Srbija Forum http://srbija-forum.com/ |
|
Mitovi i legende http://srbija-forum.com/viewtopic.php?f=427&t=1191 |
Stranica 1 od 5 |
Autoru: | Tina [ 30 Maj 2012, 17:30 ] |
Tema posta: | Mitovi i legende |
Mit o stvaranju Rima Vestalska devica, Reja Silvija, bila je silovana i navodno od strane Marsa. Vestalske device birane su između 6 i 10 godina, da bi 30 godina zatim služile boginji Vesti. Morale su ostati device, a svaki bi se prekršaj okrutno kažnjavao, tako što bi ženu zakopali živu. Vestalke su se smele udavati tek nakon 30 godina služenja Vesti. Silvija je rodila blizance koji su bačeni u košari niz reku Tiber, ali blizanci su isplivali blizu pećine Lupercal, gde su živeli vukovi. Decu je pronašla vučica i podojila ih svojim mlekom, a decu je potom pronašao pastir Faustul i odneo ih svojoj ženi Aki da ih neguje. Kada su Romul i Rem odrasli, oni su osnovali grad Rim na onom mestu gde je njihova košara isplivala. Rem se rugaše Romulu što je uspeo preskočiti neki poluizgrađeni zid i Romul ga ubi rekavši „tako će umreti svako ko bude prešao moje zidove“. Romul tad utvrdi breg Palatin. Govorilo se za Romula da je na tajanstven način otišao sa Zemlje i postao Bog pod imenom Kvirina. Romul i Rem Postoji i mit (koji je napisao Vergilije) o putovanju Eneje u Italiju i osnivanju gradova koji će biti ključni u daljem razvijanju Rima. Mit o Filemonu i Baukidi Jednom se Jupiter i Merkur preruše u putnike i putovaše Frigijom u Maloj Aziji. Ova dva boga želeše da prespavaju kod nekog u kući, ali niko ne želeše da ih primi. Jedino dva siromašna starca primiše ova 2 putnika u kuću. Iako su bili siromašni oni gostima ugađaše i davaše im sve što su imali. Kada su seli za sto, svaki put kada bi starci natočili vino iz pehara, on bi se sam dopunio. Kada starci htedoše zaklati gusku gostima, Jupiter i Merkur im rekoše ko su i rekoše im da nije potrebno zaklati gusku. Tada, oni izazvaše poplavu koja je potopila sve kuće osim kolibe 2 starca koja se preobrazila u hram od mramora. Tada Jupiter upita starce za 2 želje, a oni mu rekoše da hoće da budu sveštenici u hramu i da, kad dođe vreme za umreti, umru u istom trenutku. Jupiter im to i učini. Kada im je došao kraj pretvorili su se u dva stabla koja i danas tamo rastu jedno kraj drugog. wikipedia |
Autoru: | LaYa [ 03 Okt 2012, 01:36 ] |
Tema posta: | Re: Mitovi i legende |
Dionis Dionis je grčki bog plodnosti Zemlje, vegetacije, vina, žena, bog-bik. Etimologija imena se izvodi od riječi Dio i nysos - tračka riječ za sina. Također poznat kao Bakus i u grčkoj i u rimskoj mitologiji. Poznat nam je i pod drugim imenima, kao npr. Jakhus ili Zagrej. Dolazak Dionisa na svijet je donekle čudan, čak i za grčku mitologiju, te izaziva teškoće u njegovu smještanju unutar panteona grčkih bogova. Njegova majka je Semela, kći Kodmusa, sina kralja Fenikije i brata Evrope. Semela je smrtnica, ljudskog je roda, dok je otac Dionisa Zeus, kralj bogova.Legenda kaže da je Zeus uzeo malog Dionisa i povjerio ga na čuvanje kišnim nimfama Nisama, koje su ga njegovale kroz djetinjstvo, za što ih je Zeus nagradio stavljajući ih kao Hejade među zvijezde.Kad je Dionis odrastao, otkrio je kulturu vina i način vađenja tog dragocjenog soka, ali ga je ljubomorna Hera pogodila ludilom, koje ga je nagnalo da počne lutati raznim djelovima svijeta. U Frigiji božica Cibela, u Grčkoj poznata kao Rea, izliječila ga je i naučila ga svetim obredima, te se uputio na putovanje po Aziji učeći ljude uzgoju i obrađivanju vinove loze. Najpoznatiji od njegovih putovanja je njegova ekspedicija u Indiju, za koju se tvrdi da je trajala nekoliko godina. Nakon trijumfalnog povratka počinje s objavljivanjem svog učenja po Grčkoj. No