Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 22 Apr 2018, 03:13


Autoru Poruka
Nina
Post  Tema posta: Nordijska (skandinavska) mitologija  |  Poslato: 11 Jun 2012, 06:06
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Nordijska mitologija

Nordijska, odnosno skandinavska mitologija je grupa mitologija sa prostora Skandinavije i Islanda nastalih prije dolaska hrišćanstva na ove prostore. Finske mitologije se ne ubrajaju u nordijske, ali su jako slične.

Slika
Nordijski bogovi su bili smrtni i samo su uz Idunine jabuke mogli nadati da će živeti do Ragnaroka

Nordijska mitologija je najbolje očuvana među starim germanskim mitologijama, koje uključuju i anglo-saksonsku mitologiju. Sve germanske mitologije su nastale iz stare indo-evropske mitologije.

Sadržaj

1 Mit o postanju
2 Dan i Noć
3 Sunce i Mesec
4 Godišnja doba


Iz Vikipedije


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Nordijska mitologija  |  Poslato: 11 Jun 2012, 06:09
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Nordijska mitologija

Nordijska ili Skandinavska mitologija predstavlja predkršćansku religiju, vjerovanja i legende skandinavskih naroda, uključujući i one koji su se nastanili na Islandu, gdje su pisani izvori Nordijske mitologije sakupljeni. Ipak je važno napomenuti da Finska mitologija nije ista kao i Nordijska, iako sadrže neke sličnosti. Nordijska mitologija je najbolje očuvana verzija starije Germanske mitologije, koja uključuje i blisko povezanu Anglo-Saksonsku mitologiju. Treba napomenuti da se u svoje vrijeme Germanska mitologija razvila iz ranije Indo-Evropske mitologije.
Nordijska mitologija je grupa vjerovanja i priča koje dijele Sjeverno Germanska plemena. Ona za razliku od današnjih monoteističkih religija nije predstavljena kao istina koju su sveta bića poslala smrtnicima (iako ima priče u kojima normalne osobe saznaju priče od bogova tokom neke božanske posjete) i ona nema svetu knjigu. Mitologija se usmeno prenosila u obliku duge poezije. Usmeno prenošenje se nastavilo kroz doba vikinga i naše znanje o njoj se uglavnom bazira na Eddama i drugim srednjovjekovnim tekstovima zapisanim tokom i poslije preobraćavanja na kršćanstvo.
Ova su se vjerovanja najduže zadržala u skandinavskom folkloru, i u nekim ruralnim područjima određene tradicije su se održale do danas. Druge su nedavno oživljene u obliku germanskog neopaganizma. Ova mitologija ostaje kao inspiracija u literaturi isto kao i u pozorišnim predstavama i filmovima.

Veći dio ove mitologije se prenosio usmeno i dosta toga se zaboravilo i promijenilo. Ipak, dio mitologije je pronađen i zapisan od strane kršćanskih učenjaka, uglavnom u Eddama i Heimskringli Snorrija Sturlsona, koji je vjerovao da su predkršćanska božanstva bili ljudi, a ne đavoli. Isto tako ima i Danska Gesta Danorum Saxoa Grammaticusa, gdje su Nordijski bogovi žestoko euhemerisani.
Proznu ili Raniju Eddu je napisao u ranom 13. vijeku Snorri Sturluson, koji je bio vodeći pjesnik, poglavica i diplomata na Islandu. Pretpostavlja se da su u početku ljudi mislili o tome kao vodiču za pjesnike. Ona sadrži skup tradicionalnih metafora koje su uglavnom nađene u poeziji. Prepjevavanje te proze čini razne priče o nordijskim bogovima sistematskim i dosljednim.
Poetska Edda je napisana 50 godina poslije pisanja Prozne Edde. Ona sadrži 29 dugačkih pjesama, od kojih se 11 bavi germanskim božanstvima, a ostatak legendarnim herojima poput Sigurda Volsunga. Iako se učenjaci slažu da je zapisana poslije druge Edde, jezičke i poetske forme koje su korištene u pjesmama su komponovane vijekovima prije nego što su zapisane.
Osim ovih izvora tu su još i preživjele legende skandinavskog folklora. Neke od njih se mogu povezati sa legendama koje se pojavljuju u drugim germanskim literaturama, npr. priča o Anglo-Saksonskoj Borbi u Finnsburgu, i mnoga navođenja u mitološkim pričama u Deoru. Kada nekoliko djelimičnih priča preživi, naučnici mogu od njih izvesti čitavu osnovnu priču. Uz to, u Skandinaviji ima na stotine mjesta nazvanih po bogovima.
Par runskih natpisa, kao što je Rök Runska Ploča i Kvinneby amulet, navode na mitologiju. Postoji i nekoliko runskih ploča i kamenih slika koje opisuju scene iz Nordijske mitologije, poput Torovog pecanja, scena iz Völsunga sage, Odin i Sleipnir, Odin kako ga guta Fenrir i Hyrrokkin kako jaše na Baldrovu sahranu.
U Danskoj jedna kamena slika opisuje Lokija sa uvijenim brkovima i zašivenim usnama i Britanski Gosforth križ pokazuje nekoliko intrigantnih slika. Postoje i manje slike poput figurina koje oslikavaju boga Odina (sa jednim okom), Tora (sa njegovim čekičom) i Freyr (sa erektovanim falusom).

Slika


Iz Vikipedije


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Nordijska mitologija  |  Poslato: 11 Jun 2012, 06:12
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Mit o postanju

Slika
Odin-thor

U početku postojao je svet na severu koji se zvao Niflhajm (Niflheimr), u sredini tog sveta postojao je bunar zvan Hvergelmir, iz koga je teklo 12 reka: Svavl, Guntra, Fiorm, Fimbul, Tul, Slid, Hrid Slig, Ilg, Vid, Lajpt i Giol. Na jugu postojao je još jedan svet, Mjuspelhajm (Muspellheimr), svetao i vruć, odbojan svet granica koju je čuvao Surt (Surtr) sa plamenim mačem. Hladnoća i Toplota su se nadmetale jedna protiv druge. Iz Niflhajma tekla je otrovno ledena reka zvana Elivagar, koja se pretvarala u led i tako taložila jedna preko druge u Ginungagapu (ambisu), ili drugačije zvanom ambisom svih ambisa, koji je bio okrenut prema severu; ali sa juga toplota je zračila iz Mjuspelhajma. Toplota se srela sa ledom, koji je počeo da se topi i kaplje vodu; kapljice su onda, kroz snagu koja je poslata posredstvom toplote, dobila život, i primila formu ljudskog života koji se zvao Imir (Ymir) i koji je bio džin, a koji je od strane Ledenih džinova (Hrimthusar) zvan Aurgelmir, to jest, drevna masa haosa. On nije bio bog, već zlo, zajedno sa celom svojom rasom. A opet još uvek nije bilo ni peska ni mora niti je bilo hladnih talasa, ni zemlje ni trave, već samo Ginnga prostora, ambisa svih ambisa. Imir je odgajan od mleka koje je muzao od krave Adhumule, bića koje je napravila volja Surta. U ovom vremenu, pre nego što su Zemlja i Raj postojali, Nebeski Otac (Al-fodr) bio je među Ledenim džinovima.
Krava Audhumla lizala je snegom pokriveno kamenje, i prve večeri, izrasla je iz kamenja ljudska kosa, drugog dana ljudska glava a trećeg čitav čovek. On se zvao Buri i bio je veoma visok i moćan. Njegov sin Bor oženio se Bestlom, ćerkom džina Boltorna, i njih dvoje su imali tri sina, Odina (Vodena), Vilija i Vea. Ova braća su bili bogovi, i napravili su Raj i Zemlju.
Borovi sinovi su ubili džina Imira, i toliko je krvi teklo iz njegove rane da su se svi ledeni džinovi podavili u njoj, osim džina Belgermira (čiji je otac bio Thrudgelmir (Thrudgelmir) a deda Aurgelmir), koji je pobegao sa svojom ženom. Ali Borovi sinovi su odneli Imirovo telo i postavili ga u Ginnunga prostoru, i od njega formirali Zemlju, od njegove krvi mora i reke, od kostiju planine a od zuba i krhotina kostiju kamenje i šljunak; od krvi koja je tekla iz njegovih rana napravili su veliko neprelazno more, u kojem su smestili Zemlju, koju more okružuje sa svih strana; od njegove lobanje napravili su raj sa četiri regije i postavili ga iznad zemlje, i ispod svakog ugla postavili po patuljka , čija su imena bila, Austri, Vestri, Northri, Suthri (Istok, Zapad, Sever i Jug); od njegovog mozga napravili su oblake, od njegove kose biljni svet a od njegovih obrva zid odbrane od džinova koji su okruživali Midgard (Midgardr), središnji deo Zemlje, prebivalište ljudske rase. Zatim su uzeli vatru koja je odbačena iz Muspellheima, i postavili je u raj, i jedan deo ispod raja, i zadali joj kurs putanje po kojoj se vatra kreće, tako da su nastala smenjivanja godina i dana... Takođe su napravili mesta za grmljavine i vatrene meteorite, neke u raju, a neke ispod raja, i njima takođe dali putanju. Zatim su se Sveti BOgovi posavetovali među sobom i svakom svetlu dali određeno mesto, i ime novom mesecu (Nyi) i nestajućem mesecu (Nithi).


Iz Vikipedije


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Nordijska mitologija  |  Poslato: 11 Jun 2012, 06:14
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Dan i Noć

Slika
Thor

Noć (Nott) i Dan (Dagr) su bili različitih rasa. Noć, rase džinova, bila je mračna, kao njen otac, džin Norvi (Narfi). Ona je bila prvo udata za Naglfari-a, i podarila mu je sina zvanog Aud (Audr) koji je sa Anar (Onar) dobio ćerku Earth (Iord), koja je pak sa Delling-om dobila sina rase Aesir i njihov sin bio je Dan, koji je bio čist, svetao i prelep. Nebeski Otac je uzeo Noć i Dan, i dao im je dva konja i dve zaprege, i postavio ih je u raj, kako bi mogli da jašu uspešno oko Zemlje. Noć jaše prva na njenom konju koji se zove Hrimfaxi. Konj koji pripada Danu zove se Skinfaxi, sa čije se svetle grive svetlost prelama između raja i Zemlje.


Iz Vikipedije


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Nordijska mitologija  |  Poslato: 11 Jun 2012, 06:17
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Sunce i Mesec

Slika
Yggdrasil čini osnovicu sveta.

Sunce (Sol) i Mesec (Mani) su brat i sestra, deca Mundilfori-ja. Postoje takođe dva vuka koja valja spomenuti, od kojih se jedan zove Skoll, on prati Sunce, i od kojeg se ona plaši da će je progutati, drugi se zove Hati, sin Hrodvitnir-a, koji trči ispred Sunca u nameri da proguta Mesec, i na kraju sveta tako će i biti. Majka ovih vukova je džin Jarnvid (Jarnvidr), koja živi u šumi istočno od Midgarda, u istoj šumi gde žive žene demoni zvane Jarnvids (Jarnvidjur). Ona je donela na svet mnogo sinova, koji su džinovski vukovi. Jedan od ovih sinova je i Fanrir (Managarm), najmoćniji od svih, i rečeno je da će on progutati Mesec i tako okaljati i raj i vazduh krvlju. Tada će Sunce izgubiti svoj sjaj, i vetrovi će divljati i duvati u svim pravcima, kao što je rečeno.


Iz Vikipedije


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Nordijska mitologija  |  Poslato: 11 Jun 2012, 06:19
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Godišnja doba

Slika
Norni pletu vlakna sudbine u podnožju Yggdrasila, Stabla Sveta.

Otac Zime (Vetur) zvao se Vindsval, a Leta (Sumar) – Svasvud. Oboje će vladati svake godine sve dok bogovi ne preminu. U zadnjem delu raja sedi džin Hraesvelg U orlovskom obličju. Od mahanja njegovih krila nastaje vetar koji se spušta na Zemlju. Kao što je rečeno, prvo biće koje je bilo stvoreno bio je Imir i njegova rasa, džinovi; sledeći su bili bogovi koji su napravili raj i Zemlju, a svoj red tada su čekali patuljci i ljudski rod. Moćni bogovi Aesir-i skupili su se na Ida-nom pašnjaku i sred njihovog grada Asgard-a. Prvo su osnovali sud (Hof), u kojem je bilo mesta za svih dvanaest bogova, i glavno mesti za Nebeskog oca. Zatim su napravili kovačnicu, pravili su čekiće, kovnjeve i sva druga metalna oruđa. Tu su radili sa metalom, kamenom i drvetom, i veoma intenzivno sa metalom zvanim zlato, da bi na kraju sva njihova oruđa bila napravljena upravo od ovog metala, zato je ovo doba i nazvano Zlatnim Dobom. Ovo doba je trajalo sve dok ga nisu zagadile i oskrnavile žene koje su došle iz Jotunheim-a, tj. sveta džinova.


Iz Vikipedije


Vrh
Nina
Post  Tema posta: Re: Nordijska mitologija  |  Poslato: 11 Jun 2012, 06:22
Korisnikov avatar
Moderator
Moderator

Pridružio se: 13 Apr 2012, 14:33
Postovi: 5555

OffLine
Nordijska mitologija

Slika

Slika
Torov čekić


Iz Vikipedije


Vrh
LaYa
Post  Tema posta: Re: Nordijska mitologija  |  Poslato: 03 Okt 2012, 10:41
Korisnikov avatar
Laki

Pridružio se: 18 Maj 2012, 15:12
Postovi: 22907

OffLine
Najznačajniji izvori

Starija edda (Poetska ili Sæmundar edda). Rukopis Edde Sæmundija Učenog (Edda Sæmund multiscii) poznat je i pod nazivom Codex regius, potječe iz 12. ili 13. st., a vjerojatno je samo prijepis starijega rukopisa.
Mlađa edda (Prozna ili Snorra edda). Edda Snorrija Sturlusona (1179.– 1241.) nastala je oko 1220. na Islandu, a može se reći da je svojevrsni priručnik za pjesnike.
Skaldska poezija. Pretpostavlja se da se razvila u 9. st. u Norveškoj.
Heimskringla (Krug svijeta). Ovo Sturlusonovo djelo donosi povijest norveških kraljeva od početka do 12. st. Osobito je važna Ynglinga saga (Saga o Inglinzima) u kojoj opisuje legendarnu švedsku vladarsku dinastiju koja potječe od bogova.
Gesta Danorum. Djelo Danca Saxa Grammaticusa (12.–13. st) koji u prvih 9 knjiga (od ukupnih 16) donosi povijest drevnih bogova i heroja.
Arheološki ostaci: oslikano kamenje, kipići, runski zapisi, a važni su i toponimi koji često sadržavaju imena pojedinih bogova.


Vrh
LaYa
Post  Tema posta: Re: Nordijska mitologija  |  Poslato: 03 Okt 2012, 21:33
Korisnikov avatar
Laki

Pridružio se: 18 Maj 2012, 15:12
Postovi: 22907

OffLine
Postanak i oblikovanje mitologije

Od svojih najranijih početaka čovjek kao racionalno biće manje ili više sustavno promatra i promišlja svijet oko sebe. O svemu što vidi, čuje ili dotakne, čovjek ima potrebu promisliti, sve što se dogodi čovjek želi shvatiti. Uz to što je misaono biće, kažu za čovjeka da je i društveno biće. Kad shvati što se oko njega zbiva, ili kad mu pri tome treba pomoć, obratit će se nekom drugom pripadniku svoje zajednice kako bi s njim podijelio svoje otkriće ili nedoumicu. Kako drevni čovjek nije mogao dokučiti stvarne uzroke života i smrti, izmjene godišnjih doba, dana i noći, vremenskih prilika i gomile drugih stvari koji su suvremenom čovjeku ( većinom ) poznati, on je te uzroke pripisao višim, najčešće personificiranim silama. Razlog takve personifikacije vjerojatno leži najvećim dijelom u opravdanom strahu koji je snaga prirode budila u čovjeku, no taj je isti čovjek oduvijek imao potrebu nekome se obratiti kad zakažu svi »ovozemaljski« prijatelji, tražiti stvari koje ne može postići običan smrtnik ili pak vjerovati da je zaštićen silom koja je jača od svakog živog čovjeka. Naravno, iako se u raznim mitologijama mogu pronaći prilično slična vjerovanja o postanku svijeta, prvih ljudi i životinja i sl., ovisilo je o podneblju i načinu života pojedinog naroda čemu će se pridati najveća važnost i kako će mitologija biti ustrojena, tj. kakve će funkcije biti raspodijeljene među bogovima. Tako su Grci za grmljavinu i nevrijeme »okrivili« Zeusa, Egipćani su plavljenje Nila pripisivali Ozirisu, a Maye štovali boga kiše Čaka.
Da bi razumio skandinavsku mitologiju, čovjek dakle mora pokušati stvoriti si barem približnu sliku života skandinavskog čovjeka prije više od tisuću godina. Na sjevernim i zapadnim obalama onoga što je danas Norveška ljudi su živjeli još prije završetka ledenog doba, prije otprilike 10 000 godina. Tada je većina regije bila prekrivena debelim slojem leda, koji se počeo topiti tek oko 2000 godina pr. n. e. te su područje počela naseljavati germanska plemena. Kao što je već navedeno, mala neujedinjena plemena na čelu s plemenskim starješinama ili kraljevima živjela su loveći i obrađujući zemlju, neprestano se boreći s hladnoćom i tamom noći koja je u nekim dijelovima trajala i po šest mjeseci. Granica između života i smrti bila je vrlo mala i često prelažena.
Taj je antagonizam prirode spram sjevernogermanskih naseljenika imao veliku ulogu u stvaranju njihovih mitova, ali i u stvaranju najomraženijih ratnika 9. i 10. stoljeća u Europi – Vikinga. Njihova su osvajanja krenula iz Danske, južne Norveške i južne Švedske oko 800. godine i trajala su gotovo 300 godina. U tim su pohodima vikinški ratnici napali i osvojili Britaniju, Baltičke države, sjevernu Francusku ( Normandiju ) i Irsku. Iako se vjerojatno mitologija rađala već i puno prije ovih događaja, sigurno je i ratnička povijest ovog naroda imala u njezinom konačnom obliku velik udio, što je vidljivo iz činjenice da je Odin, vrhovni bog i otac svih bogova istovremeno i otac palih u ratu, bog rata.
Ako, dakle prihvatimo činjenicu da je nordijska mitologija i narodna predaja nastala iz bespoštedne borbe ovih naroda sa snijegom, ledom i uzburkanim morem u zemljama sjevera, te neprestanim okršajima na kopnu i moru, lako ćemo shvatiti zašto su njihove priče tako mračne i hladne, nerijetko vrlo nasilne i gotovo uvijek prožete strahom od srdžbe prevrtljivih i nepredvidivih bogova.


Vrh
LaYa
Post  Tema posta: Re: Nordijska mitologija  |  Poslato: 03 Okt 2012, 21:34
Korisnikov avatar
Laki

Pridružio se: 18 Maj 2012, 15:12
Postovi: 22907

OffLine
Mitologija i folklor

Iako se u prvilo često isprepliću, treba ipak istaknuti razliku između onoga što smatramo mitologijom nekog naroda i njegovim folklorom, tj. narodnom predajom. Kao što je već napomenuto, mitologija nastaje uslijed čovjekove želje da objasni postanak svijeta i stvari, otkrije zagonetke života i smrti, shvati korijene društva i društvenih institucija. Jednako tako i bajke i priče koje se u narodu prepričavaju od pradavnih vremena jednim dijelom pokušavaju objasniti čovjekova iskustva i zadovoljiti njegovu znatiželju. No, za razliku od narodnih pripovjetki koje najčešće u centar događaja stavljaju čovjeka ( koji ponekad i posjeduje nadnaravne moći ), i, rjeđe, kojekakve životinje ili čudovišta, u mitološkim se pričama gotovo uvijek govori o božanskim ili polubožanskim stvorenjima, ako ne kao glavnim, onda barem kao sporednim akterima. Nadalje, mitovi kao drevne religije tvore cijeli sustav vjerovanja i raznih obreda, dok je folklor mnogo fragmentarniji i ima više svjetovni karakter. Mitološku građu stvarale su najčešće vladajuće socijalne grupe ( plemenski starješine, druidi, vračevi...), a niži slojevi, narod neovisan ili čak suprotstavljen kulturi elite iznjedrio je jednako važne bajke i »bapske priče«. Jedan od utjecajnih mislilaca osamnaestog stoljeća rekao je da svaka nacija ima vlastiti identitet, svoju »dušu«, čiji se najčistiji izraz nalazi u poeziji neknjiževnih stvaralaca, nepoznatih sastavljača i pripovijedača epova, balada i narodnih pjesama. Jednako kao i mitologija, folklor jedne zajednice može nam dati možda i najjasniju sliku o tome kako je nekad svijet izgledao i kako ga je čovjek vidio i promišljao, te ga nikako ne treba zanemarivati niti potcjenjivati.


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 3 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker