Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 26 Apr 2024, 13:43


Autoru Poruka
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 05 Jul 2014, 11:01
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 5. jul


1596. Engleski pomorci opustošili su špansku obalu i opljačkali Kadiz, pomorsku luku koja je otkrićem Amerike dobila prvorazredan značaj.

1811. Venecuela je postala prva južnoamerička država koja je proglasila nezavisnost od Španije.

1830. U pohodu na Alžir Francuzi su zauzeli grad Alžir. Alžir je ostao pod francuskom upravom do 1962, kada je ta severnoafrička zemlja stekla nezavisnost.

1865. Vilijam But osnovao je u Londonu"Hrišćansku misiju" koja je kasnije dobila naziv "Vojska spasa" i bavila se uglavnom humanitarnim radom. Bila je vrlo aktivna u periodu posle Drugog svetskog rata.

1865. U Velikoj Britaniji je donet prvi u svetu zakon o ograničenju brzine - dve milje na sat.

1879. Rođen je američki teniser i političar Dvajt Dejvis, ministar rata (1925-29). Osnovao je 1900. tenisko takmičenje "Dejvis kup".

1880. Rođen je češki violinista i kompozitor Jan Kubelik,koga su zbog virtuoznog stila upoređivali sa Paganinijem (šest violinskih koncerata, Američka simfonija).

1889. Umro je srpski pisac Jakov Ignjatović, začetnik realizma u srpskoj književnosti. Pisao je pesme, kulturnoistorijske članke, putopise, romane i pripovetke i uređivao Srpske novine i Srpski letopis ("Večiti mladoženja", "Trpen-spasen", "Milan Narandžić").

1889. Rođen je francuski pisac, slikar i režiser Žan Kokto. Kao eksperimentator prošao je kroz sve faze moderne umetnosti - kubizam, dadaizam, nadrealizam, a po raznolikosti opusa smatra se korifejem francuskog duha ("Orfej", "Strašna deca", "Petao i Arlekin"). Član Francuske akademije postao je 1955.

1891. Rođen je hrvatski pesnik Avgustin Tin Ujević, koji je svojom lirikom, ali i boemskim životom, obeležio razdoblje između dva svetska rata u jugoslovenskoj književnosti ("Lelek sebra", "Kolajna", "Žedan kamen na studencu").

1901. Rođen je ruski pozorišni reditelj i glumac Sergej Vladimirovič Obrascov, osnivač Državnog centralnog pozorišta lutaka. Režirao je više od 50 lutkarskih predstava koje se smatraju antologijskim delima tog pozorišnog žanra.

1911. Rođen je francuski državnik Žorž Pompidu, predsednik Francuske (1969-74) nakon povlačenja Šarla de Gola. Kao blizak saradnik De Gola, šef njegovog kabineta i premijer od 1962. do 1968, uglavnom je sledio ideje slavnog prethodnika.

1932. U Portugalu je premijer postao Antonio de Oliveira Salazar, koji je 1933. zaveo profašističku diktaturu, okončanu tek 1974, četiri godine posle njegove smrti.

1943. Nemačkom ofanzivom iz pravca Orela i Harkova na sovjetske položaje počela je Kursko-orelska bitka, jedna od najvećih bitaka u Drugom svetskom ratu.

1959. Predsednik Indonezije Ahmed Sukarno raspustio je parlament, suspendovao Ustav iz 1950. i zaveo diktatorski režim.

1975. Američki teniser Artur Eš postao je prvi crnac pobednik turnira u Vimbldonu.

1975. Zelenortska ostrva su dobila nezavisnost nakon 500 godina portugalske vlasti.

1977. U Pakistanu je izvršen vojni udar kojim je general Mohamad Zija ul Hak zbacio s vlasti premijera Zulfikara Ali Buta.

1980. Švedski teniser Bjorn Borg pobedio je peti put uzastopno na turniru u Vimbldonu.

2001. Makedonske vlasti i albanski pobunjenici postigli su dogovor o primirju. Mirovni sporazum kojim su okončani višemesečni sukobi u Makedoniji, potpisan je 13. avgusta u Ohridu.

2001. Henelore Kol, supruga bivšeg nemačkog kancelara Helmuta Kola, izvršila je samoubistvo. Ona je dugo godina bolovala od retke bolesti koja je izazvala alergiju na svetlo.

2002. Umro je legendarni bejzbol igrač Ted Vilijams jedan od najvećih "bacača" svih vremena i poslednji Amerikanac koji je postigao 400 "hitova" za jednu sezonu.

2003. Dve Čečenke aktivirale su eksploziv na otvoreno mrok-festivalu, koji se održavao na moskovskom aerodromu Tušino. U eksploziji je poginulo 16 osoba, uključujući i teroristkinje, a 60 ih je povređeno.

2004. U Indoneziji su održani prvi direktni predsedničkiizbori, šest godina nakon što je okončana 32-godišnja diktatura bivšeg predsednika Suharta.


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 09 Jul 2014, 13:03
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 9. jul



100. p.n.e. - Rođen je rimski vojskovođa, pisac i državnik Gaj Julije Cezar, jedna od najčuvenijih ličnosti svetske istorije. Posle pobede nad svojim suparnicima postao je diktator Rima. Ubijen je u zaveri pristalica republikanskog uređenja u Senatu 15. marta 44. p.n.e. kada je bio na vrhuncu moći.
Njegovi zapisi iz galskih ratova spadaju u remek dela stare rimske književnosti. Uveo je Julijanski kalendar kojim se i danas služe neke pravoslavne crkve.

1191 - Engleski kralj Ričard lavljeg srca zauzeo je u Trećem krstaškom ratu grad Akru.

1536 - Umro je holandski humanista, filozof i filolog Erazmo Roterdamski, kritičar papske države i zloupotreba crkve. Svoje poglede na duhovne, crkvene i društvene prilike izneo je u satiričnom delu "Pohvala ludosti.

1543 - Engleski kralj Henri VIII oženio se šesti,poslednji put, sa Katarinom Par, udovicom lorda Latimera.

1682 - Umro je francuski astronom Žan Pikar. Prvi je precizno izmerio stepen meridijanskog luka i omogućio tačnije izračunavanje poluprečnika Zemlje. Pokrenuo je 1679. astronomski almanah.

1806 - U Parizu je formirana Rajnska konfederacija u koju je ušlo 16 nemačkih država pod protektoratom Napoleonove Francuske. To je značilo i kraj Svetog Rimskog Carstva Nemačke, koje je ukinuto 6. avgusta kada se Franc I Habsburg odrekao carske nemačke krune. Konfederacija se raspala 1813. nakon Napoleonovog poraza u bici kod
Lajpciga.

1854 - Rođen je američki izumitelj i industrijalac Džordž Istman. Osnovao je kompaniju "Kodak" koja je godinama držala monopol u industriji kamera i filma.