nekoliko knezova mu se usprotivilo u tom pokušaju, strahujući da će njegova učenja dovesti sa sobom nerede i ludilo (kralj Pentej i Lierg). Kao mladić Dionis je bio posebno atraktivan. Kad je jednom prigodom prerušen u smrtnika putovao brodom, mornari su ga pokušali oteti i iskoristiti za svoje seksualno zadovoljstvo. No Dionis je bio milostiv prema njima te ih je pretvorio u dolfine, ali je sačuvao kapetana, koji ga je jedini bio prepoznao i pokušao zaustaviti mornare. Dionis je također poseban u odnosu na sva druga božanstva s Olimpa po tome što je on božanstvo koje su pojedini sljedbenici osjećali unutar sebe (u manje benignom primjeru uticaja Dionisa na kršćanstvo, za Dionisove sljedbenike kao i za sljedbenike Pana govori se da su imali uticaj na moderno viđenje Sotone). Mjesto nastanka dionizijskih misterija je nepoznato. Gotovo je sigurno da su nastali izvan Grčke, u koju ulaze s dolaskom vina, za koje se smatra da je nastalo 6000 godina prije Krista. Odatle motiv Dionisovog odrastanja u nepoznatoj zemlji daleko od Grčke. Mjesto mogućeg nastanka moglo bi biti planina Argos na granici Mezopotamije i Perzije, ili drevne divlje loze na padinama libijskih planina. Stanovnici Krete preuzimaju vino iz Egipta i Fenicije i prenose ga u Grčku do 1600. prije Krista. Vino je također vjerovatno ušlo u Grčku i kopnenim putem kroz Malu Aziju, no vjerovatno su iz minojske Krete došla prva učenja iz kojih će nastati dionizijski kult. Osnovno načelo iz izvornih inicijacija jest tema smrti i ponovnog rođenja prema godišnjim dobima, te opsjednutost duhom. Opsjednutost uključuje zazivanje duhova, što je popraćeno zajedničkim plesom, obično uz bubnjeve i frule, te karakteristične pokrete tijelom, pokrete kakvi su nađeni unutar svih kultova izazivanja stanja transa. Za razliku od većine kultova transa, unutar dionizijskih obreda učesnici su bili opsjednuti životinjskim duhovima i entitetima, te su se mogli i pretvoriti u životinje. No najpoželjnija opsjednutost je ona samog Dionisa. Tadašnje začinjeno vino, koje se povezuje s dionizijskim ritualima, za koji se govori da sadržava otrovni bršljan. Također znamo da su šamani tog područja upotrebljavali daturu i buniku. Moguće je da su sve ove teorije primjenjive u raznim manifestacijama kulta. Kao i vino, i Dionis je imao različite okuse u različitim regijama. Odražavajući mitsko i kulturno tlo, također se pojavljuje pod različitim imenima u susjednim zemljama. Činjenica da su Grci u svoja vina dodavali razne druge sastojke navela je mnoge, uključujući Roberta Grovesa, na zaključak kako neki od tih sastojaka imaju halucinogeno djelovanje. |
Autoru: | LaYa [ 03 Okt 2012, 10:18 ] |
Tema posta: | Re: Rimski mitovi |
Rimska mitologija Rimska mitologija je uglavnom preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova. Glavni bogovi su Jupiter, Neptun i Pluton. Po rimskim bogovima su nazvani planeti. Međutim, stari Rimljani su nekim od svojih božanstava pridavali mnogo više pažnje od starih Grka, kao što su to Mars, Vesta i Vulkan. Bogovi 1 Saturn 2 Jupiter 3 Neptun 4 Pluton 5 Venera 6 Minerva 7 Vulkan 8 Mars 9 Ceres 10 Merkur Rimsko božanstvo, Grčki pandan, Uloga 1 Saturn, Kron, Otac bogova i bog vremena 2 Jupiter, Zeus, Kralj bogova, bog neba i gromovnik 3 Neptun, Posejdon, Bog mora i zemljotresa 4 Pluton, Had, Bog smrti i Podzemnog svijeta 5 Venera, Afrodita, Božica ljubavi i plodnosti 6 Minerva, Atena , Božica rata i mudrosti 7 Vulkan, Hefest, Bog vatre, vulkana i kovača 8 Mars, Ares Bog rata, Otac Romula i Rema 9 Ceres, Demetra, Božica žitarica i poljodjelstva 10 Merkur, Hermes, Bog trgovine i putovanja, glasnik bogova 11 Vesta, Hestija , Božica doma 12 Bacchus (Bakho), Dioniz, Bog vina, hrane i užitka 13 Apollo (Apolon), Apolon, Bog Sunca, svjetlosti i umjetnosti 14 Dijana, Artemida, Božica prirode, lova i Mjeseca 15 Junona , Hera, Božica braka i kraljica bogova 16 Prozerpina, Perzefona (Kora), Plutonova žena, kraljica Podzemnog svijeta |
Autoru: | ANDJEO82 [ 21 Okt 2012, 20:13 ] |
Tema posta: | FENIKS - vatrena ptica.. |
Feniks – od Egipta do Kine Feniks, plamteća ptica koja simbolizira besmrtnost, uskrsnuće i život poslije smrti, pojavljuje se još u antičkoj Grčkoj i Egiptu gdje je bila povezivana s kultom sunca. Na svijetu može postojati samo jedan primjerak vrste, za kojeg se vjeruje, ovisno o izvoru, da živi 500 ili 1491 godinu. Prema Grcima, feniks živi na području Arabije, pokraj hladnog izvora. U zoru svakoga jutra, bog sunca na trenutak zaustavlja svoju kočiju kako bi poslušao prekrasan feniksov pjev. Kada mu dođe smrtni čas, feniks gradi gnijezdo od aromatičnog drva koje zatim zapali i izgori u toj vatri. Iz pepela se zatim diže nova ptica koja od ostataka svojeg prethodnika oblikuje jaje načinjeno od sasušenog biljnog soka mire, drva karakterističnog za područja Somalije i istočne Etiopije, te ga zatim prinese na oltaru boga sunca u Heliopolisu. Legende kažu da se feniksa ne može ubiti niti ozlijediti, a njegove suze imaju moć izlječenja. U egipatskoj mitologiji poznata je kao bennu, a pojavljuje se kao duša boga sunca Raa. Postoje dvije legende o nastanku feniksa: jedna kaže da je stvorio sam sebe iz vatre koja je gorjela u Raovom hramu, a druga da je nastao iz Ozirisovog srca. Ptica je obitavala na svetom obelisku Benbenu, za koji se vjerovalo da je ostatak brežuljka nastalog na samom početku stvaranja svijeta. Obelisk se čuvao u hramu boga sunca i bio je najsvetije mjesto kojemu su Egipćani hodočastili. Grci su legendu preuzeli od Egipćana i pticu nazvali feniks, što označuje crveno–ljubičastu boju. Feniks se također pojavljuje u Kini kao Fenghuang, i simbol je koji reprezentira kraljicu; no ima malo sličnosti sa zapadnim vjerovanjima. U kineskoj mitologiji smatra se potomkom zmajeva, što mu pridaje visoku vrijednost, a njegovo značenje ima pozitivne konotacije: simbolizira vrlinu i sklad, te jedinstvo yina i yanga. U Rusiji feniks je poznat kao žar-ptica koju je Igor Stravinsky uzeo kao glavnu temu svog baleta godine 1910. Što se židovskih vjerovanja tiče, feniks je jedina ptica koja nije slijedila Adama u izgonu iz Raja. Izgrađen na ruševinama grada američkih Indijanaca, kao da je uskrsnuo iz pepela, nastao je grad Phoenix u Arizoni te je upravo zbog toga i dobio ime po legendarnoj ptici. Feniks se pojavljuje i u ranokršćanskoj ikonografiji te simbolizira Kristovo uskrsnuće i vječni život. O nastanku mita O porijeklu legendi o feniksu ne zna se puno, no postoji nekoliko teorija. Neki kažu da je u Aziji uhvaćena rijetka ptica prekrasnih boja koja se zatim prodavala po visokoj cijeni na zapadu zbog navodnih čarobnih svojstava. Drugi misle da je možda viđen paun čije je perje obasjalo sunce na zalazu, te se činilo kao da je ptica u plamenu. Postoji i jedna neobična verzija koja bi mogla poslužiti kao pozadina legendi o feniksu, a ta je da je feniks zapravo vrana ili gavran koji pleše u skoro ugašenoj vatri. Naime, poznato je da ove ptice imaju neobičnu naviku namazati svoje perje slatkim supstancama kao što je med i uznemiriti mravinjak, te raširenih krila puštati mrave da im hodaju po tijelu hraneći se medom. Zašto to čine, ne zna se, no postoje pretpostavke da ptici to čini ugodu kao neka vrsta masaže ili se tako čisti od sitnih nametnika koji joj žive u perju. Vjerojatno iz istih razloga, ugode ili čišćenja od nametnika, neke od ovih ptica sjedaju u gotovo ugašenu vatru i "plešu" raširenih krila. Od lepeta krila vatra se raspiruje, što tjera pticu da poleti i to bi mogao biti početak legendi o feniksu, ptici koja se rađa iz vatre. Završno razmišljanje Stvarnost ili legenda, nastala na ovaj ili onaj način, feniks je zasigurno najpoznatija ptica o čijem se postojanju spekuliralo od samih početaka ljudske civilizacije. Razlog tomu, osim njezina prekrasna izgleda, nalazi se ne toliko u očitoj povezanosti s kruženjem tvari u prirodi, koliko u nadi koju ona simbolizira, u nadi da postoji besmrtnost te u vječnoj temi pobjede života nad smrću, dobra nad zlim. Iako njegovo postojanje nikada nije dokazano, zanimljivo je da se gotovo istovremeno legende o feniksu pojavljuju na različitim kontinentima – znači li to da pozadina ove legende nije tek puka izmišljotina? Možemo li sa stopostotnom sigurnošću ustvrditi da feniks ne postoji i nikada nije postojao? Legende kažu da na svijetu postoji istovremeno samo jedan jedini primjerak vrste. Je li moguće da i danas, u nekim teško dostupnim ili neistraženim područjima, ili onima posve neočekivanim – gdje narod prihvaća tu mitsku pticu kao dio svakodnevice, feniks proživljava svoj neprekidni životni ciklus? Zasigurno postoje mnoge neobjašnjive pojave u današnjem svijetu koje je nemoguće kategorizirati i objasniti. Zar je toliko nerealno da jedna toliko opisivana ptica uistinu postoji? Na kraju, vjerovanje u njezino postojanje ostat će samo to – vjerovanje, a možda je tako i bolje. Jer tko zna što bi sve nesretni ljudski rod mogao učiniti toj prekrasnoj ptici. Ovako možemo zadovoljno živjeti u uvjerenju da se negdje neka ptica upravo ovoga trenutka diže iz vlastitog pepela, varajući smrt po tisućiti put i pružajući nadu da je to zaista moguće. Izvor:3zmaj.hr |
Autoru: | ANDJEO82 [ 21 Okt 2012, 20:14 ] |
Tema posta: | Re: FENIKS - vatrena ptica.. |
Postoje mnogi opisi ove legendarne ptice koja nikad nije bila viđena. Njeno ime potiče od grčke reči koja označava crvenu boju, jer se feniks vezuje za vatru i sunce. Opisan je kao zlatna ili šarena ptica. Neki kažu da feniks nikada ne jede. Drugi kažu da on samo pije jutarnju rosu. Ali se svi slažu da je to ptica ogromne lepote. Ova ptica se smatra besmrtnom i ponovo se rađa iz pepela svake tristote ili petstote godine. Kada se bliži kraj njenom životnom ciklusu, feniks skuplja aromatične trave, drvo i začine iz celoga sveta od kojih će načiniti za sebe lomaču ili gnezdo. Sedeći na gnezdu, on bi zapalio vatru mašući krilima ili uz pomoć sunčevih zraka. Kada njegovo staro telo sagori, feniks se ponovo rađa iz crva. Feniks simbolizuje ponovno rođenje, nadu,čestitost, brak, veru, postojanost, leto, večnost, besmrtnost, i svetlost. On je predstava svemirske vatre iz koje je svet stvoren i u kojoj će skončati. Puno ljudi na ovom svetu poistovjećuje se sa feniksom, jednostavo ih ponese misao da se rađaju iz pepela i da se pretvaraju u pepeo. Svaki novi udarac i pad doživljavaju kao novo rođenje, novi način da iz svega izvuku maksimum i krenu dalje uzdignute glave ne osvrćući se na nedaće koje su iza njih i koje su ih dovele do dna. Svi smo mi u jednom periodu svog života vatrene ptice. Kao fenix ptica uzdižem se iz pepela neuspelih veza i bivših ljubavi i tražeći novu ljubav, novu vezu i novi početak ponovo započinjem ciklus Tražim nešnost tražim toplinu, tražim razumevanje tražim bliskost tražim ljubav Kao fenix ptica uzdižem se iz pepela nauspelih veza i bivših ljubavi i ulazim u neke nove, tražeći onu pravu koja će jednom zauvek prekinuti ovaj začarani krug |
Stranica 1 od 5 | Sva vremena su u UTC + 2 sata |
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group http://www.phpbb.com/ |