|
Autoru |
Poruka |
Вучица
|
|
Moderator chata
Pridružio se: 13 Okt 2012, 13:01 Postovi: 30458
|
Dugo sam razmišljala gde i kako da otvorim temu sa otprilike ovim il sličnim naslovom, u ovoj pomodnoj eri tehnologije i brze komunikacije Reči su izguble svoje prvobitno i osnovno značenje, postale su sve samo ne ono što je njihova bit, srž, suština.
Da počenem od reči PATETIKA. Potiče od starogrčke reči pathos. Ova reč u svom najplemenitarnijem moguće značenje: uzvišenosti, posvećenosti, vrhunske emocionalnosti. Estetička kategorija uzvišenog vezana je, pre svega, za starogrčku tragediju. Takođe znači i biti pun osećaja, strastven, zanesen, zanosan, dostojanstven, dirljiv, ganutljiv, uzbudljiv...
Sada ova Reč označava suštu suprotnost od svoga izvora - preteran, izveštačen, jadan...
|
|
|
|
|
Вучица
|
|
Moderator chata
Pridružio se: 13 Okt 2012, 13:01 Postovi: 30458
|
VOLŠEBAN znači čaroban, magičan, tajnstven.
U savremenom srpskom jeziku pojam volšeban se izuzetno retko koristi zbog čega veliki broj ljudi ne zna koje je pravo značenje ove reči. Danas, se sa ovom reči uglavnom možemo sresti u makedonskom jeziku u kojem je još uvek zastupljena.
Volšeban predstavlja pozajmicu koju smo preuzeli iz ruskog jezika i koja se najpre koristi u značenju čaroban ili magičan. To nisu jedine upotrebe prideva volšeban, te se on može koristiti u značenjima; čudnovat, tajan, tajanstven, mističan, skriven, natprirodan, vradžbinski.
Dosta je važno obratiti pažnju na sam kontekst rečenice, kako bi smo što bolje odredili značenje reči. U rečenici "Marko je volšebno nestao.", jasno je da pridev volšebno označava nešto tajanstveno, odnosno neobjašnjivo i zagonetno, dok u rečenici; "Mesi je volšebno asistirao saigraču, i tako postigao odlučujući gol.", volšebno će imati značenje nečeg neverovatnog i čudesnog.
|
|
|
|
|
Вучица
|
|
Moderator chata
Pridružio se: 13 Okt 2012, 13:01 Postovi: 30458
|
A
A, a prvo slovo latinske, ćirilske i grčke azbuke; kao skraćenica: a = godine (lat. appo), pre (lat. ante), alt, ar; a. na menicama=akceptirana; a. a.= ad akta; A.. a. S. = až? ante Hristum; A. Ch. n. = ante Hristum natum; čuz. šesti ton osnovne lestvice; mag., fiz. pravac (a), tačka (A), amper (A); hen. Ag= argentum (srebro), A1 = aluminijum, At = americijum, Ag = argon, As= arsen, At=iacrar, Au=aurum (zlato), As = aktinijum.
a- (grč. a -) tzv. alpha steretikon, lat. alpha privatum=onpe4Ho alfa (ili a); u složenicama označava lišenost čega, nemanje čega, kadšto i suprotnost onome sa čim je složene, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr.: amorfan bezobličan, apetalan bezlisni, amoralan nemoralan, abulija bezvoljnost, lišenost sposobnosti htenja; kad se složi s rečju koja počinje samoglasnikom. umeće se n, npr. analfabet (a-n-alphabet) nepismen. a (fr. a) za, po (tu i tu cenu).
A=A u logici: zakon (princip) identiteta po kome se jedan pojam mora u toku jedne misaone celine upotrebljavati u istom značenju; up. principijum identitatis.
ab (hebr.) jedanaesti (po starom računanju peti) mesec jevrejske godine; pada u mesece juli— avgust. ava (arap. 'aba, tur aba) gruba vunena tkani-na; gornja haljina, bez rukava, od takve tkanine. a ba! (fr. a bas) dole! ua! abažur (fr. abat-jour) štit na lampi od hartije, tkanine i dr. za zaklanjanje očiju od svetlosti. abazija (grč. a- ne, basis korak) ned. nesposobnost hodanja. abakus (lat. abacus, grč. abaks) l. svečani sto za skupoceno posuñe kod starih Rimljana; 2.daska za igru; 3. sto posut peskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa, računaljke; 4. u kat. crkvi: stopored oltara; 5. arh. četvrtasta ploča kojoj pokriva glavicu (kapitl) stuba. abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje, pomet; up. abortus. abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, odstranjivanje, odstranjenje.
|
|
|
|
|
|
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 17 gostiju |
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
|
|
|