1884 - Rođen je italijanski slikar i vajar Amadeo Modiljani. Dobar deo života proveo je u Parizu,gde se uklopio u savremene likovne tokove "Pariske škole", a
proslavio se portretima i ženskim aktovima stilizovanim u izdužene forme.

1904 - Rođen je čileanski pisac i diplomata Pablo Neruda,dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. Hrabro se suprotstavio uvođenju Pinočeove diktature, a njegova sahrana iste, 1973. godine, pretvorila se u manifestaciju čileanskih antifašista. ("Dvadeset ljubavnih i jedna očajna", "Pokušaj beskonačnog čoveka", "Španija u srcu", "Elementarne ode").

1910 - U avionskoj nesreći poginuo je engleski proizvođač automobila i pilot Čarls Stjuart Rols, koji je s Frederikom Henrijem Rojsom 1906. osnovao kompaniju za proizvodnju automobila "Rols-Rojs".

1920 - Zvanično je otvoren Panamski kanal, šest godina nakon što je kroz njega prošao prvi brod.

1941 - Nakon napada Nemačke na SSSR u Drugom svetskom ratu,sovjetska vlada i Velika Britanija potpisali su u Moskvi sporazum o uzajamnoj pomoći i zajedničkoj borbi protiv nacističke Nemačke.

1941 - Na Cetinju je u Drugom svetskom ratu proglašena kvislinška suverena i nezavisna Crna Gora pod protektoratom fašističke Italije.

1960 - Francuska je priznala nezavisnost kolonija u Africi Dahomeja,Nigera, Gornje Volte, Obale Slonovače, Čada, Centralne Afrike i Konga.

1979 - Gilbertova Ostrva u Tihom okeanu stekla su nezavisnost u okviru Komonvelta pod nazivom Republika Kiribati, posle 87 godina britanske kolonijalne uprave.

1984 - Umro je srpski pisac i diplomata Marko Ristić,istaknutiteoretičar beogradske nadrealističke grupe i jedan od predstavnika moderne i avangarde u srpskoj i jugoslovenskoj književnosti između dva svetska rata. Od 1945. do 1951. bio je jugoslovenski ambasador u Parizu ("Od sreće i od sna", "Bez mere", "Nox microcosmica").

1993 - Zemljotres na severu Japana aktivirao je klizišta i pokrenuo džinovske morske talase, u kojima je oko 200 ljudi izgubilo život.

1997 - Kubanska vlada je, nakon laboratorijskih ispitivanja,potvrdila autentičnost posmrtnih ostataka legendarnog gerilskog vođe Ernesta Če Gevare, pronađenih u Boliviji, gde je ubijen, a potom prebačenih na Kubu, na osnovu sporazuma vlada dveju zemalja.

1998 - Francuska je pobedom nad Brazilom (3:0) u Parizu u finalu svetskog fudbalskog prvenstva, prvi put postala prvak sveta u fudbalu.

2000 - U Topoli je umro princ Tomislav Karađordjević, sin kralja Aleksandra I i brat kralja Petra II. Njegova sahrana 16. jula u porodičnoj grobnici na Oplencu okupila je skoro celu porodicu Karađordjević, koja je živela u inostranstvu od Drugog svetskog rata, kada su nove komunističke vlasti zabranile kralju i članovima njegove porodice povratak u zemlju.

Princ Aleksandar Karađorđević, sin kralja Petra II, vratio se s porodicom u SRJ 2001, a odlukom Savezne vlade 12. jula porodici Karađorđević je dat na korišćenje dvorski kompleks na Dedinju.

2001 - SAD su objavile crnu listu zemalja koje nisu počele borbu protiv trgovine ljudima. Na tom spisku nalaze se 23 zemlje,uključujući Izrael, Grčku i Saudi Arabiju.

2001 - Bivši bugarski car Simeon II Saks Koburg prihvatio je kandidaturu za premijera. Na tu dužnost je zvanično izabran u parlamentu 24. jula.

2003 - Savet bezbednosti UN produžio je mandat međunarodnim mirovnim snagama u BiH (Sfor) za godinu dana i zatražio da svi optuženi za ratne zločine budu privedeni pravdi. Snage Sfora razmeštene su u BiH u januaru 1996.

2003 - Umro je legendarni saksofonista i džez kompozitor Beni Karter. Tokom svoje 60-godišnje karijere nastupao je s brojnim istaknutim džez muzičarima, a dela u njegovom aranžmanu izvodili su najslavniji džez sastavi koje su predvodili Djuk Elington, Beni Gudman, Čik Veb i Glen Miler.

2004 - Francuska i Irak obnovili su diplomatske odnose prekinutepre 13 godina zbog iračke invazije na Kuvajt.

2006 - U napadu na izraelski vojni punkt na granici između Libanai Izraela gerilci Hezbolaha oteli su dva izraelska vojnika. Akcije Hezbolaha i žestoki odgovor Izraela izazvali su novi rat u Libanu, koji je trajao do 14. avgusta kada je nastupilo primirje. Tokom sukoba poginulo je 1.100 Libanaca, mahom civila i 154 Izraelaca, uglavnom vojnika.

2008 - Umro je poznati američki kardiolog i jedan odnajpoznatijih svetskih hirurga 20 veka Majkl Debejki koji je prvi izveo mnoge hiruške zahvate, poput ugrađivanja bajpasa. Tokom sedam decenija duge karijere uveo je nove hiruške metode lečenja i začetnik je moderne kardiološke hirurgije. Operisao je brojne poznate ličnosti medju kojima su i tri americka predsednika (Džon Kenedi, Lindon Džekson, Ričard Nikson), ruski predsednik Boris Jeljcin, jordanski kralj Husein, ali i poznate holivudske zvezde.

2010 - Umrla je legendarna kubanska bolero povečica Olga Giljot, prva latino zvezda koja je nastupala u Karnegi holu u Njujorku.


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 10 Jul 2014, 12:24
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 10. jul


138 - Umro je rimski car Hadrijan . Tokom vladavine od 117. izvršio je značajne reforme u Rimskom carstvu i utvrdio granice u Germaniji i Britaniji, gde je podigao bedem (Hadrijanov bedem) za zaštitu od upada Škota. Bio je veliki poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umetnosti, pisao je stihove, vajao i slikao.

1099 - Umro je španski nacionalni junak El Sid (Rodrigo Diaz de Bivar), legendarna ličnost španske epske poezije, glavni lik Kornejeve tragedije "Sid" i Masneove opere.

1509 - Rođen je švajcarski teolog francuskog porekla Žan Kalvin, vođa frakcije protestantizma u Ženevi (kalvinizam), koja je imala mnogobrojne pristalice u evropskim zemljama, posebno u Francuskoj (hugenoti), i izazvala velike društvene potrese. Njegovo delo "Temelji hiršćanstva" (1536) postalo je priručnik protestantske doktrine.

1584 - Po nalogu španskog dvora ubijen je holandski princ od Oranža Vilem I Ćutljivi, borac protiv španske prevlasti i prvi nasledni namesnik (1581) Holandije.

1609 - U Minhenu je osnovana Katolička liga kao odgovor na osnivanje Protestantske unije (1608), što je pojačalo tenzije u Nemačkoj koje su dovele do izbijanja Tridesetogodišnjeg rata (1618-48) u centralnoj Evropi.

1774 - Nakon šestogodišnjeg rata, Rusija i Turska sklopile su Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je Turska izgubila Krim, prihvatila rusko-tursku granicu na Bugu i priznala Rusiji pokroviteljska prava nad Vlaškom i Moldavijom, kao i nad pravoslavnim podanicima u Turskoj.

1830 - Na Antilima je rođen francuski slikar i grafičar Kamij Pisaro, jedan od učesnika prve izložbe impresionista u Parizu 1874. U kasnoj fazi opredelio se za poentilizam Seraa i Sinjaka.

1834 - Rođen je češki pisac Jan Neruda, predvodnik generacije "majevaca" - književnika koji su, okupljeni oko časopisa "Maj", promovisali češki književni realizam ("Malostranske pripovetke", "Arabeska", "Železnički radnici", zbirke pesama "Prosti motivi", "Kosmičke pesme", "Balade i romanse").

1856 - U selu Smiljani, kod Gospića u Hrvatskoj, rođen je Nikola Tesla, naučnik i pronalazač na polju elektrotehnike i radio-tehnike. Od 1884. do smrti 1943. živeo je u SAD. Patentirao je oko 700 pronalazaka od kojih nekoliko desetina ima široku primenu, među kojima je i serija izuma (1896-1914) koji čine temelj savremene radio-tehnike.

1871 - Rođen je francuski pisac Marsel Prust čije je delo "U traganju za izgubljenim vremenom" ostavilo dubok trag ne samo u Francuskoj već i u evropskoj književnosti 20. veka, i izvršilo veliki uticaj na mnoge književnike.

1895 - Rođen je nemački kompozitor Karl Orf , autor popularne scenske kantate "Karmina Burana". Bavio se i pedagoškim radom, a u nastavu je uveo tzv. Orfov instrumentarij, sačinjen od grupe instrumenata prilagođenih deci.

1897 - U borbi za prevlast na području gornjeg Nila, francuske trupe zaposele su Fešoude (Kodok) u Sudanu, što je izazvalo ozbiljnu krizu u anglo-francuskim odnosima. Kompromisnim rešenjem 1899. godine, Francuska je dobila zapadni Sudan, a dolina Nila ostala je pod britanskom kontrolom.

1940 - Napadom najmanje 70 nemačkih bombardera na ciljeve u južnom Velsu, u Drugom svetskom ratu počela je Bitka za Britaniju. Pobeda britanskog vazduhoplovstva u septembru prisilila je Nemce da definitivno odustanu od invazije na Veliku Britaniju.

1940 - Francuska Narodna skupština poverila je vlast maršalu Anriju Petenu, koji je tokom Drugog sveskog rata predvodio kolaboracionističku vladu sa sedištem u Višiju.

1943 - Anglo-američke trupe u Drugom svetskom ratu iskrcale su se na Siciliju.

1953 - Sovjetski lider Nikita Hruščov smenio je ministra unutrašnjih poslova Lavrentija Beriju, bliskog Staljinovog saradnika i egzekutora u staljinističkim čistkama. Berija je kasnije uhapšen, osuđen na smrt i streljan.

1962 - Iz Kejp Kaneverala lansiran je prvi američki telekomunikacioni satelit "Telstar", koji je omogućio prenos TV programa preko Atlantskog okeana.

1973 - Bahamska ostrva su stekla nezavisnost u okviru Britanskog Komonvelta, posle 190 godina britanske kolonijalne vladavine.

1976 - Zbog pucanja ventila u hemijskoj fabrici "Ikmeza" u blizini Milana, oblak hemijskih materija, među kojima i dioksina, teško je zagadio četiri opštine - Seveza, Meda, Dezio i Čezena. To je bila prva ekološka nesreća te vrste u Evropi.

1992 - Američki sud osudio je bivšeg panamskog diktatora Manuela Norijegu na 40 godina zatvora jer je dozvolio krijumčarenje droge u Panami.

1994 - Leonid Kučma pobedio je na predsedničkim izborima u Ukrajini.

1995 - Vojne vlasti oslobodile su iz šestogodišnjeg kućnog pritvora vođu burmanske opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Aung San Su Chi.

1999 - Šest afričkih vlada potpisalo je sporazum o prekidu vatre, čime je okončan građanski rat u Demokratskoj Republici Kongo. Sporazum je potpisan bez učešća pobunjeničkih grupa involviranih u sukobe.

2000 - U gomili smeća koja se srušila na sirotinjsko naselje, nazvano Obećana zemlja, u Manili (Filipini) stradalo je više od 200 ljudi.

2006 - Lider čečenskih separatista Šamil Basajev ubijen je u Ingušetiji, ruskoj republici koja se graniči sa Čečenijom. Bio je najtraženiji čovek u Rusiji zbog terorizma i masovnih ubistava, a 2003. su ga SAD i UN uključile u spisak međunarodnih terorista.


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 11 Jul 2014, 11:53
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 11. jul



1533. Papa Klement VII ekskomunicirao engleskog kralja Henrija VIII, odbivši prethodno da poništi njegov brak s Katarinom Aragonskom i ozakoni vezu sa Anom Bolen. Brak u maju 1533. poništio kenterberijski nadbiskup Tomas Krenmer, kralj 1534. osnovao Anglikansku crkvu i proglasio se za njenog poglavara.

1690. U bici kod Bojna, u Slavnoj revoluciji, engleski kralj Vilijam III Oranski pobedio katoličke snage Džejmsa II. Taj dan protestanti u Severnoj Irskoj, oranžisti, obeležavaju nizom parada i marševa.

1844. Rođen Petar I Karađorđević, kralj Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Za kralja Srbije izabran posle majskog prevrata 1903, u kom su ubijeni kralj Aleksandar Obrenović i kraljica Draga Mašin. Tokom vladavine poštovao ustav i parlamentarnu demokratiju, u spoljnoj politici oslanjao se na Rusiju, Francusku i Veliku Britaniju.

1871. Rođen hrvatski političar i pisac Stjepan Radić, osnivač Hrvatske seljačke stranke, ministar prosvete u Vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od novembra 1925. do februara 1927, kada njegova stranka prelazi u opoziciju. Umro od povreda u atentatu koji je nad njim i dva poslanika HSS-a u Skupštini u Beogradu 20. juna 1928. izvršio radikalski poslanik Puniša Račić.

1876. U crnogorsko-turskom ratu Crnogorci u bici na Fundini, u Kučima, pobedili tursku vojsku.

1920. Rođen američki filmski i pozorišni glumac ruskog porekla Taiđe Kan, poznat kao Jul Briner. Igrao u mnogim filmovima, Oskara dobio za ulogu u filmu "Kralj i ja".

1921. Mongolija proglasila nezavisnost pod nazivom Narodna Republika Mongolija.

1921. Održano prvo zvanično prvenstvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u vaterpolu. Pobedilo Somborsko sportsko društvo.

1935. Umro francuski oficir Alfred Drajfus. Suđenje na kom je optužen za izdaju, 1894, uzazvalo oštre podele na relaciji republikanci-rojalisti. Drajfus, na osnovu lažnih dokaza, osuđen na doživotnu robiju, rehabilitovan 1906.

1937. Umro američki kompozitor Džordž Geršvin. U klasičnu muziku uneo elemente popularne muzike, crnačkih duhovnih pesama i bluza.

1960. Premijer provincije Katanga u Kongu Moiz Čombe proglasio nezavisnost te pokrajine. Počeli višegodišnji nemiri u toj afričkoj zemlji.

1978. U eksploziji cisterne s tečnim gasom u španskom mediteranskom turističkom kampu u mestu San Karlos de la Rapita poginulo 200 osoba.

1979. Vasionska stanica SAD Skajlab, posle šest godina kruženja oko Zemlje, raspala se pri prizemljenju.

1982. U Beogradu umro jugoslovenski pisac Mehmed Meša Selimović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Posle Drugog svetskog rata direktor Drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, umetnički direktor Bosna-filma i glavni urednik Svjetlosti.

1987. Ujedinjene nacije za petomilijarditog stanovnika planete proglasile dečaka rođenog u Zagrebu Mateja Gaspara.

1989. Umro engleski pozorišni i filmski glumac, režiser i producent Lorens Olivije. Jedan od najboljih tumača likova Vilijama Šekspira, prvi glumac kom je dodeljena plemićka titula. Dobitnik najviše nagrada Emi za TV stvaralaštvo, nagrađivan na festivalu u Kanu, dobio Oskara za film Hamlet.

1991. Avion s hodočasnicima iz Nigerije srušio se u Džedi, u Saudijskoj Arabiji. Poginuli svi putnici i članovi posade, 261 osoba.

1995. Snage bosanskih Srba zauzele Srebrenicu, potom Žepu, 25.jula. Više od 30.000 ljudi, uglavnom žena i dece, prebačeno na teritoriju pod kontrolom vlade u Sarajevu. Snage bosanskih Srba kasnije optužene da su na tom području izvršile ratni zločin i da je ubijeno oko 8.000 bosanskih Muslimana.

1995. U Francuskoj umro general Gojko Nikoliš, lekar, narodni heroj, španski borac i član SANU.

1996. Sudsko veće Haškog tribunala potvrdilo optužnice za ratne zločine i genocid protiv lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i vojnog komandanta Ratka Mladića. Sud za njima raspisao međunarodne poternice.

2000. Uz posredovanje predsednika SAD Bila Klintona, u Kejmp Dejvidu počeli pregovori premijera Izraela Ehuda Baraka i palestinskog vođe Jasera Arafata o suverenitetu nad Jerusalimom.

2001. U Kambodži odobren zakon koji bi omogućio suđenje bivšim liderima Crvenih Kmera, tokom čije vladavine je ubijeno 1,7 miliona ljudi.

2002. Parlament Italije odobrio muškim naslednicima krune da se vrate u zemlju. Okončan 56 godina dugo izbeglištvo kraljevske porodice zbog optužbi da je sarađivala s fašistima.

2004. Na devetu godišnjicu masakra u Srebrenici, u Memorijalnom centru Potočari sahranjeni posmrtni ostaci 338 ubijenih u leto 1995. U tom centru do tada pokopano 989 identifikovanih tela.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Ophisaurus
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 18 Jul 2014, 08:11
Korisnikov avatar
Mr. G
Mr. G

Pridružio se: 10 Feb 2014, 23:47
Postovi: 2943

OffLine
Dogodilo se mnogo toga a mi izdvajamo sledeće:


Na današnji dan 1868.godine postavljen je kamen temeljac zgrade Narodnog pozorišta u Beogradu, čemu je presudno doprinelo gostovanje u prestonici Srbije glumaca iz Novog Sada 1867.
Oduševljen predstavom "Gospođe i husari", knez Srbije Mihailo Obrenović je obećao da će o svom trošku podići zgradu i osnovati stalno pozoriste. Kamen temeljac postavio je kralj Milan Obrenović (tada knez).
Narodno pozorište je svečano otvoreno u oktobru 1869. prigodnim komadom "Posmrtna slava kneza Mihaila".

Prvi upravnik srpskog nacionalnog teatra bio je Jovan Đorđević, profesor, književnik, novinar, vaspitač potonjeg kralja Aleksandra Obrenovića. Đorđević je i autor teksta srpske himne - "Bože pravde".
Pretpostavlja se da je autor projekta bio arhitekta Aleksandar Bugarski.
Zdanje Narodnog pozorišta bilo je tada, osim Kapetan Mišinog zdanja, najraskošnija građevina u Beogradu.


Takođe:

64 - Rim je u požaru, koji je prema legendi podmetnuo car Neron, što istorijski izvori ne potvrđuju, izgoreo gotovo do temelja. Neron je za požar optužio hrišćane i podvrgao ih je surovim represalijama.

1374 - Umro je italijanski pisac Frančesko Petrarka, najznačajniji prethodnik renesanse. U francuskom gradu Avinjon, gde je dugo živeo, sreo je lepu Lauru kojoj je posvetio zbornik od 366 soneta, kancona i madrigala, poznat kao "Kanconijer". U tom intimnom dnevniku pesnički je oblikovao svoja najtananija osećanja. Snažno je uticao na italijansku i svetsku književnost, uključujući dubrovačke poete 15. i 16. veka. Bavio se i istorijom i filozofijom i iz tog opusa se ističe ep "Afrika" u kojem je opisao Drugi punski rat.

1536 - Odlukom Parlamenta u Engleskoj je poništena vlast pape.

1610 - Umro je italijanski slikar Mikelanđelo Merizi da Karavađo, koji je odlučno prekinuo s idealističkim shvatanjem slikarstva i orijentisao se ka naturalizmu. Služio se kontrastima jarkog svetla i dubokih senki. Znatno je uticao na francusko i holandsko slikarstvo 17. veka.

1635 - Rođen je engleski fizičar Robert Huk, sekretar Kraljevskog društva u Londonu. Usavršio je barometar, teleskop i mikroskop i prvi otkrio ćelijsku strukturu biljaka. Dokazao je okretanje Zemlje i gravitaciju nebeskih tela i autor je zakona o istezanju elastičnih tela ("Hukoov zakon").

1811 - Rođen je engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri, oštar kritičar društvenih odnosa u tadašnjoj Engleskoj. Njegova dela su najčešće oblikovana kao biografije ponekad i porodične istorije. Dela: romani "Vašar taštine", "Henri Ezmond", "Istorija Pendenisa", "Njukamovi", "Virdžinijanci", satira "Knjiga o snobovima", književne kritike "Engleski humoristi XVIII veka", istorijsko delo "Četiri Džordža".

1817 - Umrla je engleska književnica Džejn Ostin, koja je u romanima realistički slikala svakodnevni život provincijske Engleske. Zapleti njenih romana protkani su humorom i blagom ironijom. Dijalog je neobično vešto vođen. Dela: romani "Razum i osećajnost", "Gordost i predrasuda", "Mensfild park", "Ema", "Nortagentska opatija", "Nagovaranje".

1870 - Vatikanski koncil proglasio je dogmu "O papskoj nepogrešivosti". Uprkos raširenoj predstavi, dogma se ne odnosi na njegovu ličnu nepogrešivost, već samo na oblast njegovih tumačenja verskih pitanja.

1876 - Umro je srpski istoričar Janko Šafarik, osnivač Beogradskog muzeja, profesor Liceja u Beogradu, potpredsednik Društva srpske slovesnosti i predsednik Srpskog učenog društva. Poreklom je bio iz poznate slovačke intelektualne porodice. Osnovno polje njegovog interesovanja bila je istoriografija. Bavio se i arheologijom i numizmatikom, posebno sakupljanjem starog srpskog novca. Dela: "Opisanije sviju dosad poznatih srbskih novaca", "O priloženim grbovima srbskih zemalja i vladatelja", "Srbski spomenici mletačkog arhiva", "Hrisovulja cara Stefana Dušana", "Žitije Stefana Uroša III", "Život despota Stefana Lazarevića".

1942 - Posle 38 dana ogorčenih borbi Nemačke i Hrvatske jedinice su zauzele planinu Kozara u severozapadnoj Bosni, na kojoj je 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda branilo zbeg sa oko 80.000 srpskih civila pred ofanzivom 40.000 nemačkih, ustaških i domobranskih vojnika. Spaljena su sva srpska sela, pobijen veliki deo stanovništva, uključujući 540 ranjenika, a oko 60.000 civila oterano je u koncentracione logore, mahom u Jasenovac.

_________________
Mr. G


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 19 Jul 2014, 18:14
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 19. jul




1427. Umro je Stefan Lazarević, srpski knez (1389-1402), sin kneza Lazara i kneginje Milice, vazal turskog sultana Bajazita I do 1402, kada se povukao u Carigrad, gde je od vizantijskog cara Jovana II Paleologa dobio titulu despota. Posle poraza Bajazita I kod Angore od Mongola, sklopio je sporazum sa ugarskim carem Žigmundom I, od kojeg je 1403. dobio Mačvu i Beograd, koji je proglasio prestonicom, a 1421. je nasledio Zetu. Bavio se prevođenjem s grčkog jezika, napisao je poslanicu "Slovo ljubve".

1545. Brod "Meri Rouz", ponos ratne flote engleskog kralja Henrija VIII, potonuo je u kanalu Solent, između obale južne Engleske i ostrva Vajt. Život je izgubilo više od 700 ljudi.

1553. Marija Tjudor proglašena je za kraljicu Engleske. Udajom za španskog princa Filipa približila se Vatikanu i progonila protestante, zbog čega je nazvana Marija Krvava i Marija Katolička. Tokom njene vladavine, Engleska je izgubila Kale (1558), svoje poslednje uporište u Francuskoj.

1814. Rođen je Samjuel Kolt, koji je napravio revolver nazvan po njegovom prezimenu.

1834. Rođen je francuski slikar, grafičar i vajar Edgar Dega, koji se smatra jednim od najboljih crtača u likovnoj umetnosti. Virtuoznost crtača najbolje je iskazao slikajući telo u pokretu ("Balerina", "Kupačica", "Pralja").

1870. Francuski car Napoleon III objavio je rat Pruskoj, koji je imao teške posledice po francusko Drugo carstvo. Francuska vojska pretrpela je težak poraz u bici kod Sedana (2. septembra), car je zarobljen, a u Parizu je proglašena republika.
1877. Održan je prvi teniski turnir u Vimbldonu. Pobedio je engleski teniser Spenser Gor.

1883. Na brdu Stražilovo, iznad Sremskih Karlovaca, sahranjeni su posmrtni ostaci srpskog pesnika Branka Radičevića, nakon što su, 30 godina posle njegove smrti, preneti iz Beča.

1893. Rođen je ruski pisac Vladimir Majakovski, utemeljivač ruskog futurizma i vodeći pesnik u vreme Oktobarske revolucije i ranom sovjetskom periodu ("Pesme o revoluciji", "Oblak u pantalonama", "Rat i svet", "Lenjin").

1900. Otvorena je pariska podzemna železnica (metro).

1936. Umro je srpski geolog i političar Jovan Žujović, osnivač geološke nauke u Srbiji. Napravio je prvu preglednu geološku kartu Srbije i napisao mnogobrojne radove iz geologije, paleontologije i antropologije.

1937. U Beogradu je došlo do sukoba policije i demonstranata ("krvava litija"), koji su protestovali zbog podnošenja Skupštini na ratifikaciju konkordata između Vatikana i Kraljevine Jugoslavije. Konkordat je potpisan u julu 1935, ali zbog otpora javnog mnjenja nije stupio na snagu.

1941. Britanski premijer Vinston Čerčil počeo je kampanju pod nazivom "V for Victory" u Drugom svetskom ratu.

1943. U nameri da oslabe italijanski fašistički režim, saveznici su u Drugom svetskom ratu iz 700 aviona zasuli bombama aerodrome i vojne poligone u blizini Rima.

1947. Ubijeni su burmanski premijer Aung San i šest ministara. Atentat su izvršili politički protivnici tokom zasedanja vlade.

1956. Lideri Jugoslavije, Indije i Egipta Josip Broz Tito, Džavaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser, potpisali su Brionsku deklaraciju o zajedničkoj protivblokovskoj politici, što je označilo početak stvaranja Pokreta nesvrstanih zemalja.

1965. Umro je korejski državnik Singman Ri, prvi predsednik Južne Koreje 1948. Sa vlasti se povukao 1960, pod pritiskom studentskih protesta zbog izbornih prevara.

1974. Španski diktator Fransisko Franko, zbog bolesti, privremeno je predao vlast princu Huanu Karlosu, koji je 1975, posle Frankove smrti, postao kralj Španije.

1980. U Moskvi su otvorene 22. olimpijske igre, koje je bojkotovalo više od 40 zemalja zbog sovjetske invazije na Avganistan.

1989. Poljska Narodna skupština izabrala je generala Vojćeha Jaruzelskog za predsednika Poljske.

1992. U eksploziji automobila-bombe u Palermu ubijen je Paolo Borselino, vodeći italijanski sudija u borbi protiv mafije.

1994. Narodna Skupština Republike Srpske odbila je Plan teritorijalnog razgraničenja u Bosni, koji je početkom meseca Kontakt grupa ponudila zaraćenim stranama. SR Jugoslavija, od koje se očekivalo da utiče na bosanske Srbe da prihvate predloženi plan, kažnjena je pooštravanjem međunarodnih sankcija, a u Bosni je nastavljen rat.

1996. Na zahtev međunarodnih predstavnika u posleratnoj Bosni, predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić podneo je ostavku na sve javne funkcije.

1997. Irska republikanska armija objavila primirje u svojoj 28-godišnjoj kampanji protiv britanske vlasti u Severnoj Irskoj.

2000. Rusija je predstavila svetskom tržištu novo protivtenkovsko oružje montirano na prikolici kros-kantri motocikla.

2002. Italija je pristala da vrati prastari obelisk koji su fašističke trupe iznele iz Etiopije, pre gotovo 65 godina, čime je okončan jedan od najvećih diplomatskih sukoba Rima.

2002. Umro je Aleksander Ginzburg, pisac i jedan od najvećih disidenata tokom sovjetske ere. Bio je hapšen i upućivan u radne kampove, zbog osnivanja prvog nezavisnog magazina u Sovjetskom Savezu, u kome je kritikovao tadašnji pravosudni sistem.

2005. Liban je dobio prvu vladu, nakon povlačenja sirijskih trupa iz te zemlje, posle 29 godina. U sastav novog kabineta prvi put su ušli članovi šiitske grupe Hezbolah, koju SAD smatraju terorističkom organizacijom.

2013. U Zimbabveu je počela da emituje program prva nezavisna televizijska stanica "1.TV", čime je okončan 30-godišnji državni TV-monopol pod kontrolom predsednika Roberta Mugabea.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 20 Jul 2014, 16:01
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 20. jul



1304. Rođen je italijanski pisac Frančesko Petrarka. Smatra se poslednjim pesnikom srednjeg veka i prvim individualistom u evropskoj poeziji. U svoje vreme bio je poznat i cenjen po latinskim delima, istorijskim, filozofskim i polemičkim spisima, a u svetsku književnost je ušao zbirkom soneta "Kanconijer" posvećenih Lauri.

1402. Mongolski kan Tamerlan u bici kod Angore (sada Ankara) pobedio je tursku vojsku i zarobio sultana Bajazita I, koji je 1403. umro u ropstvu.

1654. Potpisan je anglo-portugalski sporazum kojim su počeli dugogodišnji saveznički odnosi Engleske i Portugala.

1847. Rođen je nemački postimpresionistički slikar Maks Liberman. Kao pobornik novih ideja, osnovao je 1898. berlinsku secesiju, pokret koji je na prekretnici 19. i 20. veka u evropskim metropolama okupljao protivnike umetničkom akademizmu.

1855. Rođen je vojvoda Živojin Mišić, jedan od najvećih srpskih vojskovođa. Učesnik je ratova 1876-78 i 1885, a u Prvom svetskom ratu komandovao je operacijama u Kolubarskoj bici, drugoj velikoj pobedi Srba nad austrougarskom vojskom. Napisao je nekoliko vojnih rasprava, od kojih je najpoznatije delo "Strategija".

1866. U austrijsko-pruskom ratu, u kojem je Italija bila na strani Pruske, Austrijanci su kod ostrva Visa potpuno razorili italijansku flotu, a poginulo je više od 1.100 ljudi.

1890. Rođen je grčki kralj Đorđe II, koji je stupio na presto 1922, a već 1923. zbačen. Vratio se 1935, a nakon nemačkog napada u Drugom svetskom ratu (6. aprila 1941) zajedno sa vladom povukao se u emigraciju, odakle se vratio 1946.

1917. Potpisana je Krfska deklaracija o stvaranju zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca. Deklaraciju su potpisali srpski premijer Nikola Pašić i predsednik Jugoslovenskog odbora Ante Trumbić.

1919. Rođen je novozelanđanski planinar Edmund Persival Hilari, koji je 1953, zajedno sa Šerpom Tensingom Norgejom, prvi osvojio Mont Everest (8848), najviši planinski vrh na svetu.

1923. Ubijen je meksički revolucionar, vođa seljačke revolucije 1910, Fransisko Pančo Vilja.

1937. Umro je italijanski inženjer Đuljelmo Markoni, jedan od osnivača bežične telegrafije. Prvi je uspeo da pošalje radio-signal preko Atlantika (1901). Za radove na bežičnoj telegrafiji podelio je 1909. sa Karlom Ferdinandom Braunom Nobelovu nagradu za fiziku.

1944. Nemački pukovnik Klaus Šenk, grof fon Štaufenberg, pokušao je atentat na nacističkog lidera Adolfa Hitlera podmetanjem bombe pod njegov sto u bunkeru "Vučja jama" kod Berlina. Hitler je lakše ranjen, a zaverenici su pogubljeni.

1945. Umro je francuski pisac Pol Valeri, "klasik simbolizma", koji se smatra najelitnijim predstavnikom francuskog duha u periodu između dva svetska rata. Bio je član Francuske akademije i predsednik Instituta za intelektualnu kooperaciju pri Društvu naroda u Ženevi ("Mlada Parka", "Mornarsko groblje", "Pogledi na savremeni svet").

1951. U jerusalimskoj džamiji Al Aksa ubijen je jordanski kralj Abdulah. Kralj Jordana postao je 1946.

1954. U Ženevi je sklopljen sporazum o primirju u Indokini, kojim je završen rat protiv francuske kolonijalne uprave u tom delu sveta. Na mesecu 1969. (NASA) Na mesecu 1969. (NASA)

1969. Američki kosmonaut Nil Armstrong postao je prvi čovek koji je stupio na Mesec. Armstrong je boravio na Mesecu dva sata i 21 minut, posle čega se vratio na svemirski brod "Apolo-11".

1974. Turske snage izvršile su desant na Kipar, zauzele luku Kireniju i krenule prema Nikoziji.

1976. Američki kosmički brod bez ljudske posade "Viking 1" spustio se posle 11 meseci leta na Mars i počeo da šalje na Zemlju jasne snimke te planete.

1982. U eksplozijama bombi koje su postavili pripadnici Irske republikanske armije (IRA) u Hajd parku i Ridžents parku u centru Londona poginulo je 10 britanskih vojnika.

1988. Južna Afrika, Angola i Kuba prihvatile su sporazum o povlačenju stranih trupa iz Angole i o priznavanju nezavisnosti Jugozapadne Afrike (Namibija).

1994. Šef izraelske diplomatije Šimon Peres doputovao je u posetu Jordanu. To je bio najviši izraelski funkcioner koji je do tada posetio Jordan.

1996. Pobunjenici iz plemena Hutu napali su izbeglički logor suparničkog plemena Tutsi u Burundiju i pobili oko 320 ljudi, mahom žena i dece.

2000. Nakon devet dana pregovora završen je bliskoistočni mirovni samit u Kemp Dejvidu. Rešenje za višedecinijski sukob nije pronađeno, a sukobi između Izraela i Palestinaca su nastavljeni.

2000. Korzikanski nacionalisti prihvatili su, nakon pregovora u Parizu, ponudu francuske vlade o autonomiji ostrva. Time su okončane 20-godišnje tenzije između separatista i vlasti.

2001. Posle 20 godina pauze, iz Bagdada je krenuo prvi putnički voz ka Turskoj, koji je narednog dana stigao u Gaziantep.

2001. Nemački lideri su polaganjem venaca zvanično odali poštu oficirima za neuspeli atentat na Adolfa Hitlera pre 57 godina.

2002. U Dubrovniku je nakon 13 godina pauze otvorena izložba poznatog crnogorskog slikara Vojislava Stanića.


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 21 Jul 2014, 10:54
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 21. jul



976. Osnovana je austrijska kneževska loza Babenberga koja je vladala Austrijom do 1246. Njihov porodični arhiv postao je osnovni fond današnjeg Državnog arhiva u Beču.

1542. Papa Pavle III formirao je inkviziciju - kongregaciju kardinala sa ovlašćenjima da progone jeretike, kako bi pojačao borbu protiv protestantizma.

1718. Zaključen je Požarevački mir izmedju Turske, Austrije i Mletačke Republike, nakon turskog poraza u ratu 1714-18. Tim mirom Turska je prepustila Austriji severnu Srbiju, južno od Save, Banat i deo Srema.

1773. Papa Klement XIV izdao je papsku bulu "Dominus ac Redemptor" kojom je raspustio jezuitski red.

1774. Sklopljen je Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je okončan rat Rusije i Turske 1768-74, u kojem je turska vojska doživela niz poraza.

1796. Umro je škotski pesnik Robert Berns , poslednji veliki škotski književnik koji je pisao na škotskom dijalektu.

1798. Napoleon Bonaparta je, nakon pobede u bici kod piramida, zavladao Egiptom.

1816. Rodjen je osnivač britanske novinske agencije Rojter Paul Julijus fon Rojter.

1820. Danski fizičar Hans Kristijan Ersted predstavio je svoje otkriće - elektromagnetizam.

1884. Rodjen je srpski biolog i fiziolog Ivan Djaja, član Srpske akademije nauka i umetnosti, osnivač katedre za fiziologiju (1910). Pariska Akademija nauka dodelila mu je 1946. nagradu za rad u oblasti fiziologije.

1897. Princ od Velsa otvorio je Tejt galeriju u Londonu.

1899. Rodjen je američki pisac Ernest Miler Hemingvej, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1954. Poznat je po svojim izuzetnim romanima i novelama, ali i po uzbudljivom životu, koji je 2. jula 1961. okončan samoubistvom ("Za kim zvona zvone", "Sunce se ponovo radja", "Starac i more").

1904. Završena je gradnja Tranšibirske železnice od Moskvedo Nahotke kod Vladivostoka (9.300 kilometara). Železnica se gradila 13 godina.

1921. U Delnicama je ubijen ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Milorad Drašković. Atentat je, u znak protesta zbog donošenja Obznane, zakona kojim je zabranjen rad komunističkoj i drugim levičarskim partijama, izvršio Alija Alijagić, pripadnik levičarske organizacije "Crvena pravda".

1940. U baltičkim državama Litvaniji, Letoniji i Estoniji uspostavljena je sovjetska vlast.

1960. Sirimavo Bandaranaike postala je premijer Cejlona (Šr iLanka), kao prva žena u svetu koja je došla na čelo vlade. Ona je na to mesto došla nakon ubistva njenog muža Solomona.

1967. Pod točkovima voza poginuo je Albert Džon Lutuli , južnoafrički političar, borac protiv aparthejda. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1960.

1973. Uprkos protestima svetskog javnog mnjenja, Francuska je počela seriju nuklearnih proba na atolu Muroroa u južnom Pacifiku.

1974. Grčka je prihvatila rezoluciju UN o prekidu vatre na Kipru, jedan dan nakon turske invazije. Narednog dana istu rezoluciju prihvatila je i Turska.

1983. U Poljskoj je ukinuto ratno stanje, uvedeno u decembru1981.

1985. Umro je Zoran Radmilović, jedan od najvećih glumaca u bivšoj SFRJ . Legenda za života, upamćen je po nizu briljantnih uloga poput
kralja Ibija, Radovana III, Trigorina u "Galebu", Laze Kostića u "Santa Maria della Salute".

1985. Umro je Aleksandar Vučo, jedna od najžnačajnijih ličnosti srpske i jugoslovenske književnosti u 20. veku. Pesnik, romanopisac i aktivni učesnik nadrealističkog pokreta, smatra se i rodonačelnikom moderne poezije za decu ("Gluho doba", "Poziv na maštanje", "Mastodonti", "Ako se još jednom setim").

1993. U poplavama i klizištima, prouzrokovanim jednomesečnim kišama, u Indiji, Bangladešu i Nepalu poginulo je oko 1.000 ljudi, a više miliona je prinudjeno da napusti svoje domove.

1994. Ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin stigao je u Moskvu, nakon dvomesečnog putovanja po Rusiji, iz koje je pre 20 godina otišao u egzil.

1995. Predstavnici 16 zemalja na Medjunarodnoj konferenciji o Bosni u Londonu upozorili su bosanske Srbe da će, ako napadnu "zaštićenu
zonu" UN Goražde, biti suočeni sa "odlučnim uzvraćanjem koje uključuje i upotrebu vazdušne sile".

1998. Umro je američki kosmonaut Alen Šepard, prvi Amerikanac koji je poleteo u kosmos (1961) i jedini čovek koji je igrao golf na Mesecu.

2000. Umro je jugoslovenski kompozitor Stanojlo Rajičić, član Srpske akademije nauka i umetnosti i direktor Muzikološkog instituta SANU (1958-63) (opere "Simonida", "Karadjordje", balet "Pod zemljom", šest simfonija, ciklusi pesama).

2003. UNICEF je saopštio da je više od 1.000 dece u Iraku ubijeno ili povredjeno od zaostalih i neeksplodiranih mina.

2008. Posle 13 godina skrivanja u Beogradu je uhapšen bivši lider bosanskih Srba i haški optuženik Radovan Karadžić i izručen Tribunalu u Hagu.



b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Maša
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 22 Jul 2014, 15:25
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 24 Feb 2013, 22:43
Postovi: 6617

OffLine
Na današnji dan, 22. jul




356 p.n.e. Rodjen je makedonski kralj Aleksandar III Veliki,legendarni grčki vojskovodja koji je za kratko vreme svoje vladavine (336-323 p.n.e) uspeo da razori hiljadugodišnja carstva, gradeći nove mermerne gradove i stvarajući novu civilizaciju. Vekovima je inspirisao likovne umetnike i pesnike.

1456. Hrišćanska vojska pod komandom ugarskog vojskovodje Janoša Hunjadija pobedila je turske snage koje su opkolile Beograd. U srpskim narodnim pesmama Hunjadi, koji je u toku borbi umro u Zemunu, spominje se kao Sibinjanin Janko.

1739. Turska vojska je u bici kod Grocke pobedila Austrijance i primorala ih da napuste Srbiju i Beograd. Beogradskim mirom od 18. septembra Beograd i teritorije severno od Zapadne Morave su posle 21 godine ponovo pripali Otomanskom carstvu.

1784. Rodjen je nemački astronom i matematičar Fridrih Vilhelm Besel , koji je izračunao putanju Halejeve komete.

1812. U bici kod Salamanke, u Španiji, Britanci su pod komandom vojvode od Velingtonaporazili Napoleonovu vojsku kojom je komandovao maršal Ogist Marmon (Auguste Marmont).

1832.- Beču je umro Napoleon II, vojvoda od Rajhštada, sin Napoleona I Bonaparte i Marije Lujze, unuk habsburškog cara. Nesudjeni car, naslednik najmoćnijeg vladara u Evropi, umro je ucarskom dvorcu Šenbrun, u kojem je 22 godine ranije boravio Napoleon kao pobednik nad habsburšskim Bečom.

1852. U Veneciji je umro francuski vojskovodja Ogist Marmon. Kao vojvoda od Raguze (1807), proglasio je 31. januara 1808. aneksiju Dubrovačke republike, a od 1809. do 1811. bio je generalni guverner Ilirskih provincija.

1888. Rodjen je američki mikrobiolog poreklom iz Ukrajine Selman Ejbraham Vaksman, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. za pronalazak streptomicina.

1898. Rodjen je američki vajar Aleksander Sterling Kalder, autor apstraktnih prostornih konstrukcija od metalnih elemenata povezanih žicama, koje je pomoću malih motora učinio pokretnim, pa su dobile naziv "mobili". Njegov "mobil" ogromnih razmera postavljen je 1958. ispred palate UNESKO-a u Parizu.

1933. Američki pilot Vili Post prvi je sam obleteo Zemlju. Let je trajao sedam dana, 18 časova i 49 minuta.

1934. Američkog pljačkaša banaka i ubicu, "državnog neprijatelja broj jedan" Džona Dilindžera , u Čikagu su, nakon 13 meseci potere, ubili agenti Federalnog istražnog biroa (FBI).

1943. Savezničke snage su u Drugom svetskom ratu zauzele italijanski grad Palermo, na ostrvu Sicilija.

1944. U Lublinu je u Drugom svetskom ratu grupa poljskih političara, poslata iz SSSR-a, formirala Komitet narodnog oslobodjenja, koji je
Moskva priznala kao privremenu poljsku vladu nasuprot izbegličkoj vladi u Londonu.

1972. Sovjetska kosmička sonda "Venera 8" spustila se na površinu Venere s koje je deset minuta, pre nego što su izgoreli instrumenti,
emitovala podatke.

1981. Turski terorista Mehmet Ali Agdža osudjen je nadoživotnu robiju zbog pokušaja atentata na papu Jovana Pavla II 13. maja. Nakon 20 godina pušten je iz zatvora i u junu 2000. predat
je Turskoj.

1988. U ekploziji automobila-bombe u blizini sirijske vojne bazeu zapadnom Bejrutu poginulo je sedam, a ranjeno 48 ljudi.

1991. Predsedništvo SFRJ izdalo je naredbu o razoružavanj idemobilizaciji svih ilegalnih vojnih formacija u Hrvatskoj.

1992. Najveći kolumbijski krijumčar droge Pablo Eskobar pobegao je iz zatvora.

1996. Ispuštanjem paketa sa hranom iz aviona, UN su počele humanitarnu pomoć za oko 700.000 ljudi u južnom Sudanu, kojima je zapretila smrt od gladi.

1997. Italijanski sud osudio je nacističkog SS oficira Eriha Pribkea na pet godina zatvora za zločine počinjene u Italiji za vreme Drugog svetskog rata.

2001. Počele su pripreme profesionalnih ronilaca za izvlačenje nuklearne podmornice Kursk, koja je u avgustu 2000, tokom vežbi u Barencovom moru, potonula na dubinu od 107 metara, a svih 118 članova posade je poginulo.

2001. Umro je Indro Montaneli, doajen italijanskog novinarstva i osnivač dnevnog lista "Il Djornale Nuovo", koji danas izlazi pod imenom "Il Djornale". Postao je poznat kao ratni izveštač iz Finske tokom Drugog svetskog rata.

2003. U napadu američkih snaga na jednu rezidenciju iračkog predsednika Sadama Huseina u Mosulu (Israk) poginula su dvojica njegovih sinova, Udaj i Kusaj.

2004. Umro je američki kompozitor Džeri Goldsmit autor muzike za mnoge klasične filmove ("Paton", "Osmi putnik", "Velika pljačka voza", "Momci iz Brazila", "Totalni opoziv) i popularne TV serije ("Doktor Kilder, "Zvezdane staze").


b92

_________________
Mnogo je ljudi. redak je čovek..


Vrh
Ophisaurus
Post  Tema posta: Re: Dogodilo se na današnji dan...  |  Poslato: 22 Jul 2014, 22:16
Korisnikov avatar
Mr. G
Mr. G

Pridružio se: 10 Feb 2014, 23:47
Postovi: 2943

OffLine
Na današnji dan, 1883. godine, odigrao se, za Srbe važan, veliki kulturni događaj.

Tri decenije posle smrti, zemni ostatci velikog pesnika Branka Radičevića, preneti su iz Beča na Stražilovo.



Slika


Branko Radičević rođen je 28. marta u Slavonskom Brodu.
Školovao se u Zemunu, Sremskim Karlovcima, Temišvaru i Beču.
Prvu knjigu pesama objavio 1847. godine u Beču, gde je preminuo 1853. godine.

Na Brankovom grobu na Stražilovu, dve godine potom, podignut je veliki piramidalni spomenik sa zlatnim natpisom: "Branku, srpski narod".
Spomenik je sačinjen od kamenih kocaka planina: Fruška gora, Avala, Klek, Dinara, Velebit, Plješevica, Vršački Breg i Lovćen.

Radičević je napisao svega 54 lirske i sedam epskih pesama, ali je u srpskom jeziku i narodu ostavio delo za sva vremena.
Na njegove stihove urađeno je više od 90 muzičkih kompozicija počevši od Jovana Pačua, Stevana Mokranjca, Isidora Bajića pa sve do Dejana Despića, Ljiljane Petrović i Kornelija Kovača.

_________________
Mr. G


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 254 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker