Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 21:59


Autoru Poruka
Gordy
Post  Tema posta: Slike i kratka biografija naucnika po azbucnom redu  |  Poslato: 29 Dec 2012, 04:32
Korisnikov avatar

Pridružio se: 27 Dec 2012, 23:43
Postovi: 165

OffLine
Ovo po malo lici na forumsku igricu,ali je ipak zamisljeno kao jedna ratrospektiva naucnika.Znaci,postavljate naucnike po azbucnom redu, i to imenom,slikom i kratkom biografijom.

Albert Ajnstajn

Slika


Albert Ajnštajn (nem. Albert Einstein) je bio teorijski fizičar, jedan od najvećih umova i najznačajnijih ličnosti u istoriji sveta.
Rođen je u 14. marta 1879. godine u Ulmu, u Nemačkoj, a preminuo je 18. aprila 1955. godine u
Prinstonu u Nju Džerziju, u Sjedinjenim Američkim Državama.

Albert Ajnštajn je formulisao Specijalnu i Opštu teoriju relativnosti kojima je revolucionisao modernu fiziku. Pored toga, doprineo je napretku kvantne teorije i statističke mehanike. Iako je najpoznatiji po teoriji relativnosti (posebno po ekvivalenciji mase i energije E=mc2), Nobelova nagrada za fiziku mu je dodeljena 1921. godine za objašnjenje fotoelektričnog efekta (rada objavljenog 1905.
u Annus Mirabilis ili „Godini čuda“) kao i za doprinos razvoju teorijske fizike.

U narodu, ime „Ajnštajn“ je sinonim za čoveka visoke inteligencije ili za genija.
Predmet njegovih istraživanja su bile Kapilarne sile,Specijalna teorija relativnosti
(kojom je ujedinio zakone mehanike i elektromagnetike), Opšta teorija relativnosti (uopštenje Specijalne teorije kojim obuhvaćeno ubrzano kretanje i gravitacija), kosmologija, statistička mehanika, Braunovo kretanje, kritična opalescencija, verovatnoća elektronskih prelaza u atomu, problemi probablističke interpretacije kvantne teorije, termodinamika svetlosti pri maloj gustini
zračenja, fotoelektrični efekat, Fotoluminiscencija,Fotojonizacija,Voltin efekat, sekundarni katodni zraci, zakočno zračenje, stimulisana emisija zračenja, ujedinjene teorije polja, unifikacija bazičnih fizičkih koncepata preko njihove geometrizacije itd.


Vrh
debilko
Post  Tema posta: Re: Slike i kratka biografija naucnika po azbucnom redu  |  Poslato: 29 Dec 2012, 20:14
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 26 Sep 2012, 07:48
Postovi: 2060
Lokacija: BG

OffLine
BENDZAMIN FRENKLIN

Slika


Bendžamin Frenklin (17. januar 1706. - 17. april 1790.) je američki naučnik i političar, borac za slobodu čoveka, učesnik u Američkom ratu za nezavisnost, jedan od tvoraca „Deklaracije o nezavisnosti“ i američkog ustava. Kao naučnik poznat je kao izumitelj gromobrana i otkrića toka i karakteristika Golfske struje. Osnovao je prvu javnu biblioteku u Americi, filozofsko društvo Pensilvanije i "Akademiju" koja je prerasla u Univerzitet Pensilvanije.

_________________
"Jel neko menja tu slamku?...Nemoj da mi se stoka zarazi."
Zoran Radmilovic (Kralj Ibi)


Vrh
Senka
Post  Tema posta: Re: Slike i kratka biografija naucnika po azbucnom redu  |  Poslato: 11 Okt 2013, 16:59
Korisnikov avatar
Vječita sanjalica
Vječita sanjalica

Pridružio se: 18 Apr 2012, 12:07
Postovi: 45918

OffLine
Verner Hajzenberg (Werner Heizenberg)

Verner Karl Hajzenberg (nem. Werner Karl Heisenberg) (5. decembar, 1901. — 1. februar, 1976) bio je proslavljeni fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1932. godine, jedan od osnivača kvantne mehanike.

Slika

Hajzenberg je ujesen 1920. godine upisao fiziku, jula 1923. godine je doktorirao, a oktobra 1927. godine, kao dvadesetšestogodišnjak, postavljen je za redovnog profesora Teorijske fizike u Lajpcigu. U tom periodu boravio je u tri najveća svetska centra teorijske atomske fizike tog vremena. U Minhenu je uradio doktorat pod rukovodstvom A. Zomerfelda, u Getingenu je u zimu 1922-1923 bio student, a 1923-1924 asistent M. Borna, dok je u Kopenhagenu, kod N. Bora, prvo, 1924-1925, bio u poseti, a 1926. godine je postavljen za predavača iz teorijske fizike.
1925. godine je otkrio matričnu mehaniku, prvu formulaciju kvantne mehanike. Njegova Relacija neodređenosti, otkrivena 1927, tvrdi da određivanje pozicije i impulsa čestice nužno sadrži greške, a proizvod ove dve grešake je veći od, ili jednak određenoj Plankovoj konstanti. Zajedno sa Borom, on će formulisati Kopenhagensku interpretaciju kvantne mehanike.
Dobio je Nobelovu nagradu za fiziku 1932. godine "za stvaranje kvantne mehanike, njenu primenu koja je, -{inter alia}-, dovela do otkrića alotropskih formi vodonika".

Nuklearna fisija je otkrivena u Nemačkoj 1938. Hajzenberg je ostao u Nemačkoj za vreme Drugog svetskog rata, radeći pod nacističkim režimom. Vodio je nemački program nuklearnog oružja, ali opseg njegove saradnje sa nacistima nije sasvim razjašnjen.
Otkrio je Boru postojanje ovog programa na konferenciji u Kopenhagenu, septembra 1941. Posle ovog susreta, veliko prijateljstvo između Bora i Hajzenberga je okončano. Bor se kasnije pridružio Projektu Menhetn. Nemačka nije uspela da proizvede atomsku bombu.
Spekuliše se da je Hajzenberg imao moralne sumnje, i da je pokušavao da uspori projekat. On lično je takođe pokušavao da stvari prikaže tako posle rata, i knjiga Tomasa Pauera, „Hajzenbergov rat“, kao i pretstava „Kopenhagen“ Mihaela Frajna su usvojile ovakvu interpretaciju.
Februara 2002. se pojavilo pismo koje je Bor napisao Hajzenbergu 1957. (ali ga nije poslao). U tom pismu Bor kaže da Hajzenberg kada su se sastali 1941, nije izrazio nikakve moralne probleme u vezi projekta pravljenja bombe, da je Hajzenberg proveo protekle dve godine radeći skoro u potpunosti na ovom projektu, i da je bio ubeđen da će atomska bomba odlučiti pobednika u ratu.
Većina istoričara nauke uzima ovo kao dokaz da je prethodna interpretacija hajzenbergovog otpora bila pogrešna, ali neki se ne slažu, smatrajući da je Bor možda pogrešno razumeo Hajzenbergove namere, kada su se sreli 1941.

Hajzenberg je napisao knjigu pod naslovom „Deo i celina“ koja govori o njegovom životu, prijateljstvu sa Borom, i njegovim ocenama kvantne fizike.
„On leži ovde negde“ bio je njegov epitaf.
Kako se priča, jednom su ga pitali, šta bi upitao Boga, ako bi se ukazala prilika. On je odgovorio:
Wikicitati „Kada sretnem Boga, upitaću ga dve stvari: Zašto relativitet? I zašto turbulence? Zaista verujem da će imati odgovor na prvo pitanje.“

_________________
Slika Slika


Vrh
Lila
Post  Tema posta: Re: Slike i kratka biografija naucnika po azbucnom redu  |  Poslato: 12 Jun 2014, 07:15
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 11 Jun 2012, 19:19
Postovi: 3470

OffLine
Slika


Галилео Галилеј (итал. Galileo Galilei; Пиза, 15. фебруар 1564 — Фиренца, 8. јануар 1642) је био италијански астроном, физичар, математичар и филозоф, чија су истраживања поставила темеље модерној механици и физици. Рођен је у Пизи. Углавном је образован у манастиру Валомброза поред Фиренце, а на универзитету у Пизи студирао је од 1581. до 1585. године. Убрзо после тога, неко време је предавао на фирентинској Академији. На универзитету у Пизи је предавао математику од 1592. до 1610. Био је филозоф и математичар код великог тосканског војводе од 1610. па до краја свог живота.

Године 1616, теолошки саветници инквизиције осудили су га због тога што је заступао нову астрономију (залагао се за Коперников хелиоцентрични систем), и тада му је забрањено да заступа, предаје и брани осуђено учење. Он се са тим сложио. Папа никад није потврдио ту осуду, али је 1632. године, након објављивања његовог дијалога о алтернативним светским системима, Галилеју је Инквизиција наредила да дође у Рим. Тамо је стигао у фебруару 1633, и био испитан 21. јуна на основу оптужбе да је споменута публикација из 1632. у супротности са одлуком од 1616. године. Двадесет другог јуна 1633. године Галилеј је прочитао своје порицање и, на задовољство суда, био осуђен на утамничење. Допуштено му је да се врати у своју вилу у Фиренци и тамо остане под условом да живи у строгој изолацији, што је он и учинио и последњих осам година свог живота провео у сталном научном раду и експериментисању.

_________________
Nisu vazne godine u tvom zivotu,
nego je vazan zivot u tvojim godinama
Momo Kapor


Vrh
maraja*
Post  Tema posta: Re: Slike i kratka biografija naucnika po azbucnom redu  |  Poslato: 11 Mar 2017, 19:44
Korisnikov avatar
rang
rang

Pridružio se: 07 Mar 2017, 22:25
Postovi: 3084

OffLine
Димитрије Нешић

Slika



Димитрије Нешић (Београд, 20. октобар 1836 — Београд, 9. мај 1904) је био математичар, професор и ректор Велике школе, председник Српске краљевске академије, министар просвете и члан Државног савета.

Димитрије Нешић је рођен 8/20. октобра 1836. године у Београду. Био је најстарије дете Стојана Нешића, занатлије, и Савке, домаћице. После завршене шесторазредне гимназије, 1854. уписује студије на Лицеју. Студије наставља од 1855. на Великој техничкој школи у Бечу и ту остаје до 1858. Затим је од 1858. до 1862. студирао у Карлсруеу на Политехници.

Указом кнеза Михаила Обреновића постављен је 1. новембра 1862. за суплента на катедри за математику, која је тада била упражњена одласком Емилијана Јосимовића за професора у Артиљеријској школи.

Законом од 24. септембра 1863. Лицеј је прерастао у Велику школу, био је међу првих осам професора Велике школе који су бирали остали наставни кадар. Димитрије Нешић је био професор на Великој школи од њеног оснивања до одласка у пензију 20. јануара 1894.

Његов рад на Великој школи био је од пресудног значаја за образовање великог броја математичара који су потом чинили „Београдску школу“ математике. Нешић је од 1862. па до 1887. сам предавао све математичке предмете на београдској Великој школи. Тек 1887. доласком Богдана Гавриловића на Велику школу долази до поделе послова. Повукао се у пензију да би катедру математике предао свом обдареном ђаку и тада већ светски признатом научнику Михаилу Петровићу.

Био је први директор Друге београдске гимназије 1870.
Предавао је еуклидску геометрију, тригонометрију, аналитичку геометрију, комбинаторику, алгебру, диференцијални и интегрални рачун. Модерну наставу увео је управо преко својих уџбеника, јер је сматрао за своју најпречу дужност снабдевање својих студената добрим уџбеницима. Његови уџбеници били су:

Тригонометрија, Београд 1875. (496 стр. + XIV)
Наука о комбинацијама, Београд 1883. (132 + VIII)
Алгебарска анализа, I део; Београд 1883. (582 + X)
Алгебарска анализа, II део; Београд 1883. (670 + XII)

Штампао је 13 научних радова у „Гласнику Српског ученог друштва“ и у „Гласу Српске краљевске академије“.

За потребе кнежевине Србије 1872. је путовао у Беч, Вирцбург, Келн, Брисел са циљем да проучи њихове системе мера и да то знање употреби у Србији. Резултат овог рада био је доношење новог Закона о метарским мерама, који је изгласан у скупштини 1. децембра 1873. Осим тескта Закона о метарским мерама, Димитрије Нешић написао је и књигу „Метарске мере“. Ова књига одиграла је огромну просветитељску улогу у области мерења и мера у Србији тога времена. Прво издање штампано је 1874. а друго, допуњено и поправљено, 1877. године.

Димитрије Нешић је био ректор Велике школе у два мандата 1882-1884 и 1893-1894. За редовног члана Српског ученог друштва изабран је 25. јануара 1870. У раду Друштва учествовао је све до његовог спајања са Српском краљевском академијом 1892. године. Када је основана Српска краљевска академија 1. новембра 1886. године, првих шеснаест академика постављено је указом краља Милана Обреновића, без поступка о избору. Међу њима је и Димитрије Нешић. Следеће чланове Академије бирали су сами академици. Димитрије Нешић је био трећи по реду председник Српске краљевске академије изабран 18. новембра 1892, на том положају је био до 31. децембра 1895. Осим тога изабран је 4. децембра 1890. за дописног члана Југословенске академије знаности и умјетности у Загребу.

Одликован је Орденом св Саве II степена 22. фебруара 1883. године. Поводом тридесетогодишљег рада, 1. новембра 1892. одликован је Орденом св. Саве I реда, а орденом Белих орлова IV реда 2. августа 1893. године.

Димитрије Нешић, научник, математичар, просветитељ, културни радник, умро је у својој кућу у Београду 26. априла/9. маја 1904. године у улици Југ Богдановој бр. 5, од срчаног удара. Сахрањен је на Новом гробљу са свим почастима, које су му указали Српска краљевска академија, Београдски универзитет и многобројни поштоваоци.

_________________
Slika


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 97 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   


Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker