Jevrejima rok od tri meseca da pređu u rimokatoličku veru ili da napuste Španiju.

1496 - Papa Aleksandar VI formirao je sa Svetim Rimskim Carstvom, Španijom, Venecijom i Milanom Svetu ligu za borbu protiv Turaka.

1547 - Umro je francuski kralj Fransoa I (Francois), koji je Bolonjskim konkordatom 1516. osigurao prevlast krune nad rimokatoličkom crkvom u Francuskoj. Od dolaska na presto 1515. nastojao je da postane rimsko-nemački car, što je 1519. uspeo njegov rival Karlo V, protiv kojeg je potom vodio četiri rata.

1596 - Rođen je francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart (Descartes), čije je delo označilo raskid sa skolastikom i začetak moderne filozofije racionalizma. Svoje učenje objavio je u delima "Rasprava o metodi" (1637) i "Meditacije" (1641), a delom "Geometrija" otvorio je novu epohu u matematici.

1732 - Rođen je austrijski kompozitor Franc Jozef Hajdn (Franz Joseph Haydn), autor više od 100 simfonija i brojnih kamernih i vokalnih dela, kao i austrijske i nemačke himne. Za života je stekao međunarodnu slavu, a njegove kompozicije izvođene su u svim evropskim gradovima.

1854 - Japan je sa SAD potpisao ugovor o otvaranju luka Šimoda i Hakodate za američke trgovce. To je bio prvi sporazum o otvranju japanskih luka za trgovinu sa inostranstvom.

1889 - Otvorena je Ajfelova kula, tada najviša građevina u svetu. Čelična konstrukcija visoka 300 metara postala je jedno od glavnih znamenitosti Pariza. Kulu, sagrađenu povodom Svetske izložbe u Parizu, konstruisao je francuski inženjer Aleksandar Gistav Ajfel (Alexandre Gustave Eiffel).

1892 - Srbija je, kao jedna od prvih evropskih zemalja, donela zakon o pomaganju sporta izvan škola. Gimnastika kao obavezan predmet u školama u Srbiji, uvedena je zakonom iz 1883.

1917 - SAD su od Danske preuzele Zapadnoindijska ostrva u Karipskom moru i nazvale ih Devičanska ostrva. Sporazum o kupovini tih ostrva za 25 miliona dolara sklopljen je u avgustu 1916.

1948 - Kongres SAD usvojio je Maršalov plan. Tim planom, nazvanim po njegovom tvorcu američkom državnom sekretaru Džordžu Maršalu (George Marshall) dodeljena je pomoć od 15 milijardi dolara evropskimzemljama za obnovu posle Drugog svetskog rata.

1959 - Nakon neuspešne protivkineske pobune u Lasi, dalaj lama je pobegao u Indiju gde je dobio politički azil.

1971 - Američki poručnik Vilijam Keli (William Calley) osuđenje na doživotni zatvor zbog masakra civila tokom Vijetnamskog rata u selu Mi Laj u martu 1968. Kazna mu je kasnje smanjena na 20 godina zatvora.

1979 - Britanski razarač "London" isplovio je iz luke u Valeti, čime su okončane vojne veze između Velike Britanije i Malte uspostavljene pre 181 godine.

1980 - Umro je američki atletičar Džesi Ovens (Ješe (Owens) jedan od najvećih sportista 20. veka, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Prilikom dodeljivanja medalja Adolf Hitler je napustio ložu da bi izbegao da se rukuje sa pobednikom crncem.

1983 - U zemljotresu koji je razorio kolumbijski grad Popajan poginulo je najmanje 500 ljudi, a 3.000 je osalo bez domova.

1986 - Meksički avion "boing 727", na liniji Meksiko Siti-Los Anđeles, srušio se u planinama centralnog Meksika. Poginulo je svih 166 putnika i članova posade.

1991 - Na Plitvicama u Hrvatskoj izbio je prvi sukob između hrvatske policije i naoružanih Srba. Dvoje ljudi je poginulo, a 20 je ranjeno. Na poziv Predsedništva SFR Jugoslavije hrvatske snage su se povukle, a kontrolu su preuzele jedinice JNA. Narednih dana oružani sukobi izbili su u okolini Vinkovaca i Vukovara.

1991 - Prve višepartijske izbore u Albaniji dobili su komunisti, ali je opozicija pobedila u Tirani i ostalim većim gradovima.

1992 - Posetom izraelskog predsednika Hercoga (Herzog) španskom kralju Huanu Karlosu (Juan Carlos) obeležena je 500. godišnjica progona Jevreja iz Španije.

1993 - Savet bezbednosti UN doneo je, prvi put od početka bosanskog rata, odluku kojom je ovlastio NATO da upotrebi vojnu silu protiv prekršilaca u zoni zabranjenih letova nad Bosnom.

1994 - Izrael i PLO su potpisali sporazum o međunarodnim posmatračima u gradu Hebronu na Zapadnoj obali, čime je Izrael prvi put pristao na međunarodno prisustvo na okupiranim teritorijama otkad ih je zauzeo u ratu 1967.

2001 - U Holandiji, četiri para homoseksualaca sklopili su brak na osnovu zakona koji je donela holandska vlada.

2003 - U blizini Potočara u Republici Srpskoj (BiH) sahranjeno je prvih 600 žrtava srebreničkog masakra koji se dogodio 1995. godine. To su prve identifikovane žrtve od preko 7.000 Muslimana koje su ubile srpske snage u toj enklavi.

2004 - SAD su odlučile da zamrznu finansijsku pomoć Srbiji zbog nedovoljne saradnje Beograda sa Haškim tribunalom.


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 32 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker