Pogledaj neodgovorene postove
Pogledaj aktivne teme
Danas je 28 Mar 2024, 17:40


Autoru Poruka
LaYa
Post  Tema posta: Re: Riznica jezika i pravopisa  |  Poslato: 03 Apr 2013, 23:31
Korisnikov avatar
Laki

Pridružio se: 18 Maj 2012, 15:12
Postovi: 22907

OffLine
PISANjE TUĐIH REČI

U srpskom jeziku, kao i u drugim jezicima, ima mnogo reči koje su preuzete iz jezika drugih naroda i prilagođene našem jeziku. Takve reči danas i ne osećamo kao pozajmljenice, na primer: puška, čarapa, košulja, sat, sapun, kralj i dr.

U drugu vrstu pozajmljenica ili tuđica spadaju reči koje osećamo kao reči stranog porekla. Takve reči treba upotrebljavati s merom: kad za njih nema zamene, u naučnim tekstovima, u oblastima tehnike i sl.

Za pisanje pozajmljenica postoje utvrđena pravila:

I Reči iz klasičnih jezika (grčkog i latinskog) su se odomaćile u našem jeziku i u naučnoj terminologiji i prilagodile duhu našeg jezika, pa se pišu onako kako se izgovaraju: astronomija, instrument, subjekat, hemija, gimnazija, hirurgija; Ciceron, Olimp, Homer, Aristotel, Vavilon, Cezar itd.

II U pisanju reči iz živih jezika ima malo razlika.

a) Zajedničke imenice i pridevi pišu se onako kako se izgovaraju u jeziku iz kojeg su preuzete, ali prilagođeno našem pismu i glasovnom sistemu. Na primer: spiker i tvist se u našem jeziku ne mogu izgovoriti kao u engleskom. U ovakve pozajmljenice spadaju reči: gulaš, ambalaža, intervju, korner, ofsajd, duet, bas, bife, šofer, kompjuter i mnoge druge.

b) Tuđa vlastita imena pišu se različito:

izvorno, onako kako se pišu u jeziku iz kojeg potiču, ako se na srpskom pišu latinicom, na primer: Ernest Hemingway (Ernest Hemingvej), Boccaccio (Bokačo), Shakespeare (Šekspir), Chicago (Čikago), New York (Njujork), München (Minhen), Zürich (Cirih); u tom slučaju se u zagradi piše kako se ime izgovara, i to samo kad se pominje prvi put;
onako kako se izgovaraju (fonetski) kad se na srpskom pišu ćirilicom; u tom slučaju se, kad se prvi put pomene ime, u zagradi piše izvorno;
fonetski, bez obzira na naše pismo, kad su reči iz slovenskih jezika koji se služe ćirilicom (ruskog, bugarskog, makedonskog itd.); na primer: Jesenjin, Nikolaj Gogolj, Lav Tolstoj, Janevski, Gligorov itd.
v) Imena mnogih stranih gradova, zemalja i druga geografska imena pišu se fonetski i ćirilicom i latinicom ako su već dugo prilagođena duhu našeg jezika, na primer: Njujork, Beč, Venecija, Mađarska, Rim, Solun itd.

pravopis.tripod


Vrh
LaYa
Post  Tema posta: Re: Riznica jezika i pravopisa  |  Poslato: 03 Apr 2013, 23:35
Korisnikov avatar
Laki

Pridružio se: 18 Maj 2012, 15:12
Postovi: 22907

OffLine
SASTAVLjENO I RASTAVLjENO
PISANjE REČI


Sastavljeno se pišu:

a) složenice koje imaju samo jedan akcenat i u kojima se prvi deo ne menja, na primer: Beograd (Beograda, Beogradu), goloruk, parobrod, pismonoša, bezdušan, jugozapadni, prepoloviti, izvući;

b) nazivi stanovnika naselja iako se imena tih naselja sastoje od dve akcentovane reči i pišu se odvojeno; na primer: Novosađanin (prema Novi Sad), Belocrkvanka (prema Bela Crkva), Bjelopoljac (prema Bjelo Polje);

v) prisvojni prodevi izvedeni od naziva mesta ako se sastoje od dve akcentovane reči, npr. gornjomilanovački (prema Gornji Milanovac), južnoamerički (prema Južna Amerika), krivopalanački (prema Kriva Palanka);

g) rečca ne uz imenice i prideve s kojima srasta u složenice, na primer:
- neznanje, nečovek, nezahvalnost, neznalica, nebriga, neprijatelj;
- nepoznat, neprirodan, nezreo, nepismen, nevelik, nevidljiv;

d) imenice prepodne i popodne kad označavaju u celini vreme dana pre 12 sati ili posle 12 sati, na primer: Celo popodne/prepodne smo te čekali. Ali, kad se ovim izrazom označava neki trenutak pre ili posle 12 časova, piše se rastavljeno, npr.: Doći ću sutra pre podne, odmah posle doručka.;

đ) složeni prilozi kao: malopre, pokadšto, gdekad, gdegde, najednom, napamet, otprilike, sneruke i predlozi: povrh, namesto, ukraj, uoči, podno;

e) rečca naj- u superlativu opisnih prideva, na primer: najlepši, najlakši, najbolji, najjači, najjednostavniji.

S crticom između prvog i drugog dela pišu se polusloženice, ako svaki od sastavnih delova čuva svoj akcenat i ako se prvi deo ne menja po padežima. Tako se pišu:

a) višečlani nazivi mesta, na primer: Herceg-Novi (iz Herceg-Novog, u Herceg-Novom), Ivanić-Grad;

b) dve imenice od kojih jedna određuje drugu, a zajedno označavaju jedan pojam, na primer: baš-čaršija, radio-amater, rak-rana, auto-put, general-major, general-potpukovnik;

Rastavljeno se pišu:

a) rečca ne u odričnim oblicima glagola, na primer: ne znam, ne veruju, ne dolazimo, ne pitaj, ne može; izuzetak su odrični glagoli neću, nemam, nemoj, nisam;

b) odrične zamenice niko, ništa, nikoji, ničiji, nikakav kad se upotrebljavaju s predlogom, na primer: ni za koga, ni sa kim, ni u čijem, ni pred kakvim, ni za kojim;

v) rečca li uz glagole u upitnim rečenicama, npr. Hoćeš li doći? Veruješ li mi? Znaš li to? i u upitnim rečenicama sa da, na primer: Da li bi mi pomogla? Da li imaš novca?

pravopis.tripod


Vrh
LaYa
Post  Tema posta: Re: Riznica jezika i pravopisa  |  Poslato: 03 Apr 2013, 23:36
Korisnikov avatar
Laki

Pridružio se: 18 Maj 2012, 15:12
Postovi: 22907

OffLine
SKRAĆENICE

U srpskom jeziku postoje dve vrste skraćenica:

I Skraćenice koje nastaju skraćivanjem reči u čitanju se izgovaraju potpuno, kao da nisu skraćene. I one se međusobno razlikuju, a najčešće se upotrebljavaju sledeće:

a) skraćenice kod kojih se skraćivanje označava tačkom:

br. (broj) tzv. (zako zvani) ž.r. (ženski rod)
uč. (učenik) i sl. (i slično) v.d. (vršilac dužnosti)
str. (strana) tj. (to jest) o.g. (ove godine)
b) skraćenice za mere, veličine, novčane jedinice koje se pišu bez tačke:

m (metar) g (gram) USD (američki dolar)
cm (centimetar) t (tona) EUR (evro)
km (kilometar) l (litar) JPY (japanski jen)
kg (kilograd) dcl (decilitar) GBP (britanska funta)
mg (miligram) hl (hektolitar) SIT (slovenački tolar)
Pošto su to međunarodne skraćenice pišu se latinicom.

c) Bez tačke se pišu i sledeče skraćenice: dr (doktor), gđa (gospođa), gđica (gospođica).

II Skraćenice koje su nastale od prvog slova ili sloga svake reči u višesložnim izrazima (složene skraćenice) čitaju se različito:

a) neke se čitaju potpuno kao da su svi delivi reči napisani, a pišu se bez tačke, npr.:
VPŠ - Viša poslovna škola
UN - Ujedinjene nacije
PTT - Pošta, telefon, telegraf

b) neke postaju reči pa se čitaju kao skraćenice i menjaju po padežima, npr.:
Bila sam u SAD-u. Iz SAD-a sam donela kompakt diskove sa operskom muzikom.

c) skraćenice preuzete iz stranih jezika pišu se kako se izgovaraju i menjaju se po padežima, npr.:
Uneskova pomoć zemljama u razvoju je dragocena.
Pomoć u hrani i lekovima je stigla od Unicefa.

pravopis.tripod


Vrh
Вучица
Post  Tema posta: Re: Riznica jezika i pravopisa  |  Poslato: 28 Avg 2014, 10:51
Korisnikov avatar
Moderator chata

Pridružio se: 13 Okt 2012, 13:01
Postovi: 30458

OffLine
Aкадемик • мушки род Слушалац неке високе школе за науку или уметност; члан удружења за унапређење науке и уметности; академичар.
Члан академије наука.

Akademik • muški rod Slušalac neke visoke škole za nauku ili umetnost; član udruženja za unapređenje nauke i umetnosti; akademičar.
Član akademije nauka.

Aкадемија • женски род Врт у близини Атине где је Платон проучавао о својој филозофији.
Платонова школа, Платонова филозофија.
Висока школа за науку или уметност.
Удружење научењака и уметника ради унапређивања науке и уметности.
Свечана приредба у славу неког значајног догађаја или неке личности.

Akademija • ženski rod Vrt u blizini Atine gde je Platon proučavao o svojoj filozofiji.
Platonova škola, Platonova filozofija.
Visoka škola za nauku ili umetnost.
Udruženje naučenjaka i umetnika radi unapređivanja nauke i umetnosti.
Svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke ličnosti.

Aкадемизирати • глагол Расправљати учено, али бесплодно, без резултата; шаблонизирати.

Akademizirati • glagol Raspravljati učeno, ali besplodno, bez rezultata; šablonizirati.

Aкадемски • придев Који припада високој, великој школи, који се тиче ове; који припада академији.
Који се тиче академије; Образован на високој школи, школски;
фиг. усиљен, крут.

Akademski • pridev Koji pripada visokoj, velikoj školi, koji se tiče ove; koji pripada akademiji.
Koji se tiče akademije; Obrazovan na visokoj školi, školski;
fig. usiljen, krut.


Vrh
lOOla
Post  Tema posta: Re: Riznica jezika i pravopisa  |  Poslato: 20 Sep 2014, 11:25
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 06 Dec 2012, 21:05
Postovi: 1388

OffLine
НЕЗНАМ, НЕЖЕЛИМ, НЕМОГУ:
Ово су највеће српске неписмености!



1. Негација уз глаголе пише се одвојено – “не знам”, “не желим”, “не могу”. Изузетак су негације “нисам”, “нећу”, “немој” и “немам”.

2. Речца “ли” се обавезно одваја – “да ли”, “је ли”, изузев у скраћеном облику када гласи – “дал’”, “јел’”. Лакше ћете можда запамтити уколико вам кажемо да када напишете “јели” онда то неизоставно значи да сте јели на пример пасуљ и никако не може да означава речцу…

3. Можда нећете веровати, али много је оних који уместо “јел’” пишу “јер”, па тако често можемо не само да прочитамо већ и чујемо реченицу: “Јер то нисте знали”?

4. Негација се уз глаголе пише одвојено, али уз именице обавезно “иде” састављено – “несрећа” или рецимо “незадовољство”.

5. Синоним речи “недостајати” гласи “фалити”, а не “хвалити”, и ово правило нема никакве везе с тиме што је исправно рећи “хвала”, а не како често имамо прилике да чујемо – “фала”.

6. Помоћни глагол “бити” најчешће се погрешно користи у првом лицу множине. Дакле, не каже се “Ми би отишли тамо”, већ “Ми бисмо отишли тамо”.

7. Можда некима на први поглед делује нелогично, тек било би добро да се запамти да се суперлативи придева “добар”, “јак” и “слаб” не пишу “нај бољи”, “нај јачи” и “нај слабији”, већ састављено – “најбољи”, “најјачи”, “најслабији”.

8. Номинатив једнине речи “читаоц”, “браниоц”, “примаоц” гласи “читалац”, “бранилац”, “прималац”, као што је и генитив множине “читалаца”, “бранилаца”, “прималаца”, а не “читаоца”, “браниоца”, “примаоца”.

9. Не пише се “дечији” и “божији”, већ “дечји”, “божји”. А, слово “ј” свакако је сувишно у перфекту глагола “учити”, “радити”, “бити”… Дакле, ма колико некима то било тешко да прихвате, не пише се “учијо”, “радијо”, “бијо”, већ “учио”, “радио” и “био”. Ово слово је сувишно и у речи “каиш”, што се не може рећи за присвојне заменице, које гласе “моје” и “твоје”, а не “мое” и “твое”.

10. У српском језику не постоји реч “сумља”, као што нико не може ни да “сумља”. Исправни облици су – “сумња и сумњати.

11. Негде се путује “аутобусом”, а не “са аутобусом”, као што су и “паприке пуњене сиром”, а не “са сиром”.

12. За све оне који сматрају да су “интилигентни” није лоше да их напослетку упозоримо да се заправо каже “интелигентни”, јер је именица “интелигенција”, а не “интилигенција”.


Vrh
Вучица
Post  Tema posta: Re: Riznica jezika i pravopisa  |  Poslato: 04 Okt 2014, 13:58
Korisnikov avatar
Moderator chata

Pridružio se: 13 Okt 2012, 13:01
Postovi: 30458

OffLine
Slika


Vrh
Вучица
Post  Tema posta: Re: Riznica jezika i pravopisa  |  Poslato: 28 Mar 2015, 23:14
Korisnikov avatar
Moderator chata

Pridružio se: 13 Okt 2012, 13:01
Postovi: 30458

OffLine
Сумљам да ће ме Џемпер угрејати:
8 урнебесних језичких грешака у Срба


Искрено сумљамо да постоји особа која повремено не направи правописну или граматичку грешку, јел колико год србски језик имао предности у свом богацтву, некада је тешко савладати сва правила.

Slika

Иван Клајн: Један клик на тастатури обрише све
Ако нисте приметили проблеме у уводној реченици, требало би да размислите о куповини правописног речника. У међувремену смо за вас направили листу осам најсмешнијих правописних и граматичких грешака у Срба.
Иван Клајн, наш познати лингвиста, каже за “Блиц” да се правопис српског језика искварио јер настава језика не постоји у средњим школама већ годинама.
- Држава дозвољава да се језик дивље развија јер не обраћа пажњу на мишљења лекторских служби и занемарује образовање деце у најосетљивијем добу. Интернет и друштвене мреже су грешке у правопису учиниле уочљивијима, јер њихови корисници знају да нигде неће остати забележено све што су написали. Један клик на тастатури обрише све. Људи желе да саопште свету нешто и не обраћају пажњу на то да ли ће то учинити на ваљан начин – каже Клајн.


Slika


8. Шангарепа у мангарину
Много људи не зна да је шаРгарепа реч мађарског порекла – сáргарéпа, односну “жута репа”. То, међутим, није никакав изговор да се говори погрешно шангарепа.
Што се маРгарина тиче, храна је у Србији увек добра тема за разговор, али се често језик завеже, а неки облици се устале упркос томе што су погрешни. МаРгарин је реч француског порекла – маргарине. А Мангарин је залив у Филипинима.
7. Џемпер


Slika


И док скоро нико не би погрешио при изговору речи “џемпер”, често наилазимо на примере када људи при писању – ваљда из предострожности, не знајући да ли је “ђемпер” или “џемпер” – соломонски комбинују Ђ и Ж, при чему настаје збрка гласова коју није нимало лако изговорити.
6. Парадајиз, компијутер, кајиш


Slika


Занимљиво је да у Речнику Матице српске парадајз и парадаиз нису књижевне речи, него варваризми из немачког. Књижевне речи су црвени патлиџан и – рајчица! Правопис даје само парадајз.
5. Сумљам


Slika


У овом случају нема места “сумљи”: постоји само један правилан облик, а у њему не постоји слово љ. Исто важи и за остале изведенице: сумњати, сумњив, сумњичити, сумњичав, осумњичити, сумњивац… Нема љ!
Скуп “мњ” који се налази у речи “сумњив” редак је у српском језику (мњење, на пример) и тежи за изговор, па га вероватно зато мењају у чешће и лакше изговорљиво “мљ”.
4. Извинуо се, много се извинуо


Slika

3. Хвали


Slika


Фалити значи недостајати. На пример, некоме “фали даска у глави”. Хвалити, с друге стране, значи истицати врлине.
У примеру “ништа ми не хвали” права је мистерија шта је говорник хтео да каже, али ако је хтео да се похвали како нема мане, то му није успело. Грешка вероватно настаје због тога што је у значењу “немој да истичеш своје врлине”, погрешно рећи “не фали се”, уместо “не хвали се”. Па тако реч “фали” бива укинута и тамо где ју је правилно користити.
2. Ми би, а шта би ви?
Ово правило је толико понављано да су га чак и естрадне звезде научиле – скоро. Овде још једном подсећамо на правилне облике:
Ја бих Ми бисмо
Ти би Ви бисте
Он би Они би
1. Јер и јел


Slika


Борба између јер и јел траје и нема назнака да ће овај “конфликт” икада бити решен.
Је л’ смо се превише опустили и никада нећемо научити разлику?
Вероватно, јер смо превише лењи.


zelenaucionica


Vrh
Вучица
Post  Tema posta: Re: Riznica jezika i pravopisa  |  Poslato: 28 Mar 2015, 23:16
Korisnikov avatar
Moderator chata

Pridružio se: 13 Okt 2012, 13:01
Postovi: 30458

OffLine
ињекција – инекција
светски – свецки
историјски – историски
ја бих – ја би
философија – филозофија
попиј – попи
немојмо – не мојмо, немој мо
мала кућа – мала кућица
најјачи – најачи, нај јачи
виши – вишљи
сутерен – сутурен
талац – таоц
прогноза времена – временска прогноза
ћевабџиница – ћевапџиница
мајица – мајца
Миличин – Милицин
све време – сво време, цело време
гледам телевизију – гледам телевизор
укључити/искључити светло – упалити/угасити светло
код куће сам (идем кући) – кући сам
пишем оловком, путујем аутобусом – пишем с оловком, путујем с аутобусом
пишући – писајући
плачући – плакајући
с обзиром – обзиром
сликати се – фотографисати се
инжињер – инжењер
записујем – записивам
пломба – бломба
на конто тога – на контру тога
крејон, рејон – креон, реон
тоалет папир – таолет папир
медицинска школа – медецинска школа
сутрадан – сутредан, сутридан
прекјуче – прекључе
не знам – незнам
нетачно – не тачно…



има још па ко воле нек изволе с додавањем смешне стране језика


Vrh
lOOla
Post  Tema posta: Lingvinistika  |  Poslato: 28 Feb 2017, 22:54
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 06 Dec 2012, 21:05
Postovi: 1388

OffLine
Lingvistika



Lingvistika (u bukvalnom značenju jezikoslovlje) — najčešće prihvaćeno, je nauka o ljudskim jezicima a lingvista je osoba koja se tom naukom bavi.
Proučavanje lingvistike se može raslojiti putem tri ose:


Sinhronijska i dijahronijska
Sinhronija se bavi isključivo jednovremenim prikazom jezika; dijahronija se bavi istorijom jezika i grupa jezika i kakve su se strukturalne promene dogodile.

Teorijska i primenjena
Teorijska lingvistika se bavi stvaranjem teorijskih modela za opis pojedinačnih jezika, kao i teorijama o jezičkim univerzalijama. Primenjena lingvistika se bavi obradom konkretnog jezičkog materijala.

Kontekstualna i nezavisna
Kontekstualna lingvistika je koncentrisana na to kako se jezik ponaša u svetu: njegova društvena funkcija, ali takođe i kako je prihvaćen, stvoren i percepiran.


Prema ovim osama, naučnici koji se jednostavno zovu lingvistima bez dodatnih odrednica, u osnovi se bave nezavisnom teorijskom sinhronijskom lingvistikom, za koju se danas smatra da je srž lingvistike.
To se obično naziva „teorijskom lingvistikom“.



Lingvistika:

teorijska lingvistika
fonetika
fonologija
morfologija
sintaksa
semantika
leksička semantika
strukturalna semantika
prototipska semantika
stilistika
preskripcija
pragmatika
primenjena lingvistika
sociolingvistika
generativna lingvistika
kognitivna lingvistika
računarska lingvistika
deskriptivna lingvistika
istorijska lingvistika
etimologija
spisak lingvista


Vrh
lOOla
Post  Tema posta: Re:Lingvinistika  |  Poslato: 28 Feb 2017, 22:54
Korisnikov avatar
Administrator
Administrator

Pridružio se: 06 Dec 2012, 21:05
Postovi: 1388

OffLine
Teorijska lingvistika



Teorijska lingvistika je podeljena na određeni broj posebnih oblasti koje su manje ili više nezavisne.
Najpoznatije oblasti su:


fonetika, nauka o različitim glasovima koje koriste ljudski jezici;
fonologija, nauka o razlikovnim jedinicama između osnovnih glasova;
morfologija, nauka o unutrašnjoj strukturi reči;
sintaksa, nauka o tome kako se reči kombinuju u oblikovanju gramatičkih rečenica;
semantika, nauka o značenju reči (leksička semantika), i o tome kako se one kombinuju u oblikovanju značenja rečenica;
stilistika, наука о стилу у језицима;
pragmatika, nauka o korišćenju izražajnih sredstava (književno, figurativno ili drukčije) u komunikativnom činu;

Ne postoji univerzalno određenje ovih oblasti, ali bi se većina lingvista složila da među ovim oblastima postoje preklapanja. U svakom slučaju, svaka od ovih oblasti ima svoje osnovne koncepte.


Vrh
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Pogled za štampu

Ko je OnLine
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 60 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Idi na:   
cron

Obriši sve kolačiće boarda | Tim | Sva vremena su u UTC + 2 sata

Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
DAJ Glass 2 template created by Dustin Baccetti
Prevod - www.CyberCom.rs
eXTReMe Tracker